Besprizorne i lične prozivke upućene našoj odbornici Elzi Numanović putem društvenih mreža predstavljaju najniži oblik političke komunikacije i jasan pokazatelj nemoći onih koji ih koriste, poručuju iz Opštinskog odbora DPS Bijelo Polje.
- Kada izostanu argumenti, program i odgovori na konkretna pitanja, pojedinci se odlučuju za uvrede i lične diskvalifikacije u digitalnom prostoru, vjerujući da anonimnost ili brzina društvenih mreža opravdava neodgovorno ponašanje. Posebno je zabrinjavajuće što su ovakvi napadi često usmjereni prema ženama u politici, sa ciljem da se obeshrabre i ućutkaju - navode u saopštenju iz DPS Bijelo Polje.
Podsjećamo, Numanović je juče uputila otvoreno pismo ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović povodom javno objavljenog snimka na kojem se vidi i čuje direktor srednje škole u Bijelom Polju kako izvodi pjesme koje veličaju četničku ideologiju.
DPS navodi da je njihova odbornica u javnom i skupštinskom djelovanju nastupala argumentovano, odgovorno i u interesu građana.
- Umjesto političkog odgovora na iznesene stavove, suočila se sa uvredama na društvenim mrežama, što više govori o autorima tih poruka nego o onima kojima su upućene - saopštili su oni.
Poručuju da društvene mreže nijesu i ne smiju biti prostor za linč, targetiranje i pokušaje zastrašivanja političkih neistomišljenika.
- Na takve pritiske nećemo odgovarati povlačenjem, već još snažnijom borbom za pristojan i argumentovan javni dijalog.Naša odbornica ima punu i nedvosmislenu podršku partije. Politika se vodi idejama i odgovornošću – ne uvredama i komentarima sa društvenih mreža - zaključuju iz DPS Bijelo Polje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Bijelo Polje: Sramotne uvrede upućene Numanović na društvenim mrežama, institucije moraju reagovati

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u SO Bijelo Polje Elza Numanović uputila je javno pismo ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović povodom objavljenog snimka na kojem se vidi i čuje direktor srednje škole u Bijelom Polju kako izvodi pjesme koje veličaju četničku ideologiju, te istakla da očekuje hitnu i odgovornu institucionalnu reakciju.
- Povodom javno objavljenog snimka na kojem se vidi i čuje direktor srednje škole u Bijelom Polju kako izvodi pjesme koje veličaju četničku ideologiju, obraćam vam se sa očekivanjem hitne i odgovorne institucionalne reakcije. Rukovodioci obrazovnih ustanova imaju posebnu odgovornost, jer svojim ponašanjem, javnim i privatnim, šalju snažne poruke mladim ljudima - navela je Numanović u pismu.&nbsp;
Prema njenim riječima, veličanje ideologija koje su istorijski povezane sa zločinima, podjelama i stradanjem civilnog stanovništva nespojivo je sa vrijednostima obrazovnog sistema Crne Gore, njenim ustavnim opredjeljenjem i evropskim putem.
Numanović je poručila da očekuje da Ministarstvo bez odlaganja ispita ovaj slučaj, preduzme mjere u skladu sa zakonom i jasno saopšti da je prosvjetni radnik dužan da zaštiti integritet svoje profesije i obrazovne ustanove na čijem je čelu.
- Zaštita djece, obrazovanja i društvene kohezije mora biti iznad svakog relativizovanja, jer bez jasnog sistema vrijednosti, gubimo moralni kompas neophodan za očuvanje zajednice - zaključuje se u javnom pismu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 81.4259%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailovic-pozvao-ministarstvo-da-reaguje-zbog-snimka-na-kom-direktor-skole-u-bijelom-polju-pjeva-cetnicke-pjesme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Numanović: Očekujemo hitnu institucionalnu reakciju povodom veličanja nakaradne četničke ideologije od strane direktora bjelopoljske škole

Nikšićka policija kontrolisala je operativno interesantne osobe i sa njima povezana lica i tom prilikom je troje uhapšeno i oduzeta tri automobila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260115140120_16dfc9dc9261c5395b076630250cf83c0486b9a35a56b96b98f0f6dc34a676c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260115140120_16dfc9dc9261c5395b076630250cf83c0486b9a35a56b96b98f0f6dc34a676c3" data-rendition-name="original" width="1200" height="1127" loading="lazy" alt="Oduzeto vozilo"> </figure>  Policija je kontrolisala operativno interesantno lice A.K. (47) koji je odbio testiranje na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, nakon čega je uhapšen. On je pred Sudom za prekršaje u Nikšiću kažnjen novčanom kaznom od 1.200 eura. Od A.K. je, radi daljih provjera, privremeno oduzeto Audi Q5.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260115140120_79324c94cac432e16aad2968a371d6fa2bbc1f7797dd30abc6ef3b7acc555d0b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260115140120_79324c94cac432e16aad2968a371d6fa2bbc1f7797dd30abc6ef3b7acc555d0b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1122" loading="lazy" alt="Oduzeto vozilo"> </figure>  Takođe, uhapšen je L.O. (26), koji je odbio testiranje na prisustvo opojnih droga u organizmu, zbog čega mu je na Sudu za prekršaje izrečena novčana kazna u iznosu od 800 eura. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola, uhapšen je D.L. (36), i kažnjen od sa 300 eura. U cilju sprovođenja daljih zakonskih provjera, policijski službenici su nakon izvršene kontrole, od R.Đ. (27) bliskog operativno interesantnim licima, kao i od D.B. (23), privremeno oduzeli Audi A7 i Audi A8.

