Prvi dan 2025. godine u Crnoj Gori nije počeo slavljem, već pucnjima. Umjesto vatrometa i novogodišnjih zagrljaja, Cetinje je probudio zvuk metaka – planirani, ubilački rafali. Tog 1. januara ugašeni su životi 13 nedužnih ljudi, među njima i dvoje djece. Grad koji je decenijama bio sinonim za radost i tradiciju zanijemio je, a Nova godina dobila je značenje koje će Cetinjani nositi zauvijek. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, za Televiziju E ističe da je nedospustivo da nakon dva masovna ubistva sa 23 žrtve, u najtežim zločinima mirnodopske Crne Gore, i dalje nema &nbsp;odgovornosti.
Masovni ubica Aco Martinović punih šest sati sijao je strah i smrt ulicama Cetinja, dok je policija tragala za njim bez uspjeha. Na kraju nije uhapšen – presudio je sam sebi. I godinu kasnije, javnost čeka odgovor na ključno pitanje: da li je zločin mogao – tačnije, morao – biti zaustavljen ranije?
U trenucima dok su se građani zatvarali u svoje domove, strahujući za goli život, u javnosti se otvorila i druga slika – lice nefunkcionalnog bezbjednosnog sistema. Crna Gora je očekivala odgovornost. Umjesto toga, dobila je izostanak političkih poteza.
Na komemorativnu sjednicu u Vladinom domu nijesu došli premijer Milojko Spajić, potpredsjednici Aleksa Bečić i Momo Koprivica, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, niti ijedan ministar iz redova Demokrata i Nove srpske demokratije. Premijer je sa vanredne konferencije poručio da je riječ o „udaru na samu srž društva“ i najavio mjere kontrole oružja, ali na pitanja o političkoj odgovornosti nije bilo odgovora.
U danima nakon zločina studenti okupljeni oko grupe „Kamo śutra“ organizovali su proteste zbog, kako su naveli, nerada i neodgovornosti institucija. Podršku su im pružili brojni građani. Umjesto dijaloga, mladi su bili izloženi targetiranju i pritiscima, što je dovelo do postepenog gašenja grupe. Mjeseci kasnije, istrage se i dalje vode bez jasnih informacija, a ostavki nije bilo.
<h2>Cetinje ne zaboravlja ni Medovinu</h2>
Tragedija na Cetinju nije prva koju pamti Crna Gora. U avgustu 2022. godine u naselju Medovina, Vuk Borilović ubio je deset osoba, među njima i dječake Mašana i Marka. Porodice žrtava tada su tražile zakon koji bi nosio ime ubijene djece – zakon koji bi značio strože kazne, obavezna psihološka vještačenja i oduzimanje oružja nasilnicima. Iako je obećan, zakon nikada nije usvojen.
Zbog toga su roditelji i bližnji stajali mjesecima na Kruševom ždrijelu – na kiši, suncu i vjetru – tražeći pravdu i odgovornost. Među njima bila je i Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u Medovini, koja je za svoju istrajnost dobila Nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu.
- Želim svoj djeci svijeta sreću, ali cetinjskoj djeci treba da se vrati osmijeh. Ja sam stajala na Kruševom ždrijelu da bih vratila toj djeci osmijeh, jer više nijesu cetinjski parkovi sa onim smijehom dječijim. Oni se boje od pucnja petarde. Taj grad je ranjen. Svima koji su komentarisali kako ne treba – opraštam, jer nijesu znali što pričaju. Bilo je padova, bilo je momenata kada mi nije bilo do života, ali sada po prvi put kažem: neka mi samo Bog da da stavim tačku za ovo što sam se borila, i ne treba mi više ni jedan sekund posle toga - kazala je Pejović.
<h2>Cetinje ne traži sažaljenje – traži da se pamti</h2>
Godinu nakon masakra, Cetinje i dalje živi sa tišinom koja para uši. Ulice su iste, ali ljudi nijesu. Svaki prasak, svaka sirena i svaka petarda podsjećaju na dan kada je grad izgubio dio sebe. Imena žrtava ne žive samo na spomen-pločama – žive u praznim školskim klupama, nedovršenim porukama i u pogledima onih koji više nemaju kome da se nadaju.
