NVO Ekološko društvo „Breznica“ pozvala je nadležne organe da hitno reaguju povodom sve učestalijih i ozbiljnih ekoloških incidenata na području sjeverne i sjeveroistočne Crne Gore, postavljajući ključno pitanje: da li su Specijalno odjeljenje za suzbijanje ekološkog kriminala i posebna jedinica policije za otkrivanje i procesuiranje ekoloških krivičnih djela zvanično počeli sa radom. Iz organizacije poručuju da, ukoliko jesu, ove specijalizovane jedinice moraju odmah biti uključene u sve slučajeve koji, kako navode, ukazuju na elemente ozbiljnog ekološkog kriminala, koji prevazilaze domete standardnog inspekcijskog nadzora. NVO je Ekološkoj inspekciji uputila hitan zahtjev za koordinisanu, sveobuhvatnu i intersektorsku institucionalnu intervenciju, navodeći više slučajeva koji već duže predstavljaju ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu, zdravlje građana i pravni poredak. 1. Mojkovac – hitno angažovanje ekološke i građevinske inspekcije a) Deponija otpada Usaopštenju se upozorava da se na privatnom zemljištu, pored spomenika Junacima Mojkovačke bitke, formira divlja deponija na kojoj se nekontrolisano odlaže komunalni, građevinski, kabasti i klanični otpad. Kako navodi „Breznica“, riječ je o trajnom izvoru kontaminacije vazduha, zemljišta i vodotokova: - psi lutalice i ptice raznose životinjske ostatke - postoji opasnost od širenja zaraza - otpad dovoze kamioni izvođača radova na rekonstrukciji trga i Komunalnog preduzeća Ovo, tvrde iz NVO, predstavlja direktno kršenje Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o zaštiti životne sredine. b) Radovi na rekonstrukciji trga Iz organizacije navode da se radovi izvode: - bez istaknute projektne dokumentacije, - bez utvrđenih ekoloških uslova, - bez kontrolisanog odlaganja otpada, - uz nekontrolisanu emisiju prašine i čestica. Posebno se ističe problem nepropisnog skladištenja materijala na privatnom imanju, kao i izostanak zaštitnih ograda, čime se ugrožavaju građani, privrednici i posjetioci centra Mojkovca. 2. Bijelo Polje – dramatično aerozagađenje i ekološki kriminal NVO upozorava da se Bijelo Polje tokom zimskog perioda suočava sa „tradicionalno dramatičnim nivoima zagađenja“, usljed: - spaljivanja guma, plastike, tekstila, - korišćenja otpada kao goriva, - spaljivanja rabljenog ulja u automehaničarskim radionicama i ložištima, - spaljivanja otpada iz zanatskih i proizvodnih pogona. Takve radnje, upozoravaju iz „Breznice“, predstavljaju krivično djelo ekološkog kriminala, jer se oslobađaju dioksini, furani i teški metali koji ugrožavaju zdravlje hiljada ljudi. Traže se: - pojačane noćne kontrole policije, - hitan inspekcijski nadzor, - trenutno procesuiranje svih počinilaca. 3. Berane – spaljivanje otpada na buvljoj pijaci Ekološko društvo „Breznica“ navodi da se na prostoru buvlje pijace u Beranama redovno pale plastika, sintetika, tekstil i elektronski otpad, pri čemu se oslobađaju izuzetno opasne materije. Organizacija zahtijeva: - hitnu intervenciju komunalne i ekološke inspekcije, - uključivanje policije i jedinice za ekološki kriminal, - identifikovanje počinilaca i izricanje maksimalnih kazni. - Pitanja nadležnim institucijama NVO „Breznica“ zahtijeva hitno i javno objašnjenje: Da li su specijalizovane jedinice za ekološki kriminal zvanično počele sa radom? Ako jesu – zašto nisu angažovane u ovim slučajevima? Ako nijesu – ko odgovara za kašnjenje u njihovom formiranju i kada će biti operativne? Zahtjev za hitnu institucionalnu reakciju Organizacija poziva sve nadležne institucije – inspekcije, policiju, tužilaštvo i lokalne samouprave – da bez odlaganja preduzmu zakonom propisane mjere: - zaštite javnog interesa, - spriječe dalje uništavanje prirode, - sankcionišu počinioce, - obezbijede transparentno informisanje javnosti. „Ovo su slučajevi koji ne trpe odlaganje. Svaki dan nečinjenja znači novu štetu po zdravlje ljudi, ekosisteme i buduće generacije“, poručuju iz NVO Ekološko društvo „Breznica“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112115114_b7ccc0df1fcdff1de78efe4c1b095de03869f4c650c9168177d85cc15afc5c47.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112115114_b7ccc0df1fcdff1de78efe4c1b095de03869f4c650c9168177d85cc15afc5c47" data-rendition-name="original" width="1920" height="1920" loading="lazy" alt="ekološki incident"></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

NVO "Breznica": Sjever Crne Gore pogođen ozbiljnim ekološkim incidentima, potrebno uključivanje specijalnih jedinica za ekološki kriminal

U mjestu Dobra Voda, kod Bara, danas su u more ispuštene velike količne otpadnih voda, svjedoče fotografije koje su Portalu ETV dostavili mještani, koji su ogorčeni i tvrde da ovo nije prvi put.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723180724_b455afd12836424b5283766533a0b870ffa485b4311a40c2bf5f8831dbc93b17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250723180724_b455afd12836424b5283766533a0b870ffa485b4311a40c2bf5f8831dbc93b17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Otpadne vode u moru u Dobroj Vodi"> </figure>  Prema njihovim riječima, otpadne vode u more ispušta neki od hotela ili apartmana na obali i pozivaju institucije na hitnu reakciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723180728_a6fd8140d06a75c68bb8f390ef36a57c93e94bf1f6b5d912df25a1f541119945.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723180728_a6fd8140d06a75c68bb8f390ef36a57c93e94bf1f6b5d912df25a1f541119945" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Otpadne vode u moru u Dobroj Vodi"> </figure>  - Kakva je ovo slika crnogorskog mora u jeku turističke sezone. Turisti su šokirani. Ovakvo ponašanje tjera turiste sa naših plaža - kazali su mještani Portalu ETV. Oni su danas o ekološkom incidentu obavijestili Komunalnu službu Bara.

