Holandija će Egiptu vratiti skulpturu staru oko 3.500 godina, koja se pojavila na holandskom sajmu umjetnosti, izjavio je u nedjelju premijer Dik Šof tokom posjete toj zemlji, gdje se sastao s predsjednikom Abdelom Fatahom el-Sisijem.
Vjeruje se da je artefakt, koji prikazuje visokog zvaničnika iz perioda vladavine faraona Tutmosa III (1479–1425. godine prije nove ere), ukraden i ilegalno izvezen, najverovatnije tokom nemira koji su usledili 2011. godine za vrijeme Arapskog proleća, nakon čega se pojavio na međunarodnom tržištu umjetnina.
- Istorijski i kulturni artefakt zaplijenjen je na holandskom sajmu umjetnosti u Mastrihtu 2022. godine - rekao je Šof, nakon što su vlasti dobile anonimnu dojavu o njegovom ilegalnom porijeklu.
Istraga holandske policije i inspektorata za kulturno naslijeđe potvrdila je da je skulptura opljačkana i nezakonito iznijeta iz Egipta. Trgovac koji je posjedovao djelo dobrovoljno ga je predao nakon završene istrage.
Holandska vlada saopštila je da očekuje da će se skulptura predati egipatskom ambasadoru u Holandiji do kraja ove godine, iako tačan datum još nije određen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Holandija vraća Egiptu skulpturu staru 3.500 godina

