Američki tehnološki milijarder Lari Elison prestigao je Elona Maska i postao najbogatiji čovjek na svijetu, nakon što je vrijednost akcija „Orakla“, kompanije koju je osnovao, drastično skočila u ranoj trgovini u srijedu.
Suosnivač kompanije „Orakl“ zabilježio je rast vrijednosti akcija od 40 odsto, čime je njegovo bogatstvo procijenjeno na 393 milijarde dolara, nešto ispred Maskovih 384 milijarde, prenosi N1.
Elisonovo bogatstvo naglo je poraslo nakon što je kompanija, u kojoj on ima 41 odsto vlasničkog udjela, objavila bolje finansijske rezultate od očekivanih.
Akcije „Orakla“ porasle su za više od 40 odsto u ranoj trgovini, na 340 dolara po akciji, čime je vrijednost softverske kompanije dostigla 958 milijardi dolara, a Elisonov udio 393 milijarde dolara, što je nešto iznad Maskovog bogatstva od 384 milijarde, prema Blumbergovom indeksu milijardera.
Ovo je najveći jednodnevni skok akcija u istoriji kompanije i najveći jednodnevni rast bogatstva do sada zabilježen na Blumbergovom indeksu. Njih dvojica sada ubjedljivo prednjače ispred osnivača „Fejsbuka“ Marka Zakerberga i osnivača „Amazona“ Džefa Bezosa.
Elison ima i druge izvore bogatstva, uključujući udio u proizvođaču električnih automobila „Tesla“, gdje je Mask generalni direktor, zatim jedriličarski tim, teniski turnir Indijan Vels open i ostrvo na Havajima, prenosi Blumberg.
Mask, često u sukobu sa različitim ličnostima iz svijeta biznisa i politike, ima bliske odnose sa Elisonom – koji se često opisuje kao mentor južnoafričkom preduzetniku.
Elison je bio član odbora „Tesle“ od 2018. do 2022. godine i uložio je milijardu dolara u Maskovu kupovinu Tvitera, sadašnjeg Iksa.
Elison takođe podržava Donalda Trampa i više puta se pojavljivao uz njega u Bijeloj kući, uključujući i lansiranje projekta „Stargejt“ vrijednog 500 milijardi dolara, namijenjenog razvoju infrastrukture za vještačku inteligenciju u SAD.
„Orakl“ čini najveći dio Elisonovog bogatstva, a njegova vrijednost podstaknuta je potražnjom kompanija iz oblasti vještačke inteligencije za njegovim klaud uslugama, koje obezbjeđuju računarski kapacitet firmama poput “OpenAI”, tvorca ChatGPT-a, kojima su neophodni ogromni centri za skaldištenje podataka.
Mask, generalni direktor „Tesle“ i vlasnik kompanije „Spejs Iks“, prvi put je postao najbogatiji čovjek na svijetu 2021. godine, prije nego što je titulu preuzeo Džef Bezos, a zatim i francuski tajkun luksuzne robe Bernar Arno.
Južnoafrikanac je ponovo povratio titulu prošle godine, ali je samo nešto više od 300 dana kasnije ponovo ustupio mjesto – sada 81-godišnjem Elisonu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mask više nije najbogatiji čovjek na svijetu, prestigao ga osnivač ''Orakla''

