Egipat i Sudan su danas pozdravili odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da posreduje u pregovorima sa Etiopijom koja je uzvodno od njih izgradila ogromnu branu na rijeci Nil što je razlog dugogodišnjeg spora.
Prošle godine je otvorena "Velika brana etiopske renesanse" (GERD) i najveća hidroelektrana u Africi, snage veće od 5.000 megavata čime je udvostručen proizvodni elektro-kapacitet Etiopije.
Egipat smatra da je podizanje te brane "teško kršenje međunarodnog prava" i "egzistencijalna prijetnja" jer ugrožava protok reke Nil ka njemu.
Predsjednik Egipta Abdel-Fatah el-Sisi objavio je na društvenim mrežama da "cijeni pažnju predsjednika Trampa centralnom značaju pitanja rijeke Nil za Egipat" i da je Kairo posvećen "ozbiljnoj i konstruktivnoj saradnji sa zemljama basena Nila, zasnovanoj na principima međunarodnog prava, na način koji ostvaruje zajedničke interese bez nanošenja štete bilo kojoj strani".
Predsjednik vladajućeg Suverenog savjeta Sudana Abdel-Fatah Burhan takođe je pozdravio Trampovu inicijativu kao "korak ka nalaženju održivih i zadovoljavajućih rješenja koja čuvaju prava svih".
Tramp je u petak na društvenim mrežama objavio pismo koje je poslao El-Sisiju o tome da je spreman da pokrene posredovanja da bi se, kako tvrdi, "odgovorno jednom zauvijek riješilo pitanje podjele vode Nila".
Vašington je u tim razgovorima posredovao i tokom Trampovog prvog mandata, što je propalo 2020. godine kada se Etiopija povukla, a pregovore je bez uspjeha nastavila Afrička unija.
Kairo i Kartum pozivaju na pravno obavezujuć sporazum o tome kako će se GERD, koji je na Plavom Nilu blizu granice Etiopije sa Sudanom, puniti i kako će se njime upravljati, dok Adis Abeba insistira na smjernicama.
Egipat čija je teritorija mahom pustinjska i sušna, zavisi od rijeke Nil kako bi vodom snabdjevao svoje rastuće stanovništvo od 110 miliona. Egipat strahuje da će etiopska brana drastično smanjiti dotok Nila, s potencijalno teškim posljedicama po njegovu poljoprivredu i druge sektore. El-Sisi je rekao da se udio Egipta u vodi Nila "ne može taknuti", mada se zalagao za rješavanje spora pregovorima.
Sudan želi koordinaciju rada i punjenja uzvodnog jezera GERD-a da bi se spriječile posljedice po njegova vještačka jezera.
Etiopija kaže da su njena brana i centrala, koje su koštale pet milijardi dolara, neophodne jer velika većina njenog stanovništva nema struju.
Spor se sada usredsređuje na to kako da se sprovodi godišnje punjenje jezera, koju će količinu vode Etiopija ispuštati nizvodnim susjedima ako dođe do višegodišnje suše i kojim će metodom tri države rješavati sporove o tome.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Egipat i Sudan pozdravili posredovanje SAD za rješavanje spora s Etiopijom o korišćenju rijeke Nil

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ponudio je u petak da posreduje u sporu oko voda rijeke Nil između Egipta i Etiopije, piše Rojters.
- Spreman sam da ponovo pokrenem američko posredovanje između Egipta i Etiopije kako bi se odgovorno i jednom zauvijek riješilo pitanje ‘"dijeljenja voda Nila" - napisao je u pismu egipatskom predsjedniku Abdelu Fatahu al-Sisiju, koje je takođe objavljeno na Trampovom nalogu na društvenoj mreži Truth Social.
Inauguracija Velike etiopske renesansne brane, koju su vlasti u Etiopiji održale 9. septembra, izazvala je bijes u Kairu, koji se nalazi nizvodno na Nilu.
Etiopija, druga najmnogoljudnija država na afričkom kontinentu sa više od 120 miliona stanovnika, vidi branu vrijednu pet milijardi dolara, izgrađenu na jednom od pritoka Nila, kao ključnu za svoje ekonomske ambicije.
Egipat tvrdi da brana krši međunarodne sporazume i da bi mogla izazvati i suše i poplave, što Etiopija odbacuje.
Tramp je u prošlosti hvalio Sisija, uključujući i tokom oktobarske posjete Egiptu, kada je potpisan sporazum vezan za sukob u Gazi. U javnim komentarima Tramp je ponavljao zabrinutost Kaira u vezi s pitanjem voda.
Etiopija i Egipat nemaju konačan, pravno obavezujući dogovor o dijeljenju voda Nila, a spor traje godinama. Nil je egzistencijalno pitanje za obje države, a raniji sporazumi davali su Egiptu i Sudanu gotovo svu vodu, bez učešća Etiopije, koja ih ne priznaje.
Posljednji pokušaj diplomatskog rješenja dogodio se 2015. godine, kada su Etiopija, Egipat i Sudan potpisali Deklaraciju principa, politički okvir koji priznaje potrebu saradnje, ali bez preciznih pravno obavezujućih pravila.
Uslijedili su višegodišnji pregovori uz posredovanje Afričke unije, Sjedinjenih Američkih Država i Svjetske banke, ali bez konačnog sporazuma.
Egipat traži garancije za sigurnost vodosnabdijevanja, dok Etiopija insistira na pravu da koristi svoje resurse za razvoj. Zasad nijedna strana ne pokazuje spremnost na dovoljne ustupke kako bi se postigao konačan dogovor, zbog čega između ove dvije države traje kontinuirani diplomatski spor.

1250x600

1084x550

Egipat i Etiopija se spore oko Nila, Tramp se ponudio da bude medijator

Egipatsko Ministarstvo za naftu i mineralne resurse objavilo da je nekoliko naftnih i gasnih kompanija koje posluju u zemlji uspješno izbušilo nove bušotine u svojim koncesionim područjima u Zapadnoj pustinji, Istočnoj pustinji i delti Nila.
Prema jučerašnjem saopštenju tog ministarstva, očekuje se da će ova nova polja povećati dnevnu proizvodnju Egipta za oko 1,3 miliona kubnih metara prirodnog gasa i približno 4.300 barela sirove nafte i kondenzata dnevno.
Otkrića su rezultat pet novih istražnih bušotina koje su izvele kompanije "Khalda Petroleum", "General Petroleum Company" (GPC) i "Disouq Petroleum Company" (DISOUCO) u svojim koncesionim područjima.&nbsp;
DISOUCO, u partnerstvu s "Harbour Energy", potvrdila je značajan sloj gasa u rezervoaru Abu Madi u delti Nila putem bušotine Az-2.&nbsp;
Ministarstvo je navelo da će nova otkrića ojačati domaću proizvodnju energije i podržati nacionalnu energetsku bezbjednost Egipta, prenosi Tanjug.

Egipat otkrio nova nalazišta nafte i gasa

Ministri spoljnih poslova Egipta, Somalije, Džibutija i Turske održali su hitan telefonski sastanak nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio da će priznati nezavisnost Somalilenda, dijela Somalije koji je pokušao da se otcijepi od zemlje.
Na inicijativu šefa egipatske diplomatije Badra Abdelatija, ove četiri zemlje su osudile izraelski potez.
Takođe su, kako je saopšteno, potvrdili podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Somalije, kao i jedinstvu ove zemlje.
Ministri spoljnih poslova ove četiri zemlje takođe su izjavili da bi „priznavanje separatističkih regiona predstavljalo opasan presedan u međunarodnom pravu“.
Na kraju saopštenja je takođe navedeno da odbacuju svako prisilno raseljavanje Palestinaca i protive se stvaranju paralelnih vlada koje podrivaju legitimitet države.
Benjamin Netanjahu danas je objavio da će Izrael priznati Somalilend, dio Somalije koji je proglasio nezavisnost 1991. godine. U prethodnih 34 godine, nijedna zemlja osim Izraela nije priznala nezavisnost ovog dijela Somalije.
Ono što ovu vijest čini posebno intrigantnom, a prema nekim izvještajima koji su uslijedili nakon ovog diplomatskog prodora, jeste mogućnost da je priznanje dio šireg sporazuma. Naime, pojavile su se informacije da bi Somalilend mogao da prihvati palestinske izbjeglice iz Pojasa Gaze.
Iako detalji ovog potencijalnog sporazuma nisu zvanično potvrđeni, analitičari smatraju da bi to mogao biti ključni motiv Izraela za ovaj rizičan diplomatski potez.

Egipat i Turska osudili najavu Izraela o priznanju Somalilenda

Holandija će Egiptu vratiti skulpturu staru oko 3.500 godina, koja se pojavila na holandskom sajmu umjetnosti, izjavio je u nedjelju premijer Dik Šof tokom posjete toj zemlji, gdje se sastao s predsjednikom Abdelom Fatahom el-Sisijem.
Vjeruje se da je artefakt, koji prikazuje visokog zvaničnika iz perioda vladavine faraona Tutmosa III (1479–1425. godine prije nove ere), ukraden i ilegalno izvezen, najverovatnije tokom nemira koji su usledili 2011. godine za vrijeme Arapskog proleća, nakon čega se pojavio na međunarodnom tržištu umjetnina.
- Istorijski i kulturni artefakt zaplijenjen je na holandskom sajmu umjetnosti u Mastrihtu 2022. godine - rekao je Šof, nakon što su vlasti dobile anonimnu dojavu o njegovom ilegalnom porijeklu.
Istraga holandske policije i inspektorata za kulturno naslijeđe potvrdila je da je skulptura opljačkana i nezakonito iznijeta iz Egipta. Trgovac koji je posjedovao djelo dobrovoljno ga je predao nakon završene istrage.
Holandska vlada saopštila je da očekuje da će se skulptura predati egipatskom ambasadoru u Holandiji do kraja ove godine, iako tačan datum još nije određen.

Holandija vraća Egiptu skulpturu staru 3.500 godina

Egipat i Katar ostaju ključni faktori u oblikovanju posleratne budućnosti Gaze, dok Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati otvoreno traže razoružavanje Hamasa kao preduslov za pružanje podrške obnovi.
Egipat i Katar, zajedno sa Turskom, ključni su regionalni saveznici mirovnog plana iza kojeg stoje Sjedinjene Države, a koji su Hamas i Izrael prihvatili 10. oktobra. Lideri ovih država, zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u Šarm el Šeiku su potpisali deklaraciju kojom se učvršćuje prekid vatre u Gazi.
Time je budućnost ratom razorene teritorije s oko 2,1 milion stanovnika, bar djelimično, u njihovim rukama – pod uslovom da mirovni proces napreduje nakon prve faze, kojom je nakon gotovo dvije godine sukoba zaustavljen rat u Gazi. SAD, EU i više zapadnih država i dalje Hamas tretiraju kao terorističku organizaciju.
<h3>Egipat se diplomatski profilisao i profitira</h3>
„Uloga Egipta kao ključnog posrednika u pregovorima o prekidu vatre i okončanju izraelskog genocida u Gazi omogućila je Kairu da ponovo potvrdi svoj strateški značaj za međunarodne partnere“, rekao je za DW Timoti Kaldas, zamjenik direktora Tahrir instituta za politiku Bliskog istoka (TIMEP).
Prema njegovim riječima, Egipat nastoji da zadrži taj diplomatski zamah i dodatno ojača svoj uticaj u regionu. Ta uloga već je donijela i ekonomske koristi – Ujedinjeni Arapski Emirati su u februaru 2024. potpisali ugovor vrijedan 35 milijardi dolara za izgradnju projekta u Ras al-Hikmiju, nedaleko od Aleksandrije. Evropska komisija je mjesec kasnije obećala i 7,4 milijarde eura pomoći Kairu, kroz zajmove i finansijske instrumente.
„Za Egipat je diplomatska pobjeda i to što je plan američkog predsjednika Donalda Trampa odbacio ranije ideje o prisilnom preseljenju stanovništva iz Gaze u Egipat i Jordan“, navodi Kaldas i dodaje da će Kairo težiti značajnoj ulozi u obnovi.
Prema procjenama UN-a, Svjetske banke i EU, za oporavak i obnovu Gaze potrebno je oko 70 milijardi dolara, od čega 20 milijardi u prve tri godine.
Ipak, egipatske vlasti žele pažljivo da prikažu svoje angažovanje kao podršku palestinskom narodu – a ne kao djelovanje u ime Izraela.
<h3>Katar – posrednik između Hamasa i svijeta</h3>
Katar, prema riječima Kristijana Aleksandera iz Instituta za bezbjednost i odbranu Rabdan, ima ključnu ulogu u očuvanju primirja „dovoljno dugo da se učvrsti politički proces u kojem njegova posrednička uloga ostaje nezamjenljiva“.
Katar ima bliske odnose sa Sjedinjenim Državama – u blizini Dohe nalazi se najveća američka vojna baza na Bliskom istoku, Al Udeid. SAD su Katar 2022. godine proglasile glavnim saveznikom izvan NATO-a, a od 2012. u toj zemlji je smješteno i političko rukovodstvo Hamasa, navodno na zahtjev Vašingtona.
„Iako Doha prihvata da Hamas mora da se razoruža i preda kontrolu nad Gazom, pritisak da se njegovo rukovodstvo protjera prije postizanja sveobuhvatnog dogovora uništio bi uticaj koji Katar čini korisnim posrednikom“, objašnjava Aleksander.
Napad izraelskih snaga na političko rukovodstvo Hamasa u Dohi početkom septembra izazvao je sumnje u to da li Katar i dalje uživa status privilegovanog američkog saveznika i kakva će biti njegova uloga u nastavku mirovnih pregovora.
<h3>Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein – podrška, ali bez posredovanja</h3>
Prema pisanju izraelskog lista Israel Hajom, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein upozorili su Bijelu kuću da neće podržati mirovni proces „dok Hamas ne bude razoružan“.
Iako UAE nisu neposredni posrednici poput Katara i Egipta, oni su važni diplomatski i finansijski podržavaoci posleratnog plana. Emirati su 2020. potpisali Abrahamove sporazume o normalizaciji odnosa s Izraelom, čime su se pozicionirali kao važan most između arapskog i izraelskog svijeta.
<h3>Saudijska Arabija – ključna sila iza kulisa</h3>
Saudijska Arabija, iako nije bila direktno uključena u potpisivanje prekida vatre u Egiptu, imala je presudnu ulogu iza kulisa, smatra Sebastijan Zons iz njemačkog Centra za primijenjena istraživanja u partnerstvu sa Orijentom (CARPO).
„Rijad želi stabilnost ne samo u Gazi, već u cijelom regionu, jer je ona preduslov za ekonomsku diversifikaciju zemlje“, objašnjava Zons. Ipak, Saudijci ne žele direktno vojno prisustvo u Pojasu Gaze, već bi mogli podržati obuku palestinskih bezbjednosnih snaga u saradnji s Egiptom i Jordanom.
Njihov prioritet, kaže Zons, jeste da Hamas izgubi politički značaj. Ipak, dodaje da Rijad nema veliko povjerenje ni u Palestinsku samoupravu ni u njenog predsjednika Mahmuda Abasa.
Ostaje da se vidi da li će Izrael i Saudijska Arabija, uz podršku SAD, obnoviti razgovore o normalizaciji odnosa – proces koji je prekinut nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Rijad je više puta naglasio da će normalizacija biti moguća jedino ako uključuje jasan plan za stvaranje nezavisne palestinske države.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp ostaje optimista. U intervjuu za televiziju Fox izjavio je: 
 „Nadam se da će Saudijska Arabija ući u taj proces – i da će i druge zemlje slijediti njen primjer.“

Arapske sile i posleratna Gaza: Ko oblikuje budućnost regiona?

Egipat namjerava u narednih pet godina krenuti u veliku potragu za naftom, uz planiranih 480 istražnih bušotina u okviru investicije vrijedne 5,7 milijardi USD, saopšteno je iz egipatskog Ministarstva nafte.
&nbsp;Egipat je, kako su kazali, za narednu godinu zacrtao 101 bušotinu u vodećim proizvođačkim regijama, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Ministarstvo nije otkrilo pojedinosti o porijeklu investicije.
&nbsp;Tokom proteklih nekoliko mjeseci Kairo je najavio niz dogovora s međunarodnim energetskim kompanijama o istraživanju naftnih i gasnih ležišta.
&nbsp;Tako su s italijanskim Enijem i britanskim British Petroleumom sklopili dogovor o istraživanju naftnih i gasnih ležišta u Sredozemnom moru.
&nbsp;Egipat planovima signalizira želju za povratkom u grupu vodećih svjetskih proizvođača nafte, nakon dugogodišnjeg pada proizvodnje.
&nbsp;U proteklim mjesecima proizvodnja energenata blago je uvećana, što je smanjilo troškove uvoza i omogućilo Egiptu da međunarodnim partnerima isplati oko jednu milijardu USD dospjelih neplaćenih obaveza.
&nbsp;Početkom godine Kairo je najavio i sedam milijardi USD vrijedan projekt petrokemijskog pogona u Nju Alamejnu, prvog te vrste u Egiptu, kapaciteta oko 3,1 milion tona petrohemijskih proizvoda godišnje.

Egipat najavljuje veliku potragu za naftom

Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi i američki predsjednik Donald Tramp predsjedavaće mirovnim samitom za Gazu sjutra poslije podne u Šarm el-Šeiku, gdje će biti prisutni lideri iz više od 20 zemalja i generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš, ali ne i izraelski zvaničnici kao ni vođe Hamasa.
- Nijedan izraelski zvaničnik neće učestvovati- rekao je danas za AFP Šoš Bedrosijan, portparol izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Dokument o okončanju rata u Pojasu Gaze biće potpisan tokom samita, saopštilo je danas egipatsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Egipatsko predsjedništvo je juče, drugog dana prekida vatre između Izraela i Hamasa, saopštilo da je „cilj samita okončanje rata u Pojasu Gaze, jačanje napora za uspostavljanje mira i stabilnosti na Bliskom istoku, kao i otvaranje novog poglavlja u regionalnoj bezbjednosti“.
Pored generalnog sekretara UN-a, nekoliko lidera je najavilo svoje učešće, uključujući jordanskog kralja Abdulaha II i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Francuski predsjednik Emanuel Makron otputovaće u Egipat kako bi izrazio podršku „sprovođenju sporazuma koji je predstavio predsjednik Tramp o okončanju rata u Gazi“, prema saopštenju Jelisejske palate.
Makron namjerava da razgovara „sa svojim partnerima o sljedećim koracima u sprovođenju mirovnog plana“.
Britanski premijer Kir Starmer prisustvovaće samitu koji „označava istorijsku prekretnicu za region nakon dvije godine sukoba i krvoprolića“, saopštio je Dauning strit.
Očekuje se da će u Egipat doći i španski premijer Pedro Sančes i italijanska premijerka Đorđa Meloni, kao i njemački kancelar Fridrih Merc i predsjednik Savjeta Evropske unije Antonio Košta.
Hamas je objavio da neće učestvovati u potpisivanju dokumenta.
Jedan od njegovih visokih zvaničnika, Hosam Badran, rekao je za AFP da palestinski islamistički pokret djeluje „preko katarskih i egipatskih posrednika“.
Prema uslovima sporazuma između Izraela i Hamasa, 48 talaca ili ostaci talaca moraju biti vraćeni Izraelu iz Pojasa Gaze prije 7.00 u ponedjeljak.
Zauzvrat, Izrael mora da oslobodi 250 zatvorenika, uključujući mnoge osuđene za smrtonosne napade protiv Izraela, i 1.700 Palestinaca koje je izraelska vojska uhapsila u Pojasu Gaze od početka rata 7. oktobra 2023. godine.
Rat je pokrenuo dotad neviđen napad Hamasa na Izrael, u kojem su skoro svi taoci oteti.

Egipat: Sjutra počinje samit za mir u Gazi, bez predstavnika Izraela i Hamasa

Svjetski čelnici okupiće se sjutra na mirovnom samitu u egipatskom gradu Šarm El‑Šeiku, gdje će finalizovati dogovor o primirju u Gazi, objavio je u subotu kabinet egipatskog predsjednika.
Samitom će predsjedavati egipatski predsjednik Abdel Fatah El‑Sisi i američki predsjednik Donald Tramp, a učestvovaće čelnici iz više od dvadeset zemalja, prema saopštenju kabineta egipatskog predsjednika.
"Cilj samita je okončanje rata u Pojasu Gaze, te jačanje napora u postizanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku, kao i otvaranje novog poglavlja u regionalnoj bezbjednosti i stabilnosti", navodi se u saopštenju.
Egipatskom samitu prisustvovaće i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, objavila je njegova kancelarija.

Svjetski čelnici sjutra na mirovnom samitu u Egiptu

Američke trupe će morati biti raspoređene u Gazi ako međunarodne mirovne snage, koje predviđa plan prekida vatre predsjednika Donalda Trampa, žele postati stvarnost, rekao je Egipat SAD-u, prema riječima dva arapska zvaničnika.
Visoki egipatski zvaničnici rekli su svojim američkim kolegama da žele da Međunarodne stabilizacijske snage, navedene u Trampovom mirovnom planu od 20 tačaka, budu modelirane po uzoru na Multinacionalne snage i posmatrače (MFO) koje su raspoređene na Sinaj nakon što je poluostrvo vraćeno Egiptu od Izraela 1982. godine.
SAD predvodi MFO od njegovog osnivanja, pružajući stotine vojnika kao tampon i “snagu za uvjeravanje”.
Trumpov plan predviđa Međunarodne snage sastavljene od arapskih i muslimanskih država koje osiguravaju Gazu dok se Izrael povlači. Egipat, jedina arapska zemlja koja graniči s Gazom, trebao bi igrati ključnu ulogu u tim snagama, jer je dom najveće arapske vojske u svijetu.
Egipatska vojna obavještajna služba također ima veze s Hamasovim oružanim krilom, Kasamskim brigadama.
MEE je ranije izvijestio da Hamas želi da se turske trupe rasporede u Gazi kako bi se garantovao prekid vatre, ali su dva arapska zvaničnika i bivši visoki američki zvaničnik rekli da se Izrael protivi turskom prisustvu.
Egipatski zahtjev, koji je saopšten javno i privatno, vjerovatno će testirati Trampovu želju za većim vojnim prisustvom u Gazi. Jedan bivši visoki američki zvaničnik upoznat sa zahtjevom rekao je da to nije bio očekivani ishod.

Egipćani traže da američke trupe budu raspoređene u Gazi kao dio Trampovog plana

The police should have intensified surveillance of the accused Miloš Medenica and taken into account the fact that the pronouncement of the verdict had been scheduled, Professor of criminal psychology and security expert Sandi Dizdarević told Portal ETV, commenting on the latest information that inspectors are searching for the son of former President of the Supreme Court Vesna Medenica following the High Court’s decision sentencing him to ten years and two months in prison.
High Court Judge Vesna Kovačević ordered Medenica’s detention yesterday during the delivery of the verdict, but police did not find him at his residential address. Miloš Medenica had been in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years, and a measure banning him from leaving his apartment was imposed.
Dizdarević explained that supervision over the enforcement of imposed measures falls within the competence of the police, which determines whether the accused is complying with the measures through regular and unannounced - extraordinary - visits.
- There are also additional techniques such as electronic monitoring - an electronic ankle bracelet - where a movement perimeter is defined, and if it is violated, that is, if the accused exceeds the permitted range, an automatic signal is triggered at the police - Dizdarević explained.
Several interlocutors from the security sector explained that Montenegro does not have the technical equipment for electronic monitoring - ankle bracelets. According to them, the police are obliged to implement control measures, visit the residence address, maintain contact with the accused, conduct operational checks and surveillance, and regularly report on this to the court.
Sources from the security sector believe that on the eve of and on the day of the pronouncement of the verdict, the police were obliged to „cover“ the High Court in Podgorica, as well as the address where the accused were staying, both on the ground and operationally, in order to ensure the conditions for the enforcement of the court decision.

Dizdarević: Police should have increased surveillance of Medenica

&nbsp;U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Sjutra oblačno, povremeno sa padavinama

Identitetske teme u ovom momentu ne smiju biti prioritet, jer su i previše osjetljive da bi bile dio dnevne politike. Njih rješavamo kroz širok konsenzus, smireno i odgovorno, kako ne bismo dijelili društvo dok završavamo evropski posao, kazala je poslanica CIVIS-a Maja Vučelić.&nbsp;
Ona je istakla da je Barometar 26 važan jer su svi glasali za njega kako bi Crnu Goru držali na jedinom putu koji stvarno mijenja život nabolje.&nbsp;
- Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim tema. Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim temama. Sada moramo dokazati da Barometar 26 nije samo papir. Zato Skupština mora preuzeti odgovornost i obezbijediti da zakoni budu redovno na dnevnom redu, da usvajamo ono što je usklađeno sa EU i da zatvaramo pregovaračka poglavlja. Manje buke. Više rezultata. Evropa na prvom mjestu - poručila je Vučelić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVucelicMaja%2Fstatus%2F2016919989714919839%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016919989714919839%7Ctwgr%5Efec322868b5762483aea81d9ad21bb29120fa3c2%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučelić: Identitetske teme ne smiju biti prioritet, manje buke više rezultata

Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, određeno je zadržavanje do 72 sata za I.M, osumnjičenu za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, kao i za I.I, osumnjičenog za krivično djelo teška krađa.
Kako je saopšteno iz ODT Berane, osumnjičena I.M. je 28. januara 2026. godine, oko 18 časova, u porodičnoj kući u jednom naselju u opštini Berane, u alkoholisanom stanju, drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozila tjelesni i duševni integritet člana svoje porodice – djeteta.
Navodi se da je ušla u spavaću sobu u kojoj je oštećena spavala i uputila joj više ozbiljnih prijetnji, zbog čega je dijete pobjeglo u dnevnu sobu. Osumnjičena je potom prišla oštećenoj, uhvatila je za kosu i vukla iz jedne u drugu prostoriju, nakon čega je uzela nož sa radnog stola i krenula u njenom pravcu, što je kod oštećene izazvalo osjećaj straha i ugroženosti.
Sa druge strane, osumnjičeni I.I. je istog dana, oko 14 časova, u parku pored rijeke Lim u Beranama, na naročito drzak način oduzeo novac oštećenom E.Š.
Prema navodima tužilaštva, dok su sjedjeli na klupi u parku, osumnjičeni je udario oštećenog otvorenom šakom u predjelu lijevog oka, potom mu iscijepao lijevi džep trenerke u kojem se nalazilo 250 eura, kao i dodatnih 20 eura koje je oštećeni držao u ruci, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu, sa namjerom da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist.
Osumnjičenima je zadržavanje određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnih djela, imajući u vidu da se radi o licima koja su višestruko osuđivana za ista krivična djela, saopšteno je iz ODT Berane.

Tag: egipat