Konferencija „ProVal 2025“, održana u Budvi u organizaciji Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore, pokazala je da crnogorsko tržište nekretnina i hotelijerstva stoji pred ozbiljnim izazovima - od porasta troškova izgradnje i usporenog povraćaja investicija do niske energetske efikasnosti objekata. Stručnjaci su poručili da bez strateške saradnje, subvencija i veće svijesti o održivosti, crnogorski investitori teško mogu dostići evropske standarde, dok je poruka konferencije bila jasna: vrijeme je za sinergiju znanja, politike i prakse kako bi Crna Gora do 2028. bila spremna za evropske integracije i tržište koje prepoznaje vrijednost u održivom razvoju. U drugom dijelu programa konferencije Nino Beraia iz Gruzijske procjenjivačke kompanije (GVC) je govorila o iskustvu procjene hotela u Tbilisiju, Daniel Manate je imao prezentaciju na temu primjene vještačke inteligencije u procjeni nepokretnosti, sa posebnim osvrtom na njene prednosti i povezane rizike, prof. dr Dragoljub Janković bavio se pristupima procjeni digitalne imovine u kontekstu ESG faktora, dok je Silvija Ilišković Balagović iz kompanije Hotelis d.o.o. održala predavanje na temu “Hoteli kao investicija: kada trošak prelazi vrijednost?”. Ilišković Balagović ukazala je da je COVID pandemija donijela distorziju na građevinskom tržištu, što je jako uticalo na hotelijerski sektor. - Ono što se desilo od tada, prijeti kompletnom hotelskom tržištu. Moja analiza kroz 2020. i 2021. na temelju podataka troškovnika i troškova razvoja oko pet projekata je pokazala da je u prosjeku razvojni trošak bez zemlje iznosio oko 2.500 eura. Prije COVID-a prosječni razvojni trošak bez zemlje je bio negdje između 1.300 i 1.800 eura. Međutim, potpuna distorzija dovela je do značajnog povećanja i taj rast traje do danas. Danas, prema troškovnicima koji su validni za hotele koji se ili planiraju ili su u izgradnji ukupni razvojni trošak bez zemlje je između 3.000 i 5.000 eura po kvadratu. Onda se postavlja pitanje kako je to uopšte isplativo. Tu velikih i pametnih odgovora nema. Ako smo nekada govorili da je isplativost ulaganja u hotele – stopa povrata, u prosjeku neka zlatna sredina bila 10 godina, mi smo došli do toga da vrlo rijetko vidimo da je neki projekat isplativ za manje od 15 godina - ispričala je Ilišković Balagović. Posljednji panel bio je posvećen energetskoj efikasnosti zgrada, te je moderatorka Marijana Vreteničić na početku prezentovala rezultate analize 15 crnogorskih hotela koji su aplicirali za subvenciju za “zelene zgrade”. - Nijedan od postojećih hotela nije zadovoljio klasu A, B ili C, najviše imamo hotela u klasi E – čak sedam, i jedan hotel klase G. Razlog za ovako loše rezultate su loše karakteristike omotača, neefikasni sistemi grijanja i hlađenja, neregulisani sistemi, nedostatak automatike u upravljanju svim sistemima koji postoje u hotelima, kao i nedovoljna upotreba obnovljivih izvora energije. Svi treba da prepoznamo da energetska efikasnost ne treba da bude samo zakonska obaveza, već je to jedna prilika da se pametnije upravlja objektima i da se smanje sami troškovi u korišćenju objekata, u ovom slučaju hotela. Sam sertifikat bi trebao da ima određeni značaj u procjeni, prodaji i kreditiranju objekata. Samo je pitanje kako da zajednički motivišemo investitore i vlasnike hotela da više pažnje obrate na ovu temu - kazala je Vreteničić. Aleksa Ćulafić, predstavnik Ministarstva energetike i rudarstva, kao jedan od učesnika panela pojasnio je da je shodno Pravilniku o minimalnim zahtjevima energetske efikasnosti zgrada iz 2024. za sve nove zgrade minimalna klasa D, a za sve rekonstruisane zgrade minimalna klasa je F. Najlošija klasa u ovoj hijerarhiji je klasa G. - Ako vidimo da su nam hoteli najčešće