Ministar zdravlja Vojislav Šimun sastao se danas sa novoimenovanim predstavnikom Evropske investiciona banka (EIB) za Crnu Goru, Davorom Kuncom, sa kojim je razgovarao o realizaciji ugovora o zajmu za nabavku medicinske opreme namijenjene zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, kao i drugim potencijalnim projektima vezanim za zdravstveni sistem.
- Tokom susreta konstatovano je da su interne procedure unutar EIB-a uspješno okončane, te da se ubrzo očekuje potpisivanje ugovora i početak realizacije projekta vrijednog 27 miliona eura - naveli su u Ministarstvu zdravlja navodeći da je posebno istaknuto da će EIB, u okviru granta koji će biti aktuelizovan, obezbijediti i stručnu tehničku podršku u sprovođenju postupka nabavke medicinske opreme, čime će se dodatno unaprijediti transparentnost, efikasnost i kvalitet realizacije projekta.
Šimun je, kažu oni, tom prilikom naglasio da očekuje da će kredit predstavljati snažan podsticaj za dugoročnu i sadržajnu saradnju sa EIB-om, te dodatno osnažiti reformske procese u zdravstvenom sistemu, u kontekstu strateškog opredjeljenja Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
- Nema praktično grada u Crnoj Gori na koji neće uticati ovaj projekat u oblasti zdravstvenog sistema. Radi se o procesu koji ima mnogo veći značaj u odnosu na ono što predstavlja njegovu finansijsku komponentu. Ravnomjerno razvijamo zdravstveni sistem u cijeloj Crnoj Gori, podižući nivo kvaliteta zdravstvene usluge uz sprovodjenje decentralizacije - kazao je Šimun, dodajući da je ovaj projekat odličan zamajac za dalji razvoj zdravstva, kao i da će se tokom ovog postupka izaci u susret realnim potrebama zdravstvenih ustanova.
Predstavnik EIB-a Kunc, izrazio je optimizam u pogledu uspješnosti buduće realizacije pomenutog projekta, te najavio da će se u narednom periodu intezivirati aktivnosti kada je riječ o stvaranju uslova za početak njegove realizacije.
- Nadam se da će ovim projektom u vašem zdravstvenom sistemu, biti dosta toga riješeno. Očekujem se da će se unaprijediti kvalitet usluga i efikasnost rada u narednom periodu - rekao je Kunc.
Ministarstvo zdravlja, kako su naveli u saopštenju, izražava zadovoljstvo povodom uspostavljanja saradnje sa EIB-om, imajući u vidu da je riječ o prvom projektu u oblasti zdravstva koji se realizuje u partnerstvu sa ovom renomiranom evropskom finansijskom institucijom.
- U konstruktivnom dijalogu razmotrene su i mogućnosti daljeg produbljivanja saradnje, naročito u segmentu unapređenja i modernizacije zdravstvene infrastrukture u južnom i sjevernom regionu naše države - zaključili su u MZD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun i Kunc razgovarali o nabavci medicinske opreme vrijedne 27 miliona eura

