Slovenci su u nedjelju na referendumu odbacili zakon o potpomognutom okončanju života koji je njihov parlament usvojio u julu.
Protiv zakona glasalo je 53,07 odsto birača i time je ostvaren kvorum za njegovo odbacivanje, prema djelimičnim, nezvaničnim rezultatima na osnovu većine prebrojanih glasačkih listića.
Za zakon je glasalo 46,93 odsto birača.
Zakon se na referendumu odbacuje ukoliko protiv njega glasa većina birača, pod uslovom da je protiv najmanje petina svih upisanih birača. Prema posljednjim podacima o broju birača, ovog puta je protiv moralo glasati najmanje 339.205 građana, dok je, prema djelimičnim nezvaničnim rezultatima nakon 95 odsto prebrojanih listića, protiv glasalo 346.815 birača.
Prema posljednjim nezvaničnim podacima, na referendumu je učestvovalo 40,31 odsto birača sa pravom glasa.
Birači su danas odlučivali o sudbini zakona o potpomognutom dobrovoljnom prekidu života, koji bi lucidnim, terminalno oboljelim pacijentima, čije je zdravstveno stanje ili patnja nepodnošljiva, dao pravo da okončaju život, isključujući slučajeve mentalnih bolesti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pao zakon o eutanaziji u Sloveniji: Građani glasali protiv odluke parlamenta

Donji dom francuske Nacionalne skupštine danas je većinom glasova usvojio zakon koji će, ako ga usvoji i Senat, omogućiti eutanaziju.
Za usvajanje zakona glasalo je 305 poslanika, a protiv je bilo 199, prenosi Politiko.
Zakonom se daje "pravo na pomoć pri umiranju odraslim pacijentima oboljelim od teške bolesti, koji su to zatražili“, ali se predviđa i nekoliko mjera zaštite od zloupotreba.
Da bi ispunjavali uslove, pacijenti moraju biti francuski državljani stariji od 18 godina, moraju imati "tešku i neizlječivu“ bolest koja je dostigla "uznapredovalu“ ili "terminalnu“ fazu. Pored toga, moraju biti sposobni da daju jasan pristanak i moraju sami da primijene smrtonosni lijek, osim ako to nisu u mogućnosti da urade.
Konačnu odluku donosi ljekar svakog pacijenta. Zakon zahtijeva da se ljekari konsultuju sa najmanje jednim drugim medicinskim stručnjakom koji je specijalizovan za patologiju pacijenta, kao i sa zdravstvenim radnikom koji je bio uključen u njegu osobe.
Eutanazija je već legalna u različitim oblicima u Austriji, Belgiji, Luksemburgu, Holandiji, Španiji i Švajcarskoj. U Velikoj Britaniji su poslanici glasali za legalizaciju u novembru, a zakon se trenutno bliži završnoj fazi.
Francuski zakon će sada biti razmatran u Senatu, gdje bi konzervativna većina mogla da pokuša da izmijeni ili ukloni nekoliko odredbi.
Ako parlamentarni proces ne donese dogovor između dva doma, predsjednik Emanuel Makron, koji je obećao taj zakon tokom kampanje 2022. godine, predložio je da se o tome organizuje referendum, iako su ustavni stručnjaci doveli u pitanje legalnost takvog poteza.

