Član Glavnog odbora DPS-a dr Elvir Zvrko ocijenio je na mreži X da Crna Gora ulazi u period ekonomske usporenosti i rastućih fiskalnih rizika, dok, kako navodi, Vlada uporno odbija da tu realnost prizna.
Zvrko ističe da prihodi države slabe nakon reformi „Evropa sad“, dok rashodi rastu, a doprinosi za PIO bilježe značajan pad – sa 6,6% na 4,5% BDP-a:
– To nije slučajnost, to je rezultat loše ekonomske politike.
On ukazuje da, dok Albanija ostvaruje najdinamičniji postpandemijski rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez jasne strategije razvoja.
Posebno upozorava na drastičan rast cijena nekretnina:
– Cijene nekretnina porasle su 128% od 2020. godine, a Vlada ni danas nema plan kako da zaštiti domaće građane od pregrijanog tržišta.
Zvrko podsjeća i na upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda:
– MMF upozorava da se mora obuzdati rast plata u javnom sektoru, ali Vlada i dalje vodi politiku potrošnje bez pokrića.
Zaključuje da trenutni ekonomski kurs zemlje vodi pogoršanju ključnih fiskalnih pokazatelja:
– Ovo nije put održivog razvoja. Ovo je put ka većim deficitima, većem dugu i većoj nejednakosti. Crna Gora zaslužuje odgovornu ekonomsku politiku, a ne improvizaciju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zvrko: Crna Gora ulazi u ekonomsko usporavanje, a Vlada poriče rastuće fiskalne rizike

Bolnice bez ljekova i kadra, pacijenti bez terapije, a ministar zdravlja bez odgovora. Dok se nižu smrtni slučajevi i alarmi iz zdravstvenih ustanova, Vojislav Šimun službeno je odsutan i to polovinu mandata. Zdravstveni sistem, upozoravaju stručnjaci, sve dublje tone u krizu.
<h2>Tragične posljedice</h2>
Smrt porodilje Drite Tafe iz Ulcinja gotovo da je izblijedila iz javnog sjećanja. Skoro godinu kasnije, slovenačka komisija potvrdila je ono što su mnogi sumnjali, da su u njenom liječenju napravljeni propusti. I? Tišina. Ministar nastavlja da ćuti, a sistem da ponavlja iste greške.
U jednoj sedmici krajem oktobra, u nikšićkoj bolnici umrlo je novorođenče, a zatim 35-ogodišnja pacijentkinja. I opet se čeka nalaz komisije, a ministar je opet odsutan.
- Mi za sobom imamo puno smrtnih slučajeva, nekoliko preminulih beba, trudnice, djecu sa neprepoznatim endokarditisom, toliko alarma, ministar se nije udostojio ni da se pojave. Kad se desilo na Cetinju šta se desilo, ljekari su mi rekli da se nikad nije pojavio ni u Domu zdravlja, ni u bolnici. Sad u Nikšiću vidite direktora bolnice koji sam stoji i sam iznosi situaciju.. Šta je on uradio da se svi osjetimo malo sigurnije? Ništa. Dok su bili požari, ministar je ležao na plaži ispred Splendida, kad se desio masakr na Cetinju ministar se sakrio, kad se desilo ovo u Nkšiću ministar je bio u Kopenhagenu, pa u Budimpešti - kazala je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti doktorka Milena Popović Samardžić.
Na saslušanje skupštinskog Odbora za zdravstvo nije došao jer je, kako je rečeno, morao da prisustvuje međunarodnom forumu o vodi, koji je održan dva dana kasnije.
<h2>Davljenje u političkim vodama</h2>
Istovremeno, zdravstveni sistem davi se u političkim vodama. Fond za zdravstveno osiguranje traži dodatna sredstva, nestašice ljekova postaju svakodnevica, pacijenti terapiju plaćaju iz svog džepa. Na listama čekanja hiljade ljudi, mnogi mjesecima bez pregleda. Ljekari odlaze.
- Zdravstveni sistem više ne može da čeka, nije pitanje ima li problema, već koliko može da izdrži ovaj odnos vlasti. Svjedočilii smo da su najteži pacijenti ostajali bez terapije, da su ljekovi skuplji i da je veći skok nego u EU, a građani plaćaju iz svog džepa 40 odsto - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Elvir Zvrko.
Dok građani broje živote izgubljene u bolničkim sobama, zadnje pare za terapiju i mjesece do hitnog pregleda, ministar se bavi političkim kadrovanjem i putnim nalozima.
Smijenjeni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kazao je da iza nezakonite smjene vidi politički uticaj ministra zdravlja Vojislava Šimuna i istakao da je smjena povezana sa njegovim upozorenjima o lošem finansijskom stanju Fonda.
<h2>Sistem na aparatima</h2>
Fond nema novca, dugovi rastu, a sistem se održava na aparatima.
- Može se obezbjedjivati sve dok budu imali mogućnost za zaduživanje i zaduživaće se sve više, a zdravstveni sistem ne funkcioniše. Prošle godine imali smo kupovinu ljekova iz džepa u visini od 60 miliona eura, što je tri puta više nego par godina ranije. 2019. su privatne zdravstvene usluge radile s minusom, a sad imamo procvat privatnih zdravstvenih ustanova. Sve to govori da naš zdrvastveni sistem loše funkcioniše - ocijenio je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
Pacijenti u svemu postaju dio statistike države u kojoj je zdravlje postalo privilegija, a tragedije samo još jedna tačka u arhivi Ministarstva zdravlja.

