Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Deset velikih evropskih banaka postiglo je dogovor da preko zajedničkog preduzeća Kivalis stvore novu stabilnu kriptovalutu - stablecoin vezanu za euro, kako bi izgradili alternativu američkim kriptovalutama vezanim za dolar koje su dominantne na tržištu.
Kompaniju Kivalis sa sjedištem u Amsterdamu podržavaju banke BNP Paribas, ING, Danska banka i još sedam finansijskih organizacija, a cio projekat će biti pod nadzorom centralne banke Holandije i poslovati u skladu sa novom regulativom EU o kriptovalutama (MiCA), javlja EUobserver.
Očekuje se da će nova kriptovaluta biti predstavljena u drugoj polovini naredne godine, ali za sada nije jasno da li će biti dostupna građanima ili samo finansijskim institucijama i institucionalnam investitorima, prenosi Tanjug.
- Evropski stablecoin nije samo praktično rješenje, već i pitanje monetarne autonomije u digitalnoj eri - rekao je novoimenovani izvršni direktor Kivalisa, Jan-Oliver Sel.
Stablecoini su digitalne valute vezane za realnu imovinu, poput državne valute ili robe, što bi trebalo da smanji oscilacije njihove vrijednosti na tržištu.
U ovom trenutku je oko 70 odsto svih stabilnih kriptovaluta vezano za američki dolar, a oni predstavljaju čak 99 odsto ukupne tržišne vrijednosti u ovom segmentu.
Evropski ministri finansija su još u oktobru razgovarali o ulozi stablecoina u finansijskom sistemu i tom prilikom konstatovali da su tradicionalne institucije sve više zainteresovane za ovu vrstu imovine.
Studija Evropskog parlamenta (EP) iz juna ipak ukazuje na uzdržan stav eksperata prema novoj tehnologiji. Oni ne očekuju da će stablecoini uskoro uzdrmati postojeći finansijski sistem i čak su izrazili strah da bi evropska stabilna kriptovaluta mogla da poljulja povjerenje u euro zbog loše reputacije tržišta kriptoimovine u nekim krugovima.

Evropski bankarski giganti prave novu kriptovalutu vezanu za euro

Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara naredne godine isplaćivati eure, čime zvanično počinje prelazak na zajedničku evropsku valutu.&nbsp;
Član Upravnog odbora Udruženja banaka Bugarske, Nikola Bakalov, kazao je da će građani već od prvog jutra nastupajuće godine moći da podižu eure direktno sa bankomata, javlja portal Novinite.&nbsp;
On je podsjetio javnost da građani koji posjeduju velike količine bugarskih leva u gotovini mogu da ih uplate na svoje račune.&nbsp;
Depoziti će biti automatski konvertovani u eure po zvaničnom kursu od 1,95583 leva za euro, u ponoć između 31. decembra i 1. januara, prenosi Tanjug.&nbsp;
Ovaj pristup omogućava građanima da bez napora i besplatno zamijene svoje leve za eure.&nbsp;
- Konverzija će biti besplatna i poslije 1. januara i po istom fiksnom kursu, ali građani zbog gužvi ne treba da čekaju do posljednjeg trenutka - &nbsp;napomenuo je Bakalov.&nbsp;
Do kraja godine, kako je naglasio, bugarski lev ostaje zvanična valuta u Bugarskoj, a sve transakcije i plaćanja mogu se bezbjedno obavljati u levima.&nbsp;
U Evropskoj centralnoj banci (ECB) smatraju da će Bugarska usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU).

Bugarske banke spremne za euro

Bugarska će usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU), saopštila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard.
Prema njenim riječima, prosječan bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Bugarske porastao je u periodu od 2015. do ove godine sa trećine na gotovo dvije trećine prosjeka eurozone.&nbsp;
Lagard je napomenula i da je 65 odsto bugarskog izvoza usmjereno ka EU, a 45 odsto ka zemljama eurozone, prenosi Tanjug.
- Firmama će nestanak troškova konverzije donijeti uštedu od oko milijardu leva godišnje - dodala je Lagard.
Euro, kako je objasnila, takođe obezbjeđuje stabilnost i zaštitu od valutnih šokova. Za male i otvorene ekonomije, poput Bugarske, izloženost fluktuacijama može biti jaka, a članstvo u eurozoni pruža punu zaštitu od promjena kursa i jača konkurentnost bugarskih kompanija.
Lagard je konstatovala da se dio bugarske javnosti boji gubitka suvereniteta i rasta cijena.
Ona je poručila da Bugarska neće izgubiti kontrolu nad monetarnom politikom, jer guverner Narodne banke Bugarske dobija pravo glasa u Odboru guvernera ECB, dok će privremeni porast cijena tokom zamjene valuta iznositi između 0,2 i 0,4 odsto.
- Prihvatanjem eura, Bugarska potvrđuje svoj evropski identitet i stabilnost, jača institucionalnu otpornost i stvara povoljne uslove za razvoj malih i srednjih preduzeća, čime se dugoročno podiže životni standard građana - zaključila je Lagard.

Velike koristi za Bugarsku od uvođenja eura

Mađarska ne bi trebalo da usvoji euro jer se Evropska unija "raspada" i Mađarska ne bi trebala svoju sudbinu čvršće vezati uz blok - rekao je premijer te zemlje Viktor Orban u intervjuu za ekonomsku stranicu EconomX.
Mađarska, koja većinom svoje trgovine zavisi od bloka od 27 članica i modernizovala je svoju ekonomiju milijardama eura sredstava EU-a otkako se pridružila prije dvije decenije, trenutno ne ispunjava uslove za uvođenje eura.
Za razliku od Danske, Mađarska nema zakonsko izuzeće od pridruživanja valutnom bloku. Neki od njenih susjeda u istočnom krilu EU-a, uključujući Poljsku, Češku i Rumuniju, takođe ostaju izvan eurozone, barem zasad.
Orban, na vlasti od 2010. godine, postao je sve glasniji kritičar EU-a, koji je obustavio milijarde eura sredstava za Mađarsku zbog reformi vladavine prava nacionalističkog vođe.
- Mađarska ne bi trebalo svoju sudbinu čvršće vezati uz Evropsku uniju nego sada, a uvođenje eura bila bi najbliža moguća veza - rekao je Orban.
Orbanovi komentari bili su u oštroj suprotnosti s političkim programom njegovog rastućeg opozicionog suparnika Petera Mađara, koji vodi kampanju s obećanjem odmrzavanja suspendovanog novca EU i približavanja jednog od siromašnijih ekonomija EU usvajanju eura.
Parlamentarni izbori održaće se u proljeće 2026. Datum još nije određen.
Iako Orban izbjegava izravne komentare o politici centralne banke otkako je Mihali Varga, njegov bivši ministar finansija, preuzeo dužnost u aprilu, u ponedjeljak je rekao da je glavna kamatna stopa banke od 6,5 odsto, najviša u EU, "viša nego što bi mogla biti".
Banka je u septembru zabilježila jednogodišnju pauzu u ublažavanju kamatnih stopa, što je pomoglo forinti da ojača na 15-mjesečni maksimum u odnosu na euro, dok banka nastoji zaustaviti odliv domaće štednje prema stranim valutama, uključujući euro.

Orban: Evropska unija se raspada, Mađarska ne treba uvesti euro

Evropska komisija objavila je danas da je Bugarska ispunila uslove za usvajanje jedinstvene evropske valute euro od 1. januara 2026. godine, čime će ona postati 21. članica euro zone, tri godine poslije Hrvatske.
Zvaničnu odluku o tome treba da donesu 8. jula ministri finansija EU, ali se ne očekuje nikakvo protivljenje, pošto ta zemlja sa 6,4 miliona stanovnika ispunjava sve tehničke uslove, prenosi Beta.&nbsp;
Evropska centralna banka (ECB) takođe je danas dala pozitivno mišljenje za uvođenje eura u Bugarskoj.

Evropska komisija: Bugarska spremna za uvođenje eura od 1. januara

Bugarski predsjednik, Rumen Radev, saopštio je da će podnijeti zahtjev parlamentu za održavanje referenduma o tome da li će zemlja usvojiti euro kao svoju valutu.
- Bugarska, kao punopravna članica Evropske unije (EU), suočava se sa strateškom odlukom – uvođenjem jedinstvene evropske valute - rekao je Radev u svom nacionalnom obraćanju.
On je istakao da će referendum biti test demokratije Narodne skupštine i da će pokazati ko slijedi principe demokratije, a ko Bugarima uskraćuje pravo da određuju svoju budućnost, prenosi Capital.ba.
- Referendum će biti koristan za bugarsku demokratiju - rekao je Radev.
Put ka eurozoni nije bio lak za Bugarsku. Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine objavila da zemlja ne može da se pridruži valutnoj uniji, jer je inflacija u zemlji previsoka.

