Saradnja između institucija i civilnog sektora je ključna za rješavanje pitanja od javnog značaja, posebno onih koja se tiču zdravlja i socijalne zaštite - kazao je ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević na sastanku sa predsjednicom nevladine organizacije Dijabetes DOB Lejlom Martinović Puzović i članicom Upravnog odbora ove NVO Slađanom Đukanović.
On je, kako se navodi u saopštenju NVO Dijabetes DOB, pružio punu podršku radu i inicijativama ove nevladine organizacije sa ciljem unapređenja položaja osoba sa dijabetesom tip 1.
- Tokom sastanka, predstavnice NVO Dijabetes DOB upoznali su ministra sa svakodnevnim poteškoćama odraslih osoba sa dijabetesom tip 1, posebno onih koji su primorani da se oslanjaju na tradicionalne metode poput kapilarnog mjerenja i insulinskih penova. Udruženje je ministra upoznalo i sa nizom aktivnosti koje je sprovelo u prethodnom periodu: edukativnim radionicama širom Crne Gore, kampanjama podrške pacijentima, kao i peticijom "Pravo na senzor – pravo na život“, zahvaljujući kojoj je izmijenjen Pravilnik o medicinskim pomagalima i obezbijeđeno pravo na senzore za korisnike insulinskih pumpi - istaknuto je u saopštenju.
Kako su naglasili, ovo predstavlja važan pomak, ali cilj ostaje jasan - da svaka osoba sa dijabetesom tip 1 u Crnoj Gori dobije pravo na savremenu terapiju.
- Predstavljen je i prvi edukativni kamp u Crnoj Gori, posvećen učenju metode brojanja ugljenih hidrata i primjeni savremenih dijabetes tehnologija - navodi se u saopštenju.
Ministar je istakao da cijeni posvećen rad NVO Dijabetes DOB, njihovu inicijativnost i doprinos zajednici, te izrazio spremnost da resor kojim rukovodi bude partner u aktivnostima koje unapređuju položaj osoba sa dijabetesom tip 1.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Suljević: Saradnja između institucija i civilnog sektora ključna za rješavanje pitanja od javnog značaja

Jedan od mnogih u Vladi Milojka Spajića, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Ernad Suljević, postao je viralan na društvenim mrežama zbog jučerašnje izjave na jednoj televiziji.
Naime, u emisiji se govorilo o novom zakonu o nevladinim organizacijama, čiji nacrt je izazvao zabrinutost među mnogim organizacijama civilnog društva, zbog mogućeg smanjenja transparentnosti i budžetskih sredstava.
Na nedavnoj sjednici Vlade imenovan je Savjet za saradnju &nbsp;državne uprave i nevladinih organizacija. Na pitanje šta Suljević, kao čelna osoba tog resora, poručuje NVO sektoru, kako će izgledati ta saradnja i hoće li to biti samo formalnost ili ćete suštinski zaista uz njihovu pomoć mijenjati društvo, ministar odgovara:
"Ja sam neko ko ništa ne radi suštinski, nego se detaljno bavim svim analizama i svakom poslu pristupam onako krajnje profesionalno, što možda negdje mogu da se pohvalim svojim timom koji je imao sluha kada je u pitanju civilni sektor."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstankodjuricic%2Fstatus%2F1970889196488564793&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na kraju je dodao da će Savjet raditi samo u korist građana Crne Gore.

VIDEO - Spajićev ministar postao viralan: ''Ja sam neko ko ništa ne radi suštinski''

Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević i državna sekretarka Mirsada Bošnjak boravili su u službenoj posjeti opštini Bijelo Polje, a fokus razgovora bio je na izazovima sa kojima se lokalna samouprava i Uprava za kapitalne projekte suočavaju u realizaciji kapitalnih projekata sa posebnom pažnjom na projekte Đalovića pećine, Sli centra Cmiljače kao i projekte iz oblasti elologije i zaštite životne sredine, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Suljević i Bošnjak su se sastali sa predsjednikom Opštine Bijelo Polje Petrom Smolovićem i predsjednicom Skupštine opštine Selmom Omerović i njihovim saradnicima.&nbsp;
Ministar Suljević izrazio je odlučnost i pružio punu podršku za nastavak navedenih projekata. Takođe Suljević je naglasio da će Ministarstvo preduzeti sve potrebne korake kako bi se postigla efikasnija realizacija pomenutih projekata i samim tim ubrzao razvoj Bijelog Polja. Takođe, Ministar je najavio i formiranje radnog tima koji će kontinuirano pratiti napredak navedenih projekata.
- Bijelo Polje ima veliki potencijal, a naš prioritet je nastavak kapitalnih investicija koje poboljšavaju kvalitet života građanki i građana i koji će ubrzati ekonomski razvoj grada i valorizaciju svih potencijala kojima raspolaže Opština. Našu punu podršku imaju svi projekti koji donose dugoročne koristi a uz efikasnu koordinaciju i zajedničke napore, siguran sam da možemo postići značajne rezultate - istakao je Suljević.
Pored velikih kapitalnih projekata, ministar je naglasio i značaj realizacije manjih infrastrukturnih projekata, posebno onih koji imaju veliki uticaj na poboljšanje kvaliteta života stanovništva koje gravitira ka ruralnim područjima.&nbsp;
Takođe, ministar je istakao važnost podrške i saradnje sa lokalnim nevladinim organizacijama, koje imaju značajnu ulogu u sprovođenju javnih politika, naglasivši važnost formiranja Savjeta za saradnju lokalne samouprave i nevladinih organizacija i raspisivanju poziva za finansiranje projekata na lokalnom nivou.
Predsjednik Smolović je istakao da se očekuje brzo završavanje radova na žičari za Đalovića pećinu, te da će se, uz podršku Ministarstva na čijem je čelu ministar Suljević, nastaviti radovi na Ski centru Cmiljača kako bi se osigurao dalji napredak i uspješna realizacija ovog strateški važnog projekta.
Sastanku je prisustvovao i v.d. generalnog direktora Direktorata za invesicioni razvoj u Ministarstvu Šefko Kurpejović, dok je ispred Agencije za investicije Crne Gore (MIA) prisustvovala direktorica Snežana Đurović sa saradnicom Merlinom Tošić, a ispred Uprave za kapitalne projekte pomoćnica direktora Maja Delić sa saradnicom Bojanom Mitrić.
Direktorica Agencije za investicije, Đurović, naglasila je značaj ulaganja u infrastrukturne i turističke projekte, ističući da su ovakve inicijative ključne za privlačenje novih investicija i ekonomski razvoj sjevera Crne Gore.

1250x600

Suljević: Prioritet je nastavak kapitalnih investicija koje poboljšavaju kvalitet života građanki i građana

Ministrar Ernad Suljević, zahvalio je na današnjem sastanku ambasadoru EU u Crnoj Gori, Johanu Satleru, na dosadašnjoj podršci koju Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori u kontinuitetu pruža državi kako bi se unaprijedila saradnja organa državne uprave i nevladinih organizacija i podsticajni ambijent za njihovo djelovanje, kroz podršku izradi i implementaciji zakonodavnih i strateških akata, saopšteno je iz MIRN-a.
Suljević je posebno istakao značaj ekspertske podrške koja je u okviru TA projekta obezbijeđena za pripremu Zakona o nevladinim organizacijama, čiji postupak je u toku i za koji se planira da bude oknončan u prvoj polovini godine. On je takođe zahvalio i na podršci prilikom pripreme Zakona o regionalnom razvoju, čija finalizacija je u toku, a nakon što je predstavio nova zakonska rješenja.
Ambasador Satler je pozdravio ovu inicijativu u cilju doprinosa smanjenju regionalnih razlika.
Tokom razgovora, poseban fokus stavljen je na značaj formiranja Savjeta za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija, uz napomenu da je Vlada na prethodnoj sjednici usvojila ovu odluku, kao i na uspostavljanje Partnerskog savjeta u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju. Ministar je zaključio da je cilj ovog resora upravo ujednačen regionalni razvoj i razvijeno civilno društvo, navodi se u saopštenju MIRN-a.
- Ambasador Satler ukazao je na značaj uloge koju nevladine organizacije imaju u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, a kojim se podstiče dijalog, transparentnost i reforme, kao i da osnažen civilni sektor predstavlja most između institucija i građana, što je dobrobit za sve- zaključuje se u saopštenju.

