Evropska narodna partija (EPP) saopštila je da je započela internu istragu djelovanja Srpske napredne stranke (SNS), koja u toj konzervativnoj evropskoj stranci ima status pridruženog člana od 2016. godine.
&nbsp;- Predsjedništvo EPP-a danas je zadužilo generalnu sekretarku EPP-a Dolores Monserat i potpredsjednika EPP-a Kostisa Hadžidakisa da vode interni proces kontrole EPP-a u vezi sa ulogom SNS-a unutar EPP-a - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da će EPP biti u bliskom kontaktu sa svim zainteresovanim stranama, uključujući i rukovodstvo SNS-a, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ovo nije zvanični zakonski proces suspenzije niti isključenja EPP-a, već temeljna i brza interna istraga sa otvorenim rezultatima - kaže se u saopštenju objavljenom na zvaničnom sajtu EPP-a.
&nbsp;EPP je najveća grupacija u Evropskom parlamentu (EP) i zauzima poziciju desnog centra. SNS u Srbiji je na vlasti od 2012. godine.
&nbsp;Mogućnost da se preispita članstvo SNS-a u EPP-u najavio je 9. septembra predsjednik poslaničke grupe te partije u EP Manfred Veber, navodeći da „EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji“, misleći na desetomesječne antivladine demonstracije nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
&nbsp;Predsjednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajućeg SNS-a Ana Brnabić kazala je da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju SNS-a iz EPP-a.
&nbsp;U EP u Strazburu 9. septembra održana je rasprava o antivladinim protestima u Srbiji.
Uoči rasprave o Srbiji, lideri Evropske zelene partije pozvali su čelnike Evropske unije (EU) da razmotre dalje finansiranje Srbije „zbog autokratskih tendencija njenog lidera Aleksandra Vučića“.
&nbsp;Zeleni su tražili i reakciju institucija EU na postupke vlasti u Srbiji prema demonstrantima.
&nbsp;Na debati o Srbiji na marginama zasijedanja EP, dio europoslanika usaglasio se i o potrebi slanja misije u Srbiju kako bi se sagledala situacija na terenu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EPP započela internu istragu o SNS

Sve više glasova unutar Evropske narodne partije (EPP) smatra da Srpsku naprednu stranku treba izbaciti iz članstva, što pokazuje da događaji u Srbiji nisu prihvatljivi, rekao je Andreas Šider, šef delegacije SPÖ u Evropskom parlamentu.
- Sve više članova kaže ‘moramo izbaciti Vučića iz EPP-a’, što je pokazatelj da nije prihvatljivo da policija i huligani prebijaju nedužne građane i studente na ulicama. Moramo podržavati proevropsku stranu – narod Srbije- istakao je Šider.
On je dodao da različite opozicione stranke traže novi pokušaj široke demokratske obnove Srbije, ali na poštenim izborima, uz primjenu preporuka ODIHR-a. Šider je naglasio da Evropski parlament mora poslati jasnu poruku, ne samo socijaldemokrate, već i liberali, zeleni i konzervativci, te podsjetio da proces proširenja EU funkcioniše samo ako se jača demokratija u Srbiji.
Europoslanik je istakao da predstavnici EU moraju jasno reći da Vučić svojim djelovanjem udaljava narod i zemlju od Evropske unije, te da su poslanici iz Srbije u Strasburu zatražili pomoć u mirnoj tranziciji vlasti i sprovođenju poštenih izbora.
Smatra da je sada ključno da se svi proevropski akteri ujedine kako bi očistili haos izazvan Vučićem i njegovim saradnicima. Šider je podsjetio da se sutra u Evropskom parlamentu razgovara o nagradi Saharov, za koju su nominovani srpski studenti, što šalje poruku podrške i apel za oslobađanje nedužnih.

