Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović razgovarali su sa ambasadorom EU u Crnoj Gori, Johanom Satlerom, saopšteno je iz Rudnika uglja odakle je predloženo uspostavljanje posebno Fonda za pravednu tranzicije EU.
&nbsp;Sastanak je bio posvećen jednom od ključnih razvojnih pitanja Crne Gore – procesu pravedne tranzicije energetskog sektora, sa posebnim fokusom na ulogu Pljevalja i Rudnika uglja kao nosioca tog procesa. Izvršni direktor je naglasio da pravedna tranzicija kompleksan, dug i skup proces koji zahtijeva jasno definisanu strategiju, institucionalnu podršku i snažan finansijski okvir.
U tom kontekstu, Laković je predložio uspostavljanje posebnog Fonda za pravednu tranziciju Evropske unije (EU), koji bi omogućio Crnoj Gori da ovaj složeni proces sprovodi planski, efikasno i socijalno odgovorno.
- Podrška EU je od presudnog značaja, ne samo za RUP , već i za čitav grad i sjever Crne Gore. Pravedna tranzicija je kompleksan i dugoročan proces koji zahtijeva ozbiljnu ekspertsku i finansijsku podršku, zato nam je prijeko potrebna podrška evropskih partnera. Upravo zato sam predložio inicijativu za otvaranje Fonda za pravednu tranziciju EU, kako bi se obezbijedili konkretni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta, ekonomske stabilnosti i razvoj novih, održivih djelatnosti- istakao je Laković i dodao da se RUP jasno i nedvosmisleno pozicionirao kao aktivan akter pravedne tranzicije, ne samo kroz deklarativnu podršku, već kroz konkretne i mjerljive rezultate.
Kompanija već sprovodi strateški plan transformacije poslovanja, oslanjajući se na sopstvene kapacitete i znanje, sa ciljem stvaranja novih, tržišno održivih biznisa.
- Plan pravedne tranzicije RUP-a obuhvata niz ključnih projekata i razvojnih pravaca usmjerenih ka diversifikaciji poslovanja i smanjenju zavisnosti od uglja. Time se stvaraju preduslovi za stabilan prelazak ka zelenijoj i održivoj ekonomiji, uz očuvanje zaposlenosti i ekonomske aktivnosti u Pljevljima. Tokom prethodne godine, RUP je otvorio pogon za proizvodnju lične zaštitne opreme, pokrenuo proizvodnju asfalta, dok građevinska služba uspješno realizuje značajne infrastrukturne projekte. Paralelno s tim, kompanija intenzivno ulaže u razvoj obnovljivih izvora energije, potvrđujući svoju spremnost da bude dio rješenja u energetskoj tranziciji Crne Gore.- objasnio je Laković.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler istakao je da proces pravedne tranzicije mora biti u središtu ekonomske transformacije Pljevalja.
- Pravedna tranzicija mora biti u samom središtu ekonomske transformacije Pljevalja, kao proces koji će istovremeno obezbijediti kvalitetna radna mjesta, zaštititi zdravlje ljudi i životnu sredinu, te unaprijediti kvalitet života lokalne zajednice.- naglasio je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rudnik uglja Pljevlja predložio uspostavljanje EU Fonda za pravednu tranziciju