Amra Tahirović

1084x550

Ministar ćuti i putuje, a zdravstveni sistem "na aparatima"

Glavni odbor Demokratske partije socijalista (DPS) usvojio je prijedlog predsjednika stranke Danijela Živkovića da za članove Predsjedništva budu izabrani poslanici prof. dr Elvir Zvrko i Zoja Bojanović-Lalović.
- Na sjednici GO DPS-a je posebno bilo riječi o aktuelnim dešavanjima uz poseban osvrt na selektivno postupanje Državnog tužilaštva i očiglednu namjeru da se zloupotrebom u postupanju, uz represivno djelovanje sektora bezbjednosti, nastoji nanijeti šteta rejtingu Demokratske partije socijalista - saopšteno je iz te stranke.
Kako je navedeno, na sjednici su razmatrane i ostale aktuelne teme i tom prilikom iskazana zabrinutost povodom narušene ekonomske situacije uz rast inflacije koja sistemski uništava životni standard građana, promašene migracione politike Vlade, kao i potencijalnih izazova koje stoje na putu punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

1250x600

Zvrko i Bojanić Lalović novi članovi Predsjedništva DPS-a

Klub Demokratske partije socijalista (DPS) traži da skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje hitno zakaže kontrolno saslušanje ministra zdravlja Vojislava Šimuna uz prisustvo ministra finansija Novice Vukovića, direktora Montefarma Aleksandra Bogavca, kao i čelnika Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuka Kadića - poručio je poslanik te partije Elvir Zvrko nakon što je jučerašnja sjednica otkazana.
&nbsp;Ministri Šimun i Vuković obavijestili su predsjednika skupštinskog Odbora Dražena Petrića da zbog službenih obaveza ne mogu prisustvovati sjednici, a direktor FZO nedugo zatim je rekao da se obaveze na koje aludira ministar zdravlja odnose na događaj pod pokroviteljstvom UNECE i WHO/Europe koji se održava od srijede 5. novembra u Mađarskoj. On je ironično poručio da je očigledno da je Šimun krenuo na put već u poneđeljak kako bi se „adekvatno pripremio“ za teme iz svog resora.
No, kako je Zvrko podvukao na današnjoj konferenciji, građani traže red u bolnicama, ljekove u apotekama i povjerenje u ljekare.&nbsp;
- To su tri stvari koje nijedan ministar ne smije da im uskrati, i zato nam je potrebno kontrolno saslušanje - jasan je Zvrko.
Zdravstveni sistem više, poručuje on, ne može da čeka.
- Danas više nije pitanje da li ima problema - već koliko dugo može da izdrži ovakav odnos vlasti prema zdravlju građana. Juče smo svjedočili odlaganju saslušanja na Odboru za zdravstvo, a svjedočimo oštrim kritikama direktora Fonda na račun ministra zdravlja - što jasno govori da ključni doniosici odluka u zdravstvenom sistemu ne funkcionišu kao tim. Zato su nam potrebna pojašnjenja ministra - ocijenio je Zvrko na današnjoj pres konferenciji.
<h2>Funkcionisanje sistema do kraja godine</h2>
Razlog za salsušanje je, kaže on, neadekvatno snabdijevanje zdravstvenih ustanova ljekovima.
- Na brojne zahtjeve Fonda, Vlada je reagovala tek 15. oktobra odobrivši 30 miliona eura za nabavku ljekova, medicinskog materijala i pomagala. Sigurni smo da tih 30 miliona eura nije dovoljno i zato su nam potrebna pojašnjenja: kako se vidi funkcionisanje zdravstvenog sistema do kraja godine - naveo je Zvrko.
Svjedočili smo, kako je ukazao, brojnim natpisima u medijima da su najteži pacijenti ostajali bez ljekova u prethodnom periodu.&nbsp;
- Blagovremeno smo ukazivali da će posebno biti problematično finansiranje zdravstvenog sistema u posljednjem kvartalu ove godine, ali vidimo da su reakcije Vlade bile kasne. Ljekovi su danas skoro 13 odsto skuplji nego na početku godine, a građani danas iz svog džepa plaćaju 40 odsto za usluge u zdravstvenom sistemu - rekao je poslanik DPS-a.
<h2>Odliv kadra</h2>
Idući problem je, navodi on, odliv kadra.
- Prema dostupnim podacima zdravstveni sistem napustilo je 250 radnika, među njima oko 70 specijalista. Sam direktor Kliničkog centra (KCCG) Aleksandar Radović kazao je da je danas konkurencija privatnih ustanova postala nelojalna i da se otvaranjem novih privatnih bolnica očekuje odliv ljekara i medicinskih sestara iz javnog sektora. Ovo treba svakoga da zabrine jer zdravstveni radnici napuštaju javni sektor jer ne funkcioniše adekvatno - istakao je Zvrko.
Ako direktor KCCG zna sve ovo i upozorava javnost, sigurno, cijeni on, zna i ministar zdravlja.
- A za nas je važno koje će korake preuzeti i da li će podržati naš prijedlog zakona za povećanje plata srednjem medicinskom kadru - koji će uskoro biti u proceduri - naglasio je on.
<h2>Falsifikovane diplome i liste čekanja</h2>
Dodatni problem, poručuje Zvrko, su lažne falsifikovane dipome.
- Imamo informaciju da je takvih najviše u zdravstvenom sektoru i obrazovanju, ali ne vidimo reakciju ministra zdravlja - dodao je poslanik DPS-a.
Pacijenti se, ukazuje on, susrijeću sa sve dužim listama čekanja.
- Prema zvaničnim podacima danas se na specijalističke preglede čeka do šest mjeseci, najduže na kardiolgiji, reumatologiji, endokrinologiji u KCCG, i sada možemo da zamislimo ako se toliko čeka u KCCG - koliko se čeka u bolnicama u unutrašnjosti Crne Gore - rekao je on.
<h2>Smrt novorođenčeta nije nemili događaj nego tragedija</h2>
On je poručio i da činjenica da je zdravo novorođenče preminulo u nikšićkoj bolnici ne može da se tretira kao nemili događaj.
- To je tragedija koja mora da pokrene čitav zdravstveni sistem. Od ministra očekujemo da se sprovedu procedure i da ispita odgovornost unutar sistema, kao i provjeru kvaliteta rada u porodilištima - decidan je Zvrko.
Ovakvi događaji, dodaje on, znaju da naruše povjerenje u zdravstveni sistem.
- I ne možemo da dozvolimo da građani gube povjerenje u ljekare i zdravstvene radnike - zaključio je on.

Anja Ivanović

Zvrko: Odbor da hitno zakaže kontrolno saslušanje Šimuna, zdravstveni sistem više ne može da čeka

