Turski tužioci zatražili su potencijalnu kaznu zatvora od više od 2.000 godina za gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua.
Podsjećamo, Imamoglu je uhapšen u martu i suočava se s optužbama za korupciju koje on i njegova glavna opoziciona stranka poriču.
Optužnicom se Imamoglu i 401 drugih osoba terete za učešće u mreži korupcije koja je navodno prouzrokovala štetu državi od 160 milijardi lira (3,81 milijardi dolara) tokom perioda od 10 godina.
Stotine članova i izabranih lidera Imamogluove glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) suočavaju se s nizom optužbi za korupciju u obračunu koji stranka naziva politiziranim i antidemokratskim.
Imamoglu važi za najvećeg protivnika turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Njegovo hapšenje u martu izazvalo je najveće proteste u zemlji u posljednjih deset godina i dovelo do naglog pada turske lire.
Od Imamogluovog hapšenja, deseci zvaničnika iz općina pod kontrolom CHP-a suočili su se s talasima hapšenja u sklopu istraga o navodnom namještanju konkursa i podmićivanju.
Imamoglu je optužio pravosuđe da djeluje pod pritiskom vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo traži više od 2.000 godina zatvora za glavnog Erdoganovog rivala Imamoglua

Turski sud je naredio pritvor za 18 službenika opštine Istanbul koji čekaju suđenje zbog optužbi za korupciju, javljaju mediji.
Ova objava dolazi u sred političkog pritiska na opoziciju u Turskoj i nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua.
Imamoglu, glavni politički rival turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, zatvoren je u martu i sada čeka suđenje po optužbama za korupciju. Optužen je i za pomaganje terorističkoj grupi.
Imamoglu je negirao sve optužbe, a njegovo hapšenje izazvalo je najveće proteste u Turskoj u posljednjih deset godina, nerede i optužbe za politizovano pravosuđe.
Turska Vlada negira sve ove optužbe i kaže da je pravosuđe nezavisno.
Emiter NTV je izvijestio da su 34 od 52 osobe koje su uhapšene tokom vikenda puštene uz kauciju.
Turski mediji su u subotu izvijestili da su vlasti privele desetine zaposlenih u opštini Istanbul u sklopu sudske istrage usmjerene na Imamoglua, čime se proširuje obračun protiv opozicije koji je započeo prošle godine.
Među uhapšenim zvaničnicima su i generalni sekretar opštine, Imamogluov šef kabineta, predsjednik i zamjenik predsjednika Uprave za vode Istanbula, te šef ovog odjeljenja.

1250x600

1084x550

Turski sud naredio pritvor za 18 službenika opštine Istanbul

Desetine traktora blokiralo je puteve u centru Turske pridruživši se novim antivladinim demonstracijama u organizaciji glavne opozicone socijaldemokratske partije CHP.
Okupljanje u gradu Jozgatu održano je mjesec nakon hapšenja popularnog opozicionog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, najvećeg političkog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Imamogluovo hapšenje pokrenulo je najveće demonstracije koje je Turska imala u posljednjih deset godina, što je izazvalo represiju vlasti koje su uhapsile gotovo 2.000 ljudi.
Iako su se velike demonstracije smirile, u zemlji se i dalje održavaju demonstracije studenata i srednjoškolaca, dok je šef CHP-a Ozgur Ozel pozvao na nedjeljne proteste širom zemlje.
Ozel je danas vozio traktor do Jozgata, na čelu konvoja. Hiljade demonstranata mahalo je zastavama na okupljanju u ovom duboko konzervativnom poljoprivrednom centru, gdje je narod dugo podržavao islamističku konzervativnu partiju AKP predsjednika Erdogana i njegove nacionalističke saveznike.
„Vlada – ostavka“, uzvikivali su demonstranti, prenose opozicioni mediji.
- Upozoravam vlasti koje smatraju stanovnike Jozgata mravima i pokušavaju da ih zgaze, nećemo vam dozvolliti da zgazite ove poljoprivrednike koji tako teško rade - rekao je Ozel okupljenoj masi.
Supruga gradonačelnika Istanbula Dilek Imamoglu reagujući na današnje demonstracije rekla je da ljudi žele promjene u Turskoj.
- Radnici, poljoprivrednici, studenti, žene i muškarci koji grade našu budućnosti rekli su "dosta, dosta je" danas u Jozgatu. Milioni ljudi žele ujedinjenu zemlju u kojoj vlada pravda i pravo - napisala je ona na mreži Iks.
U martu je desetak lokalnih poljoprivrednika kažnjeno zato što su organizovali demonstracije na traktorima, poslije hapšenja Imamoglua.
Na skupu su organizatori pročitali pismo Imamoglua u kome on zahtijeva vanredne izbore.

