Konferencija „ProVal 2025“, održana u Budvi u organizaciji Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore, pokazala je da crnogorsko tržište nekretnina i hotelijerstva stoji pred ozbiljnim izazovima - od porasta troškova izgradnje i usporenog povraćaja investicija do niske energetske efikasnosti objekata. Stručnjaci su poručili da bez strateške saradnje, subvencija i veće svijesti o održivosti, crnogorski investitori teško mogu dostići evropske standarde, dok je poruka konferencije bila jasna: vrijeme je za sinergiju znanja, politike i prakse kako bi Crna Gora do 2028. bila spremna za evropske integracije i tržište koje prepoznaje vrijednost u održivom razvoju. U drugom dijelu programa konferencije Nino Beraia iz Gruzijske procjenjivačke kompanije (GVC) je govorila o iskustvu procjene hotela u Tbilisiju, Daniel Manate je imao prezentaciju na temu primjene vještačke inteligencije u procjeni nepokretnosti, sa posebnim osvrtom na njene prednosti i povezane rizike, prof. dr Dragoljub Janković bavio se pristupima procjeni digitalne imovine u kontekstu ESG faktora, dok je Silvija Ilišković Balagović iz kompanije Hotelis d.o.o. održala predavanje na temu “Hoteli kao investicija: kada trošak prelazi vrijednost?”. Ilišković Balagović ukazala je da je COVID pandemija donijela distorziju na građevinskom tržištu, što je jako uticalo na hotelijerski sektor. - Ono što se desilo od tada, prijeti kompletnom hotelskom tržištu. Moja analiza kroz 2020. i 2021. na temelju podataka troškovnika i troškova razvoja oko pet projekata je pokazala da je u prosjeku razvojni trošak bez zemlje iznosio oko 2.500 eura. Prije COVID-a prosječni razvojni trošak bez zemlje je bio negdje između 1.300 i 1.800 eura. Međutim, potpuna distorzija dovela je do značajnog povećanja i taj rast traje do danas. Danas, prema troškovnicima koji su validni za hotele koji se ili planiraju ili su u izgradnji ukupni razvojni trošak bez zemlje je između 3.000 i 5.000 eura po kvadratu. Onda se postavlja pitanje kako je to uopšte isplativo. Tu velikih i pametnih odgovora nema. Ako smo nekada govorili da je isplativost ulaganja u hotele – stopa povrata, u prosjeku neka zlatna sredina bila 10 godina, mi smo došli do toga da vrlo rijetko vidimo da je neki projekat isplativ za manje od 15 godina - ispričala je Ilišković Balagović. Posljednji panel bio je posvećen energetskoj efikasnosti zgrada, te je moderatorka Marijana Vreteničić na početku prezentovala rezultate analize 15 crnogorskih hotela koji su aplicirali za subvenciju za “zelene zgrade”. - Nijedan od postojećih hotela nije zadovoljio klasu A, B ili C, najviše imamo hotela u klasi E – čak sedam, i jedan hotel klase G. Razlog za ovako loše rezultate su loše karakteristike omotača, neefikasni sistemi grijanja i hlađenja, neregulisani sistemi, nedostatak automatike u upravljanju svim sistemima koji postoje u hotelima, kao i nedovoljna upotreba obnovljivih izvora energije. Svi treba da prepoznamo da energetska efikasnost ne treba da bude samo zakonska obaveza, već je to jedna prilika da se pametnije upravlja objektima i da se smanje sami troškovi u korišćenju objekata, u ovom slučaju hotela. Sam sertifikat bi trebao da ima određeni značaj u procjeni, prodaji i kreditiranju objekata. Samo je pitanje kako da zajednički motivišemo investitore i vlasnike hotela da više pažnje obrate na ovu temu - kazala je Vreteničić. Aleksa Ćulafić, predstavnik Ministarstva energetike i rudarstva, kao jedan od učesnika panela pojasnio je da je shodno Pravilniku o minimalnim zahtjevima energetske efikasnosti zgrada iz 2024. za sve nove zgrade minimalna klasa D, a za sve rekonstruisane zgrade minimalna klasa je F. Najlošija klasa u ovoj hijerarhiji je klasa G. - Ako vidimo da su nam hoteli najčešće