Nefunkcionisanje jedne preglomazne Vlade oslikava se negativno na zdravstveni sistem - kazao je u jutarnjem programu Televizije E , Budilnik, profesor doktor Elvir Zvrko. 
Pojašnjava da su iz poslaničkom klubu Demokratske partije socijalista već nekoliko puta u Skupštini problematizovali prebacivanje odgovornosti, te se stiče utisak da svi donosioci odluka ne rade sinhronizovano i ne vode zajedno u rješavanje problema.
- Ono što je činjenica na koju smo ukazali, to je i kolega (Jevto) Eraković potencirao, a što su kolege iz vladajućih partija na Odboru za zdravstvo podržale, jeste da se pod hitno održi jedno konsultativno saslušanje donosioca odluka u zdravstvenom sistemu kako bi se analizirala situacija. Vidimo da Vlada prepoznaje taj problem, odobrava dodatnih 30 miliona sredstava za zdravstveni sistem, ali se plašim da to nije dovoljno - naveo je Zvrko. 
Podsjeća na situaciju u aprilu kada nije bilo dovoljno sredstava u budžetu i onkološki pacijenti su tada ostajali bez terapije.
- Imamo situaciju da je tada oko 40 pacijenata koji se liječe u Brezoviku, prema dostupnim informacijama iz medija, ostalo bez terapije. Zdravstveni sistem ne može da uđe u neke kolone koje postoje u eksel tabelama i da se samo prema zadatom broju liječe pacijenti, zato što dinamika nije nešto što je moguće uvijek predvidjeti. Liječenje u zdravstvenom sistemu ne može da ide kroz kvote - ističe Zvrko.
Podsjeća da su Ministarstvo finansijsa i Fond zdravstva prema priznanju iz KCCG uveli mjesečne kvote koliko neka zdravstvena ustanova može da ima sredstava za liječenje u toku određenog mjeseca i to je naravno izazvalo određene probleme. 
- Nerješavanje problema u proteklom periodu vodi ovoj kulminaciji i nedostatku sredstava. Vjerujem da ovih 30 miliona koji su opredijeljeni do kraja godine neće biti dovoljni da se podmire sve potrebe u zdravstvenom sistemu - rekao je Zvrko.
Želi da vjeruje da će medicina ostati atraktivna našim mladim generacijama. 
- Naši mladi koji trebaju da izaberu svoju profesiju vide stanje u zdravstvenom sistemu. Broj ljekara u Crnoj Gori jeste pocećan. Prema dostupnim podacima, 2010. je bilo nešto manje od 1.300 ljekara, a 2022. negdje oko 1.800 ljekara. Treba imati u vidu da ovaj broj nije dovoljan - ističe Zvrko.
Mi smo po broju ljekara, kada se preračuna po broju stanovnika prema evropskom standardu, ispod prosjeka. 
- Nama ne ide u prilog činjenica da mladi ljudi ne vide perspektivu u zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori. Imamo sve više mladih koji poslije završenog fakulteta žele da napuste Crnu Goru i da profesionalno stvaraju u nekim drugim sredinama. To će se sigurno odraziti na naš zdravstveni sistem uklaskom u EU - ocijenio je Zvrko.
Nedavno je usvojen Zakon o označavanju i priznavanju kvalifikacija koji se odnosi na zdravstvene radnike, što će, kako dodaje, omogućiti slobodu kretanja u periodu koji je pred nama. 
- Upozoravam da taj zakon ne znači slobodu odlaska iz Crne Gore. Crna Gora ne smije da bude samo zemlja gdje će se ljekari školovati, a zatim ići iz zemlje. Moramo da budemo spremni na te izazove. Ne vidimo značajno angažovanje od Ministarstva zdravlja da ponude mjere kojima će motivisati ljekare da ostanu da rade u Crnoj Gori. Potrebne su i podsticajne mjere za mlade ljekare koji bi ostali, jer smo svjedoci da mnoge zdravstvene ustanove u unutrašnjosti imaju nedovoljan broj ljekara i zdravstvenih radnika - ističe Zvrko.
 To je problem sa kojim ćemo se sigurno značajnije sresti. 