Administrativni kapaciteti za korišćenje fondova Evropske unije moraju se graditi znatno prije punopravnog članstva, kroz dugoročno planirane reforme javne uprave, jačanje stručnih kadrova, jasnu razvojnu strategiju i aktivno uključivanje lokalnog nivoa i građana u proces donošenja odluka.
To su, u intervjuu za PR Centar, istakli stručnjak za reformu javne uprave iz Slovenije Slobodan Dujić i njegov kolega iz Hrvatske Vedran Đulabić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, koji su učestvovali na dvodnevnom „Forumu reforme javne uprave: Javna uprava nakon 2028. godine“, koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori (UNDP), uz podršku Vlade Ujedinjenog kraljevstva i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.
Dujić smatra da se administrativni kapaciteti za korišćenje kohezijskih i strukturnih fondova moraju graditi znatno prije punopravnog članstva u EU.
- Slovenija je sa tim procesom počela četiri do pet godina prije ulaska u Evropsku uniju, prije 2004. godine. Ključnu ulogu imala je Upravna akademija, kroz koju su obučavani državni i lokalni službenici. Posebno su važni ljudi sa lokalnog nivoa, jer upravo oni kasnije nose najveći teret korišćenja sredstava iz regionalnih fondova - kazao je Dujić.
On je upozorio da je jedna od najvećih grešaka to što države ne razviju na vrijeme sopstvenu razvojnu strategiju i jasno definisane prioritete.
- Ako ne znate šta su vam stvarni razvojni ciljevi, fondovi se koriste bez jasnog pravca. Pravovremeno planiranje pomaže da se izbjegnu problemi koji su se u nekim državama već dešavali - naveo je Dujić, podsjećajući da su zloupotrebe EU sredstava u pojedinim državama dovodile do ozbiljnih sankcija.
Slično mišljenje ima i Đulabić, koji je naglasio da je riječ o dugotrajnom i složenom procesu.
- Fondovi su komplikovani, zahvataju cijelu državnu i lokalnu upravu i zahtijevaju kvalitetne ljude, jasnu organizacionu strukturu, procedure i odgovarajući zakonodavni okvir. To je posao koji mora početi godinama prije članstva - istakao je Đulabić.
Govoreći o greškama novih članica EU, Đulabić je upozorio na nerealistično planiranje projekata.
- Često se planiraju projekti samo da bi se potrošila sredstva i prikazale dobre brojke, bez stvarnog razvojnog efekta i bez razmišljanja o dugoročnoj održivosti. Posebno je problematično kada se grade veliki infrastrukturni objekti za koje kasnije nema korisnika - rekao je Đulabić.
Kao dodatni problem naveo je i odlazak stručnog kadra iz javne uprave u privatni sektor, gdje su plate na EU projektima znatno veće.
Dujić je naglasio da bez uključivanja građana reforme javne uprave ne mogu biti uspješne.
- Građani moraju biti uključeni od samog početka u izradu strateških dokumenata. Javna uprava postoji zbog građana i ako nema njihove participacije, reforme ostaju formalne - poručio je Dujić.
Digitalizaciju vidi kao ključ savremenih reformi.
- U posljednjih deset godina digitalizacija je napravila pravu revoluciju u radu uprave, ubrzala je procedure, povećala transparentnost i otvorila prostor za nove tehnologije - kazao je Dujić.
Đulabić je dodao da digitalizacija donosi velike koristi, ali i izazove.
- Problem su paralelni digitalni sistemi koji nisu povezani. Građani upravu doživljavaju kao jednu cjelinu, a ne kao skup institucija. Zato je interoperabilnost ključna. Istovremeno, mora se voditi računa o digitalnoj pismenosti i zadržati tradicionalni načini pružanja usluga - pojasnio je Đulabić.
Kao ključne alate za jačanje profesionalizma u državnoj službi, Đulabić je naveo obrazovanje, adekvatne plate, mogućnosti napredovanja i depolitizaciju.
- Politički uticaj treba ograničiti na političke funkcije. Neformalna politizacija duboko demotiviše službenike i urušava povjerenje u sistem - smatra Đulabić.
Dujić je istakao da su otpori reformama očekivani.
- Ljudi se prirodno plaše promjena i nesigurnosti. Otpori su posebno jaki kada službenici nisu uključeni u proces i ne znaju šta ih čeka. Zato je važno unaprijed planirati upravljanje promjenama i otvoreno komunicirati - rekao je Dujić.
Na pitanje kako građani mogu vidjeti da reforme daju rezultate, sagovornici su saglasni da je odgovor u kvalitetu javnih usluga i životnom standardu.
- Ključni indikator je da ljudi bolje žive i da su zadovoljniji uslugama. Prave promjene se ne vide u statistikama, već u svakodnevnom životu građana - kazao je Dujić.
Đulabić je zaključio da kvalitet javne uprave na kraju definišu korisnici.
- Građane ne zanima koliko je predmeta riješeno, ako njihov predmet čeka mjesecima. Zadovoljstvo korisnika je stvarna mjera uspješnosti reformi - naveo je Đulabić.