unutar klase D, šta onda možemo očekivati od stambenih kuća i drugih komercijalnih objekata? Hoteli najčešće ispune minimalne uslove energetske efikasnosti, a za kuće i komercijalne objekte situacija nije najbolja. Imamo problem sa stanjem energetske efikasnosti zgrada - istakao je Ćulafić. Kako bi se sanirao taj problem, Ministarstvo je tokom prošle godine u saradnji sa Eko Fondom osiguralo 7,5 miliona eura subvencija za domaćinstva za sve mjere energetske efikasnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026091044_459fd34ffefe3f0da08fb57018a733070c641b3f8e8e58cd8648deb5d9dc7a66.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026091044_459fd34ffefe3f0da08fb57018a733070c641b3f8e8e58cd8648deb5d9dc7a66" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="SA događaja"></figure>  - Za hotele smo osigurali 2,7 miliona, a za seoska domaćinstva 500.000 eura. Oko 12 miliona eura smo imali subvencije za privredu. U planu je da već naredne godine bude 900.000 eura subvencija za domaćinstva. Sada konačno imamo nove pravilnike, nacionalni softver, Zakon o izgradnji, te očekujemo da će ova oblast masovno da zaživi i da će tu biti i subvencije za investitore koji imaju tu dobru ocjenu energetske efikasnosti - istakao je Ćulafić. Veselinka Mašulović, predstavnica NLB Banke istakla je da njihovi kriterijumi za finansiranje "zelenih zgrada" podrazumijevaju da one minimalno ispunjavaju energetsku klasu A ili B. - Iz svakodnevnog rada sa klijentima mogli smo da zaključimo da su veoma malo informisani o ovim temama. Dodatno, za dostizanje energetske klase A ili B, ljestvica je postavljena prilično visoko. To predstavlja dodatni izazov za investitore i građevinsku industriju. Za dostizanje energetske klase višeg reda neophodno bi bilo izdvojiti značajna finansijska sredstva da bi se unaprijedila energetska efikasnost objekata. Ovdje prije svega mislim na termoizolaciju koja bi trebala biti značajno unaprijeđena, eventualno instalaciju solarnih sistema na krovovima objekata. Uzimajući u obzir da je termoizolacija u Podgorici od svega pet centimetara i da solarni sistemi gotovo nisu prisutni jasno je koliko su ozbiljne investicije potrebne za dostizanje ove energetske klase - ispričala je Mašulović. Silvija Ilišković Balagović je u sklopu ovog panela navela da je vrlo teško očekivati da će hoteli ili bilo koji drugi poslovni subjekti ulagati u svoje nekretnine, a da od toga nemaju direktni povrat novca. - Bez nekog direktnog finansijskog povrata mislim da su sve investicije u održivost postojećih objekata rezervisane za subvencionisanje. U hotelima troškovi energije iznose od tri do osam posto od ukupnih prihoda, što je veliki iznos. Može se reći da svako ulaganje u neke jeftinije izvore energije direktno utiče na rezultate - dodala je Ilišković Balagović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026091044_f29c219167db6a43b5a1ca89294ecd4602184614c37b90fd9cd1fac63009373f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251026091044_f29c219167db6a43b5a1ca89294ecd4602184614c37b90fd9cd1fac63009373f" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="SA događaja"></figure>  Nakon inspirativnih prezentacija i panela predsjednica Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG), Sanja Radović sumirala je utiske sa konferencije. - Nadam se da su poruke sa ove konferencije čuli svi koji su trebali. Vidimo da imamo kapaciteta, dovoljno volje i dovoljno podataka, treba nam samo sinergije da budemo na nivou onoga što želimo, a to je da 2028. dostignemo nivo koji će biti dovoljan da postanemo 28. članica EU - poručila je Radović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ćulafić: Imamo problem sa stanjem energetske efikasnosti zgrada, hoteli najčešće unutar klase D

