Serbian nationals Veljko Belivuk and Marko Miljković, high-ranking members of the „Kavač“ criminal clan, were not subject to a ban on entering Montenegro, former Deputy Director of the Police Directorate for the Criminal Investigation Sector Enis Baković stated before the High Court.
The charge brought by prosecutor Miloš Šoškić - that the ban on entry for Belivuk and Miljković had been lifted at the request of former Deputy Director of the Police Directorate for the Organized Crime Sector Zoran Lazović - was effectively dismantled through his testimony.
Although the Special State Prosecutor’s Office (SSPO) had claimed that Baković was a key witness, he was unequivocal today in stating that no ban had existed, but rather only an operational measure applied to persons of security interest.
Zoran Lazović, former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić and Special Prosecutor Saša Čađenović are on trial on charges that they subordinated their official positions to the „Kavač“ criminal group. All of them have categorically denied the allegations in their defense.
Prosecutor Miloš Šoškić objected to Baković’s testimony, claiming it contradicted the evidence and his statements during the investigation, and that it was also contrary to the Law on Foreigners.
On the other hand, one of Lazović’s defense attorneys, Zoran Piperović, was categorical in stating that the very fact the prosecutor relied on the Law on Foreigners - which is not addressed in the indictment - clearly shows that the indictment is doomed to fail.
- Baković was previously portrayed as a hero by certain media outlets, politicians, and parties, and today confusion has arisen because he stated that no ban existed - Piperović said.
In his testimony, Baković explained that in 2018 an operational measure was imposed on Belivuk and Miljković because they were considered persons of security interest. The measure was introduced based on information received from Serbia, followed by an analysis conducted by Montenegrin police, after which it was decided to place the measure next to their names.
- All persons whose names had an operational measure imposed had to be reported by border police upon arrival at the border. After that, a decision would be made on whether they would be allowed to enter Montenegro - Baković explained.
If authorities decided to allow a security-interest person to enter Montenegro, often at the request of partner services, that person would be placed under surveillance, with particular attention paid to their contacts and activities while in Montenegro.
Baković stated that in December 2020 Lazović made a verbal request for the operational measure on Belivuk and Miljković to be removed due to work on a specific case.
- I saw nothing controversial in that. I issued an order to Aleksandar Bošković and he informed me afterward that he had removed the measure. I informed Lazović of this - Baković said.
According to him, the details of the conversation with Lazović were conveyed to Bošković. The witness added that he did not ask Lazović which case they were working on, nor did he have any reason to suspect wrongdoing.
- I would also emphasize that there was no rulebook governing how a person is placed under an operational measure - Baković stated.
Answering questions from attorney Piperović, Baković said that Belivuk and Miljković represented a threat to national security. He also noted that no list exists of individuals considered a threat to national security.
- I am not aware of any body within the Ministry of Interior that decides whether a person may stay in Montenegro or not - Baković said.
Asked by Piperović about the prevention of an attempted assassination of Belivuk and Miljković in Montenegro, Baković said that, in his opinion, the operation had been successful.
Responding to a question from attorney Stefan Jovanović, Baković said that his cooperation with Lazović had been professional and that Lazović had never asked him to do anything illegal.
In response to Lazović’s question, the witness stated that he had never had information indicating that Lazović had contacts with Radoje Zvicer or any member of an organized criminal group.
- Through my work, I am not aware that Lazović privileged any individual, nor did I receive such information from partner services - Baković said.
After the prosecutor noted that his testimony differed from what he had stated during the investigation, Baković commented that both then and now he had recounted everything „from A to Z“.
At today’s hearing, witness Zoran Borozan was also examined. He worked on Katnić’s property during 2017 and 2018.
The trial will continue tomorrow with the examination of additional witnesses, while attorney Piperović announced that he would seek the lifting of detention for his client Lazović.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

INDICTMENT COLLAPSES: Baković: Belivuk and Miljković were not banned from entering Montenegro