- Prema dostupnim podacima, u protekle tri godine oko 2.590 zdravstvenih radnika je napustilo Crnu Goru, od kojih je oko 70 ljekara. Moramo da budemo spremni na sve izazove koji nas čekaju kako bi zadržali zdravstvene radnike u godinama koje su ispred nas - naglasio je Zvrko.
Pita šta će biti ako zdravstvene ustanove ostanu bez osnovnih sredstava za rad.
- O tom scenariju ne želim da razmišljam. Nestašice koje su bile u prethodnom periodu su se prevazilazile na određene načine, ali ne smijem da zamislim šta bi se zaista desilo. Želim da vjerujem da će u Ministarstvu finansija imati sluha za potrebe zdravstvenog sistema, kako bi se pravovremeno reagovalo - rekao je Zvrko. 
Ono što ne ohrabruje je, prema njegovim riječima, reakcija koja kasni.
- Već na početku godine kada je usvojen budžet se pričalo da će se u posljednjem kvartalu pojaviti nestašica. Od tada je Fond za zdravstveno osiguranje da će biti potreban rebalans budžeta. Mi smo kao opozicioni političari tada upozoravali da se mora pravovremeno reagovati kako ne bi bilo ugroženo funkcionisanje zdravstvenog sistema. Prva projekcija Fonda za zdravstveno osiguranje je da je potrebno oko 535 miliona u budžetu za 2025. Odobreno je nešto manje od 450 miliona. Da li je potrebna racionalizacija sredstava u zdravsrvenom sistemu? Apsolutno jeste - kategoričan je Zvrko.
Postoji više načina i mehanizama kako se može racionalizovati potrošnja, kako ona može biti efikasnija.
- Ono što nije dobro jeste kada se ne pristupa problemu sistematično. Onda se vremenom ti problemi nagomilavaju i dolazi do ovakve situacije. Mi smo nažalost i u prethodnom periodu imali pacijente koji su morali da kupuju ljekove u zemljama okruženja. Ovdje posebno ističem onkološle pacijente sa tumorima. Liječenje ovih pacijenata se vrši isključivo po protokolima koji su važeći. Tu ne smije biti odstupanja kako bi primijenjena terapija bila efikasna - naglaiso je Zvrko. 
Ne smije biti ciklusa prilikom primijene terapije. 
- Potreban je odgovoran pristup. Zdravstveni sistem zahtijeva povećanje sredstava. Sa jedne strane ljekovi su skuplji, procedure bivaju skuplje, uvode se nove procedure i tehnologije i sve su to razlozi za ovo. Neefikasan zdravstveni sistem u Crnoj Gori pokazuje da su troškovi građana između 36 i 40 odsto u liječenju. Standard bi trebao da bude oko 15 odsto. Procjenjuje se da svaki građanin godišnje troši 400 eura za liječenje od sopstvenih sredstava. To je problem koji zabrinjava i koji traži da mu se pristupi sistemski - naveo je Zvrko. 
Na taj način bi se, kako dodaje, eliminisao još jedan faktor koji doprinosi osiromašenju građana. 
- Lažnih diploma prema procjenama ima nažalost najviše u zdravstvenom sistemu. Ovo je izuzetan problem koji zahtijeva angažovanje više različitih sektora. To automatski znači i nedostatak kvaliteta u radu - kazao je Zvrko. 
Medicinski radnici, tehničari, zdravstveni radnici su nezamjenjiv dio zdravstvenog sistema i nosioci značajnog dijela posla. 
- U praksi smo imali da jedno neplansko uvećavanje plata i neujednačavanje različitih platnih razreda dovelo do toga da nisu povećanja plata bila podjednaka shodno kvalifikacijama i obrazovanju. Zato su se kasnije pojavljivali problemi. Na to smo ukazivali, ali nije imao ko da čuje. Podržavam da se radi na poboljšanju standarda naših medicinskih sestara i tehničara. Zalažem se za kvalitet u radu, što se odnosi na kvalitetnu edukaciju a to će dovesti da imamo kvalitetne profesionalce - zaključuje Zvrko. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY1e7Xck2ZKM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zvrko: Nefunkcionisanje jedne preglomazne Vlade oslikava se negativno na zdravstveni sistem