Egipat i Katar ostaju ključni faktori u oblikovanju posleratne budućnosti Gaze, dok Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati otvoreno traže razoružavanje Hamasa kao preduslov za pružanje podrške obnovi.
Egipat i Katar, zajedno sa Turskom, ključni su regionalni saveznici mirovnog plana iza kojeg stoje Sjedinjene Države, a koji su Hamas i Izrael prihvatili 10. oktobra. Lideri ovih država, zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u Šarm el Šeiku su potpisali deklaraciju kojom se učvršćuje prekid vatre u Gazi.
Time je budućnost ratom razorene teritorije s oko 2,1 milion stanovnika, bar djelimično, u njihovim rukama – pod uslovom da mirovni proces napreduje nakon prve faze, kojom je nakon gotovo dvije godine sukoba zaustavljen rat u Gazi. SAD, EU i više zapadnih država i dalje Hamas tretiraju kao terorističku organizaciju.
<h3>Egipat se diplomatski profilisao i profitira</h3>
„Uloga Egipta kao ključnog posrednika u pregovorima o prekidu vatre i okončanju izraelskog genocida u Gazi omogućila je Kairu da ponovo potvrdi svoj strateški značaj za međunarodne partnere“, rekao je za DW Timoti Kaldas, zamjenik direktora Tahrir instituta za politiku Bliskog istoka (TIMEP).
Prema njegovim riječima, Egipat nastoji da zadrži taj diplomatski zamah i dodatno ojača svoj uticaj u regionu. Ta uloga već je donijela i ekonomske koristi – Ujedinjeni Arapski Emirati su u februaru 2024. potpisali ugovor vrijedan 35 milijardi dolara za izgradnju projekta u Ras al-Hikmiju, nedaleko od Aleksandrije. Evropska komisija je mjesec kasnije obećala i 7,4 milijarde eura pomoći Kairu, kroz zajmove i finansijske instrumente.
„Za Egipat je diplomatska pobjeda i to što je plan američkog predsjednika Donalda Trampa odbacio ranije ideje o prisilnom preseljenju stanovništva iz Gaze u Egipat i Jordan“, navodi Kaldas i dodaje da će Kairo težiti značajnoj ulozi u obnovi.
Prema procjenama UN-a, Svjetske banke i EU, za oporavak i obnovu Gaze potrebno je oko 70 milijardi dolara, od čega 20 milijardi u prve tri godine.
Ipak, egipatske vlasti žele pažljivo da prikažu svoje angažovanje kao podršku palestinskom narodu – a ne kao djelovanje u ime Izraela.
<h3>Katar – posrednik između Hamasa i svijeta</h3>
Katar, prema riječima Kristijana Aleksandera iz Instituta za bezbjednost i odbranu Rabdan, ima ključnu ulogu u očuvanju primirja „dovoljno dugo da se učvrsti politički proces u kojem njegova posrednička uloga ostaje nezamjenljiva“.
Katar ima bliske odnose sa Sjedinjenim Državama – u blizini Dohe nalazi se najveća američka vojna baza na Bliskom istoku, Al Udeid. SAD su Katar 2022. godine proglasile glavnim saveznikom izvan NATO-a, a od 2012. u toj zemlji je smješteno i političko rukovodstvo Hamasa, navodno na zahtjev Vašingtona.
„Iako Doha prihvata da Hamas mora da se razoruža i preda kontrolu nad Gazom, pritisak da se njegovo rukovodstvo protjera prije postizanja sveobuhvatnog dogovora uništio bi uticaj koji Katar čini korisnim posrednikom“, objašnjava Aleksander.
Napad izraelskih snaga na političko rukovodstvo Hamasa u Dohi početkom septembra izazvao je sumnje u to da li Katar i dalje uživa status privilegovanog američkog saveznika i kakva će biti njegova uloga u nastavku mirovnih pregovora.
<h3>Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein – podrška, ali bez posredovanja</h3>
Prema pisanju izraelskog lista Israel Hajom, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein upozorili su Bijelu kuću da neće podržati mirovni proces „dok Hamas ne bude razoružan“.
Iako UAE nisu neposredni posrednici poput Katara i Egipta, oni su važni diplomatski i finansijski podržavaoci posleratnog plana. Emirati su 2020. potpisali Abrahamove sporazume o normalizaciji odnosa s Izraelom, čime su se pozicionirali kao važan most između arapskog i izraelskog svijeta.
<h3>Saudijska Arabija – ključna sila iza kulisa</h3>
Saudijska Arabija, iako nije bila direktno uključena u potpisivanje prekida vatre u Egiptu, imala je presudnu ulogu iza kulisa, smatra Sebastijan Zons iz njemačkog Centra za primijenjena istraživanja u partnerstvu sa Orijentom (CARPO).
„Rijad želi stabilnost ne samo u Gazi, već u cijelom regionu, jer je ona preduslov za ekonomsku diversifikaciju zemlje“, objašnjava Zons. Ipak, Saudijci ne žele direktno vojno prisustvo u Pojasu Gaze, već bi mogli podržati obuku palestinskih bezbjednosnih snaga u saradnji s Egiptom i Jordanom.
Njihov prioritet, kaže Zons, jeste da Hamas izgubi politički značaj. Ipak, dodaje da Rijad nema veliko povjerenje ni u Palestinsku samoupravu ni u njenog predsjednika Mahmuda Abasa.
Ostaje da se vidi da li će Izrael i Saudijska Arabija, uz podršku SAD, obnoviti razgovore o normalizaciji odnosa – proces koji je prekinut nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Rijad je više puta naglasio da će normalizacija biti moguća jedino ako uključuje jasan plan za stvaranje nezavisne palestinske države.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp ostaje optimista. U intervjuu za televiziju Fox izjavio je: 
 „Nadam se da će Saudijska Arabija ući u taj proces – i da će i druge zemlje slijediti njen primjer.“

Arapske sile i posleratna Gaza: Ko oblikuje budućnost regiona?

Egipat namjerava u narednih pet godina krenuti u veliku potragu za naftom, uz planiranih 480 istražnih bušotina u okviru investicije vrijedne 5,7 milijardi USD, saopšteno je iz egipatskog Ministarstva nafte.
&nbsp;Egipat je, kako su kazali, za narednu godinu zacrtao 101 bušotinu u vodećim proizvođačkim regijama, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Ministarstvo nije otkrilo pojedinosti o porijeklu investicije.
&nbsp;Tokom proteklih nekoliko mjeseci Kairo je najavio niz dogovora s međunarodnim energetskim kompanijama o istraživanju naftnih i gasnih ležišta.
&nbsp;Tako su s italijanskim Enijem i britanskim British Petroleumom sklopili dogovor o istraživanju naftnih i gasnih ležišta u Sredozemnom moru.
&nbsp;Egipat planovima signalizira želju za povratkom u grupu vodećih svjetskih proizvođača nafte, nakon dugogodišnjeg pada proizvodnje.
&nbsp;U proteklim mjesecima proizvodnja energenata blago je uvećana, što je smanjilo troškove uvoza i omogućilo Egiptu da međunarodnim partnerima isplati oko jednu milijardu USD dospjelih neplaćenih obaveza.
&nbsp;Početkom godine Kairo je najavio i sedam milijardi USD vrijedan projekt petrokemijskog pogona u Nju Alamejnu, prvog te vrste u Egiptu, kapaciteta oko 3,1 milion tona petrohemijskih proizvoda godišnje.