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbjeđuje kredit do 20 miliona eura Vladi Crne Gore za unapređenje energetske efikasnosti u 24 objekta u sistemu obrazovanja u zemlji.
Sredstva će, kako je saopšteno, biti plasirana preko Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje ima ukupnu odgovornost za obrazovnu politiku, održavanje i (re)konstrukciju javnih obrazovnih objekata i kapitalna ulaganja.
- Dodatno, investicioni grant od četiri &nbsp;miliona eura biće obezbijeđen putem EU Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP), kao i grant za tehničku pomoć u iznosu od 215 hiljada eura za pripremu i realizaciju projekta (finansiran putem REEP i EBRD fonda posebnih akcionara) - navodi EBRD.
Sredstva će se, ističe se, koristiti za finansiranje različitih mjera energetske efikasnosti, uključujući instalaciju sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije, mjere za unapređenje performansi objekata, a moguće i tehnologiju obnovljive energije (solarna fotonaponska energija) u 23 školske i vrtićke zgrade, i u jednom studentskom domu, širom Crne Gore.
- Projekat će poboljšati energetsku efikasnost i ekološku održivost renoviranih zgrada i unaprijediti njihovu strukturalnu stabilnost. Doprinosiće smanjenju emisije štetnih gasova i potrošnje energije, rezultirajući uštedama primarne energije većim od 50 odsto u poređenju sa početnom potrošnjom - navodi EBRD.
Potpisivanju su prisustvovali crnogorski ministar finansija Novica Vuković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru,i Johann Sattler, EU ambassador u Crnoj Gori.
- Zadovoljstvo nam je, da Evropska banka za obnovu i razvoj već dugi niz godina kao naš strateški partner, kako kroz javni, tako i kroz privatni sektor, uložila preko 870 miliona eura kroz razne investicije u Crnoj Gori. Danas, kroz zaključivanje još jednog projekta, &nbsp;dodatno potvrđujemo uspjeh te saradnje. Očekujemo da će implementacija mjera energetske efikasnosti, koje predviđa ovaj projekat, donijeti značajne uštede energije i doprinijeti smanjenju emisije CO2. Energetska efikasnost predstavlja jedan od prioriteta energetske politike Crne Gore. Cilj nam je da zajednički, sa našim strateškim partnerima, doprinesemo poboljšanju uslova za boravak i rad naših građana, a posebno naše najmlađe populacije, kojima je škola drugi dom - kazao je Vuković.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić – Stojanović izjavila je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prethodnom periodu prepoznalo potrebu za poboljšanjem energetske efikasnosti u obrazovnim objektima u Crnoj Gori, zbog čega je u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj pokrenut projekat energetskog unapređenja 24 objekta.
- Projektom su obuhvaćeni objekti sva tri klimatska regiona, raspoređeni u deset gradova u Crnoj Gori. Za predmetne objekte je, kao početni korak u realizaciji projekta, sačinjen Energetski audit i Studija izvodljivosti od strane Banke u kojima je dat pregled trenutnog stanja zgrada, prikazana ukupna potrošnja energije, kao i predložene mjere za poboljšanje energetske efikasnosti - istakla je ona.
Remon Zakaria, šef EBRD-a u Crnoj Gori kazao je da je pononosan što najavljuje potpisivanje još jednog projekta za unapređenje energetske efikasnosti u javnim objektima u Crnoj Gori, i to prvog u sektoru obrazovanja.&nbsp;
- Ova inicijativa odražava našu posvećenost održivom razvoju i unapređenju javne infrastrukture na značajan način. Kroz ovu investiciju u energetsku efikasnost i ekološku održivost, cilj nam je značajno ojačati stabilnost objekata, poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru i stvoriti zdravija, ugodnija okruženja za učenike i nastavnike - rekao je Zakaria.
Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori, rekao je da je njihov doprinos ovoj investiciji odličan primjer kako možemo iskoristiti važne projekte kombinovanjem grant sredstava EU sa kreditima međunarodnih finansijskih institucija.&nbsp;
- Energetska efikasnost je win-win opcija, jer doprinosi zelenoj tranziciji, smanjuje troškove i stvara bolje uslove za korisnike objekata - istakao je on.
Sju Baret, direktorica za infrastrukturu za Evropu, Bliski istok i Afriku u EBRD-u, kazala je da je potpisan veoma značajan projekat koji je nastavak napora EBRD-a da promoviše energetsku efikasnost u javnim zgradama u Crnoj Gori, nakon potpisivanja sličnog projekta za zgrade javnih bolnica ranije ove godine.&nbsp;
- Ova investicija će donijeti održiva poboljšanja u Crnoj Gori, školske zgrade koje će generisatii dugoročne koristi za životnu sredinu i stvoriti kvalitetnije prostore za učenje za zajednicu - zaključila je ona.
Od kada je Crna Gora postala članica EBRD-a 2006. godine, Banka je uložila više od 880 miliona eura u 92 projekta. Prioritet Banke za zemlju je podrška konkurentnosti, zelenoj tranziciji i daljoj integraciji u regionalne i globalne tržišne tokove.
Evropska komisija obezbijedila je više od jedne milijarde eura u nepovratnim grantovima za Crnu Goru u istom periodu.