Ministarstvo saobraćaja će do kraja decembra potpisati ugovore sa Evropskom investicionom bankom (EIB) za rekonstrukciju pruge Golubovci - Bar, dok se potpisivanje kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje početkom naredne godine.&nbsp;
Ukupna vrijednost projekta, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosi 230,8 miliona. Projekat će se, pored kreditnih sredstava EIB-a od 63 miliona, finansirati kombinacijom kredita EBRD-a od 50 miliona i novcem iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 112,62 miliona eura, ali i od sopstvenih sredstava od 5,18 miliona eura, pišu Vijesti.
Ugovori koji treba da se potpišu sa EIB-om usvojeni su na sjednici Vlade. Riječ je o ugovoru o kreditu za 63 miliona eura i ugovoru o WBIF grantu od 112,62 miliona.
U cilju unapređenja željezničke infrastrukture i modernizacije pruge Vrbnica - Bar, Ministarstvu saobraćaja je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (ZIO), odobreno 112,62 miliona EUR u decembru 2023. godine, na sastanku Upravnog odbora ZIO. Taj novac namijenjen je za projekat rekonstrukcije oko 39,6 kilometara otvorene pruge od stanice Golubovci do stanice Bar, 17 kilometara staničnih kolosjeka i šest kilometara manevarskih kolosjeka, uključujući klizište Ratac i tunel Sozina.
Pruga Vrbnica - Bar predstavlja osnovnu željezničku liniju na teritoriji Crne Gore i dio je međunarodne željezničke linije Beograd - Bar, koja povezuje Crnu Goru i Luku Bar sa Zapadnim Balkanom i zemljama centralne Evrope, odnosno sa Transevropskom transportnom mrežom (TEN-T) i koridorima VII i X.&nbsp;
Zbog nedovoljnog održavanja, koje je dovelo do propadanja nadgradnje, brzina vožnje je smanjena na 70 kilometara na sat na najvećem dijelu dionice Golubovci – Bar. Pored toga, ograničenja od 20 i 50 kilometara na sat uvedena su na dionicama zahvaćenim klizištima, između Sutomora i Bara, odnosno Virpazara i Sutomora.
- S obzirom na to da se investicionim grantom dodjeljuju sredstva za finansiranje 50 odsto vrijednosti projekta, preostali iznos sredstava za realizaciju ove investicije neophodno je obezbijediti kroz zaključivanje ugovora o kreditu sa EIB-om i EBRD-om. Ugovor sa EIB neophodno je zaključiti do kraja ove godine, dok će ugovor sa EBRD-om biti potpisan početkom naredne - navodi se u Vladinoj dokumentaciji.
Realizacija projekta, kako je odjašnjeno, doprinijeće poboljšanju nivoa usluga, podsticanju modalnog preusmjeravanja sa drumskog na željeznički transport, unapređenju ukupne održivosti željezničkog sistema, kao i smanjenju troškova transporta.
U dokumentaciji se navodi da se kredit od 63 miliona može povući najviše u 12 tranši pri čemu minimalni iznos svake pojedinačne iznosi pet miliona, izuzev u situaciji kada je preostali raspoloživi iznos kredita manji od navedenog iznosa. Rok raspoloživosti, odnosno dostupnosti kreditnih sredstava iznosi pet godina od datuma potpisivanja ugovora.
Kamatna stopa će se definisati prilikom svakog pojedinačnog povlačenja novca, pri čemu Crna Gora može za svaku tranšu izabrati fiksnu ili varijabilnu stopu.
- Varijabilna stopa formira se na osnovu relevantnog EURIBOR-a uvećanog za marginu i ažurira na početku obračunskog perioda - kvartalnog ili polugodišnjeg. Visina kamatne stope zavisi od uslova na međunarodnom finansijskom tržištu u momentu povlačenja. Dodatno, ugovor predviđa i mogućnost naknadne revizije ili konverzije kamatne stope za svaku tranšu posebno, u skladu sa utvrđenim pravilima i procedurama - navodi se u dokumentaciji.
Očekivani rok završetka projekta je kraj juna 2030. godine.
Otplata kredita obavljaće se po tranšama, shodno amortizacionom planu koji će biti utvrđen za svaku pojedinačno. Prva rata otplate može dospjeti najranije 30 dana od planiranog datuma povlačenja tranše, a najkasnije šest godina od tog datuma.
Posljednja rata otplate kredita može dospjeti najranije četiri godine, a najkasnije 25 godina od povlačenja tranše, što ujedno predstavlja maksimalni rok otplate kredita.
Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Prema tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila bi 100 kilometara na sat, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići, pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na sat.
Projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na sat i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.
Za realizaciju ovog projekta biće zadužena Željeznička infrastruktura (ŽICG), koja je ranije projekat najavljivala za ovu godinu. Međutim, ključni preduslovi nijesu ispunjeni - potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta i izrada glavnog projekta.