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) će inicirati izradu i usvajanje Zakona o znakovnom jeziku, saopštio je poslanik te partije u Skupštini Crne Gore i predsjednik Opštinskog odbora DPS Bijelo Polje Elvir Zvrko.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora je danas jedina zemlja u regionu koja još uvijek nema Zakon o znakovnom jeziku.&nbsp;
- Više od 16.000 građana sa oštećenjem sluha, od kojih oko 1.000 koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije, svakodnevno se suočava sa diskriminacijom i institucionalnom nevidljivošću, jer država ostaje nijema pred njihovim osnovnim potrebama - istakao je Zvrko.&nbsp;
Kako je kazao, zbog nepostojanja zakona, gluve osobe u Crnoj Gori nailaze na barijere na svakom koraku: u bolnicama nemaju prevodioce, u sudnicama ne mogu da prate postupke, u školama nemaju jednak pristup nastavi.&nbsp;
- Time su isključeni iz obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i medija, iako im ta prava garantuju Ustav i međunarodne konvencije koje je Crna Gora potpisala - pojasnio je Zvrko.&nbsp;
Kako je objasnio, ovim zakonom znakovni jezik biće priznat kao jezik u službenoj upotrebi, a gluvim i nagluvim osobama biće garantovan prevodilac u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, državnim organima i medijima.
- Evropski put Crne Gore se ne mjeri samo otvorenim poglavljima, već i time da li država vidi i čuje svoje najranjivije. Dok nema zakona o znakovnom jeziku, država jasno poručuje da ne vidi i ne čuje hiljade svojih građana. Usvajanjem ovog zakona, Crna Gora će napraviti važan korak ka društvu jednakih šansi - zaključio je Zvrko.&nbsp;