EBRD i EU daju 20 miliona eura za energetsku efikasnost u školama u Crnoj Gori

Vlada je danas usvojila Informaciju o zaključivanju Ugovora o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori, u iznosu od 20 miliona eura i prihvatila tekst Ugovora.
Kako je saopšteno iz Vlade, ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 24 miliona eura.
- Od tog iznosa, 20 miliona eura će biti obezbijeđeno putem predmetnog kreditnog aranžmana sa EBRD-om, dok će preostalih četiri miliona biti osigurano putem investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, pored toga, EBRD putem donatorskih sredstava osigurao i novac za tehničku pomoć projektu u iznosu od približno 0,17 miliona eura.
Iz Vlade su ukazali da je projektom obuhvaćeno 12 objekata na jugu, devet objekata centralnog regiona i tri objekta na sjeveru.
- Ove zgrade služe različitim nivoima obrazovanja, uključujući osnovno obrazovanje (18 zgrada), srednje (dvije zgrade), predškolsko (dvije zgrade) i visoko (jedna zgrada), i obuhvataju ukupnu površinu od 93.220 metara kvadratnih - precizira se u saopštenju. 
 
Kako je naglašeno u Informaciji, za te objekte EBRD banka je izradila izvještaj o energetskoj reviziji i studiju izvodljivosti i istim su analizirali trenutnu potrošnju energije i predložili mjere za poboljšanje njihove energetske efikasnosti. 
 
Iz Vlade su pojasnili da predložene mjere uključuju i unapređenje omotača zgrade, sistema grijanja, osvjetljenja, obnovljivih izvora energije i tehnologije pametnih zgrada, s ciljem smanjenja potrošnje energije, emisije CO2 i operativnih troškova. 
 
- Takođe, predložena je instalacija sistema za upravljanje zgradama, mjere uštede vode, te ne-EE mjere poput uvođenja rampi, poboljšanja bezbjednosti i jačanja strukture - navodi se u saopštenju.