Egipat najavljuje veliku potragu za naftom

Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi i američki predsjednik Donald Tramp predsjedavaće mirovnim samitom za Gazu sjutra poslije podne u Šarm el-Šeiku, gdje će biti prisutni lideri iz više od 20 zemalja i generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš, ali ne i izraelski zvaničnici kao ni vođe Hamasa.
- Nijedan izraelski zvaničnik neće učestvovati- rekao je danas za AFP Šoš Bedrosijan, portparol izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Dokument o okončanju rata u Pojasu Gaze biće potpisan tokom samita, saopštilo je danas egipatsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Egipatsko predsjedništvo je juče, drugog dana prekida vatre između Izraela i Hamasa, saopštilo da je „cilj samita okončanje rata u Pojasu Gaze, jačanje napora za uspostavljanje mira i stabilnosti na Bliskom istoku, kao i otvaranje novog poglavlja u regionalnoj bezbjednosti“.
Pored generalnog sekretara UN-a, nekoliko lidera je najavilo svoje učešće, uključujući jordanskog kralja Abdulaha II i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Francuski predsjednik Emanuel Makron otputovaće u Egipat kako bi izrazio podršku „sprovođenju sporazuma koji je predstavio predsjednik Tramp o okončanju rata u Gazi“, prema saopštenju Jelisejske palate.
Makron namjerava da razgovara „sa svojim partnerima o sljedećim koracima u sprovođenju mirovnog plana“.
Britanski premijer Kir Starmer prisustvovaće samitu koji „označava istorijsku prekretnicu za region nakon dvije godine sukoba i krvoprolića“, saopštio je Dauning strit.
Očekuje se da će u Egipat doći i španski premijer Pedro Sančes i italijanska premijerka Đorđa Meloni, kao i njemački kancelar Fridrih Merc i predsjednik Savjeta Evropske unije Antonio Košta.
Hamas je objavio da neće učestvovati u potpisivanju dokumenta.
Jedan od njegovih visokih zvaničnika, Hosam Badran, rekao je za AFP da palestinski islamistički pokret djeluje „preko katarskih i egipatskih posrednika“.
Prema uslovima sporazuma između Izraela i Hamasa, 48 talaca ili ostaci talaca moraju biti vraćeni Izraelu iz Pojasa Gaze prije 7.00 u ponedjeljak.
Zauzvrat, Izrael mora da oslobodi 250 zatvorenika, uključujući mnoge osuđene za smrtonosne napade protiv Izraela, i 1.700 Palestinaca koje je izraelska vojska uhapsila u Pojasu Gaze od početka rata 7. oktobra 2023. godine.
Rat je pokrenuo dotad neviđen napad Hamasa na Izrael, u kojem su skoro svi taoci oteti.

Egipat: Sjutra počinje samit za mir u Gazi, bez predstavnika Izraela i Hamasa

Svjetski čelnici okupiće se sjutra na mirovnom samitu u egipatskom gradu Šarm El‑Šeiku, gdje će finalizovati dogovor o primirju u Gazi, objavio je u subotu kabinet egipatskog predsjednika.
Samitom će predsjedavati egipatski predsjednik Abdel Fatah El‑Sisi i američki predsjednik Donald Tramp, a učestvovaće čelnici iz više od dvadeset zemalja, prema saopštenju kabineta egipatskog predsjednika.
"Cilj samita je okončanje rata u Pojasu Gaze, te jačanje napora u postizanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku, kao i otvaranje novog poglavlja u regionalnoj bezbjednosti i stabilnosti", navodi se u saopštenju.
Egipatskom samitu prisustvovaće i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, objavila je njegova kancelarija.