unutar klase D, šta onda možemo očekivati od stambenih kuća i drugih komercijalnih objekata? Hoteli najčešće ispune minimalne uslove energetske efikasnosti, a za kuće i komercijalne objekte situacija nije najbolja. Imamo problem sa stanjem energetske efikasnosti zgrada - istakao je Ćulafić. Kako bi se sanirao taj problem, Ministarstvo je tokom prošle godine u saradnji sa Eko Fondom osiguralo 7,5 miliona eura subvencija za domaćinstva za sve mjere energetske efikasnosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026091044_459fd34ffefe3f0da08fb57018a733070c641b3f8e8e58cd8648deb5d9dc7a66.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026091044_459fd34ffefe3f0da08fb57018a733070c641b3f8e8e58cd8648deb5d9dc7a66" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="SA događaja"></figure>  - Za hotele smo osigurali 2,7 miliona, a za seoska domaćinstva 500.000 eura. Oko 12 miliona eura smo imali subvencije za privredu. U planu je da već naredne godine bude 900.000 eura subvencija za domaćinstva. Sada konačno imamo nove pravilnike, nacionalni softver, Zakon o izgradnji, te očekujemo da će ova oblast masovno da zaživi i da će tu biti i subvencije za investitore koji imaju tu dobru ocjenu energetske efikasnosti - istakao je Ćulafić. Veselinka Mašulović, predstavnica NLB Banke istakla je da njihovi kriterijumi za finansiranje "zelenih zgrada" podrazumijevaju da one minimalno ispunjavaju energetsku klasu A ili B. - Iz svakodnevnog rada sa klijentima mogli smo da zaključimo da su veoma malo informisani o ovim temama. Dodatno, za dostizanje energetske klase A ili B, ljestvica je postavljena prilično visoko. To predstavlja dodatni izazov za investitore i građevinsku industriju. Za dostizanje energetske klase višeg reda neophodno bi bilo izdvojiti značajna finansijska sredstva da bi se unaprijedila energetska efikasnost objekata. Ovdje prije svega mislim na termoizolaciju koja bi trebala biti značajno unaprijeđena, eventualno instalaciju solarnih sistema na krovovima objekata. Uzimajući u obzir da je termoizolacija u Podgorici od svega pet centimetara i da solarni sistemi gotovo nisu prisutni jasno je koliko su ozbiljne investicije potrebne za dostizanje ove energetske klase - ispričala je Mašulović. Silvija Ilišković Balagović je u sklopu ovog panela navela da je vrlo teško očekivati da će hoteli ili bilo koji drugi poslovni subjekti ulagati u svoje nekretnine, a da od toga nemaju direktni povrat novca. - Bez nekog direktnog finansijskog povrata mislim da su sve investicije u održivost postojećih objekata rezervisane za subvencionisanje. U hotelima troškovi energije iznose od tri do osam posto od ukupnih prihoda, što je veliki iznos. Može se reći da svako ulaganje u neke jeftinije izvore energije direktno utiče na rezultate - dodala je Ilišković Balagović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026091044_f29c219167db6a43b5a1ca89294ecd4602184614c37b90fd9cd1fac63009373f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251026091044_f29c219167db6a43b5a1ca89294ecd4602184614c37b90fd9cd1fac63009373f" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="SA događaja"></figure>  Nakon inspirativnih prezentacija i panela predsjednica Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG), Sanja Radović sumirala je utiske sa konferencije. - Nadam se da su poruke sa ove konferencije čuli svi koji su trebali. Vidimo da imamo kapaciteta, dovoljno volje i dovoljno podataka, treba nam samo sinergije da budemo na nivou onoga što želimo, a to je da 2028. dostignemo nivo koji će biti dovoljan da postanemo 28. članica EU - poručila je Radović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ćulafić: Imamo problem sa stanjem energetske efikasnosti zgrada, hoteli najčešće unutar klase D