Nikšić: Oduzeta tri Audija i uhapšena četiri muškarca, dvojica odbili test na drogu

Ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan izjavio je danas da se Turska protivi "bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu" i pozvao je Teheran da svoje unutrašnje probleme "riješi sam".
- Ne želimo da vidimo bilo kakvu intervenciju ovdje, ali kada pogledate politiku (američkog predsjednika) Donalda Trampa, do sada nismo vidjeli snažnu sklonost ka upotrebi kopnenih snaga - rekao je Fidan.
Fidan je govorio na pres konferenciji u Istanbulu, a dodao je i da dešavanja u Iranu imaju "internacionalnu dimenziju jer je Teheran pod sankcijama", prenosi turska novinska agencija Anadolija.
- Ono što ovde zbunjuje jeste to što teškoće sa kojima se ljudi suočavaju zbog ekonomskih i drugih problema mogu izgledati kao ideološki ustanak protiv režima, u stvarnosti, ovo predstavlja sivu zonu - dodao je Fidan.

Turska se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da očekuje da radovi na izgradnji druge dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica krenu ove godine, da je rok za izgradnju pet godina, ali i da očekuje da radovi budu završeni do kraja 2030.
- Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i već je završeno preko 80 odsto posla - rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
- To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta - rekao je Zogović.

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Sa registrovanih 178.000 pokušaja broj spriječenih prelazaka granice je bio bio za više nego duplo manji nego u 2023. godini, i na najnižem nivou od 2021. godine, saopštio je danas Fronteks.
Fronteks je u godišnjem izvještaju ipak upozorio da situacija na evropskim granicama i dalje neizvjesna, i da zbog konflikata, nestabilnosti, i krijumčarskih mreža migracioni pritisak može vrlo brzo da se premjesti sa jedne, na drugu migrantski rutu. Dodaje se da se EU suočava i sa pokušajima neprijateljskih aktera da migracije iskoriste kao faktor destabilizacije.
I prošle godine najaktivnija migrantska ruta bila je centralnomediteranska, a broj otkrivenih pokušaja migranata da sa obala Libije dođu do sredozemnih članica EU ostao je približno isti kao i 2024. godine.
Na toj ruti je tokom 2025. godine otkriveno ukupno 66.328 ilegalnih migranata, pri čemu je većina bila iz Bangladeša, Egipta i Eritreje.
Na zapadnobalkanskoj ruti je zabilježen pad broja pokušaja prelaska granice spoljne granice EU od 42 odsto u odnosu na 2024. godinu. Preduprijeđeno je 12.528 takvih pokušaja, a većina ilegalnih migranata bila je iz Turske, Avganistana i Sirije.
U godišnjem izvještaju se navodi da su razlog za takvo smanjivanje broja pojačane bezbjednosne mjere i tijesna saradnja zemalja duž balkanske rute sa Fronteksom. U to, kako se navodi, spada i nova združena operacija Fronteksa u Bosni i Hercegovini, koja je pokrenuta u novembru prošle godine.
Fronteks navodi da je najveći pad broja pokušaja ulaska u EU, od 63 odsto, zabilježen na zapandoafričkoj ruti, kojom migranti sa obala zapadne Afrike pokušavaju da doplove do španskih kanarskih ostrva. Na toj ruti je spriječeno 17.280 ilegalnih prelazaka i uglavnom se i radilo o državljanima zapadnoafričkih država Malija, Senegala i Gvineje.
Na istočnomediteranskoj ruti je broj pokušaja ulaska u EU bio manji za 27 odsto i na njoj je zaustavljeno 51.399 migranata. Kopnenom i pomorskom istočnomediteranskom rutom migranti, uglavnom iz Sirije, stižu u Grčku, na Kipar i u Bugarsku.
I na istočnim kopnenim granicama EU je oslabio pritisak ilegalnih migracija i broj pokušaja ilegalnog prelaska granice je bio 37 odsto manji nego 2024. godine. U takvom pokušaju je spriječeno 10.846 ljudi, uglavnom državljana Ukrajine i Somlije.
Jedina ruta na kojoj je registrovan porast broja ilegalnih migranata, i to od 14 odsto, je zapadnomediteranska ruta, i to prvenstveno zbog većeg broja isplovljavanja čamaca sa izbjeglicama sa obala Alžira.
Za migrante je, zbog krijumčarskih bandi koje ljude transportuju nesigurnim i pretrpanim čamcima, i dalje najopasniji i najsmrtonosniji ostao pokušaj prelaska Meditarana.
Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije, u vodama Sredozemlja se prošle godine udavilo najmanje 1.878 ljudi. Broj je ipak manji nego 2024. godine, kada je poginulo 2.573 ljudi, a Frionteks navodi da redovnim patroliranjem brodovima i avionima nastoji da pomogne nacionalnim vlastima da otkriju čamce i unaprijede potencijale za potragu i spasavanje.
Prema podacima Fronteksa, za 3 odsto je opao i broj pokušaja migranata da se prelaskom Lamanša iz Francuske dokopaju britanske obale, u čemu je spriječen 65.861 migrant.

Tag: elza-numanovic

DPS Bijelo Polje: Sramotne uvrede upućene Numanović na društvenim mrežama, institucije moraju reagovati

Numanović: Očekujemo hitnu institucionalnu reakciju povodom veličanja nakaradne četničke ideologije od strane direktora bjelopoljske škole

Nikšić: Oduzeta tri Audija i uhapšena četiri muškarca, dvojica odbili test na drogu

Turska se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Manje pokušaja ilegalnog ulaska u EU u odnosu na 2024.

PRATITE TVe UŽIVO