Multimilijarder Elon Mask povukao je objavu u kojoj je naveo da se američki predsjednik Donald Tramp pominje u dokumentima o seksualnom zlostavljačku Džefriju Epstajnu, te da ih zbog toga američka administracija nije objavila u potpunosti.
- Vrijeme je da se baci velika bomba: (Tramp) je u Epstajnovim dosijeima - napisao je Mask na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), u trenutku kada je njegov sukob sa republikanskim predsjednikom prerastao u žestoku javnu prepirku.
To je, kako je tada naveo, pravi razlog zbog kojeg dokumenti nijesu objavljeni.
U odgovoru, Bijela kuća je kratko poručila da su takvi napadi žalosni, dok je predsjednik Tramp izjavio da misli da je Mask „potpuno izgubio razum“.
Mask nije iznio dokaze za svoje tvrdnje, ali je ponovo podijelio video iz 1992. godine u kome se, kako izgleda, Tramp i Džefri Epštajn šale tokom jedne večere.
Te poruke danas više nijesu dostupne na Maskovom nalogu. Obrisane su i neke druge objave milijardera, među kojima i ona u kojoj traži opoziv Trampa.
Iako ne izgleda da su Tramp i Mask spremni na pomirenje poslije burne javne svađe, čije političke i ekonomske posljedice mogu biti ozbiljne, juče uveče situacija je djelovala malo smirenije.
Predsjednik je novinarima rekao „samo mu želim sreću“, a Mask je na mreži Iks odgovorio: „takođe“.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens u intervjuu objavljenom juče rekao je da Ilon Mask pravi veliku grešku kada napada predsjednika Trampa, ali je nastojao da umanji značaj tih napada, nazivajući Maska „emocionalnim čovjekom koji je postao frustriran“.
- Nadam se da će se Ilon na kraju vratiti u krilo stranke. Možda to sada nije moguće jer je toliko pobesnio - rekao je Vens.
I drugi republikanci posljednjih dana pozivaju ove nekada bliske saradnike da se pomire.
Priča o Džefriju Epštajnu, američkom finansijeru u centru velikog međunarodnog skandala zbog seksualnog zlostavljanja, koji je počinio samoubistvo u zatvoru 2019. godine prije nego što mu je suđeno, podgrijava mnoge teorije zavjere i opsjeda dio američke radikalne desnice.
Trampova administracija se obavezala da će „otkriti sve o toj gnusnoj aferi“ i u februaru je objavila veliki broj dokumenata iz tog dosijea, ali ne i kompletan dosije.
Prema nekim pristalicama republikanskog predsjednika, određene slavne i političke ličnosti bliske Epštajnu su uključene u skandal.

1250x600

1084x550

Mask obrisao objavu u kojoj dovodi Trampa u vezu sa aferom Epstajn

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će biti „ozbiljnih posljedica“ ukoliko tehnološki magnat Elon Mask bude finansirao demokratske kandidate koji se budu takmičili protiv republikanaca, koji će podržati sveobuhvatan zakon o porezima i potrošnji.
- Ako to uradi, moraće da snosi posljedice. Vrlo ozbiljne posljedice ako to uradi - rekao je Tramp za NBC News u telefonskom intervjuu, ali nije želio da otkrije ništa konkretnije.
Dodao je da nema želju da popravi svoj odnos sa Maskom nakon što je njihova svađa dospjela u javnost ranije ove sedmice.
- Ne - odgovorio je kratko Tramp na pitanje želi li pomirenje.
<h2>„Ne možeš ne poštovati funkciju predsjednika“</h2>
Na pitanje misli li da je njegov odnos sa izvršnim direktorom Tesle i SpaceX-a završen, Tramp je rekao: „Pretpostavljam da jeste, da.“
Poručio je da smatra da je Republikanska stranka ujedinjenija nego ikada prije. Potvrdio je da nema planova da uskoro razgovara sa Maskom.&nbsp;
- Previše sam zauzet drugim stvarima. Nemam namjeru da razgovaram s njim - istakao je Tramp.
Optužio je Maska da je pokazao „nepoštovanje prema funkciji predsjednika“.
- Mislim da je to veoma loša stvar. Ne možeš ne poštovati funkciju predsjednika - dodao je on.
Mask je u četvrtak na Iksu (bivši Tviter) u nizu objava kritikovao Trampa, uključujući sada obrisanu objavu koja ukazuje na njegove nekadašnje veze sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstejnom.
- To su stare vijesti. To su vijesti o kojima se priča godinama. Čak je i Epstejnov advokat rekao da ja nemam ništa sa tim. To su stare vijesti - rekao je Tramp.
<h2>„Zapravo je istakao prednosti zakona“</h2>
Napomenuo je da neće otkazati savezne ugovore sa Maskovim kompanijama.
- Mogao bih to da uradim, ali nijesam razmišljao o tome - kazao je Tramp.
Izrazio je sumnju da će Maskovo protivljenje spornom zakonu ugroziti njegovo usvajanje.
- Republikanska stranka nikada nije bila ovako ujedinjena. Nikada. Zapravo je ujedinjenija nego prije tri dana - naveo je on.
Uvjeren je da je svađa natjerala zakonodavce da shvate prednosti zakona.
- Mislim da je Elon zapravo istakao prednosti zakona jer su se ljudi koji nijesu bili baš fokusirani počeli fokusirati na zakon i vidjeli koliko je dobar. Dakle, u tom smislu, bila je to velika usluga. Mislim da je šteta što je Elon toliko depresivan i slomljenog srca - zaključio je Tramp.