Suljević sa Satlerom: Pomoć EU u izradi zakonodavnih i strateških akata ključna za unapređenje saradnje organa državne uprave i NVO

Ovo je prekretnica za budućnost Crne Gore - krećemo naprijed punom snagom ka ostvarivanju zacrtanih ciljeva - poručio je mnistar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO sektorom Ernad Suljević nakon jučerašnjeg usvajanja budžeta za 2025. godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2738%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fusvojen-budzet-u-nacelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je, cijeni on, ključni korak ka snažnijem ekonomskom razvoju.
- Sa velikim zadovoljstvom i entuzijazmom dočekali smo usvajanje budžeta, čime smo napravili ključan korak ka snažnijem ekonomskom razvoju i boljitku svih građanki i građana - naveo je on.
Kaže i da ovaj budžet donosi stabilnost.
- Otvara vrata brojnim investicijama i stvara uslove za ravnomjeran razvoj naše zemlje, s posebnim fokusom na sjever, koji će konačno dobiti priliku za dinamičan ekonomski rast - zaključio je Suljević. 
&nbsp;

Suljević nakon usvajanja budžeta: Ovo je prekretnica za budućnost Crne Gore

Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO sektorom Ernad Suljević izjavio je da protesti studentske neformalne grupe Kamo śutra imaju njegovu podršku.
- Možemo reći da su protesti opravdani. Ukoliko neko smatra da nešto nije urađeno kako treba i izražava nezadovoljstvo na taj način, zašto bismo mi kao građani govorili da nije u pravu i da on svoje viđenje i stavove ne može izraziti na taj način? - naveo je Suljević.
On je rekao da su protesti legitimni, te da imaju njegovu podršku dok su u skladu sa demokratskim principima i dok ne narušavaju javni red i mir. Do sada je, kaže, sve na nivou onoga kako bi trebalo da bude.
- Svakako moja podrška stoji i mislim da treba naći način da se izađe u susret i koliko toliko smiri situacija kada je u pitanju ovaj segment - kazao je on za TVCG.

Ministar Suljević: Protesti su opravdani, moja podrška stoji

Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO Ernad Suljević kazao je u emisiji "Budimo budni - pitajte Vladu" na TVCG da Bošnjačka stranka (BS) ima jasan stav o budžetu, te da će isti podržati ukoliko ministar finansija Novica Vuković prihvati amandmane te partije.
Kaže da BS ima jasan stav – budžet mora biti usvojen i mora se raditi u interesu građana.
- BS ne pravi nikakav negativan uticaj na budžet. Malo više fokusa stavljamo na kapitalne projekte, ali to je za korist građana, a ne partije. Mi ćemo imati amandmane na određene stavke u budžetu i, ako ih MF prihvati, mi ćemo podržati budžet, ali u ovom momentu nemamo detaljne informacije. Vezani su za razvoj sjevera i manje razvijenih opština, gdje tražimo budžet za razvoj manje razvijenih opština, posebno onih koje čine manje brojni narodi- naveo je Suljević.
Istakao je da će se vidjeti dokle će trajati privremeno finansiranje.
- Nastavak finansiranja redovnih obaveza, mislim da neće biti upitan, ali sve ono što je dodatno značajno za razvoj biće upitno i može zaustaviti blag i sam razvoj države. Unutar vlade teško je nekada doći do nekih kompromisa, neophodno je sjesti za pregovarački sto kako bismo izašli iz ove krize i kao građani ne bismo trpjeli posljedice- tvrdi on.
Posljedice su, kaže Suljević, nemjerljive i veoma je važno naglasiti da projekti koji trebaju biti realizovani neće biti realizovani planiranom dinamikom bez budžeta.
- Fondovi iz EU neće moći biti finansirani jer i EU traži političku stabilnost i stabilne finansije, a mi to nemamo. I socijalna politika je ugrožena, te zbog građana moramo sjesti za sto i prestati sa politikanstvom. Ovdje ne zavisi sve od vlasti, već i od opozicije, koja blokira rad parlamenta- rekao je Suljević na TVCG.
O protestima
Suljević je, odgovarajući na pitanje da li podržava studentske proteste u Crnoj Gori i njihove zahtjeve za smjenom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika vlade Alekse Bečića, rekao da građani imaju pravo da izražavaju svoje nezadovoljstvo demokratskim putem.
- Uvijek sam bio za to da se da podrška svim demokratskim principima. Građani imaju pravo da izraze svoje nezadovoljstvo kroz demokratske proteste, ja nemam ništa prtiov toga i dajem podršku svima koji nezadovoljstvo iskazuju na taj način, sve dok je u okviru demokratskih procesa- istakao je on.
Govoreći o traženju smjena, kaže da ne želi da donosi sud.
- Treba uraditi reviziju svega toga, napraviti izvještaj ko je snosio odgovornost pri svim tim događajima. Ako je odgovornost na rukovodiocima onda oni sami neka podnesu ostavke, ali ako nije onda zašto bi tražili da neko ko nije kriv podnese ostavku. Ja sam uvijek samo za pravdu i pravednost. Treba svakoga zaštiti, samo iskreno i bez nekog politikanstva. Što biste nekome nanosili štetu pa makar i političku ako nije opravdana. Ukoliko jeste, onda sami treba da snosimo odgovornpost. Mogu da kažem, ja da se u mom resoru desi situacija koja zahtijeva moju ostavku ja bih to učinio istog dana iz nekih moralnih razloga. Nijesmo svi vezani za fotelje niti rođeni za fotelje, treba da pošaljemo poruku građanima da nijesmo ovdje zbog benefita koje dobijamo nego smo došli da nešto promijenimo i da radimo. Ja ovdje nijesam došao ni da se obogatim, želim samo da napravim konkretne rezuzltate koji će biti za ponos meni, partiji i građanima- istakao je Suljević.