Svjetski čelnici sjutra na mirovnom samitu u Egiptu

Američke trupe će morati biti raspoređene u Gazi ako međunarodne mirovne snage, koje predviđa plan prekida vatre predsjednika Donalda Trampa, žele postati stvarnost, rekao je Egipat SAD-u, prema riječima dva arapska zvaničnika.
Visoki egipatski zvaničnici rekli su svojim američkim kolegama da žele da Međunarodne stabilizacijske snage, navedene u Trampovom mirovnom planu od 20 tačaka, budu modelirane po uzoru na Multinacionalne snage i posmatrače (MFO) koje su raspoređene na Sinaj nakon što je poluostrvo vraćeno Egiptu od Izraela 1982. godine.
SAD predvodi MFO od njegovog osnivanja, pružajući stotine vojnika kao tampon i “snagu za uvjeravanje”.
Trumpov plan predviđa Međunarodne snage sastavljene od arapskih i muslimanskih država koje osiguravaju Gazu dok se Izrael povlači. Egipat, jedina arapska zemlja koja graniči s Gazom, trebao bi igrati ključnu ulogu u tim snagama, jer je dom najveće arapske vojske u svijetu.
Egipatska vojna obavještajna služba također ima veze s Hamasovim oružanim krilom, Kasamskim brigadama.
MEE je ranije izvijestio da Hamas želi da se turske trupe rasporede u Gazi kako bi se garantovao prekid vatre, ali su dva arapska zvaničnika i bivši visoki američki zvaničnik rekli da se Izrael protivi turskom prisustvu.
Egipatski zahtjev, koji je saopšten javno i privatno, vjerovatno će testirati Trampovu želju za većim vojnim prisustvom u Gazi. Jedan bivši visoki američki zvaničnik upoznat sa zahtjevom rekao je da to nije bio očekivani ishod.

Egipćani traže da američke trupe budu raspoređene u Gazi kao dio Trampovog plana

U Egiptu su počeli pregovori koji bi mogli da okončaju rat u Gazi. Delegacije Izraela i Hamasa, preko posrednika, pregovaraće o planu u 20 tačaka američkog predsjednika Donalda Trampa. Sam Tramp se nada da će dogovor moći da bude postignut za nekoliko dana.
Na Crvenom moru u popularnoj turističkoj destinaciji Šarm el Šeik usaglašavaju se detalji dogovora o prekidu vatre u Gazi.
Iznad Gaze, i iznad gomile ruševina, diže se dim - dok se pregovara - rat ne staje.
U Izraelu pak, komemoracije poginulima 7. oktobra u terorističkom napadu Hamasa koji je i bio okidač za rat u Gazi.
Prvi koraci u mogućem dogovoru, na koje se Hamas već saglasio, bili bi oslobađanje svih 48 izraelskih talaca, koje Hamas drži već dvije godine. Od toga je tek 20 i dalje živo.
- Mislim da će to donijeti olakšanje. Svakako meni, jer ja sam plakao svaki put kada su oslobađali taoce. I ovo će konačno biti kraj jednog vrlo mračnog poglavlja u istoriji naše zemlje- kaže Ejtan Gros, stanovnik Izraela.
Njegova sunarotkinja Tali Liberman ima zadršku.
- Ja sam oprezno optimistična da će doći do završetka i, najvažnije - da će naši taoci biti oslobođeni i vraćeni kućama nakon 731 dana, te da ćemo početi da vidimo obrise nekon budućeg plana. Jer do sada nije bilo nikakvog plana za budućnost- rekla je ona.
Nakon dvije godine bespoštednog rata, u kome je poginulo više od 67.000 ljudi, i nakon nekoliko neuspješnih pregovora, nade Palestinaca pomiješane su sa oprezom.
- Većina ljudi je zabrinuta da neće doći do prekida vatre, da je ovo samo zadnja faza. To je veliki problem- kaže Sameh Abd-Raboh. 
&nbsp;
Atlalh Jagi dodaje ''Čitav svet je ujedinjen u želji da okonča rat, da zaustavi borbe i da usposatavi vremenom državu Palestinu, ako da Bog. Vidim slabašno svjetlo na kraju tunela. Uz Božiju volju, biće dobro za sve."
Američki predsjednik je upozorio Hamas da će, ako ne preda vlast u Gazi, biti zbrisan sa lica zemlje.
- Vrlo brzo ćemo vidjeti šta se dešava. Zemlje koje okružuju Izrael, muslimanske arapske zemlje i mnogi drugi su imali sjajne sastanke sa Hamasom i čini se da djeluje, čekaćemo još malo da vidimo kako će sve da ispadne- kazao je predsjednik SAD Donald Tramp.
Plan za neposrednu budućnost je da Izrael osobodi 250 Palestinaca sa doživotnim kaznam i 1700 Palestinaca pritvorenih nakon 7. oktobra. I da pusti humanitarnu pomoć.
Dalje? Dalje je nejasno na šta će tačno pristati Hamas i Izrael i koga na šta može da natjera Vašington.