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbjeđuje kredit do 20 miliona eura Vladi Crne Gore za unapređenje energetske efikasnosti u 24 objekta u sistemu obrazovanja u zemlji.
Sredstva će, kako je saopšteno, biti plasirana preko Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje ima ukupnu odgovornost za obrazovnu politiku, održavanje i (re)konstrukciju javnih obrazovnih objekata i kapitalna ulaganja.
- Dodatno, investicioni grant od četiri &nbsp;miliona eura biće obezbijeđen putem EU Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP), kao i grant za tehničku pomoć u iznosu od 215 hiljada eura za pripremu i realizaciju projekta (finansiran putem REEP i EBRD fonda posebnih akcionara) - navodi EBRD.
Sredstva će se, ističe se, koristiti za finansiranje različitih mjera energetske efikasnosti, uključujući instalaciju sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije, mjere za unapređenje performansi objekata, a moguće i tehnologiju obnovljive energije (solarna fotonaponska energija) u 23 školske i vrtićke zgrade, i u jednom studentskom domu, širom Crne Gore.
- Projekat će poboljšati energetsku efikasnost i ekološku održivost renoviranih zgrada i unaprijediti njihovu strukturalnu stabilnost. Doprinosiće smanjenju emisije štetnih gasova i potrošnje energije, rezultirajući uštedama primarne energije većim od 50 odsto u poređenju sa početnom potrošnjom - navodi EBRD.
Potpisivanju su prisustvovali crnogorski ministar finansija Novica Vuković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru,i Johann Sattler, EU ambassador u Crnoj Gori.
- Zadovoljstvo nam je, da Evropska banka za obnovu i razvoj već dugi niz godina kao naš strateški partner, kako kroz javni, tako i kroz privatni sektor, uložila preko 870 miliona eura kroz razne investicije u Crnoj Gori. Danas, kroz zaključivanje još jednog projekta, &nbsp;dodatno potvrđujemo uspjeh te saradnje. Očekujemo da će implementacija mjera energetske efikasnosti, koje predviđa ovaj projekat, donijeti značajne uštede energije i doprinijeti smanjenju emisije CO2. Energetska efikasnost predstavlja jedan od prioriteta energetske politike Crne Gore. Cilj nam je da zajednički, sa našim strateškim partnerima, doprinesemo poboljšanju uslova za boravak i rad naših građana, a posebno naše najmlađe populacije, kojima je škola drugi dom - kazao je Vuković.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić – Stojanović izjavila je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prethodnom periodu prepoznalo potrebu za poboljšanjem energetske efikasnosti u obrazovnim objektima u Crnoj Gori, zbog čega je u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj pokrenut projekat energetskog unapređenja 24 objekta.
- Projektom su obuhvaćeni objekti sva tri klimatska regiona, raspoređeni u deset gradova u Crnoj Gori. Za predmetne objekte je, kao početni korak u realizaciji projekta, sačinjen Energetski audit i Studija izvodljivosti od strane Banke u kojima je dat pregled trenutnog stanja zgrada, prikazana ukupna potrošnja energije, kao i predložene mjere za poboljšanje energetske efikasnosti - istakla je ona.
Remon Zakaria, šef EBRD-a u Crnoj Gori kazao je da je pononosan što najavljuje potpisivanje još jednog projekta za unapređenje energetske efikasnosti u javnim objektima u Crnoj Gori, i to prvog u sektoru obrazovanja.&nbsp;
- Ova inicijativa odražava našu posvećenost održivom razvoju i unapređenju javne infrastrukture na značajan način. Kroz ovu investiciju u energetsku efikasnost i ekološku održivost, cilj nam je značajno ojačati stabilnost objekata, poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru i stvoriti zdravija, ugodnija okruženja za učenike i nastavnike - rekao je Zakaria.
Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori, rekao je da je njihov doprinos ovoj investiciji odličan primjer kako možemo iskoristiti važne projekte kombinovanjem grant sredstava EU sa kreditima međunarodnih finansijskih institucija.&nbsp;
- Energetska efikasnost je win-win opcija, jer doprinosi zelenoj tranziciji, smanjuje troškove i stvara bolje uslove za korisnike objekata - istakao je on.
Sju Baret, direktorica za infrastrukturu za Evropu, Bliski istok i Afriku u EBRD-u, kazala je da je potpisan veoma značajan projekat koji je nastavak napora EBRD-a da promoviše energetsku efikasnost u javnim zgradama u Crnoj Gori, nakon potpisivanja sličnog projekta za zgrade javnih bolnica ranije ove godine.&nbsp;
- Ova investicija će donijeti održiva poboljšanja u Crnoj Gori, školske zgrade koje će generisatii dugoročne koristi za životnu sredinu i stvoriti kvalitetnije prostore za učenje za zajednicu - zaključila je ona.
Od kada je Crna Gora postala članica EBRD-a 2006. godine, Banka je uložila više od 880 miliona eura u 92 projekta. Prioritet Banke za zemlju je podrška konkurentnosti, zelenoj tranziciji i daljoj integraciji u regionalne i globalne tržišne tokove.
Evropska komisija obezbijedila je više od jedne milijarde eura u nepovratnim grantovima za Crnu Goru u istom periodu.

EBRD i EU daju 20 miliona eura za energetsku efikasnost u školama u Crnoj Gori

Vlada je danas usvojila Informaciju o zaključivanju Ugovora o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori, u iznosu od 20 miliona eura i prihvatila tekst Ugovora.
Kako je saopšteno iz Vlade, ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 24 miliona eura.
- Od tog iznosa, 20 miliona eura će biti obezbijeđeno putem predmetnog kreditnog aranžmana sa EBRD-om, dok će preostalih četiri miliona biti osigurano putem investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, pored toga, EBRD putem donatorskih sredstava osigurao i novac za tehničku pomoć projektu u iznosu od približno 0,17 miliona eura.
Iz Vlade su ukazali da je projektom obuhvaćeno 12 objekata na jugu, devet objekata centralnog regiona i tri objekta na sjeveru.
- Ove zgrade služe različitim nivoima obrazovanja, uključujući osnovno obrazovanje (18 zgrada), srednje (dvije zgrade), predškolsko (dvije zgrade) i visoko (jedna zgrada), i obuhvataju ukupnu površinu od 93.220 metara kvadratnih - precizira se u saopštenju. 
 
Kako je naglašeno u Informaciji, za te objekte EBRD banka je izradila izvještaj o energetskoj reviziji i studiju izvodljivosti i istim su analizirali trenutnu potrošnju energije i predložili mjere za poboljšanje njihove energetske efikasnosti. 
 
Iz Vlade su pojasnili da predložene mjere uključuju i unapređenje omotača zgrade, sistema grijanja, osvjetljenja, obnovljivih izvora energije i tehnologije pametnih zgrada, s ciljem smanjenja potrošnje energije, emisije CO2 i operativnih troškova. 
 
- Takođe, predložena je instalacija sistema za upravljanje zgradama, mjere uštede vode, te ne-EE mjere poput uvođenja rampi, poboljšanja bezbjednosti i jačanja strukture - navodi se u saopštenju.

Za unapređenje energetske efikasnosti u objektima obrazovanja kredit kod EBRD-a od 24 miliona eura