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema Zakon o znakovnom jeziku, pripremićemo to zakonsko rješenje

Da Vlada Crne Gore ne umije da vodi kapitalne projekte i dovrši planirane investicije, pokazuje i najnoviji slučaj Ski Centra Durmitor, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista, Elvir Zvrko.
- Vrijednost ovog projekta procijenjena je na 19 miliona eura, ali je u prvih šest mjeseci potrošeno svega 84,70 eura. Ovakvom dinamikom Vladi će trebati 111.000 godina da zavrsi projekat. Ništa paf-paf- skrenuo je pažnju Zvrko na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F1967999469779292671%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko: Za projekat Ski centar Durmitor od predviđenih19 miliona, dosad utrošeno svega 84,79 eura

Seoske teme za odgovornog političara &nbsp;imaju za cilj unaprjeđenje života seoskog stanovništva kroz razvoj poljoprivrede, izgradnju infrastrukture, očuvanje sela i tradicije, komentarisao je poslanik Demokratske partije socijalista Elvir Zvrko današnju izjavu premijera Milojka Spajića.
- Djurišić je ratni zločinac, odlikovan 1944. od Hitlera i puno je više od seoske teme u . Ali, nije lako… iznošenjem stava treba naljutiti mentore i nalogodavce pa je bolje držati se seljačkih zadruga- poručio je Zvrko.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F1965015471209459743%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko o izjavi premijera: Bolje držati se seljačkih zadruga nego iznošenjem stava naljutiti mentore

Znamo da smo dugo imali samo šest sudija, a ne sedam, tako da je vrlo nezahvalno u ovom trenutku predviđati kako će se dvojac Spajić-Mandić odnijeti prema ovom problemu - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko govoreći o izboru sudija Ustavnog suda.
Da im je bio interes da se izaberu sudije Ustavnog suda, kako je rekao Zvrko za RTCG, to je moglo da se uradi i ranije.
Ipak, kaže da, ukoliko postoji konstruktivan pristup, prije svega parlamentarne većine, jer ga opozicija, kako je rekao, ima u svim procesima oko izbora sudija kada se poštuju procedure, potpuno je siguran da Skupština može do kraja jula da završi procedure.
Od 13 kandidata koji su se prijavili za sudije Ustavnog suda, nadležni odbor bi u srijedu trebalo da izabere dvoje i pošalje predlog Skupštini na dalje odlučivanje.
- Na istoj toj sjednici, u Skupštini je moguće izabrati predlog, odnosno kandidata kojeg je predložio predsjednik države, tako da je realno očekivati da ćemo do kraja jula izabrati troje sudija Ustavnog suda. To je vrlo važno za naš institucionalni i pravni poredak, da imamo kompletiran Ustavni sud, a veoma je važno i za naš evropski put", kazala je poslanica DNP-a Jelena Božović.
Iako dijele optimizam povodom izbora sudija, u vlasti i opoziciji međusobno se optužuju zbog čega taj proces kasni.
- Da im je bio interes da se izaberu sudije Ustavnog suda mogao bi taj izbor da se radi i ranije, znamo da smo dugo imali samo šest sudija, a ne sedam, tako da je vrlo nezahvalno u ovom trenutku predviđati kako će se dvojac Spajić-Mandić odnijeti prema ovom problemu - ističe Zvrko.
I Božović je mišljenja da se ova procedura mogla završiti i mnogo ranije.
- Zbog određenih proceduralnih okolnosti, DPS je to iskoristio kako bi blokirao i rad parlamenta i izbor sudija Ustavnog suda. Smatram da je to bilo neodgovorno i evo nakon mišljenja Venecijanske komisije svi imamo priliku da se do kraja jula izjasnimo i da dobijemo funkcionalan i kompletan Ustavni sud - ocjenjuje Božović.
No, upravo bi različito tumačenje mišljenja Venecijanske komisije povodom penzionisanja sutkinje Dragane Đuranović ponovo moglo da uspori rad odbora. Dok predsjednica tvrdi da je sve rađeno u skladu sa zakonom, iz opozicije ponavljaju da su prekršene procedure.
- Vrlo je jasno u mišljenju Venecijanske komisije da nigdje nijesu izričito rekli da je prekršen Ustav, da jeste prekršena određena procedura, ali ne možemo da očekujemo da će iz DPS-a i opozicije prihvatiti grešku koju su napravili, ali ono što se sada od njih očekuje jeste da ne opstruiraju ovaj proces i da u parlamentu izaberu sudije zajedno s nama - kaže Božović.
Zvrko smatra da je "ono što bi bilo za očekivati je da se uvaži mišljenje Venecijanske komisije i da se sutkinja Đuranović vrati na svoje radno mjesto".&nbsp;
- Podsjećam da je parlamentarna većina potpisnica zajedničkog dokumenta gdje je dogovoreno da će se uvažiti mišljenje Venecijanske komisije, a ono što je vrlo bitno u tom mišljenju jeste da su prekršene procedure prilikom izbora sudija Ustavnog suda - ističe Zvrko.&nbsp;
Ustavni sud trenutno ima četvoro od ukupno sedam sudija. Nedavno je uslov za penziju stekao sudija Budimir Šćepanović, a do kraja godine to pravo trebalo bi da ostvari i sutkinja Desanka Lopičić.
Parlament je u decembru donio neustavnu odluku o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović, a prije nje penzionisan je i Milorad Gogić, čiji nasljednik još nije izabran.