Suljević: BS će podržati budžet ako ministar finansija prihvati njene amandmane

Ministar regionalno- investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Ernad Suljević, čestitao je svim medijskim radnicima Dan novinara koji, kako kaže, simbolizuje značaj novinarskog rada i uloge u društvu.
- Novinari su čuvari istine, graditelji mostova između različitih ideja i nepokolebljivi glasnici slobode. Vaša odgovornost prema javnosti prevazilazi profesiju – ona je stub demokratskog društva, jer omogućavate građanima da, nerijetko i u jako teškim okolnostima, budu informisani, osnaženi i sposobni da donose promišljene odluke- poručio je ministar.
Suljević je istakao da, u vrijeme kada su dezinformacije i pritisci na medije sve prisutniji, hrabrost i profesionalizam novinara predstavljaju svjetionik istine i pravde.&nbsp;
On je na kraju čestitao novinarima na posvećenosti u svakodnevnoj borbi za objektivno i nepristrasno izvještavanje koje zaslužuje najveće poštovanje.

Suljević novinarima: Vaša odgovornost prema javnosti je stub demokratskog društva

Aktivnosti Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama će se ove godine odnositi na intenziviranje i kontinuitetno analiziranje uslova poslovanja preduzeća, kako bi pokrenuli inicijative i predložili konkretne mjere za podršku investicijama, najavio je resorni ministar, Ernad Suljević.
On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da će identifikovati ključne šanse i izazove, i to prije svega na osnovu neposredne komunikacije sa kompanijama, kako bi radili na unapređenju poslovnog ambijenta.
- Konkretno, u tom cilju, Ministarstvo će u ovoj godini kreirati Program podrške investicionim aktivnostima, za koji je opredijeljen budžet u iznosu od 1,2 miliona eura. Kroz podsticajne mjere ove podrške realizovaće se dodjela bespovratnih sredstava za ulaganja u opremu, kao i druga nematerijalna ulaganja malih, srednjih preduzeća i preduzetnika u cilju jačanja njihove konkurentnosti, poboljšanja proizvodnih kapaciteta i unapređenja njihovog poslovanja, što treba da doprinese kreiranju novih radnih mjesta u budućem periodu, poštujući principe ravnomjernog regionalnog razvoja - rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, podrška će biti definisana intenzitetima u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći, a u skladu sa de minimis pravilima definisaće posebne uslove za preduzeća iz opština sa niskim indeksom razvijenosti, kao i preduzeća u većinskom vlasništvu žena i mladih.
- Takođe, u planu je kreiranje Programa podsticaja razvoja lokalnih samouprava, za čije namjene je u budžetu za ovu godinu opredijeljeno 150 hiljada eura. Prioritet će biti zahtjevi manje razvijenih lokalnih samouprava i projekti međuopštinskog karaktera, uz uslov da su oni planirani Strateškom planom razvoja opštine. Shodno navedenom, ova mjera imaće konkretne efekte na veći stepen realizacije pomenutog lokalnog Plana - naveo je Suljević.
On je rekao da će nastaviti i saradnju sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz koji će realizovati više komponenti podrške lokalnim samoupravama, a primarno podršku u izradi Strateških planova razvoja lokalnih samouprava.
- Kada govorimo o manje razvijenim lokalnim samoupravama, iskoristiću priliku da najavim da je ova klasifikacija, odnosno indeks razvijenosti, pod posebnom pažnjom u našem resoru i imamo u planu izmjene u smislu povećanja opsega manje razvijenih lokalnih samouprava i zalaganja da podrška bude usmjerena upravo na ove lokalne samouprave, to jest one kojima je najpotrebnija - dodao je Suljević.
On je naveo da, imajući u vidu da je politika regionalnog razvoja sada podignuta na nivo Ministarstva, imaju dobar osnov da prije svega rade na unapređenju zakonodavnog i strateškog okvira ove politike.
- Upravo smo finalizovali rad na izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, koje ćemo početkom ove godine da prezentujemo i iskomuniciramo sa svim lokalnim samoupravama i resorima koji su nosioci ove politike. Riječ će zapravo biti o novom zakonu, jer smo pripremili značajan broj izmjena i novosti u odnosu na važeće zakonsko rješenje - objasnio je Suljević.
Na pitanje kakvu saradnju Ministarstvo ima sa lokalnim samoupravama i ostalim nosiocima politika regionalnog razvoja, Suljević je odgovorio da su lokalne samouprave i značajan broj državnih resora upravo prepoznati Zakonom o regionalnom razvoju kao organi koji učestvuju u pripremi i sprovođenju politike regionalnog razvoja.
- Polazeći od sveobuhvatnosti ove politike, međuresorna saradnja i saradnja sa lokalnim samoupravama od ključnog je značaja za kvalitetno planiranje i implementaciju politike. Trenutno, saradnju sa lokalnim samoupravama imamo primarno u vezi izrade Strateških planova razvoja na lokalnom nivou, što kontinuirano pratimo i podržavamo - kazao je Suljević.
Kokretno, u posljednjem kvartalu prošle godine odobrili su podršku u izradi planova za opštine Kotor i Zeta.
- Sa ostalim nosiocima ove politike saradnja se trenutno uglavnom odnosi na predstavljanje naših planova u vezi sa unapređenjem politike regionalnog razvoja, koji jesu ambiciozni, ali smatramo i opravdani, kako bi obezbijedili razumijevanje, prihvatanje i podršku ostalih resora da ovu politiku pozicioniramo i uspostavimo na adekvatniji način, koji će omogućiti i rezultate - rekao je Suljević.
U tom kontekstu, pomenuo je Partnerski savjet za regionalni razvoj, kao Vladino tijelo koje treba dodatno da unaprijedi kreiranje i implementaciju politike regionalnog razvoja.
Suljević je, na pitanje kako komentarišete predloženi kapitalni budžet za ovu godinu, odgovorio da njegov resor konkretno nema planirane projekte za ovogodišnji kapitalni budžet.
- Međutim, mogu reći da kapitalni budžet pokazuje posvećenost Vlade unapređenju infrastrukture i regionalnog razvoja. Planirani iznos od 280 miliona eura veći je 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, što ukazuje na značajne napore za jačanje ekonomije i poboljšanje kvaliteta života građana. Brojni projekti iz oblasti saobraćajne infrastrukture ključni su za bolju povezanost regiona i podsticanje ekonomskog rasta u manje razvijenim opštinama. Značajan fokus na projekte na lokalnom nivou doprinosi ravnomjernijem regionalnom razvoju - smatra Suljević.
Prema zvaničnim informacijama, u prvih 11 mjeseci prošle godine utrošeno je 157 miliona eura, odnosno 66 odsto ukupno planiranog iznosa. Očekuje se da će realizacija kapitalnog budžeta do kraja prošle godine premašiti 93 odsto uz dodatno ulaganje u kapitalne projekte od nekih 50 miliona eura.
- Realizacija od 93 odsto predstavlja pozitivan signal u odnosu na prethodne godine kada je procenat realizacije bio niži, što dalje ukazuje na bolje planiranje, organizaciju, upravljanje i sprovođenje infrastrukturnih projekata - ocijenio je Suljević.
On je naveo da je zadovoljan planiranim infrastrukturnim projektima na nivou države, a pogotovo kada je u pitanju sjeverni region, imajući u vidu da je na listi kapitalnih projekata planiran 41 novi, a od toga su 24 projekta u vezi sa opštinama na sjeveru, koji je ujedno i najmanje razvijen region.
- Najveći broj projekata odnosi se na putnu infrastrukturu, pri čemu bih naročito izdvojio nastavak auto-puta od Mateševa prema Andrijevici, za šta je opredijeljeno stotinu miliona eura. Takođe, što se tiče putne infrastrukture, kao jedan od najznačajnijih projekta, u planu je rekonstrukcija magistralnog puta Berane-Rožaje - precizirao je Suljević.