Tramp: Mask će snositi ozbiljne posljedice ako bude finansirao demokrate

U posljednjih trideset godina desile su se tri velike tehnološke revolucije - internet, koji je otvorio novi svijet, pametni telefoni - koji su omogućili da se u svakom momentu i na svakom mjestu internet koristi, i društvene mreže - koje su omogućile svakome da bude medij. Pitanje je samo kako privući publiku. Za to se koriste senzacionalne izjave, radikalni stavovi, a često upravo to privlači ljude. Kada se sve to ima u vidu, dešava se situacija u kojoj predsjednički kandidat Donald Tramp pobjeđuje na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama - kazao je za 24 sata Televizije E, profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na londonskom Univerzitetu Regent, Neven Anđelić.
On je podvukao da je zastrašujući uticaj finansijsko ekonomsko-tehnololške elite, poput uticaja Elona Maska - koji nije jedini.
- Moć koju posjeduje, nemogućnost kontrole i odgovornosti je nešto sa čim se do sada društva nijesu susretala - kaže Anđelić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkako-je-ilon-mask-osigurao-pobjedu-donaldu-trampu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaje da su u fokusu trka za novcem i bogatstvom, u čemu se elite itekako zabavaljaju i odlično međusobno razumiju.
- Promjene se prvenstveno dešavaju unutar američkog društva. Ljudi sa vrlo radikalnim stavovima o pojedinim pitanjima, omalovažavaju neke tradicionalne vrijednosti koje su ustaljene u američkom društvu. Na globalnom planu dešava se maltene neka vrsta koalicije, odnosno, razumijevanja lidera poput Donalda Trampa. Takve lidere možemo naći u Rusiji, Kini, Indiji, u Meksiku, Argentini, kao i u regionu, u susjedstvu Crne Gore ih ima nekoliko - naglasio je Anđelić.
Evropa, kaže profesor Anđelić, na neki način paniči. Brexit je, smatra, Veliku Britaniju doveo u poziciju da izgubi tradicionalna savezništva i prijateljstva, a više se veže za Sjedinjene Američke Države.
- To postaje problematično. Jer, sa jedne strane je vlada lijevog centra u Londonu, a sa druge strane, nova vlast u Vašingotnu radikalno je desnog centra. Evropa, sama po sebi, nije dovoljno moćna, nije dovoljno vojno moćna. Njen ekonomski potencijal postoji, ali pitanje je kakvi će biti politički uticaji u promijenjenim geopolitičkim okolnostima. Britanija se okreće nekada tradicionalnim saveznicima, prijateljskim rivalima, poput Francuske. Dakle, traži se savezništvo, jer i jedni i drugi vide opasnost na istoku Evrope, iz Moskve. Njihova podrška Kijevu sama po sebi ne može biti dovoljna da Ukrajina nastavi borbe za opstanak. Svaka intervencija koju je vodila zapadna Evropa, zavisila je od toga da li i Amerikanci učestvuju u tom - rekao je Anđelić.
Komentarišući tim koji Tramp okuplja za svoj kabinet, Anđelić kaže da su to, u prvom planu, ljudi koji će mu biti lojalni. Podsjeća da su u prethodnom mandatu (2016-2020) Trampovi saradnici bili profesionalci, njemu sličnih ideologija, ali mu nijesu dozvoljavali nelegalne poteze.
- Tramp je bio frustriran, prvo od sopstvenog okruženja, a zatim od demokratskih institucija koje su funkcionisale kada je on donosio neku izvršnu odluku, poput Federalnog suda koji mu je nalagao da neke odluke ne može sprovesti u djelo. Tramp, ovog puta, ima iskustvo. Postavlja ljude koji su istomišljenici, koji su mu lojalni i koji ne prezaju od kršenja zakona. Američka demokratija je izdržala prve četiri godine Trampovog mandata, ali bojim se kako će biti tokom naredne četiri - zaključio je Anđelić.