Zvrko o izboru sudija US: Nezahvalno predviđati kako će se odnijeti dvojac Spajić-Mandić, ako postoji konstruktivan pristup do kraja jula se mogu završiti procedure

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju će, kada se zvanično upozna sa inicijativom za oduzimanje nagrade „Risto Ratkovic“ Radovanu Karadžiću, na organima partije zauzeti jasan stav &nbsp;i o tome obavijestiti javnost.
To je Televiziji E rekao Elvir Zvrko iz te partije.
- S maksimalnom pažnjom uvažavamo incijative koje dolaze iz nevladinog sektora i to će biti i ovoga puta - poručio je Zvrko za ETV.
Javnosti je, kako je dodao, poznat stav DPS prema presuđenim ratnim zločincima, genocidu u Srebrenici, zločinu u Štrpcima i drugim događajima iz naše bliže prošlosti.
Ovu inicijativu je 26. juna pokrenuo civilni sektor, na čelu sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO), a kako je kazao Zvrko, iz medija saznajemo da je danas sličnu inicijativu uputio i Opštinski odbor Bošnjačke stranke u Bijelom Polju.

Arnela Hajdarpašić

Zvrko: Zauzećemo jasan stav o inicijativi za oduzimanje nagrade „Risto Ratkovic“ Radovanu Karadžiću