Za unapređenje energetske efikasnosti u objektima obrazovanja kredit kod EBRD-a od 24 miliona eura

Konkursima Eko fonda za energetsku efikasnost opredjeljeno je od 60.000.do 200.000 po aplikantu u hotelskoj industriji, određena sredstva i za drugi konkurs &nbsp;za izvođače radova, a uskoro i konkurs za seoska domaćinstva i fizička lica, koji se bave izdavanjem smještaja, te će i u toj kategoriji biti opredjeljeno od 15.000 do 20.000 po aplikantu - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, pomoćnik direktora Eko fonda Nemanja Peković.
On je saopštio da su otvoreni konkursi &nbsp;za tri projekta koje realizuje Eko fond sa Ministarstvom turizma, te da je cilj pospješivanje mjera energetske efikasnosti, naročito, dodaje on, u hotelskoj industriji.
- Ono što za nas predstavlja veliku važnost je Javni konkurs za izvođače radova, gdje zainteresovani privredni subjekti, koji se bave tom djelatnošću, imaju mogućnost da se nađu na listi kvalifikovanih izvođača radova koje obrazuje Eko fond. Taj Javni konkurs za izvođača radova svakako predstavlja jedan podstrek i podsticaj i tog dijela privrede, u odnosu na subvencije koje dajemo, &nbsp;uz onaj dio sredstava koji je krajnji korisnik dužan da obezbijedi, predstavlja jedan dobar privredni zamah i jednu dobru ekonomsku aktivnost - rekao je Peković.
Javni konkurs za izvođače radova je otvoren do kraja sedmice, te tim povodom Peković apeluje na izvođače radova da apliciraju i da se nađu na listi Eko fonda, kako bi, dodaje on, u partnerstvu sa krajnjim korisnicima mogli da imaju, kako kaže, ugovoreni, angažman.
- Drugi Javni konkurs, koji se odnosi na samu hotelsku industriju, predstavlja slijed zašto baš hotelska industrija, zašto baš energetska efikasnost u hotelskoj industriji,i ako sagledamo činjenicu da je to jedna brzorastuća industrija, da je to industrija koja je u Crnoj Gori dominantno zastupljena na toj privrednoj mapi, a poredimo sve one troškove koje oni imaju, onda je potpuno bilo logično da se i takav sektor podrži - naglasio je Peković.
Hotelska industrija u Crnoj Gori je jedan od najvećih potrošača električne energije, podsjeća Peković, pa samim tim i toplotne energije, te je, ističe on, taj konkurs otvoren do kraja mjeseca, i takođe apeluje na hotelijere da se prijave, da, kako kaže, pronađu neophodne informacije na sajtu Eko fonda.
- Podrška hotelskoj industriji na ovom Javnom konkursu je od 60.000 do 200. 000 eura, je opredjeljeni raspon sredstava koji smo u vidu podrške pripremili po aplikantu, ili od 50 do 70 posto… 50 posto je planirana bazična subvencija, dodatnih 10 posto imaju hoteli koji obavljaju svoju djelatnost 365 dana u godini, i dodatnih 10 posto imaju hoteli koji se nalaze u opštinama sa nižim indeksom razvijenosti - poručio je Peković.
Treći javni konkurs odnosi se na seoska domaćinstva koja se bave djelatnošću izdavanja smještaja, pojašnjava Peković, kao i fizička lica, dodaje on, koja su registrovana kao izdavaoci smještaja.
- Taj javni konkurs za fizička lica koja su izdavaoci smještaja i seoska domaćinstva koja se bave izdavanjem smještaja još nije otvoren. Mi planiramo da taj javni konkurs otvorimo krajem ovog mjeseca, te koristim priliku da u vašoj emisiji najavim taj Javni konkurs, za takve kategorije grane subvencije će biti od 15.000 do 20.000 po aplikantu, podrške, u odnosu na mjere koje su definisane - zaključio je Peković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLpeq4bAshk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Peković: Eko fond realizuje tri javna konkursa za unapređenje energetske efikasnosti

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izdvojiće do dva miliona eura bespovratnih sredstava za unpređenje energetske efikasnosti u Kliničkom centru u Podgorici i bolnicama u Bijelom Polju i Cetinju.
Sredstva će, kako je navedeno u Informaciji o zaključivanju Ugovora o grantu sa EBRD koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, biti obezbijeđena iz Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan da doprinos proširenju Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP).
<h2>Detalji ugovora</h2>
Ministar finansija Novica Vuković je 28. juna potpisao ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 12 miliona eura za potrebe finansiranje ovog projekta, odnosno sprovođenje mjera energetske efikasnosti i obnovijivih izvora energije u tri bolničke zgrade u Podgorici, Bijelom Polju i Cetinju.
U skladu s odredbama i uslovima opštih uslova Fonda za Zapadni Balkan, Banka je saglasna da državi odobri bespovratna sredstva koja ne prelazi 2.000.000 za nabavku određene robe, radova i usuga u vezi s Projektom.
Banka je sada stavila na raspolaganje do 49.630 eura za izradu studije izvodljivosti energetske efikasnosti, do 24.900 eura kao podršku pri odabiru konsultanta jedinice za implementaciju projekta, te milion eura za pripremu projekta, tendera i nadzor radova.
EBRD je za potrebe Ministarstva zdravlja izradila studiju izvodljivosti, a energetski auditi sprovedeni su za sve tri zdravstvene ustanove obuhvaćene ovim projektom.
<h2>Ukupni trošak 13,5 miliona eura</h2>
- Izvršena je i procjena strukturnog stanja zgrada, kao i pregled prisustva azbestom kontaminiranih materijala u građevinskim materijalima – navedeno je, pored ostalog, u Vladinoj informaciji.
Ukupni trošak renoviranja bolnica uključenih u investicioni program iznosi 13,5 miliona eura, uključujući 20 odsto nepredviđenih troškova.&nbsp;
Nabavka svih stavki finansiranih grantom biće regulisana Pravilima o nabavkama EBRD-a, osim ako banka drugačije ne odredi.
- Stavke finansirane grantom biće nabavljane putem otvorenog tendera – zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

EBRD daje bespovratnih dva miliona eura za radove u KCCG-u i bolnicama u Bijelom Polju i Cetinju

Crna Gora je na najvažnijem sajmu turizma u Beču, Ferien – Messe Wien, plijenila ponudom i atraktivnim štandom, saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
Sajam, koji se održavao od četvrtka do nedjelje, okupio je brojne svjetske top destinacije, a Budva je kao domaćin Crne Gore u Beču, kreirala za svjetska emitivna tržišta, autentičan vodič posvećen odmoru i proputovanju ljepotama naše zemlje.
Učešće na sajmu uzela je i crnogorska privreda, a Budvu predstavljaju i hotel Avala, agencija Talas M, agencija MN Holidays i agencija Balkan Montenegro Travel.
Pored Budve, na Međunarodnom sajmu učestvuju Nacionalna turistička organizacija, lokalne TO Tivta, Kotora, Ulcinja, Podgorice, Žabljaka kao i Turistički centar Vučje i Klinci Village Resort.
Na sajmu turizma u Beču, koji okuplja na hiljade posjetilaca, a koji je posjetila ambasadorka Crne Gore u Austriji, Stanica Anđić, pored međunarodnih top destinacija, u fokusu je bio i austrijski region sa svojom raznovrsnom ponudom.&nbsp;

Predstavili ponudu u Beču

Prohodnost kanala Mareza predstavlja javni interes od izuzetnog značaja, jer njegova funkcionalnost direktno utiče na mještane više podgoričkih naselja – Mareze, Tološa, Donje i Gornje Gorice – ali i na sve građane Podgorice koji se snabdijevaju vodom sa vodoizvorišta Mareza, saopštio je za RTCG gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
On je poručio da u ovom procesu nema i neće biti privilegovanih.
– Svjedoci smo da više od dvadeset godina kanal Mareza trpi intenzivne atake nelegalne gradnje. Posljednje poplave u Podgorici ogolile su stvarnost i jasno pokazale koliko je situacija alarmantna – istakao je Mujović.
Gradonačelnik je naveo da su već preduzete hitne mjere.
– Uklanjanje svih objekata koji se nalaze u koritu kanala Mareza dio je hitnih aktivnosti koje smo započeli. Današnje akcije treba posmatrati isključivo u tom kontekstu. Apelujem da se ovaj proces ne politizuje – poruka je jasna: zakon i red će se poštovati, nema selektivnosti, nema velikih i malih imena. Javni interes je iznad svih i iznad svega – poručio je Mujović.
Podsjetimo, danas je započeto rušenje betonske ograde stadiona DG Arena u Donjoj Gorici. Ispred stadiona se okupilo oko 30 simpatizera FK Podgorica, koji su pokušali da spriječe uklanjanje ograde i reflektora izgrađenih u koritu kanala Mareza. Rušenje reflektora najavljeno je za srijedu.
Kanal Mareza je godinama van pune funkcije, a na više mjesta je zatrpan. Utvrđeno je da su u njegovom koritu izgrađeni betonska ograda i jedan od reflektora DG Arene, zbog čega je Uprava za inspekcijske poslove naložila njihovo hitno uklanjanje.
Početku rušenja prethodio je mirni protest nezadovoljnih građana, među kojima su bili djeca koja treniraju na stadionu, njihovi roditelji i treneri, koji su mehanizacijom privremeno blokirali prilaz gradilištu.
Biznismen Tomislav Tomo Čelebić, poslovni partner počasnog predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, predložio je nadležnim institucijama da se kanal Mareza izmjesti, kako bi se izbjeglo rušenje dijela stadiona DG Arena.
Njegov predlog podrazumijeva izmještanje kanala na dijelu parcele u vlasništvu Vlade Crne Gore, kojom upravlja Univerzitet Crne Gore, o čemu će se, kako je najavljeno, nadležni organi tek izjasniti.

Mujović: Javni interes iznad svih, nema privilegovanih u Podgorici

Veći broj danskih borbenih vojnika, koji se opisuje kao “značajan doprinos”, trebao bi večeras stići u Kangerlusak na Grenlandu. Tu informaciju danske oružane snage potvrdile su za dansku televiziju TV 2.
Kako izvještava TV 2, s njima će na Grenland doputovati i zapovjednik danske kopnene vojske Peter Bojsen.
Na Grenlandu su već stotine vojnika, sad stiže još
Pristigli vojnici trebali bi učestvovati u jačanju kontingenta danskih snaga koji se trenutačno raspoređuje na Grenlandu.
Ranije je zapovjednik Arktičkog zapovjedništva Soren Andersen izjavio da je u Nuk već stiglo oko 100 danskih vojnika, dok je sličan broj raspoređen i u Kangerlusaku. Tamo bi trebalo da započnu vojnu vježbu pod nazivom “Arctic Endurance”, koja je ubrzana i pojačana nakon nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u više navrata izjavio da želi pripojiti Grenland Sjedinjenim Američkim Državama.

Danska šalje značajan broj vojnika na Grenland

Ukrajina se suočava s jednom od najtežih zima od početka sveobuhvatnog rata, dok stotine hiljada ljudi ostaju bez stabilnog snabdijevanja električnom energijom i grijanjem zbog kontinuiranih ruskih napada na energetsku infrastrukturu, saopštila je Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori.
- Svaka jedinica energetske opreme znači toplotu u domovima, nesmetan rad bolnica, škola i vrtića, kao i veću bezbjednost civilnog stanovništva - rekli su iz ambasade.
Aktuelni vremenski uslovi dodatno otežavaju situaciju.
Ambasada poziva građane da se uključe u prikupljanje sredstava za energetsku opremu putem zvanične platforme UNITED24: https://u24.gov.ua.
- Vaša podrška danas ima presudan značaj. Hvala vam na solidarnosti s Ukrajinom - apeluju iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Ukrajinska vlada i međunarodne organizacije ranije su upozoravale da prekidi u snabdijevanju energijom ozbiljno ugrožavaju svakodnevni život, posebno tokom zimskih mjeseci, te da humanitarna i tehnička pomoć igra ključnu ulogu u zaštiti civilnog stanovništva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUKRinMNE%2Fstatus%2F2013219662490636362%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: energetska-efikasnost