U Izraelu komemoracija za žrtve 7. oktobra, u Gazi nepovjerenje, a u Egiptu pregovori

Egipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati izjavio je danas da Kairo aktivno sarađuje sa Katarom i Turskom kako bi ubijedio Hamas da prihvati plan predsjednika SAD Donalda Trampa, koji ima za cilj okončanje gotovo dvije godine dugog rata u Gazi.
- Mi se sastajemo sa njima. Koordiniramo sa našom braćom u Kataru i takođe sa našim kolegama u Turskoj, kako bismo ubijedili Hamas da pozitivno odgovori na ovaj plan - rekao je Abdelati- prenosi Rojters.
On je naglasio da su potrebni dodatni razgovori kako bi se razjasnile preostale nedoumice, prenose mediji.
- Postoji mnogo rupa koje treba popuniti, potrebni su nam dalji razgovori o tome kako da ga sprovedemo, posebno u vezi sa dva važna pitanja – upravljanjem i bezbjednosnim aranžmanima - rekao je Abdelati.
Egipatski ministar je ponovio podršku svoje zemlje planu, dodajući da mora da se postigne napredak kako bi se nastavilo dalje ka okončanju rata.
Bijela kuća je ranije ove nedjelje predstavila dokument od 20 tačaka koji poziva na nekoliko ključnih mera kako bi se okončao rat, uključujući neposredni prekid vatre, razmjenu talaca koje drži Hamas za palestinske zatvorenike koje drži Izrael, postepeno povlačenje Izraela iz Gaze, demilitarizaciju Hamasa i formiranje tranzicione vlade pod vođstvom međunarodnog tijela.

Egipat pokušava da ubijedi Hamas da prihvati Trampov plan

Predsjednik Egipta Abdel Fatah el Sisi pomilovao je istaknutog aktivistu Ala Abd el Fataha (43), prenijela je egipatska državna televizija.
Informaciju je potvrdio advokat aktiviste Haled Ali.
Abd el-Fatah, koji je u zatvoru proveo šest godina, bio je vodeći glas u ustanku Arapsko proljeće 2011. godine.
Za njegovo oslobođenje voeđene su brojne lokalne i međunarodne kampanje, posebno tokom klimatskog samita COP27 u Egipatu 2022. godine.
Državni mediji su izvijestili da je predsjednik pomilovao još pet zatvorenika, ali da nije jasno kada će biti pušteni na slobodu.

Predsjednik Egipta pomilovao aktivistu Arapskog proljeća koji je proveo šest godina u zatvoru

Egipat neće tolerisati masovno raseljavanje Palestinaca i genocid - rekao je egipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati.
- Raseljavanje nije opcija i to je crvena linija za Egipat i nećemo dozvoliti da se to dogodi. Raseljavanje znači likvidaciju i kraj palestinskog cilja i ne postoji pravni, moralni ili etički osnov za iseljavanje ljudi iz njihove domovine - rekao je Abdelati novinarima u Nikoziji, prenosi Rojters.
Ponavljajući tvrdnju egipatskog rukovodstva da se u Gazi čini genocid, rekao je da je situacija tamo van zamislivog.
- Tamo je u toku genocid, masovno ubijanje civila, vještačko izgladnjivanje koje su stvorili Izraelci - rekao je Abdelati.
Izraelske vlasti nisu odgovorile na zahtjev za komentar. Međutim ranije je uvijek poricao takve optužbe i tvrdi da su sve njegove akcije opravdane, te da je riječ o samoodbrani.

Egipatski šef diplomatije: Nećemo tolerisati masovno raseljavanje Palestinaca i genocid

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: egipat