Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Deset velikih evropskih banaka postiglo je dogovor da preko zajedničkog preduzeća Kivalis stvore novu stabilnu kriptovalutu - stablecoin vezanu za euro, kako bi izgradili alternativu američkim kriptovalutama vezanim za dolar koje su dominantne na tržištu.
Kompaniju Kivalis sa sjedištem u Amsterdamu podržavaju banke BNP Paribas, ING, Danska banka i još sedam finansijskih organizacija, a cio projekat će biti pod nadzorom centralne banke Holandije i poslovati u skladu sa novom regulativom EU o kriptovalutama (MiCA), javlja EUobserver.
Očekuje se da će nova kriptovaluta biti predstavljena u drugoj polovini naredne godine, ali za sada nije jasno da li će biti dostupna građanima ili samo finansijskim institucijama i institucionalnam investitorima, prenosi Tanjug.
- Evropski stablecoin nije samo praktično rješenje, već i pitanje monetarne autonomije u digitalnoj eri - rekao je novoimenovani izvršni direktor Kivalisa, Jan-Oliver Sel.
Stablecoini su digitalne valute vezane za realnu imovinu, poput državne valute ili robe, što bi trebalo da smanji oscilacije njihove vrijednosti na tržištu.
U ovom trenutku je oko 70 odsto svih stabilnih kriptovaluta vezano za američki dolar, a oni predstavljaju čak 99 odsto ukupne tržišne vrijednosti u ovom segmentu.
Evropski ministri finansija su još u oktobru razgovarali o ulozi stablecoina u finansijskom sistemu i tom prilikom konstatovali da su tradicionalne institucije sve više zainteresovane za ovu vrstu imovine.
Studija Evropskog parlamenta (EP) iz juna ipak ukazuje na uzdržan stav eksperata prema novoj tehnologiji. Oni ne očekuju da će stablecoini uskoro uzdrmati postojeći finansijski sistem i čak su izrazili strah da bi evropska stabilna kriptovaluta mogla da poljulja povjerenje u euro zbog loše reputacije tržišta kriptoimovine u nekim krugovima.

Evropski bankarski giganti prave novu kriptovalutu vezanu za euro

Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara naredne godine isplaćivati eure, čime zvanično počinje prelazak na zajedničku evropsku valutu.&nbsp;
Član Upravnog odbora Udruženja banaka Bugarske, Nikola Bakalov, kazao je da će građani već od prvog jutra nastupajuće godine moći da podižu eure direktno sa bankomata, javlja portal Novinite.&nbsp;
On je podsjetio javnost da građani koji posjeduju velike količine bugarskih leva u gotovini mogu da ih uplate na svoje račune.&nbsp;
Depoziti će biti automatski konvertovani u eure po zvaničnom kursu od 1,95583 leva za euro, u ponoć između 31. decembra i 1. januara, prenosi Tanjug.&nbsp;
Ovaj pristup omogućava građanima da bez napora i besplatno zamijene svoje leve za eure.&nbsp;
- Konverzija će biti besplatna i poslije 1. januara i po istom fiksnom kursu, ali građani zbog gužvi ne treba da čekaju do posljednjeg trenutka - &nbsp;napomenuo je Bakalov.&nbsp;
Do kraja godine, kako je naglasio, bugarski lev ostaje zvanična valuta u Bugarskoj, a sve transakcije i plaćanja mogu se bezbjedno obavljati u levima.&nbsp;
U Evropskoj centralnoj banci (ECB) smatraju da će Bugarska usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU).

Bugarske banke spremne za euro

Bugarska će usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU), saopštila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard.
Prema njenim riječima, prosječan bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Bugarske porastao je u periodu od 2015. do ove godine sa trećine na gotovo dvije trećine prosjeka eurozone.&nbsp;
Lagard je napomenula i da je 65 odsto bugarskog izvoza usmjereno ka EU, a 45 odsto ka zemljama eurozone, prenosi Tanjug.
- Firmama će nestanak troškova konverzije donijeti uštedu od oko milijardu leva godišnje - dodala je Lagard.
Euro, kako je objasnila, takođe obezbjeđuje stabilnost i zaštitu od valutnih šokova. Za male i otvorene ekonomije, poput Bugarske, izloženost fluktuacijama može biti jaka, a članstvo u eurozoni pruža punu zaštitu od promjena kursa i jača konkurentnost bugarskih kompanija.
Lagard je konstatovala da se dio bugarske javnosti boji gubitka suvereniteta i rasta cijena.
Ona je poručila da Bugarska neće izgubiti kontrolu nad monetarnom politikom, jer guverner Narodne banke Bugarske dobija pravo glasa u Odboru guvernera ECB, dok će privremeni porast cijena tokom zamjene valuta iznositi između 0,2 i 0,4 odsto.
- Prihvatanjem eura, Bugarska potvrđuje svoj evropski identitet i stabilnost, jača institucionalnu otpornost i stvara povoljne uslove za razvoj malih i srednjih preduzeća, čime se dugoročno podiže životni standard građana - zaključila je Lagard.