Anđelić: Uticaj Elona Maska u Trampovoj pobjedi i politici je zastrašujući

Povodom novog povećanja penzija u iznosu od 1,70 eura, pitali smo građane šta će kupiti za taj novac.
Evo šta su rekli u anketi TV E:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Ftve_montenegro%2Freel%2FDUV49K8jCF_%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Šta će građani kupiti za povećanje penzije od 1,7 eura?

U večerašnjem Građanskom uglu, u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, gledaćemo IUS forum „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“.&nbsp;
U fokusu razgovora biće ključna pitanja budućnosti crnogorskog društva: dinamika EU integracija, izazovi vladavine prava, istorijski revizionizam, stanje civilnog društva, kriza sekularizma, društvene podjele i položaj kulture.&nbsp;
Na sesiji će govoriti akademik i istoričar Šerbo Rastoder, prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Daliborka Uljarević, direktorica CGO, Radoje Cerović, psiholog, i prof. dr Srđa Pavlović.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18 i 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA5Q0qlHozcM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao: IUS FORUM “Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026."

Program pod nazivom „U čast knjige” održan je danas u Narodnoj biblioteci i čitaonici ”Njegoš”, povodom obilježavanja 158 godina postojanja.
Bibliotekarka Saša Božović podsjetila je na ulogu i značaj biblioteke u kulturnom i obrazovnom životu grada.
- Mi, koji smo danas dio ove ustanove, ulažemo napore da, osim popunjavanja, stručne obrade i rada sa najmlađima, inoviramo rad i organizujemo brojna kulturno-obrazovna i zabavna dešavanja kako bi što više zainteresovali korisnike – kazala je Božović.
Ona je istakla da biblioteka ”Njegoš”, nakon vijek i po postojanja zaslužuje novi objekat.
- Biblioteci ”Njegoš” je potreban objekat dostojan savremenim potrebama korisnika svih životnih doba. Zato danas, apelujem na sve autoritete i kulturne poslenike da svojim angažovanjem doprinesu rješavanju ovog problema – naglasila je Božović.
Program je modeirao književnik i publicista Božidar Proročić, koji je kroz razgovor sa učesnicima, otvorio pitanja o čitanju, jeziku i ulozi biblioteke danas.
Povodom 158 godina rada biblioteke, direktorica Ana Radonjić uručila je pojedincima i institucijama zahvalnice za izuzetnu saradnju i značajan doprinos promociji knjige, kulture i obrazovanju. Zahvalnice su uručene osnovnim školama ”Njegoš” i ”Lovćenski partizanski odred”, RTV Cetinje, kao i najposvećenijoj čitateljki i korisnici biblioteke Mariji Dragićević.