Desetine traktora blokiralo puteve na demonstracijama opozicije u Turskoj

Desetine ljudi, uključujući novinare, pojavilo se u petak, 18. aprila pred sudom u Istanbulu. Optuženi su da su prisustvovali zabranjenim demonstracijama i da nijesu poslušali policijska naređenja da se raziđu tokom antivladinih protesta koji su bili izazvani zatvaranjem opozicionog gradonačelnika Ekrema Imamoglua, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Imamoglu, koji se smatra glavnim oponentom 22-godišnje vladavine predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, uhapšen je 19. marta i zatvoren nekoliko dana kasnije zbog optužbi za korupciju.
Podsjećamo, njegovo zatvaranje je široko viđeno kao politički motivisano i izazvalo je proteste širom zemlje. Vlada insistira da je tursko pravosuđe nezavisno i da sudovi rade samostalno bez uplitanja vlasti.
Ukupno 189 optuženih, većinom studenata, počelo je da se brani po optužbama za učešće u zabranjenim protestima i nepoštovanje naređenja da se raziđu. Neki su optuženi i za nošenje oružja.
Sudilo se i četvorici fotoreportera i trojici novinara koji su pratili demonstracije. Sud je, međutim, u petak odlučio da njihov predmet odvoji od glavnog pretresa.
Optuženi su među više od 2.000 ljudi koji su privedeni zbog učešća u najvećim masovnim demonstracijama u zemlji u više od jedne decenije.
Advokati su tokom uvodnog ročišta tražili oslobađajuću presudu za svih 189 optuženih.

Istanbul: Desetine profesora i studenata uhapšeno zbog podrške Imamogluu

Više stotina hiljada ljudi protestovalo je u Istanbulu zbog hapšenja gradonačelnika Ekrema Imamoglua, glavnog političkog rivala turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Na skupu je pročitano Imamogluovo pismo uz klicanje demonstranata, prenio je Rojters.
- Nemam straha, vi ste iza mene i uz mene. Nemam straha jer je nacija ujedinjena. Nacija je ujedinjena protiv tlačitelja - naveo je.
Imamoglu je dodao da mogu da ga "strpaju u zatvor i sude koliko hoće, ali da je nacija pokazala da će razbiti sve zamke i spletke."
Stotine hiljada ljudi širom Turske odazvalo se pozivu opozicije na demonstracije otkako je Imamoglu priveden prošle nedjelje, zbog optužbi za korupciju.
Protesti su uglavnom bili mirni, ali je privedeno gotovo 2.000 ljudi.
Glavna opoziciona Republikanska narodna partija (CHP), druge opozicione stranke, grupe za ljudska prava i neke zapadne zemlje slučaj protiv Imamoglua karakterišu kao politički pokušaj da se eliminiše potencijalna prijetnja Erdoganu na zborima.
Vlada negira bilo kakav uticaj na pravosuđe i tvrdi da su sudovi nezavisni.
Stotine hiljada demonstranata koji su mahali turskim zastavama i transparentima okupili su se na azijskoj strani Istanbula na subotnjem skupu "Sloboda za Imamoglua", koji je organizovao CHP.
Policija je uvela strogo obezbjeđenje oko mjesta gdje su se okupljale pristalice opozicije.
- Ne plašim se i nastaviću da pružam otpor. Pozivam sve da se ne plaše.... Otpustili su me (sa posla), ali jednog dana će pravda biti zadovoljena - rekao je za Rojters Gunaj Jildiz, bivši radnik istanbulske opštine Esenjurt.
Buniamin Turan, učitelj u penziji, rekao je: "Kada pogledamo istoriju čovječanstva, u svim zemljama, svim administracijama, svim režimima gdje je bilo takvog ugnjetavanja, prije ili kasnije, pobijedili su ljudi i oni koji su se opirali ugnjetavanju".
CHP je podržala Imamoglua kao svog kandidata na narednim predsjedničkim izborima najavljenim za 2028. godinu.
Međutim CHP poziva na vanredne izbore, tvrdeći da je Vlada izgubila legitimitet.
CHP je pozvao na bojkot medija, brendova i prodavnica za koje navode da su bliske Erdoganovom režimu.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, koji dominira turskom politikom više od dvije decenije, odbacio je proteste kao "predstavu", upozorivši na pravne posljedice i pozvao CHP da prestane da "provocira" Turke.
Od pritvaranja Imamoglua, turska finansijska aktiva je naglo pala, što je primoralo centralnu banku da koristi rezerve kako bi podržala liru. Ova kriza je izazvala potrese u privatnom sektoru.
Vlada je saopštila da će uticaj biti ograničen i privremen. Centralna banka je navela da osnovni ekonomski pokazatelji nisu ugroženi, ali da će preduzeti dodatne mjere ako bude potrebno.

Masovni skup u Istanbulu zbog uhapšenog gradonačelnika

Više stotina hiljada ljudi protestovalo je danas u Istanbulu zbog hapšenja gradonačelnika Ekrema Imamoglua, glavnog političkog rivala turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Oni su nosili turske zastave i transparente na azijskoj strani grada na skupu pod nazivom „Sloboda za Imamoglua“. U toj oblasti su raspoređene jake policijske snage.
Na skupu je pročitano Imamogluovo pismo, prenosi Rojters.
- Nemam straha, vi ste iza mene i uz mene. Nemam straha jer je nacija ujedinjena. Nacija je ujedinjena protiv opresora. Mogu da me strpaju u zatvor i da mi sude koliko hoće, nacija je pokazala da će razbiti sve zamke i spletke - naveo je u pismu.
Stotine hiljada ljudi širom Turske odazvalo se na demonstracije na koje je pozvala opozicija otkako je Imamoglu priveden prošle nedjelje, zbog optužbi za korupciju.
Protesti su uglavnom bili mirni, ali je privedeno gotovo 2.000 ljudi.
Glavna opoziciona Republikanska narodna partija (CHP), druge opozicione stranke, grupe za ljudska prava i neke zapadne zemlje slučaj protiv Imamoglua karakterišu kao politički pokušaj da se eliminiše potencijalna pretnja Erdoganu na izborima.
Lider CHP-a Ozgur Ozel, govoreći na mitingu, rekao je da milioni Turaka traže Imamogluovo oslobađanje i izbore.
On je rekao da su optužbe protiv gradonačelnika neosnovane i politički motivisane, a CHP je pozvao na bojkot medija, brendova i prodavnica za koje navode da su bliske Erdoganovom režimu.
CHP je podržala Imamoglua kao svog kandidata na narednim predsjedničkim izborima najavljenim za 2028. godinu.
Međutim CHP poziva na vanredne izbore, tvrdeći da je vlada izgubila legitimitet.