Ekonomska redakcija STEGA, u saradnji sa stručnjacima za ekologiju, upozorila je da će Termoelektrana Pljevlja u narednim godinama, najkasnije do kraja 2030, morati da prestane sa radom zbog novih evropskih klimatskih propisa i ekonomskih ograničenja.
Kako navode, od 1. januara 2026. godine EU uvodi mehanizam CBAM, što znači da emisije ugljen-dioksida iz termoelektrana više neće biti besplatne.
– TE Pljevlja godišnje ispusti više od milion tona CO₂. Ako cijena po toni bude 70–80 eura, Crna Gora će morati da plati oko 100 miliona eura godišnje samo zbog zagađenja iz termoelektrane – ističu iz STEGE.
Zbog toga bi, kažu, proizvodnja struje iz uglja postala najskuplja opcija u energetskom sistemu Crne Gore.
Propali efekti ekološke rekonstrukcije
Organizacija podsjeća da je u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja uloženo oko 70–80 miliona eura, uz obećanje da će elektrana biti modernizovana i bez štetnih emisija.
– Taj projekat nije smanjio emisije CO₂, a postoje i ozbiljne sumnje da rekonstrukcija nije urađena kvalitetno. Javnost i dalje svjedoči istim problemima – navode u saopštenju, uz očekivanje hitne reakcije ekološke inspekcije zbog nedavnih snimaka prašine i otpada na prostoru termoelektrane.
Takođe upozoravaju da Direktiva o industrijskim emisijama, čije poštovanje je garantovano, i dalje nije ispunjena.
Iz STEGE ističu da bi gašenje termoelektrane imalo najteže posljedice upravo u Pljevljima – gradu čiji su radnici, privreda i javne finansije direktno zavisni od energetskog i rudarskog sektora.
– Čitave porodice decenijama su vezane za taj sistem: neko radi u elektrani, neko u rudniku, neko u firmama za održavanje, neko u transportu, neko u opštini koja se puni prihodima od uglja – poručuju.
U saopštenju se navodi da, uprkos jasnim rokovima i troškovima, Vlada još nema plan za pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora, niti program podrške Pljevljima.
– Iako Reformskom agendom EU obezbjeđuje više od 20 miliona eura, nema plana za zapošljavanje i prekvalifikaciju radnika, niti pripreme novih investicija u obnovljive izvore energije. Nema ni razgovora sa lokalnom zajednicom o onome što slijedi – navodi STEGA.
Upozoravaju da se i dalje insistira na roku 2041. godine za zatvaranje TE Pljevlja, „uprkos činjenici da je ekonomski i regulatorno nemoguće održati rad do tada“.
Zahtjevi STEGE
Iz ove organizacije traže:
- Transparentno obavještavanje građana o stvarnom stanju i rokovima
- Istraživanje odgovornosti za propuste u rekonstrukciji
- Zaštitu građana od pokrivanja troškova lošeg nadzora i upravljanja
- Plansku i pravednu tranziciju za Pljevlja
Poručuju da je neophodno je spriječiti da Pljevlja sama plate cijenu tranzicije koju država nije pripremila.

STEGA: Termoelektrana Pljevlja pred zatvaranjem, potreban hitan plan za pravednu tranziciju

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv službenika Uprave policije S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
S.P. se stavlja na teret da je u noćnim satima, 13. jula ove godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, prilikom izvršavanja službenih radnji, fizički napao uhapšenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. 
- Oštećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Optužni prijedlog protiv policajca: U OB Podgorica nasrnuo na uhapšenog

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su rasvijetlili tri krivična djela na štetu životne sredine, i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli krivične prijave protiv tri osobe.
Ktivične prijave podnijete su protiv V.D. (50) i R.P. (64) iz Berana zbog sumnje da su počinili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Oni se sumnjiče da su tokom avgusta 2023. godine izgradili vikendice na betonskoj podlozi u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora.&nbsp;
Beranska policija je rasvijetlila i krivično djelo šumska krađa, i protiv M.R. (43) iz Berana podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu.
M.R. se sumnjiči da je u novembru ove godine, u mjestu Borovac, u privatnoj šumi u vlasništvu druge osobe, izvršio bespravnu sječu bukovih stabala.&nbsp;

Krivične prijave protiv Beranaca zbog nelegalne gradnje u zoni nacionalnog parka i šumske krađe

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro je osudio seksistički, uvredljiv i mizogin komentar predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućen direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, koju je, iskrivljujući Njegoševe stihove, označio kao „babu“ i „vješticu“. Takav rječnik, posebno kada dolazi od nosioca javne funkcije, predstavlja, kako navode iz CGO-a, grub napad na žene, podstiče rodne stereotipe i netoleranciju te je potpuno neprihvatljiv u demokratskom društvu.
Iz ove organizacije podsjećaju da Vraneš pokazuje kontinuitet u javnim istupima kojima zloupotrebljava funkciju koju obavlja i produbljuje društvene podjele, udaljavajući Crnu Goru od osnovnih civilizacijskih vrijednosti.
- Seksističko etiketiranje žena nije i ne može biti ‘šala’. Životno sazrijevanje i razvoj lične zrelosti očigledno su strani gospodinu Vranešu. Pokušaj diskreditacije gospođe Tadić Mijović zbog argumentovane kritike izraz je nemoći i gorke istine da nam je Evropa, iako geografski tu, vrijednosno još uvijek daleko - &nbsp;poručuju iz CGO-a.
Oni pozivaju nadležne institucije i političke aktere, posebno Vranešove koalicione partnere, da preuzmu odgovornost, jasno osude ovakav ispad i obezbijede da javne funkcije obavljaju osobe koje poštuju standarde javne komunikacije, rodnu ravnopravnost i evropske vrijednosti.

CGO: Nedopustiv seksistički napad predsjednika Opštine Pljevlja na Milku Tadić Mijović

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: elvir-zvrko