Velike koristi za Bugarsku od uvođenja eura

Mađarska ne bi trebalo da usvoji euro jer se Evropska unija "raspada" i Mađarska ne bi trebala svoju sudbinu čvršće vezati uz blok - rekao je premijer te zemlje Viktor Orban u intervjuu za ekonomsku stranicu EconomX.
Mađarska, koja većinom svoje trgovine zavisi od bloka od 27 članica i modernizovala je svoju ekonomiju milijardama eura sredstava EU-a otkako se pridružila prije dvije decenije, trenutno ne ispunjava uslove za uvođenje eura.
Za razliku od Danske, Mađarska nema zakonsko izuzeće od pridruživanja valutnom bloku. Neki od njenih susjeda u istočnom krilu EU-a, uključujući Poljsku, Češku i Rumuniju, takođe ostaju izvan eurozone, barem zasad.
Orban, na vlasti od 2010. godine, postao je sve glasniji kritičar EU-a, koji je obustavio milijarde eura sredstava za Mađarsku zbog reformi vladavine prava nacionalističkog vođe.
- Mađarska ne bi trebalo svoju sudbinu čvršće vezati uz Evropsku uniju nego sada, a uvođenje eura bila bi najbliža moguća veza - rekao je Orban.
Orbanovi komentari bili su u oštroj suprotnosti s političkim programom njegovog rastućeg opozicionog suparnika Petera Mađara, koji vodi kampanju s obećanjem odmrzavanja suspendovanog novca EU i približavanja jednog od siromašnijih ekonomija EU usvajanju eura.
Parlamentarni izbori održaće se u proljeće 2026. Datum još nije određen.
Iako Orban izbjegava izravne komentare o politici centralne banke otkako je Mihali Varga, njegov bivši ministar finansija, preuzeo dužnost u aprilu, u ponedjeljak je rekao da je glavna kamatna stopa banke od 6,5 odsto, najviša u EU, "viša nego što bi mogla biti".
Banka je u septembru zabilježila jednogodišnju pauzu u ublažavanju kamatnih stopa, što je pomoglo forinti da ojača na 15-mjesečni maksimum u odnosu na euro, dok banka nastoji zaustaviti odliv domaće štednje prema stranim valutama, uključujući euro.

Orban: Evropska unija se raspada, Mađarska ne treba uvesti euro

Evropska komisija objavila je danas da je Bugarska ispunila uslove za usvajanje jedinstvene evropske valute euro od 1. januara 2026. godine, čime će ona postati 21. članica euro zone, tri godine poslije Hrvatske.
Zvaničnu odluku o tome treba da donesu 8. jula ministri finansija EU, ali se ne očekuje nikakvo protivljenje, pošto ta zemlja sa 6,4 miliona stanovnika ispunjava sve tehničke uslove, prenosi Beta.&nbsp;
Evropska centralna banka (ECB) takođe je danas dala pozitivno mišljenje za uvođenje eura u Bugarskoj.

Evropska komisija: Bugarska spremna za uvođenje eura od 1. januara

Bugarski predsjednik, Rumen Radev, saopštio je da će podnijeti zahtjev parlamentu za održavanje referenduma o tome da li će zemlja usvojiti euro kao svoju valutu.
- Bugarska, kao punopravna članica Evropske unije (EU), suočava se sa strateškom odlukom – uvođenjem jedinstvene evropske valute - rekao je Radev u svom nacionalnom obraćanju.
On je istakao da će referendum biti test demokratije Narodne skupštine i da će pokazati ko slijedi principe demokratije, a ko Bugarima uskraćuje pravo da određuju svoju budućnost, prenosi Capital.ba.
- Referendum će biti koristan za bugarsku demokratiju - rekao je Radev.
Put ka eurozoni nije bio lak za Bugarsku. Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine objavila da zemlja ne može da se pridruži valutnoj uniji, jer je inflacija u zemlji previsoka.