<h2>U mirnodopskoj eri &nbsp;stradalo 23 ljudi, među njima četvoro djece - bez odgovornosti</h2>
Prvi januar 2025. i masovno ubistvo od 12. avgusta 2023. godine predstavljaju, kako ističe bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, dva najteža zločina u mirnodopskoj istoriji Crne Gore.
– U ta dva masovna ubistva smrtno je stradalo 23 lica, na jedan monstruozan način, a ono što je najtragičnije jeste da su stradalo i četiri djeteta – kazao je Janjušević.
On navodi da je ovakva krivična djela izuzetno teško spriječiti.
– Ova masovna ubistva se u policijskoj terminologiji zovu amok-ubistva – masovna ubistva više od četiri lica. Prema istraživanjima pojedinih policijskih organizacija, prvenstveno iz SAD-a, karakteriše ih to da masovni ubica ta ubistva ne čini na mah, već ih dugo priprema. Ta ubistva je teško spriječiti – objašnjava on.
Prema njegovim riječima, savremeni sistemi i države moraju fokus staviti na prevenciju:
– Tu je primarno potrebna multisektorska aktivnost, ne samo policijske organizacije, nego i sistema zdravstva, tužilaštva i sudstva.
Govoreći o zločinu u Medovini, Janjušević smatra da nakon njega nije urađena kvalitetna analiza na nivou državnih institucija.
– I onda se dogodilo da se nakon dvije i po godine desilo još teže masovno ubistvo, kada je smrtno stradalo 13 lica – podsjeća on.
Za njega je, dodaje, nevjerovatno da ni nakon drugog masakra niko iz bezbjednosnog sektora nije podnio ostavku.
– To je jedna nevjerovatna situacija, da se čovjek zapita u kakvom društvu živimo. Takav nedostatak empatije, kada niko od čelnika bezbjednosnog sektora, primarno političkih lidera, nije osjetio potrebu da preuzme objektivnu odgovornost. Ne zbog toga što su oni lično odgovorni, već zato što su se u njihovom resoru desila dva najteža zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore – ističe Janjušević.
Posebno problematičnim smatra činjenicu da se na komemorativnoj sjednici nijesu pojavili lideri bezbjednosnog sektora, kao ni premijer.
– To je, vjerujte, situacija koju je teško objasniti običnom građaninu – kaže on.
Janjušević podsjeća da je Savjet za građansku kontrolu rada policije nedavno usvojio zaključke u vezi sa posljednjim masovnim ubistvom.
– Tamo je konstatovano da su postojali određeni propusti kada je u pitanju rad policije i da su neke stvari ostale nejasne. Ono što sam ja primijetio jeste da je u trenutku masovnog ubistva bilo samo 11 policijskih službenika u CB Cetinje, i to je zaista nedopustivo imajući u vidu bezbjednosnu situaciju u tom gradu. Premijer je nekoliko mjeseci prije toga izjavio da na Cetinju imamo preko 120 pripadnika suprotstavljenih kriminalnih grupa, bila je novogodišnja noć i značajan broj gostiju, a da bude samo 11 policajaca – to je zaista nedopustivo – navodi on.
Kao drugi, možda i ključni propust, navodi situaciju u trenutku kada je izvršilac lociran.
– Došlo je do nesporazuma oko same lokacije objekta u kojem se dogodio zločin. Nesporazum između građanina koji je prijavio događaj dežurnoj službi i policijskog službenika koji je bio dežurni, jer je policijski službenik shvatio da je lokacija u Bajicama. Pa su policijski službenici otišli na tu lokaciju i izgubili dragocjeno vrijeme. To je bio ključni momenat zašto je ubica na četiri druge lokacije ubio 13 lica, među kojima i dvoje djece – objašnjava Janjušević.
Govoreći o protestima koji su uslijedili, podsjeća na studentske demonstracije grupe „Kamo sjutra“.