1084x550

Podrška poslanika: U Francuskoj omogućena eutanazija

Protest žitelja Mjesne zajednice Bogetići na magistralnom putu Nikšić - Podgorica završen je oko 18 sati.
Oni su blokirali put jer su ogorčeni time što im predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević nije dao pisanu garanciju, kako su zahtijevali, da na teritoriji MZ Bogetići više neće biti zakopavanja eutanazirane i uginule stoke oboljele od kju groznice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmjestani-bogetica-blokirali-put-niksic-podgorica-kivni-na-kovacevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Skup je obezbjeđivala policija, a blokada je prouzrokovala veliku kolonu vozila. Kako je javio RTNK, mještani su propustili kola Hitne pomoći.
- Ovu agoniju može da riješi Kovačević dajući nam pisanu garanciji da na teritoriji Bogetića više neće biti zakopavanja eutanazirane stoke. Nama je žao ovih ljudi koji čekaju da prođu, ali mi smo satjerani uza zid i ovo je jedini način da spriječimo da rade i dalje to što su uradili - rekao je predsjednik MZ Bogetići Mijajlo Škuletić tom prilikom.
Na protestu sa mještanima bila je i odbornica u Skupštini opštine Nikšić Jelena Marković.
- Sa mjesta građanke i odbornice u lokalnom parlamentu želim da poručim građanima koji čekaju u kolonama da mi je neizmjerno žao što oni trpe zbog odnosa neodgovorne vlasti u Nikšiću, a danas se vraćaju sa poslova, umorni, i ne mogu da se vrate svojim kućama na zasluženi odmor posle radnog vremena. Ali ono što trpe mještani Bogetića i ljudi kojima je ugroženo zdravlje, mora da dobije neki nivo koji nije ovaj koji imaju, jer oni ne znaju i dalje da li će se krave nastaviti zakopavati na Bogetićima - kazala je Marković.
Dodala je da je tu da podrži mještane koji žele da na ovaj način skrenu pažnju i riješe problem zdravlja građana i mjesta u kome se dešava ono što oni trpe.
- A to je zakopavanje životinja u blizini njihovih domova gdje oni sade, gdje se nalaze izvori rijeka i da zaraza prijeti cijeloj Crnoj Gori - istaka je Marković.
Okupljeni su tražili i da im Opština sanira lokalni put u Ljeskovim dolima gdje je na dvije lokacije zakopano više od 100 grla stoke. Put su, kažu mještani, oštetili kamioni koji su prevozili eutanaziranu stoku.

1250x600

Završena blokada mještana Bogetića, saobraćaj ponovo uspostavljen

Još oko 30 grla stoke će morati biti eutanazirano, saopštio je danas direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković nakon sastanka sa predstavnicima stočara u Ministarstvu poljoprivrede.
Nakon zvanične objave Instituta za javno zdravlje da su u opštini Danilograd potvrđeni prvi slučajevi oboljevanja od Q groznice kod ljudi, Udruženje stočara pozvalo je nadležne organe da što hitnije utvrde svako nestručno, nezakonito i neodgovorno postupanje u konkretnim slučajevima.
Đaković je nakon sastanka sa stočarima kazao novinarima da su PCR testiranjima za sada došli do brojke od 30 grla koja će morati da se eutanaziraju.&nbsp;
- Naravno, tu imate i ono da ona naša naredba ima širinu da, ukoliko se pojavi grlo sa kliničkom slikom seropozitivno, takvo grlo isto smatramo da je za eutanaziju, kako ne bi opterećivalo farmera dalje svojim postojanjem tu i potrošnjom hrane – kazao je Đaković.
Igor Lakić iz Udruđenja stočara Danilovgrada ukazao je da ne postoji lokacija za usmrćivanje životinja.&nbsp;
- Te životinje dalje šire zarazu na našim farmama i doći ćemo u situaciju da zbog nemarnosti države pokrećemo sudske sporove prema opštinama i ministarstvu zato što su dozvolili da šteta u jednom momentu ako je, uzimam primjer, bila hiljade eura - dođe do stotina hiljada eura. Zato je to i apel svim odgovornim činiocima vlasti da što prije reaguju i uklonimo takve životinje sa naših farmi – kazao je Lakić.

Na eutanaziju mora još oko 30 grla

Afrički pingvin Gridi star 33 godine eutanaziran je zbog zdravstvenih problema u zoološkom vrtu u Baltimoru u SAD, saopštio je vrt, navodeći da je Gridi, koji je imao više od 200 potomaka, pomogao da se njegova vrsta spasi od izumiranja.
Gridi je eutanaziran zbog problema u vezi sa starošću s obzirom na to da prosječni životni vijek afričkih pingvina iznosi 18 godina, prenio je Gardijan.
On je sa svojom ženkom stigao u zoološki vrt 1992. godine i imali su 230 potomaka u pet generacija.
Zoološki vrt u Baltimoru u Merilendu saopštio je da je dom najveće kolonije afričkih pingvina u Sjevernoj Americi koji potiču sa obala Namibije i Južne Afrike i da je uspješno odgajio više od 1.000 mladunaca te vrste.
Afrički pingvini su zaštićena vrsta.

Eutanaziran afrički pingvin Gridi star 33 godine u zoo vrtu u Baltimoru

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: eutanazija