Administrativni kapaciteti za korišćenje EU fondova moraju se graditi prije punopravnog članstva

Prevedeno sa korporativnog jezika, ta Agencija bi trebala da bude spona između EU fondova i krajnjeg korisnika – poljoprivrednika, da obezbjeđuje lakši dotok novca iz neiskorištenih EU fondova, kontroliše protok novca i na kraju osigura da sve bude transparentno i po zakonima. Agencija bi, naravno trebala biti samostalni organ, vezan za Vladu, a ne za bilo koje Ministarstvo. Ali ministar Vladimir Joković i njegovi kadrovi imaju drugi plan. On se svodi na dvije osnovne stvari – zadržati kontrolu novca, tako što bi kroz zakon agencija pripadala ministarstvu i zaposliti više od 160 partijskih ljudi, koliko je predviđeno. &nbsp; Preporuka Brisela, a i uslov zatvaranja poglavlja 11, koje tretira oblast poljoprivrede, je osnivanje samostalnog regulatronog tijela, agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Vremenski rokovi za donošenje Zakona o toj Agenciji su takvi da ukoliko ne bude usvojen do kraja juna ove godine, Crna Gora to poglavlje ne može zatvoriti. To očigledno ne brine Jokovića, koji je uprkos tome što je tekst Nacrta Zakona o Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu prošao javnu raspravu, i stoji na sajtu Vlade CG, naložio da se napravi novi tekst i pošalje na mišljenje nadležnim institucijama, iako je prema zakonima tako nešto zabranjeno. Nezakonito je promijeniti čak i ime Zakona, a kamoli njegovu suštinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158" data-rendition-name="original" width="1536" height="1477" loading="lazy" alt="Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU"> <figcaption>Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  <h2>Radonjić, uprkos odluci Upravnog suda, i dalje na čelu Direktorarta za plaćanje</h2> Ministar je odabrao i čovjeka za taj zadatak, a ta ”čast” pripala je Marku Radonjiću, direktoru Direktorata za plaćanja, koji je član GO SNP i OO SNP Danilovgrad.&nbsp; Radonjić je onaj čovjek koji je na direktorsku poziciju postavljen nezakonito, jer je bio četvrti rangirani na konkursu. Upravni sud je donio presudu kojom je Radonjićevo imenovanje proglasio nezakonitim. Uprkos tome, Vlada je na predlog Jokovića ponovo imenovala Radonjića koji i danas obnaša funkciju prvog čovjeka Direktorata za plaćanja. S obzirom na odluku Upravnog suda, čije su presude obavezujuće, kao i svih sudova, dovodi se u pitanje legitimitet svih odluka i potpisanih dokumenata Marka Radonjića. Posljednji alarm Vladi, da je vrag odnio šalu, upalio je Ekspetsko rukovodni kadar Direktorata za plaćanja koji su u dopisu Premijeru, Ministru i Generalnom sekretaru Vlade upozorili na višestruke posljedice ovakvog opstruiranja evropskog puta Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1101" loading="lazy" alt="Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata"> <figcaption>Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  <h2>Dopis kao posljednje upozorenje Spajiću</h2> - Jedan od uslova, od 2010. godine, za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj je da država Crna Gora uspostavi funkcionalnu i nezavisnu Agenciju za plaćanja i IACS sistem, što je prepoznato svim strateškim i akcijskim dokumentima. Uslov do danas nije ispunjen jer nijedna prethodna upravljačka struktura nije htjela odustati od rezultata, koji su više nego značajni, a koje je Uprava za plaćanja postigla kao organizacijska jedinica, a koji su godinama predstavljani kao rezultati unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. To je zato što bi osnivanje nezavisne državne Agencije za plaćanja značilo da bi se ovlasti nad radom i funkcioniranjem agencije prenijele u djelokrug Vlade Crne Gore - piše u dopisu koji potpisuje deset Direktora direktorata. . Oni podsjećaju da im je sredinom prošle godine Generalni direktor Uprave predstavio činjenicu da je za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj do kraja godine, kao i ubrzanja integracija Crne Gore u EU,potrebno da se