Kaćuša Krsmanović

Otpadne vode u moru rastjeruju turiste

Jedan od plutajućih bungalova u zoni stroge zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji su već devet mjeseci predmet spora i simbol institucionalne nemoći, potonuo je 17. jula u Karučkom oku. Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević događaj je nazvao „ekološkom katastrofom“, ističući da se „izliva ulje i gorivo, a mineralna vuna tone“. On je naveo da se radi o objektu od oko 50 kvadrata, koji su vlasnici mjesecima premještali po jezeru, dok nadležne institucije nijesu našle način da spriječe štetu. Dok ekološki aktivisti upozoravaju da su bungalovi izgrađeni nelegalno i da predstavljaju ozbiljnu prijetnju zaštićenom prirodnom području, vlasnica tvrdi da njeni objekti ni na koji način ne ugrožavaju ni okolinu, ni imovinu, ni ljude. Ističe da nastoji da posluje u skladu sa zakonom, predala je krajem prošle godine zahtjeve za legalizaciju, ali navodi da se našla u pravnom vakuumu zbog izostanka novog zakonskog rješenja za šta smatra odgovornim neažurne nadležne organe. Iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) poručili su da je nakon prevrtanja objekta njihova Služba zaštite NP Skadarsko jezero odmah intervenisala na terenu i utvrdila da nije došlo do izlivanja bilo kakve tečnosti – ni goriva ni ulja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpotopljen-ilegalni-bungalov-u-karuckom-oku-izlivaju-se-ulje-i-gorivo-iz-buradi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Naša služba je još u oktobru 2024. godine sačinila zapisnik o dva nelegalna plutajuća objekta i proslijedila dokumentaciju Komunalnoj policiji Prijestonice Cetinje. Iako su u početku reagovali, sredinom januara 2025. proglasili su se nenadležnim - saopštili su iz JPNPCG. Ističu da zaposleni u Nacionalnim parkovima nemaju zakonska ovlašćenja za uklanjanje objekata, te da su više puta apelovali na nadležne organe – od Lučke kapetanije do Ministarstva prostornog planiranja – da se pronađe rješenje. - Ekološka inspekcija je više puta izlazila na teren, izdala dvije prijave i dala usmeno naređenje za uklanjanje objekata, ali vlasnici nijesu postupili po njima- navode iz JPNPCG i dodaju da očekuju „brzo institucionalno rješenje koje će konačno definisati nadležnosti i omogućiti efikasno uklanjanje nelegalnih objekata“. <h2>Vlasnica bungalova: Prijavila sam vandalizam, institucije nijesu reagovale</h2> Aleksandra Šofranac, vlasnica potopljenog bungalova, za Portal ETV tvrdi da je žrtva sabotaže, te da su nepoznate osobe nekoliko dana prije incidenta izbušile rupe na objektu. - 07.07. sam prijavila vandalizam nad kućicama, da su NN lica izbušila rupe, nakon čega je bungalov počeo da tone. Prijavila sam slučaj cetinjskoj policiji, molila ih da izađu na uviđaj, ali se niko nije pojavio - kaže Šofranac. Tvrdi da ovo nije prvi put da je izložena napadima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250718210724_1dca760e6504098cd7599c280658132f07b544efa6c4ce4727c72964318ae139.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250718210724_1dca760e6504098cd7599c280658132f07b544efa6c4ce4727c72964318ae139" data-rendition-name="original" width="314" height="463" loading="lazy" alt="prijava"></figure>  - Bušili su mi gume, krali tablice, potopili motor, ali policija nikada nije reagovala- ističe Šofranac. Dodaje da je pokušala da spriječi dalje tonjenje angažujući stručnjake. - Zvala sam nautički inžinjering da se sanira šteta, ali su mi rekli da moramo čekati ljepše vrijeme zbog jakog vjetra i kompleksnosti zahvata. U međuvremenu se bungalov prevrnuo. Tek tada se pojavila kriminalistička inspekcija koja mi je rekla da ranije nijesu ni bili upoznati sa slučajem - kazala je vlasnica bungalova. <h2>Nema motora, nema goriva – nema ekološke katastrofe</h2> Govoreći o tvrdnjama o ekološkoj katastrofi, Šofranac kategorično odbacuje mogućnost zagađenja. - Na tim bungalovima nema motora, pa samim tim ni ulja, ni kanalizacionih odvoda. Zbog toga i ne možemo da dobijemo dozvolu za rad. Stari zakon je istekao u decembru 2024, a novi još nije usvojen. Čekamo zakon koji mora biti usklađen sa EU standardima, tako su mi objasnili - naglašava Šofranac. Dodaje da je sva potrebna dokumentacija već predata, te da „sve što radi – radi legalno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250718210724_a56dcfb4f5ba74f8b2a831ca5ef615d69daa96ae7d270058e6ca650e7304dd06.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250718210724_a56dcfb4f5ba74f8b2a831ca5ef615d69daa96ae7d270058e6ca650e7304dd06" data-rendition-name="original" width="358" height="306" loading="lazy" alt="zahtjv"></figure>  <h2>„Ne osjećam se bezbjedno – nisam prihvaćena ovdje“</h2> Šofranac ističe da je nakon posljednjih dešavanja zabrinuta za svoju bezbjednost i bezbjednost svoje porodice. - Podnosila sam prijave više puta ali sve je ostalo na tome. Iz cetinjske policije su mi savjetovali da podnesem i krivičnu prijavu protiiv NN lica. Ja sam doseljenica, nisam prihvaćena ovdje od mještana od samog početka i više se ne osjećam sigurno - zaključila je Šofranac u izjavi za Portal ETV. Posljednja informacija koju ima naš portal jeste da ODT na Cetinju još izviđa da li u gradnji plutajućih drvenih bungalova ima elemenata krivičnog djela. Podsjećamo, na pitanja o bungalovima, koje je Portal ETV još 27. maja uputio ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma vezano za slučaj plutajućih bungalova, nijesmo dobili nikakav odgovor ali se, nakon posljednjeg incidenta, ministarstvo oglasilo saopštenjem za javnost. - Nije bilo nikakvog ekološkog incidenta, već je ćinjenica da se jedan od privremenih objekata prilikom uklanjanja od strane njegovog vlasnika prevrnuo u vodu, na što je ekološka inspekcija promptno regovala i utvrdila da nije bilo nikakvog izlivanja ulja i gorva. Objekat će biti blagovremeno uklonjen iz jezera - navodi se u saopštenju MERS-a.

Danijela Jovanović

Tamara Klikovac

Potopljeni bungalov u srcu Skadarskog jezera čeka ko će preuzeti odgovornost

Ministarstvo energetike i rudarstva, na čijem je čelu Admir Šahmanović, naložilo je privremenu obustavu izvođenja rudarskih radova na određenim dijelovima flotacionih jalovišta u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, saznaje Portal ETV.
Ova odluka donesena je nakon inspekcijskog nadzora koji je sprovela rudarska i geološka inspekcija, a uslijed ekološkog incidenta koji je doveo do kontaminacije rijeke Ćehotine i narušavanja životne sredine.
Rudnikom upravlja kompanija Gradir Montenegro d.o.o. iz Pljevalja.
Privremena mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je uvedena kao preventivna i zaštitna mjera kako bi se spriječile dalje posljedice po okolinu.