Konkursima Eko fonda za energetsku efikasnost opredjeljeno je od 60.000.do 200.000 po aplikantu u hotelskoj industriji, određena sredstva i za drugi konkurs &nbsp;za izvođače radova, a uskoro i konkurs za seoska domaćinstva i fizička lica, koji se bave izdavanjem smještaja, te će i u toj kategoriji biti opredjeljeno od 15.000 do 20.000 po aplikantu - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, pomoćnik direktora Eko fonda Nemanja Peković.
On je saopštio da su otvoreni konkursi &nbsp;za tri projekta koje realizuje Eko fond sa Ministarstvom turizma, te da je cilj pospješivanje mjera energetske efikasnosti, naročito, dodaje on, u hotelskoj industriji.
- Ono što za nas predstavlja veliku važnost je Javni konkurs za izvođače radova, gdje zainteresovani privredni subjekti, koji se bave tom djelatnošću, imaju mogućnost da se nađu na listi kvalifikovanih izvođača radova koje obrazuje Eko fond. Taj Javni konkurs za izvođača radova svakako predstavlja jedan podstrek i podsticaj i tog dijela privrede, u odnosu na subvencije koje dajemo, &nbsp;uz onaj dio sredstava koji je krajnji korisnik dužan da obezbijedi, predstavlja jedan dobar privredni zamah i jednu dobru ekonomsku aktivnost - rekao je Peković.
Javni konkurs za izvođače radova je otvoren do kraja sedmice, te tim povodom Peković apeluje na izvođače radova da apliciraju i da se nađu na listi Eko fonda, kako bi, dodaje on, u partnerstvu sa krajnjim korisnicima mogli da imaju, kako kaže, ugovoreni, angažman.
- Drugi Javni konkurs, koji se odnosi na samu hotelsku industriju, predstavlja slijed zašto baš hotelska industrija, zašto baš energetska efikasnost u hotelskoj industriji,i ako sagledamo činjenicu da je to jedna brzorastuća industrija, da je to industrija koja je u Crnoj Gori dominantno zastupljena na toj privrednoj mapi, a poredimo sve one troškove koje oni imaju, onda je potpuno bilo logično da se i takav sektor podrži - naglasio je Peković.
Hotelska industrija u Crnoj Gori je jedan od najvećih potrošača električne energije, podsjeća Peković, pa samim tim i toplotne energije, te je, ističe on, taj konkurs otvoren do kraja mjeseca, i takođe apeluje na hotelijere da se prijave, da, kako kaže, pronađu neophodne informacije na sajtu Eko fonda.
- Podrška hotelskoj industriji na ovom Javnom konkursu je od 60.000 do 200. 000 eura, je opredjeljeni raspon sredstava koji smo u vidu podrške pripremili po aplikantu, ili od 50 do 70 posto… 50 posto je planirana bazična subvencija, dodatnih 10 posto imaju hoteli koji obavljaju svoju djelatnost 365 dana u godini, i dodatnih 10 posto imaju hoteli koji se nalaze u opštinama sa nižim indeksom razvijenosti - poručio je Peković.
Treći javni konkurs odnosi se na seoska domaćinstva koja se bave djelatnošću izdavanja smještaja, pojašnjava Peković, kao i fizička lica, dodaje on, koja su registrovana kao izdavaoci smještaja.
- Taj javni konkurs za fizička lica koja su izdavaoci smještaja i seoska domaćinstva koja se bave izdavanjem smještaja još nije otvoren. Mi planiramo da taj javni konkurs otvorimo krajem ovog mjeseca, te koristim priliku da u vašoj emisiji najavim taj Javni konkurs, za takve kategorije grane subvencije će biti od 15.000 do 20.000 po aplikantu, podrške, u odnosu na mjere koje su definisane - zaključio je Peković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLpeq4bAshk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Peković: Eko fond realizuje tri javna konkursa za unapređenje energetske efikasnosti

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izdvojiće do dva miliona eura bespovratnih sredstava za unpređenje energetske efikasnosti u Kliničkom centru u Podgorici i bolnicama u Bijelom Polju i Cetinju.
Sredstva će, kako je navedeno u Informaciji o zaključivanju Ugovora o grantu sa EBRD koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, biti obezbijeđena iz Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan da doprinos proširenju Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP).
<h2>Detalji ugovora</h2>
Ministar finansija Novica Vuković je 28. juna potpisao ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 12 miliona eura za potrebe finansiranje ovog projekta, odnosno sprovođenje mjera energetske efikasnosti i obnovijivih izvora energije u tri bolničke zgrade u Podgorici, Bijelom Polju i Cetinju.
U skladu s odredbama i uslovima opštih uslova Fonda za Zapadni Balkan, Banka je saglasna da državi odobri bespovratna sredstva koja ne prelazi 2.000.000 za nabavku određene robe, radova i usuga u vezi s Projektom.
Banka je sada stavila na raspolaganje do 49.630 eura za izradu studije izvodljivosti energetske efikasnosti, do 24.900 eura kao podršku pri odabiru konsultanta jedinice za implementaciju projekta, te milion eura za pripremu projekta, tendera i nadzor radova.
EBRD je za potrebe Ministarstva zdravlja izradila studiju izvodljivosti, a energetski auditi sprovedeni su za sve tri zdravstvene ustanove obuhvaćene ovim projektom.
<h2>Ukupni trošak 13,5 miliona eura</h2>
- Izvršena je i procjena strukturnog stanja zgrada, kao i pregled prisustva azbestom kontaminiranih materijala u građevinskim materijalima – navedeno je, pored ostalog, u Vladinoj informaciji.
Ukupni trošak renoviranja bolnica uključenih u investicioni program iznosi 13,5 miliona eura, uključujući 20 odsto nepredviđenih troškova.&nbsp;
Nabavka svih stavki finansiranih grantom biće regulisana Pravilima o nabavkama EBRD-a, osim ako banka drugačije ne odredi.
- Stavke finansirane grantom biće nabavljane putem otvorenog tendera – zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

EBRD daje bespovratnih dva miliona eura za radove u KCCG-u i bolnicama u Bijelom Polju i Cetinju

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: energetska-efikasnost