osnuje Agencije za plaćanja. - Iz tog razloga, donošenje Zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu planirano je do kraja drugog tromjesečja tekuće godine. Međutim, nakon obećanja Europskoj komisiji u vezi s istim i obvezujuće preporuke za angažovanjem stručnjaka iz EU, odluka se mijenja upravljačkom strukturom ministarstva, koja se sastoji u tome da se postojeće tijelo formira u obliku upravnog tijela, odnosno da će planirano tijelo nositi samo naziv Agencija za plaćanja, dok će u pogledu strukture i organizacije rada biti upravno tijelo unutar ministarstva - piše u dopisu. <h2>Jokovićevo rješenje dovodi u pitanje nezavisnost Agencije za plaćanje</h2> Kako je navela ekspertska grupa, način kako je to Joković zamislio nezavisnost Agencije za plaćanja bila značajno ugrožena. - To je zato što bi odluke Agencije bile odluke tijela prvog stepena protiv kojih bi stranke imale pravo žalbe, za razliku od odluka državnih agencija, kao i odluka koje trenutno donosimo, protiv kojih stranke imaju pravo samo podnijeti tužbu, odnosno pokrenuti upravni spor. U tom smislu, imali bismo manju autonomiju u odlučivanju, čak i u odnosu na sadašnju organizacijsku strukturu, budući da bi postupak žalbe znatno usporio proces rada, jer je odluka konačna i izvršna tek nakon isteka roka za podnošenje žalbe, odnosno do donošenja odluke o žalbi (isključujući upravne sporove). To je zato što bi o žalbama, osim iz proceduralnih razloga, odlučivala organizacijska jedinica unutar Ministarstva, dok bi naša organizacijska jedinica odlučivala samo o onim žalbama koje su u cjelosti usvajaju, te i o procesnim pretpostavkama žalbe” - pojašnjavaju direktori direktorata. Nadalje, naglašavaju oni, upravni spor, odnosno tužbe korisnika bi bila podnijeta na odluke Ministarstva po prethodno podnijetoj žalbi iz navedenog jasno je da ne bi imali samostalnost u odlučivanju i nezavisnu Agenciju, što bi značajno uticalo na efikasnost rada i povlačenja finansijskih sredstava iz EU fondova. <h2>Zakon o formiranju organa uprave suprotan Zakonu o državnoj upravi</h2> - Takođe, zbog obećanja Evropskoj komisiji da ćemo donijeti Zakon o osnivanju Agencije, obavezani smo na donošenje istog, na čemu se uveliko radi poslednjih par mjeseci, dok se u međuvremenu odluka promijenila, te se planira osnivanje organa uprave. S tim u vezi, nikakav zakon o formiranju organa uprave, ne samo da nije potreban, već je suprotan Zakonu o državnoj upravi, što potvrđuje činjenica da bi bili jedinstven primjer u Crnoj Gori koji osniva organ uprave zakonom o osnivanju, a sve u suprotnosti sa zakonom Uredbom o organizaciji rada državne uprave - objašnjavaju eksperti. Ukazuju i na to da ovom odlukom upravljačke strukture je značajno ugrožena retenciona politika zadržavanja kadrovskih kapaciteta u Direktoratu za plaćanja, čemu svedoči odliv kvalitetnog kadra iz ove organizacione jedinice. - Ovo zato što su zaposleni u Direktoratu, koji godinama ulažu dodatne napore za realizaciju i implementaciju IPA fondova, bili u iščekivanju za formiranje državne agencije u mogućnosti ostvarivanja boljih uslova u pogledu ličnog dohotka sada uskraćeni za mogućnost obezbjeđenja adekvatnih uslova privređivanja, a koji bi bili približno konkurentni uslovima na tržištu poslovanja. Navedena konkurentnost na tržištu poslovanja, a u pogledu visine zarada državnih službenika, će biti sve više nedostižna i ugrožena, obzirom da osnivanjem Agencije preuzimamo kompletna nacionalna plaćanja u poljoprivredi, kao i sve mjere koje država Cma Gora planira da implementira kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i Zajedničku politiku za implementaciju fondova ribarstva - piše u dopisu. Na kraju naglašavaju da ovim dopisom žele ukazati na aktuelna dešavanja u okviru državne uprave koja ozbiljno ugrožavaju njeno efikasno funkcionisanje i predstavljaju značajnu prepreku u procesu zatvaranja Poglavlja 11, a samim tim i ukupnom procesu evropske integracije i pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