Miraš Dušević

Nakon ekološkog incidenta u Pljevljima: Obustavljeni radovi na rudniku "Šuplja stijena"

Požar na jahti "Ramonda" ugašen je sinoć nakon višesatne borbe sa vatrom, a blagovemenom akcijom nadležnih službi spriječen je ekološki incident, odnosno potonuće jahte i izlivanje nafte u more, saopšteno je iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL).
Navodi se da je pomorsko-operativni centar UPSUL-a primio je poziv u četvrtak u 18 sati i 25 minuta da gori jahta "Ramonda" u Portonovi Marini.
Ističe se da je požar gašen sa kopna jer je jahta bila na vezu u toj luci.
Iz UPSUL-a su kazali da je u gašenju požara učestvovala Služba zaštite i spašavanja Porto Novi, kao i Služba zaštite i spašavanja iz Herceg Novog.
Na mjesta događaja, kako su naveli, bio je i čamac EKO1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, sa opremom i sredstvima za borbu protiv zagađenja mora, jer se u jahti nalazilo osam tona goriva.
UPSUL je odmah nakon poziva u marinu uputio i spasilački čamac SAR 1 u cilju obezbjeđenja mjesta na kojem je izbio požar i sprečavanja da se proširi na druge brodove.
Navodi se da je koncesionar jahtu oteglio oko 150 metara od obale, a da je Portonovi Marini naloženo da angažuje sva raspoloživa sredstva, uključujući i vatrogasni čamac za gašanje požara.
Pored službi zaštite i spašavanja, podršku u gašenju požara pružili su i privatni subjekti sa svojom opremom.
- Zbog potencijalne opasnosti od izlivanja nafte u more, pripadnici UPSUL-a su sve vrijeme bili pripravni, kao o inspektori sigurnosti plovidbe i PSC inspektori. Pripadnicu službi zaštite i spašavanja dežurali su cijelu noć u marini - navodi se u saopštenju.

Spriječen ekološki incident nakon izbijanja požara na jahti

Iz nevladine organizacije Euromost saopšteno je da su nakon pet godina nadležni otkrili da jedna firma u Bijelom Polju ispušta bijelu tečnost u rijeku Lim, zbog čega su u policiji saslušane dvije osobe. U Euromostu su rekli da je nepoznata tečnost ispuštena juče u periodu od 12 do 14 sati, čemu, kako dodaju, svjedoče fotografije i video materijal koji su dostavili medijima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkqGtkn2rIoU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Odmah smo obavijestili inspektora za vode i Centar bezbjednosti Bijelo Polje, koji je obavijestio dežurnog tužioca, a isti dao nalog službenicima za privredni kriminal da uđu u firmu za koju se sumnjalo da ispušta. Oni su odmah postupili po naređenju i u saradnji sa inspektorom za vode Omarom Bašićem otkrili, nakon pet godina, gdje se ispušta bijela tečnost, jer je ta firma godinama negirala da je oni ispuštaju. To je bio razlog da se u Centru bezbjednosti saslušaju i dva lica - navedeno je u saopštenju Euromosta. Odmah nakon saznanja o ekološkom incidentu na Limu, uključio se i Centar za ekotoksikološka ispitivanja koji je juče uputio svoj tim iz Podgorice u Bijelo Polje i uzeo uzorak sa mjesta ispuštanja vode.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908140936_63d322c9b86394be2cb9d6e0540f4b3f40c53c44d0303396d6279aaa93c567c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240908140936_63d322c9b86394be2cb9d6e0540f4b3f40c53c44d0303396d6279aaa93c567c7" data-rendition-name="original" width="1600" height="959" loading="lazy" alt="Euromost"> </figure>  Kako kažu iz NVO,,Euromost", 2019. godine se desio pomor ribe u istom mjesecu i sumnjalo se da je sa iste cijevi ispuštena tečnost. Tim povodom se još vodi sudski postupak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908140936_12cb578e9620891c94d5a8da6feaeedda52283b1b2085f2c31b095fe33addced.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240908140936_12cb578e9620891c94d5a8da6feaeedda52283b1b2085f2c31b095fe33addced" data-rendition-name="original" width="1600" height="906" loading="lazy" alt="Euromost"> </figure>  - Trenutno je vodostaj Lima na najnižem nivou i svaki dan je rizik da se ponovo desi pomor ribe na području Opštine Bijelo Polje zbog velike zagađenosti ove rijeke. Iz tog razlog pozivamo sve državne institucije, inspekcije, organizacije, ribolovce i građane, da obrate pažnju vi zajedno kao u ovom slučaju djeluju, u cilju zaštite ove rijeke i ribljeg fonda - kazali su iz Euromosta.

Euromost: Otkriveno koja firma ispušta bijelu tečnost u Lim, saslušane dvije osobe

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: ekoloski-incident