Bugarska uskoro referendumom odlučuje o uvođenju eura

Vrijednost dolara prema korpi valuta ove sedmice oštro je pala, pri čemu je kurs eura u odnosu na američku valutu skočio više od četiri odsto, najviše u posljednjih 16 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je ove sedmice 3,4 odsto na 103.90 bodova, najniži nivo od novembra, prenosi SEEbiz.
Kurs eura prema dolaru skočio je 4,4 odsto na 1.0830 USD.
Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 1,7 odsto, pa je njen kurs skliznuo na 148,04 JPY.
Najveći sedmični pad dolarovog indeksa od novembra 2022. godine posljedica je znakova slabljenja američke valute i nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
U utorak je Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih deset posto, na ukupno 20 odsto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.
Samo dan kasnije Tramp je odlučio da će na mjesec odložiti carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec odložio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Takvi nagli zaokreti uznemirili su ulagače.
S druge strane, zbog visoke inflacije, američka centralna banka mogla bi da zadrži kamatne stope na sadašnjim nivoima duže nego što se očekivalo.
Doduše, ulagači se nadaju da će Fed uskoro nastaviti da smanjuje kamate, jer većina posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta privrede. Predsjednik Feda Džeroum Pauel poručio je da centralna banka ne treba da žuri s popuštanjem monetarne politike i da će čekati pokazatelje kako Trampove politike utiču na ekonomiju i inflaciju.
Najviše je prošle sedmice u odnosu na dolar ojačao euro – 4,4 odsto, što je njegov najveći sedmični dobitak od marta 2009. godine.
I to, iako je Evropska centralna banka prošle sedmice smanjila kamatne stope dodatnih 0,25 procentnih bodova kako bi podstakla rast privrede eurozone.
Smanjenje kamata obično negativno utiče na valutu, no u ovom slučaju euro je ojačao zahvaljujući vijesti da su u Njemačkoj stranke koje će najvjerovatnije formirati novu vladu dogovorile popuštanje fiskalnih pravila kako bi se podstaknuo rast privrede i povećala ulaganja u odbranu.
Golema budžetska sredstva koje bi njemačka Vlada investirala u privredu trebalo bi da ubrzaju rast.
Osim toga, euro je ojačao, jer se smatra da je ECB pri kraju s ciklusom smanjenja kamata, dok bi američki Fed u idućem periodu trebalo nastaviti smanjivati kamatne stope.

Euro prema dolaru ostvario najveći sedmični rast u 16 godina

Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, a zajednička evropska valuta je ojačala u odnosu na dolar nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj i pobjede konzervativnih demohrišćana na čelu sa Fridrihom Mercom.
Fridrih Merc je najavio da će nova vlada biti formirana u roku od dva mjeseca.
Njemačka se suočava sa ekonomskom stagnacijom i trgovinskim tenzijama zbog najave američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti uvozne carine, a očekuje se da će nova vlada u Berlinu reformisati "kočnicu duga" da bi obezbijedila dodatna sredstva, prenose mediji.
Indeks frankfurtske berze DAX je u 9:15 sati porastao na 22.360,59 poena, britanski FTSE 100 na 8.662,15 poena, moskovski MOEX na 3.302,85 poena, dok je francuski CAC 40 pao na 8.107,32 poena.
Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 43.428,02 poena, indeks S&amp;P 500 na 6.013,13 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 19.524,01 poen.
Prema aktuelnim podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 70,106 dolara, a cijena nafte Brent na 74,162 dolara. Evropski fjučersi gasa za mart su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,520 eura za megavat-sat.
Cijena zlata je porasla na 2.943,18 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,8219 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).
Vrijednost eura u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,04853, što je otprilike za 0,25 odsto više nego u petak.

Euro skočio nakon izbora u Njemačkoj

Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i ove sedmice, druge zaredom, pri čemu je kurs eura skočio više od 1,5 odsto jer bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 1,2 odsto na 106,80 bodova, prenosi Hrportfolio.
Kurs eura prema dolaru skočio je 1,6 odsto, na 1,0490 USD.
Američka valuta je ojačala prema japanskoj, 0,6 odsto, pa je njen kurs dostigao 152,30 JPY.
Snažan rast eura prema dolaru najviše se zahvaljuje nadi ulagača da bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp razgovarao s predsjednicima obje zemlje i najavio mirovne pregovore.
Smirivanju tržišta doprinijelo je i odlaganje uvođenja carina
Naime, nedavno je Tramp najavio uvođenje carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.
Očekivalo se da će to učiniti ove sedmice, ali Bijela kuća je poručila da se još analizira kojim bi zemljama trebalo uvesti ili povećati carine te da će zaključci biti poznati uskoro.

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: euro