Biblioteka „Njegoš“ obilježila 158 godina postojanja uz apel za novi objekat

Ministar kulture u Vladi Srbije, Nikola Selaković, optužen za zloupotrebu položaja i falsifikovanje dokumenata, negirao je krivicu na početku suđenja pred Specijalnim sudom u Beogradu.
Nakon što je tužilac u uvodnom izlaganju predstavio ključne tačke optužnice, Selaković je izjavio da je „jezički i gramatički razumio optužni predlog“, ali da mu „sadržinski nije jasno šta je pogriješio“. 
 - Nije mi jasno kojim sam radnjama učinio krivično djelo- rekao je Selaković.
On je dodao i da ne želi da se pozove na imunitet, koji mu kao ministru omogućava Ustav Srbije, javila je reporterka Radija Slobodna Evropa. Predsjedavajući sudija je potom rekao da će sud svakako uputiti dopis Vladi Srbije, koja takođe može da zatraži imunitet za svog ministra.
Selaković se, zajedno sa još troje predstavnika državnih institucija, tereti da je falsifikovanjem dokumenata omogućio da kompleks Generalštaba, porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, izgubi status zaštićenog kulturnog dobra. I drugi obuhvaćeni optužnicom izjavili su da nisu krivi.
Po završetku ročišta, Selakovićev advokat Vladimir Đukanović ocijenio je da je optužni predlog „politički motivisan“. 
 - Ako je zloupotreba službenog položaja, jasno je da mora biti kod nekoga ili nečija korist, ili da je negdje načinjena neka šteta. U optužnom predlogu nema ni štete, ni dokaza da je neko pribavio korist. Jedina šteta je napravljena Republici Srbiji, jer je unosan posao, koji je mogao da bude za ovu državu i da unaprijedi odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, tako uništen- dodao je Đukanović.
Đukanović, koji je i Selakovićev partijski kolega iz Srpske napredne stranke, rekao je da je „ubeđen“ da će u „ovom besmislenom postupku izaći kao pobjednici“. Naredno ročište zakazano je za 15. april.
Ukidanje statusa zaštićenog kulturnog dobra bio je prvi korak vlasti da se na tom mjestu u centru Beograda omogući gradnja luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa. Planirala ga je privatna kompanija „Affinity Partners“ u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa. Međutim, 15. decembra, na dan podizanja optužnog predloga protiv ministra kulture, Kušnerova firma je saopštila da se povlači iz projekta, navodeći da je odluka donesena „iz poštovanja prema građanima Srbije i Beograda“.
<h3>Selakovića dočekali antivladini demonstranti</h3>
Pred zgradom suda Selakovića su dočekali građani i studenti u blokadi, zvižducima i skandiranjem „Mafiju na robiju“ i „Ministre, lopove“. Oni su na kratko blokirali ulicu i razvili transparent „Svi smo mi svjedoci“. 
 Studenti su predali sudu pismo o značaju Generalštaba i najavili da će pratiti svako ročište ispred suda. 
 - Mi ne dolazimo da presuđujemo niti da vršimo pritisak na sud, već da svjedočimo i pokažemo da ovaj proces ima publiku- rekao je student Dimitrije Radojević.
S druge strane, vlast, predvođena predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pružala je podršku planiranom projektu, uz tvrdnju da zgrade ne mogu biti obnovljene i da ih treba srušiti. Predsjednica Skupštine Srbije, Ana Brnabić, izjavila je uoči suđenja da je slučaj „besmislen i besraman“ i da predstavlja „rušenje države“. 
 „Sačuvali ste ruševinu koju je porušio NATO, a NATO ne okrivljujete“, rekla je Brnabić na televiziji Pink 4. februara.
<h3>Optužbe i zahtjev Tužilaštva</h3>
Selaković je i tokom saslušanja u Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) negirao krivicu. Tvrdio je da „nije tačno“ da je bilo kome naložio falsifikovanje dokumenata koja su poslužila Vladi Srbije da skine zaštitu zgradama Generalštaba u novembru 2024.
Tužilaštvo traži da se Selakoviću izrekne kazna zatvora od tri godine. Ukazuju na „svesno kršenje“ zakonskih procedura, u kojem su učestvovali predstavnici više institucija, među kojima su Ministarstvo kulture, Republički i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture.
Ministar Selaković je od početka postupka javno iznosio optužbe i uvrede na račun Tužilaštva za organizovani kriminal, bez navođenja dokaza, tvrdeći da tužioci rade „po nalogu neimenovanih centara moći“, čiji je cilj rušenje vlasti u Srbiji i predsjednika Aleksandra Vučića.
Tužilaštvo, s druge strane, upozorava da ovakve izjave ugrožavaju rad i bezbjednost tužilaca.
<h3>Uloga Selakovića i drugih optuženih</h3>
U optužnom predlogu TOK-a navodi se da je Selaković „prekoračio granice svojih službenih ovlašćenja“ i „naneo štetu kulturnom naslijeđu Republike Srbije“. Dodaje se da je „svojim potpisom overavao službene isprave sa neistinitim sadržajem“.
Pored Selakovića, optužnicom su obuhvaćeni:
<ul>
 <li>&nbsp;Slavica Jelača, vršilac dužnosti sekretara u Ministarstvu kulture,</li>
 <li>&nbsp;Goran Vasić, vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture,</li>
 <li>&nbsp;Aleksandar Ivanović, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda.</li>
</ul>
Tužilaštvo navodi da je Selaković 10. jula 2024. pozvao Vasića i Ivanovića i, u prisustvu Slavice Jelače, naložio da Ministarstvu kulture podnesu akt – Predlog odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za zgrade Generalštaba.
Goran Vasić je, po nalogu Selakovića, „sačinio akt sa neistinitom sadržinom“, samostalno, bez znanja i učešća konzervatora i drugih stručnih lica Zavoda, koji su jedini ovlašćeni da izrade i pravno uobliče predlog o prestanku svojstva kulturnog dobra. Prema ranijim navodima Tužilaštva, Vasić je priznao falsifikovanje dokumenata.

Tag: elon-mask