It is clear that Serbian nationals Veljko Belivuk and Marko Miljković were not banned from entering Montenegro, and any discussion of a criminal offense on that basis ends today, said the defense attorney of former high-ranking police official Zoran Lazović, lawyer Stefan Jovanović.
Jovanović made these remarks during a hearing at the High Court, following testimony given by former Deputy Director of the Police Directorate Enis Baković, who stated that no measure banning Belivuk and Miljković from entering Montenegro had been imposed.
- Any discussion of the criminal offense referred to in count two of this indictment ends today, and it should have ended at the very beginning of the proceedings, because it is clear that Belivuk and Miljković were not prohibited from entering Montenegro on the day they did so - attorney Jovanović emphasized.
In his testimony, Baković explained that in 2018 an operational measure had been imposed on Belivuk and Miljković because they were considered persons of security interest. At the end of December 2020, Baković said, he received a verbal request from Lazović to have that operational measure removed, since they were working on a case related to organized crime.
The former deputy police director stressed that they had received similar requests from partner services as well.
- I saw nothing controversial in that, nor did I have any reason to doubt its justification, and I said that we would take care of it. This also happened in other cases, and not at Lazović’s request, but at the request of partner services, to have a measure removed for a certain person so that the individual could be monitored and their activities observed while staying in Montenegro - Baković emphasized.
Responding to questions from attorney Jovanović, Baković said that his cooperation with Lazović had been entirely professional and official.
- Zoran Lazović never asked for anything illegal to be done, and if he had, it would not have been possible - Baković stressed.
In response to Lazović’s question, Baković stated that he had never had information indicating that Lazović had contacts with Radoje Zvicer or any member of an organized criminal group.
- Through my work, I am not aware that Lazović privileged any individual, nor did we receive such information from partner services - Baković said.
After Baković’s testimony, prosecutor Šoškić raised an objection, claiming that the testimony was contrary to the content of the evidence and to what Baković had stated during the investigation. Baković then asked the court whether he had the right to respond, stating that he had said the same thing before the prosecutor, but the court did not allow it, citing procedural rules.
Presiding judge Veljko Radovanović noted that witness Enis Baković had given testimony consistent with what he had stated during the prosecution’s investigation before the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).&nbsp;
Attorney Jovanović also added that, without intending to defend the witness’s statement, everything Baković said „was identical to what he stated in the previous proceedings“ when he was examined before the SSPO.
As a reminder, Lazović, former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić, and Special Prosecutor Saša Čađenović are on trial on charges that they subordinated their official positions to the „Kavač“ criminal group.

Portal ETV

Jovanović: Any discussion of a criminal offense ends today, it is clear that Belivuk and Miljković were not banned from entering Montenegro

Jasno je da srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, nije bilo zabranjeno da uđu u Crnu Goru, i svaka priča o krivičnom djelu po toj tački prestaje danas, poručio je branilac bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Stefan Jovanović.
Jovanović je to kazao tokom ročišta u Višem sudu nakon što je iskaz u svojstvu svjedoka dao nekadašnji pomoćnik direktor Uprave policije Enis Baković koji je rekao da Belivuku i Mijkoviću nije bila izrečena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru.&nbsp;
"Svaka priča za krivično djelo tačke 2 ove optužnice prestaje danas, a trebala je na početku postupka jer je jasno da Belivuku i Miljkoviću nije bilo zabranjeno da uđu u Crnu Goru onog dana kada su ušli", istakao je advokat Jovanović.
Baković je u svjedočenju pojasnio da je &nbsp;Belivuku i Miljkoviću 2018. godine postavljena operativna mjera jer su bezbjednosno interesantne osobe. Krajem decembra 2020. godine, kaže Baković, dobio je usmeni zahtjev od Lazovića da se, zato što rade na predmetu iz oblasti organizovanog kriminala, Belivuku i Miljkoviću obriše ta operativna mjera.
Bivši pomoćnik direktora policije istakao je da su takve zahtjeve dobijali i od partnerskih službi.
"Nisam vidio tu ništa sporno, niti imao razloga da sumnjam u opravdanost, i rekao sam da ćemo to završiti. To se dešavalo i u drugim predmetima, i to ne od Lazovića, već partnerskih službi da se za neko lice ukloni mjera, da se isto isprati i opservira djelovanje dok boravi u Crnoj Gori", naglasio je Baković.
Odgovarajući na pitanja advokata Jovanovića, Baković je rekao da je njegova saradnja sa Lazovićem bila krajnje profesionalna i službena.
"Nikad Zoran Lazović nije tražio da se nešto protivzakonito uradi, a da je tražio to se ne bi moglo desiti", apostrofirao je Baković.
Na pitanje Lazovića, Baković je kazao da nikada nije imao saznanja da je imao kontakte sa Radojem Zvicerom ili bilo kojim članom organizvane kriminalne grupe.
"Kroz moj rad nije mi poznato da je Lazović privilegovao bilo koje lice, niti smo takav podatak dobili od partnerskih službi", kazao je Baković.
Tužilac Šoškić je nakon svjedočenja Bakovića iznio prigovor navodeći da je njegov iskaz u suprotnosti sa sadržinom dokaza i onim što je izjavio u istrazi. Baković je na to pitao sud da li ima pravo da odgovori, jer je, kaže, isto ovo rekao kod tužioca, ali sud nije odobrio jer nije po proceduri.
Predsjednik vijeća sudija Veljko Radovanović konstatovao da je da je svjedok Enis Baković dao iskaz u kojem je naveo sve kao i u tužilačkoj istrazi pred SDT.&nbsp;
Advokat Jovanović takođe je dodao da, bez namjere da brani kazivanje svjedoka, sve što je rekao Baković "kazivao je istovjetno kao i u prethodnom postupku" kada je saslušan pred SDT-om.
Podsjetimo, Lazoviću, nekada bivšem glavnom specijalnom Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću sudi se zbog optužbi da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsrusena-optuznica-bakovic-belivuku-i-miljkovicu-nije-bila-izrecena-zabrana-ulaska-veljko-belivuku-crnu-goru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jovanović: Svaka priča o krivičnom djelu prestaje danas, jasno da Belivuku i Miljkoviću nije bilo zabranjeno da uđu u Crnu Goru

Srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Mijkoviću, visokorangiranim članovima kavačkog kriminalnog klana, nije bila izrečena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru - kazao je u Višem sudu nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalistike Enis Baković.
Njegovim svjedočenjem srušena je optužba tužioca Miloša Šoškića da je na zahtjev nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića skinuta zabrana ulaska Belivuku i Miljkoviću.&nbsp;
Iako je Specijalno državno tužilaštvo tvrdilo da je Baković ključni svjedok on je danas bio decidan da zabrana nije postojala već samo operativna mjera za bezbjednosno interesantne osobe - napomena.
Lazoviću, nekada bivšem glavnom specijalnom Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću sudi se zbog optužbi da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi. Oni su u odbrana kategorično negirali navode optužbe.
Na svjedočki iskaz Bakovića tužilac Miloš Šoškić imao je prigovor navodeći da je njegov iskaz u suprotnosti sa sadržinom dokaza i onim što je izjavio u istrazi,te i da je suprotan Zakonu o strancima.
Sa druge strane, jedan od branilaca Lazovića, advokat Zoran Piperović kategoričan je bio da čim se tužilac poziva na Zakon o strancima a koji ne tretira u optužnici bjelodani je dokaz da je optužnica osuđena na propast.
- Baković je ranije bio heroj nekih medija, političara, partija a danas je nastala pometnja kada je rekao da zabrana nije postojala - kazao je Piperović.
Baković je u svjedočkom iskazu ispričao da je Belivuku i Miljkoviću 2018. godine postavljena operativna mjera jer su bezbjednosno interesantne osobe. Ta mjera je postavljena na osnovu podataka koji su stigli iz Srbije, nakon toga uslijedila je analiza naše policije i odlučeno je da pored njihovih imena bude postavljena ta mjera.
- Sve osobe pored čijih imena je bila postavljena operativna mjera prilikom dolaska na granicu morali se biti obaviješteni iz granične policije. Onda nakon toga slijedi odluka da li će biti pušteni u Crnu Goru ili ne - objasnio je Baković.
Ukoliko odluče da neku bezbjednosnu interesantnu osobu puste u Crnu Goru a takvih zahtjeva je bilo i od partnerskih službi ta osoba je bila pod nadzorom i bitni su bili kontakti te osobe koje će ostvariti u Crnoj Gori.
Baković je ispričao da mu je u decembru 2020. godine Lazović dao usmeni zahtjev da se Belivuku i Miljkoviću izbriše ova operativna mjera zbog rada na predmetu.
- U tome ništa nijesam vidio sporno. Dao sam nalog Aleksandru Boškoviću i nakon toga me Bošković obavijestio da je skinuo mjeru. O tome sam obavijestio Lazovića - kazao je Baković.
Detalje razgovora sa Lazovićem, kako kaže, prenio je Boškoviću.
Svjedok je rekao da nije pitao Lazovića na kojem predmetu rade, niti je imao razlog da sumnja.
- Istakao bih i da nije postojao pravilnik kako se neka osoba stavlja na operativnu mjeru - kazao je Baković.
On je odgovarajući na pitanje advokata Piperovića kazao da su Belivuk i Miljković bili prijetnja za nacionalnu bezbjednost. Baković je naveo i da ne postoji spisak osoba koji predstavljaju opasnost za nacionalu bezbjednost.
- Nije mi poznato da u MUP -a postoji organ koji se bavi da li neka osoba može da boravio u Crnoj Gori ili ne - kazao je Baković.
Na pitanje Piperovića s obzirom da je spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori on je rekao da je ta akcija po njegovom mišljenju bila uspješna.
Baković je na pitanje advokata &nbsp;Stefana Jovanovića odgovorio da je njegova saradnja sa Lazovićem bila profesionala i da nikada od njega ništa nezakonito nije tražio.
Na pitanje Lazovića svjedok je rekao da nikada nije imao saznanja da je imao kontakte sa Radojem Zvicerom ili bilo kojim članom organizvane kriminalne grupe.
- Kroz moj rad nije mi poznato da je Lazović privilegovao bilo koju osobu. Niti sam takav podatak dobio od partnerskih službi - kazao je Baković.
On je &nbsp;nakon konstataciji tužioca da je njegov iskaz drugačiji nego u istrazi Baković je prokomentarisao da je kako tada tako i danas ispričao sve " od a do š".
Na današnjem ročištu saslušan je svjedok Zoran Borozan koji je radio na Katnićevom imanju tokom 2017.i 2018. godine.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka ali će advokat Piperović kako je najavio tražiti ukidanje pritvora za njegovog branjenika Lazovića.