Joković želi da kontroliše novac iz EU: Opstrukcije donošenja Zakon o Agenciji za plaćanje direktno protiv Brisela

Projekte je nekad lakše napisati nego sprovoditi i zato je jako važno unaprijed se upoznati sa pravilima, a posebno kad se radi o onima koji su finansirani iz EU fondova, ocijenjeno je, između ostalog, na dvodnevnoj obuci predstavnika pet nevladinih organizacija čiji su projekti podržani kroz program SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), a finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Na obuci, koju je vodio tim CGO-a, učestvovali su predstavnici Centra za prava djeteta, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, NVO Prima, NVO CEMOI i Fondacije “Čini dobro”. Tokom prvog dijela, fokus je bio na pravima i obavezama korisnika sredstava koji upravljaju projektima, načine izvještavanja, kao i prepoznavanje prepreka koje se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. 
Takođe, pitanja vidljivosti i komuniciranja projekata su obrađena. U drugom dijelu obrađivano je budžetiranje, pravdanje troškova i slanje finansijskih izvještaja, kao i najčešće greške prilikom finansijskog rukovođenja projektima i izvještavanja, uz praktična uputstva za efikasno upravljanje finansijskim aspektima projekata.
- Treninga je bio jako koristan i utisci su odlični. Ovo je velika pomoć u pripremi i realizaciji projekta. Posebno je važno da smo obradili i vidljivost i komuniciranje zbog društvene zajednice i donatora koji učestvuju i pomažu u realizaciji naših ideja. Takođe, uputstva o načinu pisanja izvještaja su nam korisna, jer sada znamo kako da tačno opisujemo sve rezultate koje ćemo postići u realizaciji projekta - navodi Marija Manja Jovović iz Fondacije “Čini dobro”.
Sličnog je stava i Jelena Ćorić iz Centra za prava djeteta. 
- Trening je bio izuzetno sadržajan. U kratkom vremenskom periodu smo prošli neke od najznačajnijih tema, struktura je bila odlična, tako da je svima bilo jasno sve šta se očekuje od nas u realizaciji projekta. Za mane je najvažniji dio bio narativni izveštaj, budući da nisam ranije imala iskustva sa tim, a ovo je bila odlična polazna osnova - kazala je ona.

Važno unaprijed se upoznati sa pravilima sprovođenja projekata

Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban prijeti vetom na novi sedmogodišnji proračun Europske unije ako Brisel Mađarskoj ne deblokira evropska sredstva.
Orban je prijetnju uputio u intervju za mađarski državni radio. Odobrenje proračuna EU zahtijeva suglasnost svih država članica.
- Sa sigurnošću mogu reći da neću pridonijeti tome ako sredstva koja su još blokirana Mađarskoj ne budu osigurana u novom dugoročnom proračunu - rekao je mađarski premijer.
Orban je već nekoliko puta u prošlosti vršio pritisak na Evropsku komisiju svojim prijetnjama vetom. Komisija još blokira gotovo 12 milijardi eura sredstava namijenjenih Mađarskoj, kao i milijarde eura pomoći u borbi protiv koronavirusa.
Brisel će ukloniti blokadu tek kad Mađarska sprovede dalje reforme za jačanje vladavine prava.
Pregovori o novom višegodišnjem proračunu EU za period od 2028. do 2035. trebalo bi da počnu sredinom 2025. godine.