Do kraja godine ugovori sa EIB-om za rekonstrukciju pruge

Savjeti direktora Evropske investicione banke (EIB) i Evropskog investicionog fonda (EIF) odobrili su ukupno 9,2 milijarde eura novog finansiranja s ciljem širenja inovacija u sektoru stanogradnje, jačanja energetske sigurnosti i podrške zdravstvenoj zaštiti i sistemima vodosnabdijevanja širom Evrope.
Odobreno je 400 miliona eura za inicijativu HousingTechEU, prvu te vrste, kao podršku preduzećima srednje kapitalizacije i velikim kompanijama na stambenom tržištu EU, kako bi se ubrzale industrijske, tehnološke i građevinske inovacije. Ovom novom inicijativom podržava se Akcioni plan Grupacije EIB za pristupačno i održivo stanovanje, čiji je cilj da se do 2025. godine izdvajanja za pristupačno i održivo stanovanje povećaju na više od četiri milijarde eura.
- Kvalitetna zdravstvena zaštita i pristup boljem stanovanju osnovni su stubovi socijalne infrastrukture koja podržava evropski način života - istakla je predsjednica Grupacije EIB Nađa Kalvinjo.
Ona je ocijenila da revolucionarna inicijativa za inovacije u stanogradnji pokazuje da Evropa radi u korist svojih građana.
Savjeti direktora Grupacije EIB pripremili su i teren za ukupno 13 projekata u okviru programa TechEU, namijenjenog podsticanju zelene i digitalne tranzicije Evrope. Istorijskim potezom u zdravstvenom sektoru, EIF je odobrio investiciju u prvi evropski fond preduzetničkog kapitala posvećen pedijatriji. Ta inicijativa će omogućiti da se najsavremenija istraživanja iz dječjih bolnica i akademskih institucija pretoče u revolucionarne terapije za rješavanje ključnih potreba u zdravstvenoj zaštiti djece. TechEU je do sada najveći finansijski program EU za podršku inovacijama i tehnološkom liderstvu.
EIB je takođe odobrila finansiranje za novi projekat pristupačnog stanovanja u Njemačkoj, novu bolnicu u Holandiji, vetroenergetske projekte u Njemačkoj i Portugalu, vodnu infrastrukturu u Italiji i Litvaniji, kao i održivi transport u Poljskoj.
Van granica EU, Savjet direktora EIF odobrio je novu transakciju namijenjenu privlačenju finansijskih sredstava od preko 200 miliona eura za mala i srednja preduzeća (MSP) u Ukrajini. Pored toga, odobreno je novo finansiranje za razvoj privatnog sektora u Africi i podršku vodoprivrednim projektima u Brazilu, bolnicama i energetskim mrežama u Srbiji, te geotermalnoj energiji na Islandu.
Pored odobrenja novih investicija, Savjet direktora EIB održao je i svoj godišnji seminar sa gotovo stotinu prijavljenih učesnika iz organizacija civilnog društva, kako bi, između ostalog, razmotrili kreditne aktivnosti u Ukrajini i saradnju s drugim multilateralnim razvojnim bankama.

Grupacija EIB odobrila 9,2 milijarde eura novog finansiranja za inovacije u stanogradnji, energetsku sigurnost i zdravlje djece

Državno tužilaštvo Crne Gore ostaje snažna i stabilna institucija, čvrsto opredijeljena da predvodi reformske procese u okviru evropskih integracija - poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na sastanku sa komesarom Evropske unije za demokratiju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majklom Mekgratom.
Sastanak je, kako se navodi u saopštenju, održan u okviru dijaloga na visokom nivou posvećenog daljem unapređenju vladavine prava i jačanju nezavisnosti tužilaštva u Crnoj Gori.
- Nezavisnost, profesionalnost i odgovornost su temelj efikasne borbe protiv kriminala, a svaki oblik neprimjerenog uticaja na državne tužioce, kao i pokušaji institucionalne diskreditacije, predstavljaju ozbiljan izazov za vladavinu prava koji zahtijeva jasan i odlučan institucionalni odgovor - naveo je Marković.
Mekgrat je naglasio da Evropska unija snažno podržava nezavisnost i integritet Državnog tužilaštva Crne Gore.&nbsp;
- Posebno je istakao da je svaki vid neprimjerenog uticaja na tužioce neprihvatljiv i da u državi vladavine prava nema mjesta takvim pritiscima. Komesar je izrazio punu podršku Tužilaštvu da nastavi svoj rad u skladu sa principima nezavisnosti i profesionalnosti, ističući da su postignuti konkretni i vidljivi rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i zaštiti temeljnih prava od suštinskog značaja za napredak u pregovaračkom procesu - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Ohrabrio je nastavak reformskih aktivnosti i potvrdio spremnost Evropske unije da nastavi pružati ekspertsku i institucionalnu podršku jačanju kapaciteta tužilačke organizacije.
- Posebna pažnja posvećena je ostvarenim rezultatima Tužilačkog savjeta na polju izbora, ocjenjivanja i integriteta državnih tužilaca. Sagovornici su se saglasili da je dalja kadrovska i stručna konsolidacija, uz jačanje administrativne i tehničke podrške, ključna za efikasno procesuiranje složenih predmeta. Komesar je posebno istakao značaj jačanja međunarodne saradnje i efikasne razmjene podataka sa državama članicama EU, dok je VDT potvrdio da je razvoj kapaciteta za međunarodnu pravnu pomoć i direktnu saradnju jedan od strateških prioriteta Tužilaštva - piše u saopštenju.
Dodaju da sastanak sa komesarom Mekgratom potvrđuje snažnu podršku evropskih institucija daljem jačanju nezavisnosti, profesionalnosti i efikasnosti tužilačke organizacije u Crnoj Gori, uz jasnu poruku da su borba protiv kriminala, zaštita integriteta institucija i dosljedna primjena zakona prioriteti od kojih nema odstupanja.