Više stotina hiljada ljudi ponovo izašlo na ulice Istanbula

Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je u pritvoru, izjavio je danas da je njegov advokat uhapšen i zatražio da odmah bude pušten na slobodu, a novinarska udruženja su saopštila da su još dvije novinarke uhapšene zbog izvještavanja o protestima.
- Ovog puta, moj advokat Mehmet Pehlivan je uhapšen, a razlozi za hapšenje su izmišljeni - napisao je na mreži Iks (X) opozicioni gradonačelnik Istanbula, koji je smijenjen sa funkcije i pritvoren u nedjelju.
Jutros su uhapšene i dvije novinarke koje su izvještavale o demonstracijama koje potresaju Tursku od hapšenja Imamoglua 19. marta.
Turski sindikat novinara (TGS) saopštio je da su one uhapšene u zoru.
Deset novinara uhapšenih i zatvorenih ranije ove nedjelje pušteno je na slobodu juče, uključujući i fotografa agencije Frans pres.
Vlasti, suočene sa talasom protesta bez presedana od 2013, saopštile su juče da su uhapsile 1.879 osoba od 19. marta.
Među njima, 260 je u pritvoru dok je više od 950 pušteno, rekao je turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja.

Gradonačelnik Istanbula iz pritvora javio da mu je uhapšen advokat, privedene i dvije novinarke

Turska policija je upotrijebila biber sprej i vodene topove protiv demonstranata u Ankari.
Studentski demonstranti pokušali su jutros da marširaju i okupili su se da pročitaju saopštenje u blizini kapija Bliskoistočnog tehničkog univerziteta, izvejštavaju proopoziciona televizija Halk TV i lokalni mediji.
Policija je protiv studenata upotrijebila vodene topove i biber sprejeve, dok su se studenti krili iza kontejnera, a na kraju su privedeni.
Demonstracije su počele prošle nedjelje nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, glavnog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Imamoglu je bio u zatvoru do suđenja po optužbama za korupciju koje mnogi smatraju politički motivisanim, a optužen je i za podržavanje terorizma.
Vlada insistira da je pravosuđe nezavisno, ali kritičari kažu da su dokazi zasnovani na tajnim svjedocima i da im nedostaje kredibilitet.
Studentski demonstranti pokušali su jutros da marširaju i okupili su se da pročitaju saopštenje u blizini kapija Bliskoistočnog tehničkog univerziteta, izvjeeštavaju proopoziciona televizija Halk TV i lokalni mediji.
Melih Meric, poslanik Imamogluove Republikanske narodne partije, viđen je natopljen vodom i patio od izloženosti biber spreju.
- Moji prijatelji studenti samo su htjeli da daju izjavu za medije, ali policija to striktno nije dozvolila i ovo je rezultat - rekao je Melih Meric poslanik Imamogluove Republikanske narodne partije.
Ministar unutrašnjih poslova Ali Jerkikaja rekao je danas da je skoro 1.900 ljudi uhapšeno u proteklih osam dana na demonstracijama.
On je rekao da je privedeno 1.879 osumnjičenih, uključujući 260 koji će biti u zatvoru do suđenja.
Još 468 pušteno je pod sudsku kontrolu dok se njihovi predmeti nastavljaju. U toku je postupak za još 662 osobe.