Osim putne infrastrukture, u planu ove Vlade su takođe i projekti iz oblasti jačanja zdravstvene i obrazovne infrastrukture u Crnoj Gori, a kada je u pitanju sjeverni region, Suljević je istakao planiranu izgradnju Opšte bolnice u Pljevljima, zatim adaptaciju i opremanje Opšte bolnice u Bijelom Polju i rekonstrukciju i adaptaciju Doma zdravlja u Rožajama.
- Planirani projekti bi trebalo da doprinesu poboljšanju kvaliteta obrazovanja i zdravstvene zaštite, zatim otvaranju novih radnih mjesta, povećanju broja poljoprivrednika, povećanju konkurentnosti regiona i diverzifikaciji turističkog proizvoda - dodao je Suljević.
Takođe, kada su u pitanju investicije u sjevernom regionu, Suljević je pomenuo razvojne projekte u oblasti turizma koji se realizuju kroz Posebni program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore (ekonomsko državljanstvo).
- Ovaj projekat je od samog početka izazvao veliku pažnju javnosti, i Crnu Goru je predstavio kao zemlju koja je atraktivna za investiranje, a to dokazuje i broj podnijetih aplikacija za vrijeme trajanja Programa od 1,11 hiljada aplikacija, kao i prihod koji je država ostvarila kroz ovaj Program, oko 80 miliona eura - naveo je Suljević.
Na pitanje da li rade na promociji potencijala za domaće i strane investitore i na stvaranju povoljnijeg biznis ambijenta, Suljević je odgovorio da je opšte poznata činjenica da je Crna Gora atraktivna investiciona destinacija, sa transparentnim i konkurentnim poreskim sistemom, jednakim tretmanom domaćih i stranih investitora, eurom kao zvaničnom valutom i liberalizovanim spoljno-trgovinski sistemom.
- Vlada nastoji da kroz brojna zakonska rješenja, inicijative i programe utiče na poboljšanje poslovnog ambijenta i jačanje konkurentnosti privrede, kako domaćih, tako i stranih investitora. Tu su prije svega olakšice koje se mogu ostvariti programima Evropa sad 1 i 2, podsticaji za ulaganja u visoko kvalitetni turizam, kao i direktna, bespovratna podrška koja se svake godine nudi kroz programe podrške privredi, koji će i ovo Ministarstvo ponuditi u ovoj godini - kazao je Suljević.
U dijelu unapređenja investicionog ambijenta prepoznati su izazovi i barijere koji se odnose na administrativne i regulatorne prepreke, smanjenje sive ekonomije, uspostavljanje digitalnih procesa, kao i smanjenje parafisklanih nameta na nacionalnom i lokalnom nivou.
- Kao ministar u Vladi mogu sa sigurnošću reći da se svi resori u Vladi, u domenima svoje nadležnosti, trude da rade na smanjivanju barijera ili na njihovom eliminisanju - ocijenio je Suljević.
On je naglasio važnost postojanja Registra nameta, koji sadrži popis nameta na državnom i lokalnom nivou koje su u obavezi da plaćaju građani i preduzeća.
- Cilj ovog Registra jeste transparentnost i unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta, da svi nameti budu na jednom mjestu, i da se olakšaju analize koje će ubrzati donošenje odluka koje se odnose na uvođenje, smanjenje ili ukidanje nameta - rekao je Suljević.
Takođe, za privredne subjekte je ovaj Registar značajan jer omogućava da na transparentan način imaju uvid u listu nameta i iznose istih za oblasti koje se odnose na njihovo poslovanje. Registar trenutno sadrži preko 1,7 hiljada grupisanih, i preko 25 hiljada razvrstanih nameta, koji su preuzeti iz preko 780 zakonska i podzakonska akta.
Na pitanje da prokomentariše kritike koje su se čule u javnosti da nijedna nova investicija nije pokrenuta od promjene vlasti, 2020. godine, Suljević je odgovorio da je Crna Gora atraktivna investiciona destinacija, sa najpovoljnijim poreskim sistemom u regionu, sa brojnim mogućnostima za ulaganja i nove investicije.
- Međutim, to nije dovoljno. Svaki investitor želi predvidiv poslovni ambijent, želi transparentnu poresku politiku, želi stabilizaciju političkih prilika, kvalifikovanu radnu snagu, bolju putnu infrastrukturu, bolju avio povezanost - naveo je Suljević.
On je rekao da moramo biti svjesni da ni Crna Gora nije ostala imuna na globalna dešavanja, što je uz političku nestabilnost koja je obilježila prethodne godine i sve ostale barijere, uticalo da dođe do pada stranih direktnih investicija (SDI) i uopšte pada investicionih aktivnosti.
- Uzimajući sve ovo, jasno je da je za kreiranje povoljne investicione klime potrebno da svi akteri iz različitih sektora u državi rade u cilju unapređenja kako poslovnog, tako i investicionog ambijenta. Tu se prije svega misli na resor zadužen za poreski sistem i poresku politiku, resor finansija kao kreator Zakona o strateškim inveticijama, resor ekonomije, energetike i turizma, ali i mnogi drugi koji direktnim ili indirektnim politikama i djelovanjem utiču na sveukupni ambijent - precizirao je Suljević.
On je, govoreći o resornom Ministarstvu, pomenuo koordiniranje Registrom podsticajnih mjera za investicije sa sveobuhvatnim pregledom dostupnih finansijskih i nefinansijskih programa podrške od Vlade namijenjenih privatnom sektoru.
- Dakle, radi se o javno dostupnoj bazi podataka o investicionim podsticajima koje državni organi pružaju domaćim i stranim investitorima u različitim sektorima. Registar za prošlu godinu sadrži podatke o 65 podsticajnih mjera - rekao je Suljević.
Zbog svega toga, zajednički zadatak je da, kako je zaključio, u narednom periodu dodatno rade na kreiranju još boljeg poslovnog i investicionog ambijenta koji će stvoriti sigurnost budućem investitoru da ulaže svoj kapital u Crnu Goru.

Suljević: Predložićemo konkretne mjere za podršku investicijama, opredijeljeno 1,2 miliona eura

Vlada Crne Gore na današnjoj hitnoj elektronskoj sjednici zadužila je ministra regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernada Suljevića da Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dostavi dokumentaciju o gradnji hotela „Crowne Plaza“ u Kolašinu - nezvanično je potvrđeno Portalu ETV.
To je urađeno jer je investitor „Magnum Development“, kako tvrde u Vladi, dostavio lažnu garanciju od dva i po miliona eura od italijanske banke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-toku-hitna-elektronska-sjednica-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
„Magnum Development“ i hotelska grupacija „IHG“ su 6. juna prošle godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kolašinu pod nazivom „Crowne Plaza“ - a koji je trebalo da bude fokusiran na zdravstveni turizam. Hotel je projektovan na 105 smještajnih jedinica (201 ležaj različitog tipa i površine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.
Pošto plan još nije realizovan, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja prije 10 dana je, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole".
Vlada je investitoru još u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti završen u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

Anja Ivanović

Vlada zadužila Suljevića da SDT-u dostavi dokumenta o gradnji „Crowne Plaza“ u Kolašinu

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista.
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mojim mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrijednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ernad-suljevic