Orban: Blokiraću EU proračun ako Mađarskoj ne vrate milijarde eura iz fondova

Za projekte nevladinih organizacija, koji su podržani iz fondova Evropske unije, a realizuju se u Crnoj Cori, iz budžeta države će biti izdvojeno 73.373 eura.
To je navedeno u odluci raspodjeli sredstava za kofinansiranje projekata za 2024. godinu koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Projektu NVO Crnogorska iskra - Berane pod nazivom „Pedagogical Inclusive Education and Training System toUpSkills Cros-Sector Practitioners Working with Minors and Emerging Adults in Correctional System" biće dodijeljeno 23.546,40 eura.
NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Podgorica će za projekat „Jednak pristup zdravstvenim uslugama za sve ranjive grupe" dobiti 49.826, 70 eura.
Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama zaključiće ugovore o kofinansiranju projekata podržanih iz fondova Evropske unije u roku od 15 dana nakon objavljivanja ove odluke.

Za projekte Crnogorske iskre i Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju više od 73.000 eura

Nova runda pregovora o Ukrajini biće održana uskoro, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ali nije mogao da precizira datum.
- Za sada nije preciziran datum, ali biće uskoro - rekao je Peskov.
Prema njegovim riječima, nova runda pregovora o ukrajinskom rješenju u SAD nije planirana, niti je bilo razgovora o takvom sastanku.
Dan ranije, specijalni predstavnik američkog predsjednika Stiven Vitkof izjavio je da su se učesnici sastanaka u Abu Dabiju složili da podnesu izvještaje o rezultatima u svojim prijestonicama kako bi se dijalog nastavio u narednim nedjeljama.

Peskov: Uskoro nova runda pregovora o Ukrajini

Direktor Uprave policije i policija ne mogu da procesuiraju bilo koga, mogu samo da podnesu krivičnu prijavu koju će tužilac razmatrati. Samo vrijeđanje policijskih službenika nije krivično djelo, a i da jeste, iz onoga što se vidjelo u sinoćnjoj emisiji nije bilo omalovažavanja niti vrijeđanja bilo koga, a naročito ne policijskih službenika, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost Sandi Dizdarević.
Gledajući sinoćnju emisiju, u kojoj su gosti bili direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, ministar pravde Bojan Božović i predsjednik Višeg suda Zoran Radović, Dizdarević kaže da je stekao utisak da je direktor Uprave policije daleko izašao iz okvira svojih nadležnosti u odnosu na ministra pravde i predsjednika Višeg suda.
- Komentarisati da li je nešto dokaz ili nije dokaz, objašnjavati da li je bilo propusta ili ne nakon donošenja rješenja o zabrani napuštanja stana, kolokvijalno nazvano kućnog pritvora, mislim da apsolutno nije nadležnost bilo kog policijskog službenika, pa tako ni direktora Uprave policije- rekao je Dizdarević.
Ističe da prijetnja koju je direktor Uprave policije uputio novinaru Petru Komneniću izlazi iz djelokruga policijskog rada i nadležnosti direktora, jer policija ne procesuira, već je za to, kako podsjeća, nadležno tužilaštvo.
- Policija postupa po naredbama tužilaštva, tako da bojim se da ono što smo sinoć vidjeli predstavlja jedan lični osvrt direktora u odnosu na postavljanje pitanja od strane autora. Apsolutno ne podržavam bilo kakvu prijetnju ili bilo kakvo upozorenje, naročito od prvih i čelnih rukovodilaca bezbjednosnog, obavještajnog i policijskog sektora- istakao je Dizdarević.
Kaže da se sinoć mogla vidjeti frustracija i emocionalna reakcija, kao posljedica neznanja odgovora na postavljena pitanja i situacije u kojoj je tim neznanjem doveden u neku vrstu šah-mat pozicije.
- Policija može da podnese krivičnu prijavu koju će tužilac razmatrati, samo vrijeđanje policijskih službenika nije zapravo krivično djelo, a i da je bilo, međutim iz onoga što sam ja vidio ne vidim omalovažavanje niti vrijeđanje bilo koga, a naročito policijskih službenika. S druge strane, bez obzira šta ko misli, mislim da mnogi građani još uvijek poštuju policiju u jednoj dobroj mjeri- naglasio je Dizdarević.
Komentarišući snimke odbjeglog Miloša Medenice, Dizdarević smatra da je riječ o pomno planiranoj operaciji samog bjegunca i njegove logistike, odnosno osoba koje mu pomažu.
- On je izuzetno dobro izučio dva podsistema – brojne propuste unutar pravosuđa i brojne propuste unutar policijskog sistema. Na temelju proučene vulnerabilne tačke je zapravo izbjegao da završi u pritvoru. Sada se dešava ovo što se dešava, na način da je upravo ostvaren cilj, a to je da čelne ljude pravosuđa i čelne ljude policijskih struktura dovodi u emisije i izruguje, nastojeći da zavadi pa vlada, odnosno u njegovom slučaju – dok se oni zavađaju, on se nalazi u bjekstvu i nedostupan je organima pravosuđa- naglasio je Dizdarević.
Smatra da je teško utvrditi da li su snimci Miloša Medenice stvarni ili generisani vještačkom inteligencijom bez detaljne forenzičke analize svakog digitalnog traga, uz pomoć iskustva, znanja i alata za digitalnu forenziku.
- Moguća su, po meni, dva scenarija: prvi je da je neko osmislio strategiju koju sada primjenjuje, a drugi da je sve ad hoc. Vrlo je vjerovatno i moguće da takvi snimci nastanu u veoma kratkom roku, za samo nekoliko minuta. Ja vjerujem da će u narednom periodu neko iz vaših sigurnosnih, bezbjednosnih, obavještajnih i drugih struktura izaći sa nalazom i mišljenjem forenzičkih stručnjaka koji će iznijeti dokaz da li je u pitanju vještačka inteligencija ili originalan, autentičan i vjerodostojan snimak Medenice- istakao je Dizdarević.
Kada je sud, objašnjava Dizdarević, Milošu Medenici zamijenio zatvorski pritvor kućnim pritvorom, tada je dao policiji pravni okvir za postupanje, a način sprovođenja te mjere isključiva je nadležnost policije.
- To su redovni i vanredni obilasci, razgovori sa komšijama, prikupljanje obavještajnih podataka o mogućim i potencijalnim bjekstvima, kršenju mjera i drugim relevantnim informacijama… Ja se bojim da se u ovom slučaju, a niko nije dotakao to pitanje, trebalo postaviti pitanje direktoru Uprave policije da li je sačinjen operativni plan postupanja po toj mjeri, odnosno kojim personalnim i tehničkim sredstvima će se ta mjera sprovoditi. Niko nije policiji zabranio, jer je to klasično policijsko ovlašćenje, da postavi kameru na deset metara od ulaza u kuću i snima ulaz, i to je jedna od nadležnosti policije“, rekao je Dizdarević.
Osvrnuo se i na spornu izjavu direktora Uprave policije da bi policija nezakonito postupila ukoliko bi uhapsila osobe koje krše mjere kućnog pritvora, ali i na činjenicu da Upravi policije nedostaju uređaji za elektronski nadzor – nanogice. Kako kaže, riječ je o veoma opasnim porukama kojima se ohrabruju osobe sklone kriminogenom ponašanju, a koje su pod sličnim mjerama, da je policijski nadzor neučinkovit.
- Kad govorimo o tehničkim mjerama, odnosno o elektronskom nadzoru, koji je vrlo djelotvoran bez obzira na to da li je cijena od 2.500 eura mala ili velika, on ima svoju djelotvornu stranu i zaista je svrsishodan, ne samo u tom smislu, nego i u mnogim drugim- zaključio je Dizdarević.

Dizdarević: Prijetnja koju je Šćepanović uputio novinaru Petru Komneniću izlazi iz djelokruga policijskog rada i nadležnosti direktora UP

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) saopštila je da je pušten u industrijski probni rad sistem za odsumporavanje dimnih gasova (DeSOx) u Termoelektrani Pljevlja, čime je, kako navode, ostvaren jedan od najznačajnijih ekoloških iskoraka u radu ovog energetskog objekta.
- Riječ je o prvom postrojenju ove vrste u Crnoj Gori, čijim puštanjem u rad započinje ključna faza ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja i ostvaruje se drastično smanjenje emisija sumpor-dioksida (SO₂) - piše u saopštenju.
Iz EPCG navode da su prva mjerenja sumpornih oksida SOx pokazala da su vrijednosti emisija bolje od projektovanih.
Prema inicijalnim mjerenjima, koncentracija SO₂ na izlazu iz postrojenja svedena je na oko 61 mg/m³, što predstavlja višestruko niži nivo u odnosu na ranije vrijednosti emisija, koje su u martu 2025. godine iznosile oko 4.544 mg/m³, odnosno poslije adaptacije kotla i dimnjaka 3.249 mg/m³ u decembru 2025. godine, što jasno potvrđuje visoku efikasnost sistema.
- Ostvareni rezultati imaju izuzetan i dugoročni značaj za zdravlje građana Pljevalja, jer drastično smanjenje emisija sumpor-dioksida predstavlja ključni korak ka smanjenju hroničnih respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja, unapređenju kvaliteta života i stvaranju zdravijeg životnog okruženja za sadašnje i buduće generacije - naglašavaju u saopštenju.
Najavljuju da su u narednom periodu planirali dodatno podešavanje i optimizacija rada sistema, uz kontinuirani monitoring emisija, kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost postignutih rezultata i potpuno usklađivanje sa najstrožim evropskim ekološkim standardima.
- Ovaj dan predstavlja istorijski preokret u radu Elektroprivrede Crne Gore i snažnu potvrdu da se dugogodišnji problem emisija iz Termoelektrane Pljevlja rješava trajnim i sistemskim mjerama, u skladu sa najboljim evropskim praksama. Ukoliko se ovi rezultati zadrže, postrojenja za smanjenje emisija azotnih i sumpornih oksida (DeNOx i DeSOx) radiće u skladu sa strogim direktivama EU koje se odnose na rad postrojenja sa industrijskim emisijama - zaključili su u saopštenju.

TE Pljevalja pustila u probni rad sistem za odsumporavanje dimnih gasova

Kanada i Francuska otvaraju danas konzulate u glavnom gradu Grenlanda, u znak snažne podrške lokalnoj vladi, a nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će SAD preuzeti tu dansku autonomnu teritoriju.
Delegacija visokih kanadskih zvaničnika, uključujući generalnu guvernerku Meri Simon i ministarku spoljnih poslova Anitu Anand, doputovaće u Nuk kako bi formalno otvorila konzulat, u pratnji broda kanadske obalske straže, prenosi BBC.
Prije putovanja, Simon je rekla da Kanada "čvrsto stoji uz narod Grenlanda koji će sam odrediti svoju budućnost".
Kako se navodi, kanadska i francuska misija predstavljaju istorijsko proširenje stranog angažmana na Grenlandu i dodaje da su do ove nedjelje samo Island i SAD imale diplomatske konzulate u Nuku.
Novoimenovani francuski konzul je Žan-Noel Poarije, koji je ranije bio ambasador u Vijetnamu, prenosi Mond.
Predsjednik organizacije koja predstavlja kanadske Inuite "Inuit Tapiriit Kanatamija" Natan Obed rekao je za BBC da je konzulat rezultat višegodišnjeg zalaganja njegove zajednice za uspostavljanje bližih veza, kao i da će oko 50 kanadskih Inuita stići iznajmljenim avionom iz Montreala u Nuk kako bi prisustvovali ceremoniji.
Grenland ima diplomatske odnose sa Evropskom unijom od 1992. godine, sa Vašingtonom od 2014. i sa Islandom od 2017. godine.
Island je otvorio svoj konzulat u Nuku 2013. godine, dok su Sjedinjene Države, koje su imale konzulat u glavnom gradu Grenlanda od 1940. do 1953. godine, ponovo otvorile svoju misiju 2020. godine.
Evropska komisija je otvorila svoju kancelariju 2024. godine.

Tag: eu-fondovi