U Turskoj policija upotrijebila vodene topove protiv studenata

Masovni antivladini protesti u Turskoj, nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula, mogu se pratiti samo preko nekoliko kablovskih kanala i novina, dok provladini mediji prikazuju potpuno drugačiju sliku stvarnosti.
Dok se s ulica Istanbula čulo lupanje šerpi, predsjednik Redžep Tajip Erdogan je na državnoj televiziji govorio o dostignućima svoje vlade i zapošljavanju nastavnika, dok je provladin kablovski kanal NTV prenosio vijesti o naporima ministra finansija da stabilizuje ekonomiju.
Nijedan kanal nije emitovao snimke s protesta niti su intervjuisali demonstrante, prenosi Gardijan, dodajući da je NTV prenio izjavu ministra unutrašnjih poslova da je uhapšeno više stotina ljudi.
S druge strane, opozicione novine Džumhurijet prenijele su vijesti o uslovima u maksimalno obezbijeđenom zatvoru gdje se nalazi gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, kao i govore drugog opozicionog lidera pred hiljadama demonstranata.
Erol Onderoglu iz organizacije "Reporteri bez granica" izjavio je da je ovo negativna posljedica onoga što je Erdogan gradio dvije decenije, a to je „visoko polarizovano, toksično medijsko okruženje“ u kojem je mreža kablovskih kanala i medijskih kompanija u dugogodišnjim finansijskim vezama s vladom.
- Ako slušate provladine medije, čujete da su demonstranti gomila vandala koji vrijeđaju Erdogana - rekao je Somer, dodajući da se demonstranti opisuju kao „agresivni i neprijateljski nastrojeni, ali takođe slabi i nesposobni da prihvate da je Imamoglu počinio krivično djelo.
Gardijan navodi i da je tursko regulatorno tijelo za medije RTUK zabranilo prenošenje protesta uživo, što je izazvalo podjele unutar te agencije, čije članstvo treba da odražava sastav turskog parlamenta.
Somer smatra da bi prenosi protesta demantovali većinu onoga što provladini mediji govore o njima.
- Emitovanje uživo bi prikazalo dobro posjećen miran događaj. Juče je hiljade ljudi pjevalo i skoro je ličilo na koncert. Ali oni to ne mogu da prikažu. To je dezinformacija, tako je jednostavno - rekao je Somer.
Proteste je izazvalo hapšenje Imamoglua, glavnog političkog rivala Erdogana, pod optužbom za korupciju.
Tokom protesta uhapšeno je deset fotoreportera koji su izvještavali s demonstracija, a za nekoliko njih određen je pritvor.
Većina građana Turske i dalje se informiše putem televizije, dok su rijetki kanali koji su kritični prema režimu ili bliski opoziciji stalno meta velikih kazni regulatora.
Taj pritisak se dodatno pojačao od početka protesta, obuhvatajući zabranu prenosa uživo, nove kazne i hapšenja zaposlenih u opozicionim medijima.

Turski provladini mediji izbjegavaju izvještavanje o protestima, demonstrante prikazuju kao prijetnju

Ekrem Imamoglu, gradonačelnik Istanbula najveći je rival predsjednika Erdogana. Sada je na meti pravosuđa – kritičari tvrde da je to politički motivisano. Ko je Ekrem Imamoglu?
Djeluje opušteno i moderno: Ekrem Imamoglu zna kako da priča sa ljudima. I trudi se da priča sa svima, da nikoga ne isključi i ne uvrijedi. To bi se moglo shvatiti i kao reakcija na stil vlasti predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. U turskoj politici sasvim je uobičajena praksa podjela na „nas“ i „njih“, uz brojne uvrede.
Imamoglu je sada uhapšen pod optužbama za korupciju i sumnju na terorizam. Sud je već odbacio optužbe za terorizam. Njegovo hapšenje izazvalo je najveće opozicione proteste u Turskoj od Gezi protesta 2013. godine. Uprkos snažnom policijskom prisustvu, hiljade ljudi izašle su na ulice širom zemlje.
<h2>Do 2019. – nepoznat</h2>
Velika većina Turaka nije čula za Imamoglua do 2019. On je bio načelnik istanbulskog okruga Bejlikduzu kada je Republikanska narodna stranka (CHP) iznenađujuće objavila da će ga istaći kao kandidata za mjesto gradonačelnika metropole.
U početku je bilo oštrih kritika jer su mnoge pristalice opozicije smatrale da nema šanse protiv kandidata vladajuće AKP, koja je do tada vodila Istanbul.
No Imamoglu je pobijedio na gradskim izborima i vratio kemalistima metropolu kojom su 25 godina upravljali konzervativni islamisti.
Imamoglu je zapravo pobijedio – dvaput. Najpre u martu 2019. sa 13.000 glasova prednosti, ali su ti izbori poništeni. To je razljutilo birače, te su na ponovljenim izborima podarili Imamogluu ubjedljivu pobjedu sa razlikom od 800.000 glasova.
<h2>Čovek koji ne odustaje</h2>
Do danas Imamogluova pobjeda važi kao dokaz da je turska demokratija još uvijek pomalo živa, i da se na izborima može pobijediti naizgled svemoćna AKP.

Ko je Ekrem Imamoglu – uhapšena nada opozicije u Turskoj

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: ekrem-imamoglu