Bugarska uskoro referendumom odlučuje o uvođenju eura

Vrijednost dolara prema korpi valuta ove sedmice oštro je pala, pri čemu je kurs eura u odnosu na američku valutu skočio više od četiri odsto, najviše u posljednjih 16 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je ove sedmice 3,4 odsto na 103.90 bodova, najniži nivo od novembra, prenosi SEEbiz.
Kurs eura prema dolaru skočio je 4,4 odsto na 1.0830 USD.
Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 1,7 odsto, pa je njen kurs skliznuo na 148,04 JPY.
Najveći sedmični pad dolarovog indeksa od novembra 2022. godine posljedica je znakova slabljenja američke valute i nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
U utorak je Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih deset posto, na ukupno 20 odsto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.
Samo dan kasnije Tramp je odlučio da će na mjesec odložiti carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec odložio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Takvi nagli zaokreti uznemirili su ulagače.
S druge strane, zbog visoke inflacije, američka centralna banka mogla bi da zadrži kamatne stope na sadašnjim nivoima duže nego što se očekivalo.
Doduše, ulagači se nadaju da će Fed uskoro nastaviti da smanjuje kamate, jer većina posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta privrede. Predsjednik Feda Džeroum Pauel poručio je da centralna banka ne treba da žuri s popuštanjem monetarne politike i da će čekati pokazatelje kako Trampove politike utiču na ekonomiju i inflaciju.
Najviše je prošle sedmice u odnosu na dolar ojačao euro – 4,4 odsto, što je njegov najveći sedmični dobitak od marta 2009. godine.
I to, iako je Evropska centralna banka prošle sedmice smanjila kamatne stope dodatnih 0,25 procentnih bodova kako bi podstakla rast privrede eurozone.
Smanjenje kamata obično negativno utiče na valutu, no u ovom slučaju euro je ojačao zahvaljujući vijesti da su u Njemačkoj stranke koje će najvjerovatnije formirati novu vladu dogovorile popuštanje fiskalnih pravila kako bi se podstaknuo rast privrede i povećala ulaganja u odbranu.
Golema budžetska sredstva koje bi njemačka Vlada investirala u privredu trebalo bi da ubrzaju rast.
Osim toga, euro je ojačao, jer se smatra da je ECB pri kraju s ciklusom smanjenja kamata, dok bi američki Fed u idućem periodu trebalo nastaviti smanjivati kamatne stope.

Euro prema dolaru ostvario najveći sedmični rast u 16 godina

Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, a zajednička evropska valuta je ojačala u odnosu na dolar nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj i pobjede konzervativnih demohrišćana na čelu sa Fridrihom Mercom.
Fridrih Merc je najavio da će nova vlada biti formirana u roku od dva mjeseca.
Njemačka se suočava sa ekonomskom stagnacijom i trgovinskim tenzijama zbog najave američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti uvozne carine, a očekuje se da će nova vlada u Berlinu reformisati "kočnicu duga" da bi obezbijedila dodatna sredstva, prenose mediji.
Indeks frankfurtske berze DAX je u 9:15 sati porastao na 22.360,59 poena, britanski FTSE 100 na 8.662,15 poena, moskovski MOEX na 3.302,85 poena, dok je francuski CAC 40 pao na 8.107,32 poena.
Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 43.428,02 poena, indeks S&amp;P 500 na 6.013,13 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 19.524,01 poen.
Prema aktuelnim podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 70,106 dolara, a cijena nafte Brent na 74,162 dolara. Evropski fjučersi gasa za mart su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,520 eura za megavat-sat.
Cijena zlata je porasla na 2.943,18 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,8219 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).
Vrijednost eura u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,04853, što je otprilike za 0,25 odsto više nego u petak.

Euro skočio nakon izbora u Njemačkoj

Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i ove sedmice, druge zaredom, pri čemu je kurs eura skočio više od 1,5 odsto jer bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 1,2 odsto na 106,80 bodova, prenosi Hrportfolio.
Kurs eura prema dolaru skočio je 1,6 odsto, na 1,0490 USD.
Američka valuta je ojačala prema japanskoj, 0,6 odsto, pa je njen kurs dostigao 152,30 JPY.
Snažan rast eura prema dolaru najviše se zahvaljuje nadi ulagača da bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp razgovarao s predsjednicima obje zemlje i najavio mirovne pregovore.
Smirivanju tržišta doprinijelo je i odlaganje uvođenja carina
Naime, nedavno je Tramp najavio uvođenje carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.
Očekivalo se da će to učiniti ove sedmice, ali Bijela kuća je poručila da se još analizira kojim bi zemljama trebalo uvesti ili povećati carine te da će zaključci biti poznati uskoro.

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

Tag: euro