SRUŠENA OPTUŽNICA: Baković: Belivuku i Miljkoviću nije bila izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru

Nekadšnji visoki policijski funkcioneri Enis Baković i Saša Milić nijesu danas svjedočili na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću koji se tereti za zloupotrebu položaja. Bakoviću i Miliću nije uručen poziv za saslušanje pa je sudija Igor Đuričković saopštio da im se poziv ponovo uputi.
Za naredno ročište koje je zakazano za 11. novembar osim Bakovića i Milića planirano je saslušanje i svjedoka Darka Milonjića i Luke Radovića.
Stojanović se tereti da je izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Svjedok Vuk Kljajić kazao je da ga je 2018. godine Dežurna služba policije uputila u Zetu gdje je bio kamion sa utovarom.
- Vođa grupe je obavio razgovor sa vozačem- rekao je Kljajić. Pregledom su kolege utvrdile da su u kamionu cigarete. Zadatak njegov i kolege bio je, kako kaže, da isprate kamion do Centra bezbjednosti Podgorica. Međutim, uslijedila je promjena plana da kamion ostave kod carinskog terminala u blizini Zetatransa. Svjedok Kljajić je rekao i da je dosta vremena prošlo od tog događaja i ne može da se sjeti svih pojedinost. Objasnio je i da nije siguran da li su u službenu zabilješku unijeli podatak o kojim se cigaretama radilo.
- Ukoliko to nijesmo uradili, onda nijesmo imali taj podatak - kazao je Kljajić.
Svjedok Milorad Krivokapić saopštio je da je prodao kamion Slobodanu Baćoviću, te i da nije imao kontakt sa Igorom Baćovićem.
- Nijesam ni sanjao da oko ovoga mogu biti pitan nešto - rekao je Krivokapić.
Podsjetimo, za upravljačem kamion u kojem su pronađene cigarete bio je Igor Baćović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhMVPZuuzcxc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud naredio da se ponovo uputi poziv Bakoviću i Miliću

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: enis-bakovic