Marković sa Mekgratom: Tužilaštvo ostaje snažna i stabilna institucija, čvrsto opredijeljena da predvodi reformske procese

Kompletan sastav Ustavnog suda od suštinske je važnosti za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - poručeno je sa sastanka predsjednice i sudija Ustavnog suda Crne Gore sa evropskim komesarom za pravosuđe Majklom Mekgratom.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, na sastanku kojem su prisustvovale sudije Desanka Lopičić, Momirka Tešić, Faruk Resulbegović, Jovan Jovanović, i Nikola Mugoša, generalna sekretarka Suda Biljana Damjanović, kao i članovi delegacije Evropske komisije, kazala je da dolazak Mekgrata u Crnu Goru predstavlja snažnu potvrdu zajedničke posvećenosti i vrijednosti, kao i čvrste odlučnosti da Crna Gora ostvari svoj strateški cilj - punopravno članstvo u Evropskoj uniji, proces u kojem Ustavni sud igra vitalnu i neophodnu ulogu u zaštiti ustavnosti, vladavine prava i zaštiti ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, komesar Mekgrat pozdravio je postignute rezultate Ustavnog suda u pogledu broja riješenih predmeta i smanjenja trajanja dužine postupka pred Sudom, kada su u pitanju ustavne žalbe.
- Uprkos tome što već duže vrijeme radi u nepotpunom sastavu, Ustavni sud je postigao konkretne rezultate u cilju jačanja vladavine prava - navodi se u saopštenju.
Armenko je upoznala komesara Mekgrita da Ustavni sud danas ima manje od dvije hiljade predmeta u radu, iako ima devet Ustavom propisanih nadležnosti.
- Zahvaljujući dobrog organizaciji, zalaganju stručne službe i sudija, Ustavni sud nema nijednu ustavnu žalbu u radu stariju od dvije godine, čime je spriječeno da Evropski sud za ljudska prava utvrđuje povrede zbog dužine trajanja postupka - kazala je Armenko. Ona je navela da je, u cilju rješavanja zaostalih predmeta iz oblasti normative, prvi put donijet Plan i program rješavanja predmeta, sa definisanim rokovima, kojim će se kvartalno rješavati predmeti po godini prispjeća.
Komesar Mekgrat i sudije saglasili su se, kako su naveli, da je u narednom periodu neophodno osnažiti Ustavni sud u pogledu njegove potpune nezavisnosti i samostalnosti.
Na sastanku je bilo riječi o poštovanju i izvršenju odluka Ustavnog suda, što je od krucijalne važnosti za vladavinu prava zemlje kandidata za članicu Evropske unije.
Delegacija Ustavnog suda na sastanku je istakla da je pored efikasnosti i kvaliteta odluka, u proteklih pet mjeseci Ustavni sud postigao konkretne i mjerljive rezultate po pitanju transparentnosti rada, što se ogleda u svakodnevnoj komunikaciji sa medijima i približavanju odluka građanima, posebno u predmetima koji su od šireg društvenog značaja. 
Prvi put je, napominju, objavljen i spisak neriješenih predmeta iz oblasti normative, koji će biti kvartalno ažuriran.

Komesar Mekgrat: Potpun sastav Ustavnog suda nužan za evropske integracije

Poslanici crnogorskog parlamenta danas neće glasati o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić navodno je juče na kolegijumu tražio da se danas ne glasa o tome kako bi imali još vremena za dogovor.
Mandić je vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Sjednica je počela 10. februara, kada je usvojen dnevni red, a Mandić je tada saopštio da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti. Milatović je prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano. U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šest sudija.

Tag: eib

Šimun i Kunc razgovarali o nabavci medicinske opreme vrijedne 27 miliona eura

Do kraja godine ugovori sa EIB-om za rekonstrukciju pruge

Grupacija EIB odobrila 9,2 milijarde eura novog finansiranja za inovacije u stanogradnji, energetsku sigurnost i zdravlje djece

Marković sa Mekgratom: Tužilaštvo ostaje snažna i stabilna institucija, čvrsto opredijeljena da predvodi reformske procese

Šimun i Kunc razgovarali o nabavci medicinske opreme vrijedne 27 miliona eura

Komesar Mekgrat: Potpun sastav Ustavnog suda nužan za evropske integracije

Poslanici ni danas neće glasati o izboru Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO