Premijer Albanije Edi Rama potvrdio je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio poziv Albaniji da bude predstavljena u Odboru za mir za Gazu.
Rama je na društvenim mrežama naveo da je duboko počašćen ličnim pozivom predsjednika Trampa da predstavlja Albaniju u Odboru za mir, koji je opisao kao novu međunarodnu organizaciju osmišljenu na Trampovu inicijativu.
Naglasio je da je Albanija pozvana kao osnivačka članica ovog odbora, ocijenivši to kao međunarodno dostignuće koje je do prije samo nekoliko godina bilo potpuno nezamislivo.
- Ne mogu biti ponosniji na Albaniju i na sve što smo učinili ovih godina, pretvarajući je u drugačiju, dostojanstvenu i globalno poštovanu državu kao nikada ranije. Isto tako, ponosan sam i na nivo na koji smo podigli naše strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, budući da smo, uz posebno poštovanje i uvažavanje predsjednika Donalda Trampa, pozvani da budemo dio međunarodnog odbora koji je on lično osnovao i kojim predsjedava, kako bismo zajedno radili - napisao je Rama.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp u četvrtak je najavio formiranje Odbora za mir za Pojas Gaze.
U međuvremenu, Bijela kuća je u petak objavila članove novog tehnokratskog komiteta koji će nadzirati tranziciju vlasti u Pojasu Gaze, kao dio Trampovog plana od 20 tačaka za okončanje, kako je navedeno, genocidnog rata Izraela na toj teritoriji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rama dobio Trampov poziv da Albanija bude predstavljena u Odboru za mir za Gazu: Ne mogu biti ponosniji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je tokom boravka u Briselu, povodom Samita EU–Zapadni Balkan, da Evropska unija može da primi Crnu Goru bez promjene načina odlučivanja, te da je cilj jasan: punopravno članstvo do 2028.
Nove države koje bi se u budućnosti pridružile Evropskoj uniji mogle bi ostati bez punog prava glasa unutar Unije, prema planu o kojem se sve češće govori u Briselu.
Kako piše Politico, evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je da bi se u februaru ili martu pred aktuelnim članicama EU mogla naći reforma procesa proširenja ovog bloka.
Crnogorski predsjednik je u izjavi za Politiko kazao da je smo najnapredniji kandidat, te da je cilj početak izrade Ugovora o pristupanju i članstvo do 2028.
Milatović je naveo i da očekuje početak izrade Ugovora o pristupanju.
- Crna Gora je najnaprednija zemlja-kandidat za članstvo u EU i očekujemo da budemo 28. članica 2028. godine. EU je prije Brexita imala 28 članica, nakon ulaska Crne Gore opet će ih biti 28, zato nije potrebna unutrašnja reforma Unije da bismo postali članica - istakao je Milatović.&nbsp;
Prema toj reformi – ili barem prema informacijama koje su za sada dostupne – države koje bi u budućnosti postale članice EU ne bi odmah imale puno pravo odlučivanja, odnosno ne bi imale pravo veta na ključne odluke koje se donose unutar Unije.
Reforma bi bila predstavljena kao dio šireg paketa promjena unutar EU, s ciljem da se riješi jedan od najvećih problema Unije – mogućnost blokade odluka od strane pojedinih država članica.
Prije svega se misli na Mađarsku, koja često prijeti vetom na odluke na nivou EU, naročito u kontekstu politike prema Ukrajini i Rusiji. Iako je mađarski premijer Viktor Orban u više navrata odustajao od blokada, uglavnom nakon određenih ustupaka iz Brisela, zabrinutost zbog takvih situacija i dalje postoji.
Ideja dijela evropskih zvaničnika jeste da nove članice dobiju pravo glasa, ali bez mogućnosti blokiranja odluka, sve dok se ne reformiše postojeći sistem odlučivanja u EU.
Države koje su trenutno najbliže članstvu imaju različite stavove o ovom prijedlogu. Premijer Albanije Edi Rama rekao je za Politico da je riječ o „dobroj ideji“ i da je njegova zemlja „otvorena“ za takav pristup.
Bivša predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili takođe je navela da bi podržala ovu ideju, ističući da ju je zagovarala i dok je bila na čelu države.
S druge strane, Ukrajina i Crna Gora protive se ovakvom rješenju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da „članstvo mora biti potpuno“.
Cjelovit prijedlog reforme najvjerovatnije će biti poznat u narednim mjesecima, a da bi bio usvojen i sproveden, moraće da dobije podršku svih 27 postojećih država članica Evropske unije.

EU razmatra ograničavanje prava glasa za nove članice; Milatović protiv: Punopravno članstvo do 2028.

Albanski premijer Edi Rama našalio se na račun Grčke i Crne Gore tokom panel-diskusije održane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, objavio je profil Kosovo and Balkans Daily News na društvenoj mreži X.
– Kao Grk, uvijek potcjenjujete druge ljude jer vjerujete da imate monopol nad filozofijom i da ste direktni nasljednici Platona i Aristotela, ali to nijeste – kazao je Rama.
Govoreći o Crnoj Gori, Rama je ironično dodao:
– Crna Gora je najveća i najmoćnija država u regionu. Ima 50 miliona stanovnika. Mi smo mali, ali Crna Gora je ta – rekao je Rama, očigledno aludirajući na preuveličavanje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkos_data%2Fstatus%2F2011571672168743108&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Rama: Mi smo mali, Crna Gora je ta

Demonstranti u Tirani bacali su molotovljeve koktele na zgradu Vlade u kojoj se nalazi kabinet premijera Edija Rame, zahtijevajući ostavku vlade nakon što su tužioci podigli optužnicu protiv zamjenice premijera zbog navodne korupcije.
Političke tenzije u Albaniji eskalirale su posljednjih sedmica nakon što su iznesene optužbe protiv zamjenice premijera Belinde Baluku. Zajedno s nekoliko zvaničnika i privatnih kompanija, optužena je da je koristila državna sredstva kako bi pogodovala pojedinim firmama u velikim infrastrukturnim projektima.
Ona je prošlog mjeseca u parlamentu optužbe opisala kao "blaćenje, insinuacije, poluistine i laži" te izjavila da će u potpunosti sarađivati s pravosuđem.
Specijalno tužilaštvo, zaduženo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatražilo je ove sedmice od parlamenta da ukine Baluku imunitet i omogući njeno hapšenje. Nije jasno kada se očekuje glasanje u parlamentu, u kojem Ramina vladajuća stranka ima većinu.
Dok su demonstranti u ponedjeljak bacali molotovljeve koktele, policija u opremi za razbijanje nereda štitila je zgradu vlade, ali nije potiskivala demonstrante.
- Dosta nam je, jer se radi o desetinama i stotinama miliona eura ukradenih, a ona ne podnosi ostavku. Ovo je sramotno - rekao je demonstrant Arben Sulo.
Baluku je ujedno i na čelu Ministarstva infrastrukture, koje upravlja stotinama miliona eura vrijednim projektima poput cesta, mostova i tunela.

Neredi u Albaniji: Demonstranti bacali molotovljeve koktele na zgradu Vlade u kojoj se nalazi kabinet Edija Rame

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Video susreta premijera širi se mrežama; Rama Spajiću: Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?

Premijer Milojko Spajić i njegov albanski kolega Edi Rama su na panelu Samita lidera zemalja Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa imali razmjenu koju su zapazali korisnici društvenih mreža.
Spajić je, pored ostalog, govorio o tome da je Crna Gora obnovila nezavisnost, te da smo država stara hiljadu godina, na šta je Rama dobacio: "Stariji od Grka... I od Srba".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkos_data%2Fstatus%2F1980752420364861777&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Spajić: Crna Gora država stara hiljadu godina; Rama: Stariji od Grka i Srba

Obučena u albansku narodnu nošnju, pokretana algoritmima, digitalna žena osmjehivala se sa Vladinog ekrana - spoj tradicije i holograma. Rama je obećao novu eru u kojoj će „javne nabavke biti sto odsto nekorumpirane, a svaki javni fond sto odsto transparentan". Za zemlju koja se dugo bori protiv korupcije, to obećanje je zvučalo poznato. Ali iza digitalnih osmjeha albanske "ministarke" Dijela stoji jedno vrlo ljudsko pitanje: Šta se događa sa odgovornošću kada moć nema ljudsko lice?
<h2>Odgovornost u sistemu</h2>
Kada je predsjednik Albanije Bajram Begaj odobrio novi šesnaestočlani kabinet 15. septembra 2025, Dijela je izostala. Virtuelna ministarka, koju je najavio premijer Edi Rama, nije bila dio zvaničnog dokumenta. Umjesto toga, član 2. uredbe dodijelio je Rami lično „odgovornost za uspostavljanje i funkcionisanje virtuelne ministarke", čime je sistem stavljen pod njegovu neposrednu nadležnost.
U praksi, taj akt dao je Rami kontrolu nad entitetom koji pravno ne postoji. Prema članu 100. albanskog Ustava, svaki član Savjeta ministara mora biti fizičko lice, sposobno da učestvuje u raspravi, da glasa i da može da snosi moralnu i političku odgovornost.
- Sama ideja "ministra za vještačku inteligenciju" nema ustavni osnov u Albaniji. Ustavno značenje riječi ministar neraskidivo je povezano sa fizičkom osobom i odgovornostima koje idu uz tu ulogu. Ministar je odgovoran građanima, a to ne može biti nijedan algoritam - kaže pravni stručnjak Sokol Hazizaj.
Prema njegovim riječima, aktuelni zakoni o zaštiti ličnih podataka i državnoj službi dotiču se samo perifernih pitanja odgovornosti, bez definisanja kako vještačka inteligencija može djelovati ili ko je pravno odgovoran za njene postupke.
<h2>Malo informacija, nema transparentnosti</h2>
Od njenog prvog predstavljanja kao „ministarke", albanska Vlada nije dala nikakve detalje o podacima na kojima je obučavana, o osnovnom kodu niti o ljudskom nadzoru. Na portalu e-Albania i dalje se pojavljuje kao nasmijani avatar koji pozdravlja korisnike jednostavnim odgovorima, ali nema dokaza da ima bilo kakvu ulogu u donošenju odluka.
- Trenutno je Dijela samo čet-bot, a ne autonomni sistem. Vještačka inteligencija mogla bi da podržava Vladine odluke ako je pravilno obučena i nadzirana, ali pravi problem je transparentnost. Ne znamo na kojim podacima se zasniva niti ko je odgovoran za njeno održavanje - kaže Besmir Semanaj, IT stručnjak sa 17 godina iskustva.
Usvojen 2024. godine kao prvi sveobuhvatni propis o vještačkoj inteligenciji na svijetu, Akt EU o vještačkoj inteligenciji klasifikuje takve sisteme kao visokorizične. U evropskom kontekstu, svaki algoritam koji utiče na javnu administraciju mora biti pregledan i potvrđen od ljudskog donosioca odluka - zaštita od onoga što Brisel naziva „automatizacijom bez odgovornosti".
Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Albanija još nije obavezana tim standardima, ali je obećala da će uskladiti svoje zakonodavstvo.&nbsp;
- Ako gradimo sisteme koje pokreće vještačka inteligencija, moramo izgraditi i institucije za njihovo nadgledanje i kontrolu. Ulaganja u vještačku inteligenciju moraju ići ruku pod ruku sa ulaganjem u nadzor - inače rizikujemo da stvorimo sistem koji ne možemo da kontrolišemo - upozorava Semanaj.
<h2>Politički čin skretanja pažnje?</h2>
Kada se novi albanski parlament sastao 18. septembra da predstavi Vladin program za četvrti mandat, tenzije su odmah izbile. Ono što je trebalo da bude politička rasprava završilo se za nekoliko minuta - uz vikanje, lupanje po stolovima i napuštanje sjednice.
Kada je premijer Edi Rama zastao da bi dao riječ svojoj virtuelnoj ministarki za vještačku inteligenciju ekrani u sali su se uključili.
Pojavila se digitalna figura u tradicionalnoj albanskoj nošnji, koja je govorila smirenim, sintetičkim glasom - spoj folklora i koda.&nbsp;
- Ne sudite me po mom porijeklu, već po mojoj funkciji. Nisam ljudska, ali sam ustavna i služim ljudima koji su napisali Ustav - izjavila je Dijela.
Trenutak kasnije opozicija, koja osporava legitimitet albanskih izbora održanih u maju, napustila je sjednicu u znak protesta.
Profesor Artan Fuga, stručnjak za komunikaciju i član Albanske akademije nauka, ne vidi „Dijelu" kao tehnološki iskorak, već kao politički čin skretanja pažnje.&nbsp;
- Rama je iskoristio vještačku inteligenciju da stvori drugi centar pažnje. Umjesto da raspravljaju o legitimnosti Vlade ili programu, opozicija je raspravljala o avataru - ističe Fuga.
Ali opasnost, upozorava on, seže mnogo dublje.&nbsp;
- U vremenu kada Albanija još preispituje da li su njeni izbori zaista slobodni, govori nam se da više nema potrebe da kontrolišemo Vladu preko parlamenta, da izražavamo građansku volju ili zahtijevamo etičku transparentnost, jer čista inteligencija to može učiniti umjesto nas - kazao je Fuga.
Iza političkog eksperimenta krije se dublje pitanje: ko na kraju odlučuje? Tehnički gledano, kažu stručnjaci, Dijela bi jednog dana mogla da donosi odluke.&nbsp;
Ali albansko društvo nije sigurno da li bi joj trebalo dati tu moć.&nbsp;
- Algoritmi mogu obrađivati informacije, ali ne mogu vagati moralne posljedice. Kada tehničku racionalnost postavite iznad političke odgovornosti rizikujete da izbrišete samu demokratiju - zaključio je Fuga.&nbsp;

Hazizaj: Sama ideja "ministra za vještačku inteligenciju" nema ustavni osnov u Albaniji

Potpuno zasijenjena pompeznom i bombastičnom transakcionom diplomatijom američkog predsjednika Donalda Trampa, kojom je nakon dvije godine okončano izraelsko sistematsko razaranje Gaze i eliminacija njenog stanovništva, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen uputila se na još jednu zapadnobalkansku turneju - drugu od početka svog drugog mandata - nudeći transakcionu ponudu: Reforme za novac, a u perspektivi i za članstvo u Uniji, piše hrvatski Večernji list. 
Njena ponuda, koja se suštinski nije promijenila od početka Putinove invazije na Ukrajinu, nailazi na različit prijem kod lidera zemalja Zapadnog Balkana, koje su sve formalno izrazile interesovanje za članstvo u Uniji.
<h2>Najnaprednije kandidatkinje</h2>
Na jednoj strani su Albanija i Crna Gora, koje, kako se trenutno čini, imaju realne šanse da uđu u Evropsku uniju krajem ove decenije. 
Na drugoj strani nalaze se Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo - zemlje koje uglavnom ne pokazuju posebnu želju za pridruživanjem Uniji i malo šta čine da se to dogodi, izuzev Sjeverne Makedonije koja je na početku svog evropskog puta bila perspektivna kandidatkinja, ali se zatim suočila sa nemilosrdnom i apsurdnom blokadom Grčke, a potom i Bugarske.
Čini se da čak i plan putovanja predsjednice Komisije odražava pomenute razlike u evropskoj perspektivi između kandidatkinja. 
Fon der Lajen je tako najprije posjetila najnaprednije zemlje, dok su ostale ostavljene za kraj turneje. 
Evropska liderka se u ponedjeljak najprije uputila u Tiranu, što ne iznenađuje s obzirom na to da je Albanija nova zvijezda u Briselu i uzdanica politike proširenja EU. U Tiranu je stigla s darovima, obećavši ukidanje rominga između Albanije i EU naredne godine i 100 miliona eura iz Plana rasta. 
Albanija je od kraja prošle godine otvorila čak četiri pregovaračka klastera, a planira da otvori i posljednji do kraja godine, što je nužno ako zaista želi da zaključi pregovore i na vrijeme potpiše pristupni ugovor za ulazak u Uniju 2030. godine, s obzirom na to da su za ratifikaciju tog ugovora potrebne dodatne dvije godine. 
To pokazuje da je albanski premijer Edi Rama ozbiljan kada kaže da je EU jedino „carstvo“ kojem Albanija želi pripadati. Tirani je Trampova administracija prije nekoliko mjeseci neformalno nudila investicije ukoliko bi Albanija odustala od ulaska u EU - da, Trampova Amerika, u skladu sa svojom antievropskom agendom, ne podržava proširenje Unije - a albansko insistiranje na punopravnom članstvu dokazuje da je albansko rukovodstvo, uprkos bliskim vezama s Vašingtonom, odbilo američku ponudu.
Iz Albanije je predsjednica Komisije otputovala u Crnu Goru - nominalno najnapredniju kandidatkinju i jedinu koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ali koja posljednjih godina stagnira, zahvaljujući zastoju u sprovođenju proevropske agende u crnogorskom parlamentu, na čijem je čelu Andrija Mandić, vodeći prosrpski i proruski političar u Crnoj Gori.
<h2>Spoljno-politički diletantizam</h2>
Fon der Lajen je juče boravila u Bosni i Hercegovini, nakon što je Savjet ministara, uprkos brojnim blokadama, nedavno ipak usvojio Reformski program - ključni dokument čije je usvajanje i implementacija preduslov za povlačenje evropskih sredstava, ali i za nastavak pristupanja Uniji. Iako je to dobar znak, BiH na tom putu, zbog očekivanih opstrukcija iz Republike Srpske, očekuju brojna iskušenja.
Ursula fon der Lajen danas stiže u Srbiju, čiji predsjednik Aleksandar Vučić povremeno govori o ulasku u Uniju, ali je svojim diletantskim spoljno-političkim potezima u posljednjim mjesecima - neslavni „sastanak s Trampom“ u Mar-a-Lagu na Floridi, odlazak na vojne parade u Moskvi i Pekingu... - kao i činjenicom da Srbija već duže nije ispunila nijedan uslov za članstvo, dokazao da Srbija više nije ozbiljna kandidatkinja za ulazak u Uniju.
Turneja se završava posjetama Kosovu i Sjevernoj Makedoniji - zemljama koje, poput Srbije, zbog subjektivnih i objektivnih razloga, više ne mogu da uskoče u naredni talas proširenja EU do kraja ove decenije.

Albanija juriša prema EU, Srbija više nije ozbiljna kandidatkinja za ulazak u Uniju

Tokom Samita evropskih politički lidera u Kopenhagenu, albanski premijer Edi Rama, azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i francuski predsjednik Emanuel Makron našli su se u kratkom razgovoru koji se brzo proširio društvenim mrežama.
Tema je bio Donald Tramp, odnosno njegovo nepoznavanje geografije. Američki je predsjednik, naime, već nekoliko puta pomiješao Albaniju i Armeniju, ustvrdivši da je "završio rat između Albanije i Azerbajdžana".
Rama je u jednom trenutku prišao Makronu i rekao mu da bi trebalo da čestita njemu i Alijevu.
- Niste nam čestitali na mirovnom sporazumu koji je predsjednik Tramp sklopio između naše dvije zemlje - rekao je, na što su se i Makron i Alijev počeli smijati.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbayraktar_1love%2Fstatus%2F1973674766335967472%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1973674766335967472%7Ctwgr%5E82d94818b3624c166d6dbd634a13cb337568956d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Rama ismijavao Trampa, Makron i Alijev prasnuli u smijeh: "Treba da nam čestitaš"

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: edi-rama