Šider: Raste podrška za izbacivanje SNS iz EPP zbog dešavanja u Srbiji

Evropska narodna partija (EPP), najveća politička grupacija u EU koja dominira u svim institucijama Evropske unije, razmotriće status Srpske napredne stranke (SNS) u toj grupaciji. SNS ima status pridružene članice (status punopravnog članstva mogu imati samo stranke iz EU država) u EPP-u, zbog čega je godinama uživao snažnu podršku ove grupacije, prenosi hrvatski Jutarnji list.
Mnoge diplomate su tu „stranačku vezu“ spominjali često i kao jedan od razloga zašto i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja dolazi iz redova EPP-a, ima tako prijateljski stav prema Vučiću. EPP je često i u Evropskom parlamentu, s izuzetkom nekih zastupnika iz Hrvatske i iz baltičkih država, štitio svog partnera, Vučićev SNS.
Kritike iz Evropskog parlamenta prema Vučićevom režimu su dolazile uglavnom iz redova zelenih, socijalista i liberala, zbog čega su često zastupnici ovih grupacija nazivani raznim uvredljivim nazivima. Prije dva dana je na sve to bila primorana reagovati i povjerenica EU za proširenje Marta Kos, koja je rekla da oni koji nazivaju zastupnike Evropskog parlamenta „najgorim ološem“ „imaju problema s razumijevanjem demokratije“.
Da će EPP internom istragom razmotriti status SNS-a u toj grupaciji potvrdio je u utorak i predsjednik EPP-a Manfred Veber. On je rekao da EPP „ne zatvara oči pred onim što se događa u Srbiji“.
- Ovo izaziva debatu unutar EPP porodice kao što možete zamisliti i kao EPP mi smo svjesni tih događaja, vidimo slike, vidimo razvoj događaja tamo - rekao je Veber najavivši da će sljedećih dana o tome biti rasprava u EPP-u.
Ipak Veber je demantovao vijesti da se Vučić ne poziva na sastanke EPP lidera i da je na zadnjem kongresu u Španiji Vučić sam odlučio da neće učestvovati iako je imao poziv.
Iako se unutar EPP-a stvaraju podjele oko Vučića i SNS-a, još uvijek uticajni političari, pogotovo iz Njemačke, Poljske, Grčke i nekih drugih država, nisu spremni podržati neke mjere protiv SNS-a. S druge strane raste frustracija političara iz EPP-a zbog udaljavanja Srbije iz EU i približavanja Rusiji i Kini. Do sada su se neki uticajni političari iz EPP-a angažovali kako bi spriječili bilo kakve mjere protiv Srbije.
Tako su sve prijetnje koje su neki iz EU upućivali Srbiji zbog odnosa s Rusijom ostale prazne i bez rezultata. Tako je bilo i kada je Vučić potpuno ignorisao pozive iz EU da ne ide na vojnu paradu u Moskvi u maju. Umjesto „cijene koju će platiti“, kako su tada upozoravali iz EU, Komisija je nakon toga Srbiji uplatila preko 100 miliona eura tranše finansijske pomoći iz paketa rasta za zapadni Balkan.
Vučić je proteklih dana bio na sastanke u Pekingu gdje su bili lideri Rusije, Kine i Sjeverne Koreje, što je dodatno razljutilo Evropsku uniju.
Osim odnosa s Rusijom, za EPP pridruženo članstvo SNS-a postaje sve neugodnije i zbog kritike koje dolaze na račun SNS vlasti u Srbiji za kršenje medijskih sloboda, zloupotrebu državnog aparata za obračun s političkim protivnicima, uključivanje osuđenih raznih zločinaca u aktivnosti stranke i antizapadne kampanje, koju vode mediji bliski SNS-u.
Vučićev SNS je primljen u EPP sa statusom pridruženog člana u vrijeme kada je Angela Merkel bila njemačka kancelarka i ona je snažno gurala prijem SNS-a u EPP. Jedino je HDZ pri glasanju bio suzdržan, dok su sve ostale nacionalne delegacije glasale za.

Jutarnji list: Pukla ljubav između Vučića i najmoćnije grupacije Evropske unije?

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: epp

EPP započela internu istragu o SNS

Šider: Raste podrška za izbacivanje SNS iz EPP zbog dešavanja u Srbiji

Jutarnji list: Pukla ljubav između Vučića i najmoćnije grupacije Evropske unije?

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO