Američki predsjednik Džo Bajden proširio je kategorije osoba za koje važe kaznene mjere SAD zbog osporavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta država Zapadnog Balkana, te potkopavanja poslijeratnih sporazuma i institucija, kao i učešća u značajnoj korupciji koja narušava vladavinu prava i povjerenje u demokratsku upravu, i izbjegavanja sankcija Vlade SAD.
Bajden je ovom izvršnom uredbom napravio dodatne korake, izmjene i dopune tri uredbe u vezi sa Zapadnim Balkanom iz 2021. godine, koje se odnose na blokiranje imovine i suspenzije ulaska u SAD osobama koje doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkana.
Uredbom iz 2021. je određeno da sankcije – blokiranju imovine i suspenziji ulaska u SAD – važe za osobe koje su direktno ili indirektno odgovorne za postupke i politike koje ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost ili teritorijalni integritet oblasti ili države na Zapadnom Balkanu, podrivanje demokratskih procesa ili institucija, kršenje ljudskih prava ili korupciju.
Takođe je navedeno da se sankcije primjenjuju za osobe koje su direktno ili indirektno učestvovale ili pokušale da učestvuju u kršenju, ometanju ili ugrožavanju sprovođenje regionalnih bezbjednosnih, mirovnih sporazuma ili sporazuma o uzajamnim priznavanjima na Zapadnom Balkanu.
To uključujuje “Prespanski sporazum iz 2018. godine; Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine; Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN; Dejtonski sporazum; ili zaključke Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995. godine, uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora; ili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, odnosno Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove”.
<h2>Šta je novo?</h2>
Novom uredbom je dodato da sankcije važe za onoga koga Ministarstvo finansija SAD u konsultaciji sa Stejt departmentom ustanovi da je lider, službenik ili član entiteta, uključujući vladinog entiteta, koji je učestvovao ili pokušao da učestvuje u nekim od aktivnosti koje su definisane prethodnom uredbom ili čija su imovina i interesi u imovini blokirani shodno toj uredbi.
Takođe mjere važe za osobe koje su materijalno pomagale, sponzorisale ili pružale finansijsku, materijalnu ili tehnološku podršku, ili robu ili usluge za podršku, bilo kojoj osobi čija su imovina i interesi u imovini blokirani u skladu s tom uredbom.
Kao i za one za koga se utvrdi da posjeduju ili kontrolišu, direktno ili indirektno, bilo koju osobu čija su imovina i interesi u imovini blokirani u skladu s uredbom.
Mjere sada važe i za supružnike ili odraslu djecu osoba čija su imovina i interesi u imovini blokirani u skladu s uredbom.
Bajden je u uredbi naveo da se dodatni koraci preduzimaju “imajući u vidu događaje na Zapadnom Balkanu, uključujući kontinuirane pokušaje pojedinaca da osporavaju suverenitet i teritorijalni integritet država Zapadnog Balkana, da potkopaju poslijeratne sporazume i institucije, da se angažuju u značajnoj korupciji koja narušava vladavinu prava i povjerenje u demokratsku upravu, i da se izbjegnu sankcije Vlade SAD”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bajden proširio sankcije zbog destabilizacije Zapadnog Balkana

Sjedinjene Američke Države (SAD) saopštile su &nbsp;da su pozajmile Ukrajini 20 milijardi dolara podržanih kamatom na zamrznutu rusku imovinu, što je dio paketa podrške G7 od 50 milijardi dolara koji je dogovoren ljetos.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena &nbsp;je obećala da će poslati zajam prije kraja godine usred zabrinutosti da li će novoizabrani predsjednik Donald Tramp (Trump) nastaviti američku podršku Ukrajini.
Tramp, koji stupa na dužnost 20. januara, više puta je kritikovao količinu američke pomoći Ukrajini, ali je takođe rekao da će podržati program zajma.
Ukrajina je u velikoj mjeri zavisna od američke i evropske vojne i finansijske pomoći dok nastoji da zaustavi rusku invaziju koja je počela u februaru 2022. Paket američke pomoći Ukrajini vrijedan 61 milijardu dolara usvojen je u aprilu – peti od početka rata u februaru 2022. – ali će vjerovatno isteći početkom sljedeće godine.
To znači da je zajam G7 od 50 milijardi dolara ključan da bi se osiguralo da Ukrajina ima dovoljno sredstava i oružja za odbranu do prve polovine 2025. ako Tramp prekine dalju podršku.
- Ova sredstva - plaćena neočekivanim prihodima zarađenim od ruskih imobilisanih sredstava - pružiće Ukrajini kritičnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata - navela je u saopštenju ministarka finansija SAD Dženet Jelen.
Zajmovi G7 "pomoći će da se osigura da Ukrajina ima resurse koji su joj potrebni za održavanje hitnih službi, bolnica i drugih osnova njenog hrabrog otpora", rekla je Jelen i dodala da će podrška Vašingtona pomoći Kijevu da "odbrani svoj suverenitet i postigne pravedan mir".
Najava zajma uslijedila je poslije višemjesečnih pregovora SAD i saveznika – uključujući Evropsku uniju – o najboljem načinu da se zamrznuta ruska imovina, vrijedna stotine milijardi dolara, koristi za pomoć Ukrajini bez kršenja međunarodnog prava.
Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je Vašington prebacio 20 milijardi dolara u fond Svjetske banke koja će taj novac učiniti dostupnim Ukrajini, prenijela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

500x500

1250x600

1084x550

SAD pozajmljuju Ukrajini 20 milijardi dolara prije odlaska Bajdena

Američki predsjednik Džozef Bajden razmišlja da li da izda preventivna pomilovanja zvaničnicima i saveznicima za koje Bijela kuća brine da bi mogli da budu na meti administracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa.
On je o tome razgovarao sa nekoliko viših pomoćnika, međutim, odluka nije donijeta i postoji šansa da Bajden ne učini ništa, prenio je Asošijeted pres, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom.
Kako prenosi AP, pomilovanja bi bila izdata za pojedince koji nisu pod istragom niti optuženi.
Ali Bajdenov tim brine da bi Tramp i njegovi saveznici mogli da započnu istrage koje bi mogle da budu finansijski skupe za njihove mete čak i ako ne dovedu do krivičnog gonjenja.
Neki Bajdenovi saradnici su zabrinuti da bi, ako bi Bajden izdao pomilovanja, to doprinijelo tvrdnjama Trampa i njegovih saveznika da su ljudi počinili djela koja zahtijevaju imunitet.
Bajden bi eventualno izdao pomilovanje infektologu Entoniju Faučiju, koji je dao ključni doprinos u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Pomilovanje bi mogli da dobiju i svjedoci u krivičnim ili građanskim suđenjima Donaldu Trampu i zvaničnici Bajdenove administracije koji su "naljutili" novoizabranog predsjednika i njegove saveznike, navodi agencija.
Diskusije o potencijalnim pomilovanjima vode se nakon što je Bajden pomilovao svog sina Hantera, ne samo zbog presuda za federalno kršenje oružja i poreza, već i za bilo koji drugi mogući federalni prekršaj počinjen u periodu od 11 godina, napominje AP.
Bajden strahuje da će Trampovi saveznici pokušati da gone njegovog sina za druga krivična djela, prenosi Tanjug.
Ovo bi moglo poslužiti kao model za druga pomilovanja koja bi Bajden mogao izdati pojedincima koji se mogu naći u pravnoj opasnosti nakon Trampove inauguracije.

Bajden razmatra preventivna pomilovanja za saveznike prije napuštanja funkcije

Predsjednik SAD Džozef Bajden prisustvovaće ceremoniji inauguracije svog prethodnika i nasljednika na dužnosti Donalda Trampa 20. januara u Vašingtonu, saopštila je Bijela kuća, mada je Tramp odbio da ode na svečanost za Bajdena 2021.
- Predsjednik je obećao da će prisustvovati inauguraciji onoga ko pobedi na izborima. On i prva dama će poštovati to obećanje i prisustvovati inauguraciji Donalda Trampa - izjavio je novinarima Endrju Bejts, zamjenik portparola Bijele kuće tokom putovanja predsjedničkim avionom „Air Force One“.
Sjedinjene Države su 6. januara 2021. bile na ivici opšteg sukoba zbog napadom na Kapitol pristalica Trampa koji su pokušali da spriječe proglašenje pobjede Bajdena na izborima podstaknuti neosnovanim tvrdnjama Trampa da je bilo izborne prevare.
Četiri godine kasnije, Bajden svoje prisustvo na inauguraciji smatra „važnom demonstracijom posvećenosti poštovanju naših demokratskih vrijednosti ​​​​i poštovanju volje naroda, dok nastavljamo da obezbjeđujemo urednu i efikasnu tranziciju“, dodao je Endru Bejts.
Tokom predizborne kampanje, Bajden je više puta prikazivao Trampa kao opasnost za demokratiju, ali se obavezao da će tranzicija vlasti biti što lakša poslije pobjede tog republikanaca protiv potpredsjednice SAD Kamale Haris koja je na izborima 5. novembra bila kandidatkinja za šeficu države.
Dvojica predsjednika sastala su se nekoliko dana kasnije u Bijeloj kući na poziv Bajdena koji je Trampu čestitao pobjedu na izborima.

Bajden će prisustvovati ceremoniji inauguracije Trampa

Propagandni manevar je potez predsjednika Rusije, Vladimira Putina, da izmijeni doktrinu o nukleranom naoružanju. U stvarnosti, ništa se novo ne dešava, osim u medijima, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, vojni analitičar, Aleksandar Radić.
Sedmice pred nama biće burne, smatra Radić, jer se sve strane učesnice rata u Ukrajini pozicioniraju, a vode se i javni ili tajni razgovori o tome kako obustaviti borbena dejstva.
- Administracija američkog predsjenika Džozefa Bajdena je u posljednjim sedmicama postojanja podigla nivo uloga, odlukom da konačno ukrajinska vojska može da koristi rakete velikog dometa. Te rakete su dosad mnogo puta lansirane na ruske položaje, ali unutar teritorija međunarodno priznatih granica Ukrajine. Rusi su odgovorili burno. Ali, mislim da su njihovi interesi, prije svega, propagandni. Čeka se inauguracija novog američkog predsjednika Donalda Trampa u januaru i zlatna je to prilika za Moskvu da sada pokaže zube, da pokaže da je spremna da radikalno odgovori na izazov - kaže Radić.
Vjeruje da je riječ o političkim porukama i, kako kaže, propagandnoj mašini.
- Neće doći do nuklearnog rata u ovom trenutku. Teatralno potpisivanje izmjena doktrine, koje definišu upotrebu nuklearnog oružja s ruske strane, zapravo je verifikacija dokumenta koji je usvojen prije nekoliko mjeseci. Sada je bila zgodna prilika da se pošalje poruka da je Rusija spremna na sve ako treba, čak i na upotrebu nuklearnog oružja. Zato valjda i služi to nuklearno oružje, da bude jedna jasna prijetnja - ocijenio je Radić.
Vojni analitičar podjseća da su Ukrajinci još od aprila koriste rakete ATACMS, dometa 300 kilometara, za uništavanje ruske infrastrukture.
- Njihov maksimalni domet je 300 kilometara. Bitno je reći da se koristi fraza - dugi domet. Strogo terminološki gledano, to dugi domet nije, ali je svakako više od u odnosu na ukrajinske kapacitete. Takve rakete koriste od ljeta 2022. godine. Postepeno su dobijali one sa dometom od 70, pa 165, pa 300 kilometara. Dakle, suštinske promjene nema - istakao je Radić.
Dok Putin, propagandnim manevrima, stvara sliku Rusije u punoj snazi, koja u ratu koristi sve što može, šire se i teorije zavjere. Jedna od njih je potekla od, kako kaže, putinofila sa prostora Balkana.
- Jako vole da pričaju o tome kako se ratuje sa malo resursa. Zapravo, koliko ruska vojna industrija napravi raketa, koje imaju domet do ukrajinskih gradova, toliko se pošalje na narod. To se radi u talasima, kako se skupi izvjesna količina raketa, tako se dejstvuje po dubini Ukrajine. Naravno, traže se mjesta gdje se nalaze sredstva dostavljena od NATO-a, gdje se vodi obuka, gdje je razmještaj raketnih sistema protivvazdušne odbrane velikog dometa. Tuče se po vojnoj industriji, ali desi se da nekada te rakete padnu i na civilne objekte. Činjenica je da dinamika napada po dubini Ukrajine presudno zavisi od količine raketa koju ruska vojska ima. I po tom pitanju, ne može da se dogodi nešto spektakularno novo. Ali, može u medijima! Može da se podigne propagandna slika. Jedino što bi zaista bio izazov za Moskvu je ako Kijev pronađe sredstvo za rušenje Krimskog mosta, za Ruse strateški vrijedne komunikacije i ponosa - ocjenjuje Radić.
Podsjeća da su Ukrajinci bezuspješno pokušavali da unište Krimski most kamionom bombom, dronovima, čamcima sa eksplozivom na daljinsko upravljanje. Na stolu je, kaže, i opcija da dobiju rakete koje bi im omogućile da ponovo pokušaju da sruše most. Kada bi se to desilo, ne bi, kaže Radić, bio presedan jer je ratu bilo poniženja za obje strane, poput potonuća krstarice Moskva, komandnog broda Crnomorske flote.
Radić vjeruje da nije slučajno to što se gotovo istovremeno uz radikalizaciju prijetnji pojavljuju informacije o primirju. Tako se, smatra, stvara slika da je Rusija odlučna da upotrijebi nuklearno naoružanje, ako pregovori ne budu u smjeru koji želi.
- Rusija želi da ostane tamo gdje je sada sa svojim vojnicima. Opravdanje za ulazak u rat, pored ostalog, bilo je odbacivanje NATO-a sa granica. Rusija je u prilično neobičnoj situaciji da je poslije 1000 dana rata, zapravo, sada NATO mnogo jači. Izvjesno je da će NATO snage ući u Ukrajinu, ali da će pitanje - hoće li Ukrajina postati članica ili ne – ostati otvoreno - smatra vojni analitičar.
Radić vjeruje da format NATO nije doveden u pitanje, osim ako Tramp ne zatraži neku vrstu distanciranja. Vjeruje da je mnogo bitnija za Evropu ideja da nacionalne vojske postanu mnogo brojnije i jače.
- Prošlo je vrijeme kad se vjerovalo u to da će Evropa da šalje ekspedicione snage negdje daleko. Priča o konvencionalnim sukobima je pred nama i u tom kontekstu možemo očekivati da će drastično da se povećaju budžeti vodećih evropskih zemalja, što će povući i ostale da se uvede obavezno služenje vojnog roka - smatra Radić.
Govoreći o pozicioniranju budućeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, Radić kaže da je jasno da će njega zanimati Kina, pacifički teren.
- Kinezi nijesu nevini u toj priči, oni grade nosače aviona, žele da izađu sa flotom otvorenog mora na okeane, žele da zaštite ono što smatraju da njima pripada. To ih dovodi u konflikt sa zemljama oko njih, ali i sa Amerikancima koji su njihovi saveznici. Biće mnogo više priča o Dalekom istoku, a Evropa će morati da se bavi sobom u okviru formata koji smo dosad prepoznavali, i da vidi kako će eventualne strahove od nesigurne budućnosti rješavati na formatu komunikacije između evropskih zemalja, sa puno manje oslonca na Amerikance - zaključio je Radić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radić: Putinov propagandni manevar, ništa se novo ne dešava - osim u medijima

Zvaničnici administracije Džoa Bajdena u trci su sa vremenom dok odobravaju milijarde dolara i preduzimaju druge korake kako bi pokušali da ostave lični pečat odlazećeg predsjednika prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Tramp preuzme dužnost u januaru.
- Svaki dan je važan - rekao je Bajden u obraćanju naciji prošle nedjelje nakon što je potpredsjednica Kamala Haris priznala poraz od Trampa u predsjedničkoj trci.
Tramp je obećao da će ukinuti nepotrošena sredstva u Bajdenovom značajnom zakonu o klimi i zdravstvenoj zaštiti i zaustaviti projekte razvoja čiste energije.
- Postoji samo jedna administracija u ovom trenutku. To je tako sada, a biće tako i nakon 20. januara. Naša odgovornost je da dobro iskoristimo sredstva za koja nas je Kongres ovlastio i za čiju dodjelu smo odgovorni tokom poslednje tri godine - rekao je sekretar za saobraćaj Pit Butadžid.
Ali Tramp će u januaru kontrolisati više od “novčanika”. Njegova administracija takođe može da predloži nove propise kako bi poništila nešto od onoga što je Bajdenova uradila kroz proces donošenja pravila.
<h2>Evo nekih poteza koje Bajdenova administracija sada preduzima:</h2>
Infrastrukturna potrošnja
Zvaničnici Bajdenove administracije se nadaju da će projekti finansirani u okviru zakona o infrastrukturi od jednog biliona dolara i zakona o klimi od 375 milijardi dolara trajati duže od Bajdenovog mandata i rade na tome da osiguraju da novac od značajnih mjera nastavi da “teče”.
Butidžidž je najavio više od 3,4 milijarde dolara grantova za projekte poboljšavanja železnice, da pomognu lukama u SAD, smanje smrtne slučajeve na autoputevima i podrže domaću proizvodnju održivih transportnih materijala.
- Ulažemo u bolje transportne sisteme koji obuhvataju svaki kutak zemlje i u radnike koji će proizvoditi materijale i graditi projekte. Ljudi će imati bezbednija putovanja, čistiji vazduh i jače lance snabdijevanja na koje svi računamo - rekao je on.
Postizanje ekoloških ciljeva
Najave velikih grantova za životnu sredinu i odobrenja projekata pojačale su se posljednjih mjeseci u onome što zvaničnici Bijele kuće opisuju kao „sprint do kraja“ Bajdenovog četvorogodišnjeg mandata.
Agencija za zaštitu životne sredine nedavno je postavila nacionalni rok za uklanjanje olovnih cijevi i najavila skoro tri milijarde dolara kako bi pomogla lokalnim sistemima za vodosnabdijevanje da budu u skladu sa tim. Agencija je saopštila i da će naftne i gasne kompanije prvi put morati da plate federalne poreze ako emituju opasan metan iznad određenih nivoa.
Sekretarijat za energetiku je u međuvremenu najavio kredit od 544 miliona dolara jednoj kompaniji iz Mičigena za proširenje proizvodnje visokokvalitetnih pločica od silicijum karbida za električna vozila. Zajam je jedan od 28 poslova u ukupnom iznosu od 37 milijardi dolara odobrenih u okviru programa zajma za čistu energiju koji je oživljen i proširen pod Bajdenom.
- Postoji nova hitnost da se sve to završi. Vidimo kako se novac preliva - rekla je Melinda Pirs, zakonodavna direktorka Sijera kluba. Bajden i njegovi saveznici „stvarno žele da završe posao koji su započeli“.
Pomoć Ukrajini
Portparolka Pentagona Sabrina Sing rekla je novinarima da Bajden želi da „iskoristi ovlašćenja koja mu je Kongres dodijelio prije nego što napusti funkciju. 
- Tako da ćemo mnogo raditi da se to dogodi - rekla je ona.
Bajdenova administracija bi morala da požuri sa 7,1 milijardu dolara u oružju - 4,3 milijarde dolara iz dodatnog iznosa za 2024. i 2,8 milijardi koji se još vode kao ušteđevina zbog toga što Pentagon preračunava vrijednost poslatih sistema - iz Pentagonovih zaliha kako bi potrošila sve ta sredstva prije nego što Tramp položi zakletvu.
Na raspolaganju je i još 2,2 milijarde dolara za stavljanje sistema naoružanja u dugoročne ugovore. Međutim, nedavni paketi pomoći bili su mnogo manji, svaki od oko 200 do 300 miliona dolara.
Sekretar za odbranu Lojd Ostin rekao je da su sredstva već namijenjena, što bi trebalo da otežava njihovo vraćanje jer bi nova administracija to morala da poništi.
Pritisak da se brzo potvrde izbori sudija
Još jedan prioritet za Bijelu kuću je dobijanje potvrde Senata za što veći broj saveznih sudija prije Trampove inauguracije 20. januara.
Senat je ove nedjelje glasao sa 51 prema 44 da potvrdi bivšu tužiteljku Ejpril Peri za sutkinju Okružnog suda SAD u sjevernom Ilinoisu. Više od deset neriješenih sudijskih kandidata izašlo je iz pravosudnog komiteta Senata, osam nominacija sudija čeka glasanje u odborima, a šest čeka na saslušanja.
Tramp je pozvao republikance da se suprotstave naporima da se potvrde kandidati za sudije. 
- Nikakve sudije ne bi trebalo da budu odobrene tokom ovog vremenskog perioda jer demokrate žele da probiju svoje sudije dok se republikanci bore oko liderstva - napisao je Tramp na mreži X.
Oprost studentskog kredita
Sekretarijat za obrazovanje žuri da finalizuje novo federalno pravilo kojim bi se ukinuli studentski zajmovi za ljude koji se suočavaju sa finansijskim poteškoćama. Prijedlog - jedan od Bajdenovih jedinih planova studentskog zajma koji federalni sudovi nisu zaustavili - nalazi se u procesu javnog razmatranja koji treba da se završi 2. decembra.
Poslije toga, Sekretarijat ima malo vremena da završi akte i počne da ih sprovodi, što je proces koji obično traje mjesecima. Kao i drugi Bajdenovi napori, gotovo sigurno je da bi se suočio sa pravnim izazovom.
Pored toga, Bajdenova administracija ima prostora da ubrza otkazivanje studentskog kredita za ljude kojima je već obećana olakšica jer su ih koledži prevarili, rekao je Aron Ament, zvaničnik Sekretarijata za obrazovanje Obamine administracije i predsjednik Nacionalne mreže za odbranu prava studenata.
Sekretar za obrazovanje Migel Kardona mogao bi da odluči o tom slučaju i drugima radije nego da ih preda Trampovoj administraciji, za koju se očekuje da će favorizovati fakultete koji ostvaruju profit. 
- To je lako. Postoji veliki broj slučajeva koji se nalaze na Kardoninom stolu. Teško je zamisliti da bi oni ostali netaknuti - rekao je Ament.
Tramp još nije rekao šta bi uradio u vezi sa opraštanjem studentskog kredita. Međutim, on i republikanci su kritikovali Bajdenove napore.

Trka sa vremenom: Šta još Bajden planira da uradi do kraja mandata

Američki predsjednik Džozef Bajden razgovaraće o ključnim unutrašnjim i spoljnim prioritetima sa novoizabranim predsjednikom Donaldom Trampom na sastanku najavljenom za srijedu, izjavio je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.
Tramp će preuzeti funkciju 20. januara, nakon pobjede nad aktuelnom potpredsjednicom SAD Kamalom Haris na predsjedničkim izborima 5. novembra.
Bijela kuća je saopštila da je Bajden pozvao Trampa da se u srijedu sastane s njim u Ovalnom kabinetu.
U intervjuu za CBS News, Saliven je rekao da će glavna Bajdenova poruka biti njegova posvećenost mirnoj tranziciji vlasti, te da će takođe razgovarati sa Trampom o situaciji u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku.
- Predsjednik će imati priliku da objasni predsjedniku Trampu kako vidi situaciju i da razgovara sa predsjednikom Trampom o njegovim stavovima po pitanju ovih tema kada preuzme dužnost - rekao je Saliven.
Iako Saliven nije precizirao koje će teme biti u fokusu, gotovo je sigurno da će razgovor uključivati rat u Ukrajini, za kojeg je Tramp obećao da će brzo završiti, iako nije objasnio kako, ocjenjuje Rojters.
- Predsjednik Bajden će imati priliku u narednih 70 dana da iznese argumente Kongresu i dolazećoj administraciji da Sjedinjene Države ne bi trebalo da oduustaju od Ukrajine, jer bi to značilo veću nestabilnost u Evropi - izjavio je Saliven.
Kada su ga pitali da li to znači da će Bajden tražiti od Kongresa da usvoji zakon za dodatno finansiranje Ukrajine, Salivan je odbio da precizira.
- Nisam ovdje da iznosim konkretne zakonodavne predloge. Predsjednik Bajden će se zalagati za to da Ukrajina i dalje dobija resurse i nakon završetka njegovog mandata - rekao je Saliven.

Saliven: Bajden će tražiti da nova administracija ne odustane od Ukrajine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džo Bajden i novoizabrani predsjednik Donald Tramp sastaće se 13. novembra u Bijeloj kući. 
 
Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer kazala je da će Bajden i Tramp razgovarati u Ovalnom salonu 13. novembra, na inicijativu Bajdena, prenosi Rojters. 
 
Bajden i Tramp će se sastati nakon što je Tramp, republikanski kandidat, pobijedio kandidatkinju Demokrata Kamalu Haris na predsjendičkim izborima održanim 5. novembra. 
 
Tramp će na dužnost predsjednika stupiti 20. januara.

Sastanak Bajdena i Trampa u Bijeloj kući naredne sedmice

SAD namjeravaju da učine sve što je u njihovoj moći da upute svu dodijeljenu pomoć Ukrajini prije kraja administracije predsjednika Džozefa Bajdena, rekao je danas novinarima portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Istovremeno, Bijela kuća je saopštila da će SAD nastaviti da šalju pomoć Ukrajini uoči prenosa vlasti sa Bajdena na novoizabranog predsjednika Donalda Trampa u januaru, prenio je Rojters.
- To se neće promijeniti. Pojačaćemo i poslati (pomoć) Ukrajini. Razumijemo koliko je važno da se uvjerimo da imaju ono što im treba - rekla je portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer novinarima.
Bijela kuća planira da požuri sa slanjem milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini pod predsjednikom Džozefom Bajdenom, koji napušta tu funkciju u januaru, prenio je Rojters.
Kako su za tu agenciju rekli neimenovani zvaničnici, sa slanjem pomoći Ukrajini se žuri da bi se vlada u Kijevu ojačala prije inauguracije Trampa 20. januara.
Tramp je kritikovao Bajdenovu pomoć Ukrajini, što je podstaklo zabrinutost za budućnost podrške Sjedinjenih Američkih Država predsjedniku Ukrajine Volodomiru Zelenskom, kada pod kontrolom republikanaca budu Bijela kuća, Senat i vjerovatno Predstavnički dom.
Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca je posljednji put u aprilu odobrio pomoć za Ukrajinu, uključujući ovlašćenje da Bajden prenosi milijarde dolara u oružju iz američkih zaliha u Ukrajinu, osam mjeseci nakon što je Bajden prvi put zatražio dodatnu pomoć, uz podršku više demokrata nego republikanaca.
Od ovlašćenja za prenos oružja usvojenog u aprilu, preostala je realizacija još 4,3 milijarde, pored transfera u vrijednosti od 2,8 milijardi dolara koje su odobrene u prethodnim mjerama potrošnje, i dvije milijarde dolara za finansiranje kupovine novog naoružanja.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Dok se kandidovao za drugi četvorogodišnji mandat, Tramp je insistirao da predsjednik Rusije Vladimir Putin nikada ne bi izvršio invaziju na Ukrajinu 2022. godine da je on bio na funkciji, dodajući da bi „mogao da riješi to za 24 sata“.
Tramp je prošle godine rekao da će Kijev možda morati da ustupi teritorije za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom, što je Ukrajina odbila kao naznaku i što Bajden kao predsjednik SAD nikada nije predložio, navodi Rojters.
Novoizabrani potpredsjednik Džej D. Vens, je glasni kritičar pomoći Ukrajini, koji tvrdi da bi vlada sredstva bolje utrošila na domaće prioritete.

Stejt department i Bijela kuća: SAD će poslati pomoć Ukrajini prije kraja Bajdenovog mandata

Ne možete da volite svoju zemlju samo kad pobjeđujete - poručio je odlazeći američki predsjendik Džozef Bajden u obraćanju javnosti nakon predsjedničkih izbora na kojima je pobjedu odnio republikanski kandidat Donald Tramp.
Bajden je rekao da je u istoriji dužoj od 200 godina Amerika sprovodila "najveći eksperiment samostalne vlade u istoriji svijeta", gdje ljudi glasaju i biraju sopstvene lidere, i to čine mirno, "gdje uvijek prevagne volja naroda".
Kazao je da je razgovarao sa novoizabranim predsjednikom Trampom da mu čestita &nbsp;pobjedu, kao i da mu pomogne u uobičajenom prenosu vlasti, navodi BBC.
Kazao je i da je razgovarao sa demokratskom kandidatkinjom za predsjedničke izbore u SAD Kamalom Haris, naglasivši da je ona bila „partner i javni službenik“.
Zahvalio je Haris na „inspirativnoj“ kampanji, navodeći da je imala kičmu i da bi trebalo da bude ponosna na svoj rad.
Dodao je da je za neke ljude ovo vrijeme pobjede, dok je za druge vrijeme gubitka.
- Zemlja bira jedno ili drugo. Prihvatamo izbor koji je zemlja napravila - naveo je on.

Bajden: Ne možete da volite svoju zemlju samo kad pobjeđujete

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: dzozef-bajden