– Jedna neformalna studentska grupa organizovala je proteste sa nekoliko osnovnih zahtjeva, ali je nekoliko dana nakon prvog protesta izdato brutalno saopštenje jednog političkog subjekta koji je napao organizatore, primarno tvrdeći da iza njih stoje organizovane kriminalne grupe ili opozicione partije, što ničim nijesu dokazali. Poslije mjesec dana, ovi studentski protesti su prestali sa aktivnošću, ali su već početkom februara grupa građana Cetinja i porodice žrtava organizovali proteste na Kruševom ždrijelu – podsjeća on.
Dodaje da je veoma indikativno to što niko od predstavnika aktuelne političke elite nije primio protestante.
– Tek nakon devet mjeseci primio ih je predsjednik Vlade i rekao im da će njihovi zahtjevi biti razmatrani za 15 dana. Međutim, ti zahtjevi, osim navodno jednog, nijesu realizovani – ističe Janjušević.
U zaključku naglašava:
– Smatram da nakon prvog zločina nije urađena kvalitetna analiza državnih institucija. Da bi se prevenirala ovakva masovna ubistva, u svim državama svijeta najbitnija je prevencija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Janjušević: Analiza institucija izostala, ostavki nije bilo

Porodice stradalih u dva masovna zločina na Cetinju i građani koji svakodnevno protestuju na Kruševom ždrijelu poručili su da pozdravljaju informaciju o podnošenju inicijative za smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Gorana Jokića, ali i da to nije dovoljno - te da čekaju jasnu, javnu i zvaničnu potvrdu.
- Kao i stvarnu, a ne formalnu mjeru - decidni su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgoran-jokic-nije-vise-nacelnik-rcb-centar&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su naglasili da pozicija koju je Jokić obavljao podrazumijeva direktnu odgovornost za koordinaciju, nadzor i reakciju sistema bezbjednosti u situacijama koje su se duboko i tragično odrazile na našu zajednicu.
- Prema informacijama i sumnjama koje iznosimo mjesecima, on snosi dio direktne ili indirektne odgovornosti za propuste bezbjednosnog sektora - posebno u vezi sa masakrom u Medovini 12. avgusta 2022. godine. Niko nije preuzeo odgovornost iako su ministar Filip Adžić i Zoran Brđanin i moralno i profesionalno odgovorni za očigledno nepostupanje 12. avgusta 2022. - ukazali su Cetinjani.
Zbog toga je, podvlače oni, Jokićeva, Adžićeva i Brđaninova odgovornost institucionalna i moralna, a njegov eventualni odlazak ne smije, decidni su, biti shvaćen samo kao smjena jednog čovjeka - već kao priznanje da je sistem zakazao.
- Isto se ponovilo 1. januara ove godine s tim što je ubijeno trinaest osoba. Sistem je zakazao. Niko se nije osjećao odgovornim, ni moralno, ni profesionalno ni politički - dodale su porodice stradalih i građani koji protestuju na Kruševom ždrijelu.
<h2>GRAĐANI PRIMORANI DA BUDU KOREKTIV SISTEMA</h2>
Oni su pitaju zašto je trebalo deset mjeseci neprekidnih blokada magistrale na Kruševom Ždrijelu da bi do ovoga uopšte došlo.
- To jasno govori: Da nije postojala politička volja da se odgovornost preuzme na vrijeme, da su postojale ili i dalje postoje mreže zaštite - političke, institucionalne ili lične - koje su omogućavale nedodirljivost pojedinaca u vrhu bezbjednosnih struktura. Da su građani bili primorani da sami budu korektiv sistema, umjesto da institucije obavljaju svoju dužnost - naglasili su u reagovanju.
Bez upornog pritiska građana, cijene oni, sve bi ostalo isto.
<h2>POČETAK ODGOVORNOSTI</h2>
Ovo, kako su podvukli, nije kraj - nego početak odgovornosti.
- Ako se sve završi penzionisanjem ili premještajem, a bez utvrđivanja propusta i posljedica, onda se tragedije mogu ponoviti. Zašto? Jer je Jokić obavljao funkciju u regionu koji je pretrpio najdublje tragedije - u Medovini 2022. i 1. januara 2025. na Cetinju: ubistva 23 nevina čovjeka - među kojima četvoro đece, traume, strah i trajno narušeno povjerenje u institucije. Ako neko na toj poziciji nije odgovarao, reagovao ili spriječio ono što se moglo spriječiti - tada je cijeli sistem kontrole i nadzora zakazao - navele su porodice i građani koji protestuju na Kruševom ždrijelu.
Zato, jasni su, traže javnu analizu propusta, a ne tišinu i zatvorene izvještaje.
Od Vlade, MUP-a i Uprave policije traže zvaničnu potvrdu smjene, premještanja ili penzionisanja Gorana Jokića i jasno obrazloženje razloga, objavljivanje analize propusta u slučajevima masakra u Medovini 2022, masakra 1. januara 2025. godine, sprovođenje konkretne reforme bezbjednosnog sistema uključujući: jačanje unutrašnje kontrole policije, veću transparentnost, bržu reakciju i bolju komunikaciju sa građanima.
Traže i odgovor na pitanje - zašto je pravda morala da se traži na putu, a ne u institucijama.
- Naš stav ostaje jasan. Građani koji su deset mjeseci protestovali učinili su ono što je posao države - zahtijevali zaštitu, odgovornost i bezbjednost. Ako sve ostane samo na najavi, bez konkretnih mjera - blokade neće biti prekinute - poručili su oni.
Očekuju da ovo bude početak stvarne promjene, a ne simboličan potez.
- Naše blokade nijesu čin inata, nego borba da živimo u društvu u kojem nas štite institucije koje finansiramo, a ne društvu u kojem moramo blokirati puteve da bismo tražili pravdu. Hvala svima koji ostaju dostojanstveni, hrabri i istrajni. U ime svih onih koji traže: pravdu, odgovornost i bezbjednost - za nas i našu djecu - zaključili su u reagovanju.

1084x550

Porodice stradalih u dva masakra na Cetinju traže zvaničnu potvrdu smjene, premještanja ili penzionisanja Gorana Jokića

Godinu dana nakon što je Donald Tramp po drugi put položio zakletvu, jasno je da je njegov drugi mandat znatno uzdrmao i američku politiku i globalni poredak. Kako je ranije upozorio The Economist, Tramp je napao međunarodni sistem zasnovan na pravilima, narušio savezništva i uveo duboke podjele unutar same Amerike, sukobljavajući se s Kongresom, sudovima, medijima, univerzitetima i državnom administracijom.
Rastuće nezadovoljstvo vidi se i u anketama. Trampov neto rejting pao je sa +2 na –19, što je njegov najniži rezultat u ovom mandatu. Dok je na početku mandata 37 odsto Amerikanaca smatralo da zemlja ide u dobrom pravcu, sada to misli samo 31 odsto, dok 61 odsto vjeruje da SAD idu pogrešnim putem.
Posebno loše ocjene Tramp dobija za ekonomska pitanja i inflaciju – rejting njegove politike u toj oblasti pao je sa +6 na –27. Iako je ilegalna imigracija smanjena u odnosu na period administracije Džoa Bajdena, podrška Trampovoj imigracionoj politici takođe opada.
Analiza The Economista, zasnovana na podacima JutGova, pokazuje da je nezadovoljstvo Trampom prisutno čak i u saveznim državama koje su glasale za njega 2024. godine, što predstavlja upozorenje za republikance pred predstojeće međuizbore. Najveću podršku Tramp i dalje ima među bijelim i muškim biračima, dok su mlađi, pripadnici manjina i visokoobrazovani građani među njegovim najžešćim kritičarima. Zanimljivo je i da su penzioneri, tradicionalno pouzdana republikanska baza, sve manje entuzijastični.
Dok republikance najviše brinu imigracija, porezi i državna potrošnja, demokrate su fokusirane na zdravstvo i klimatske promjene – razlike koje dodatno produbljuju političke podjele u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pad popularnosti Donalda Trampa: Čak 61 odsto Amerikanaca vjeruje da SAD idu u pogrešnom pravcu

Evropski parlament odlučio je da zamrzne proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa, potvrdile su danas glavne političke grupacije u EP.
Ovu mjeru podržali su socijaldemokrate (SD) i poslanici Evropske narodne partije (EPP), dok je ona izazvala podjele među evropskim nacionalističkim strankama.
Predsjednica poslaničke grupe SD Iratkse Garsija Peres izjavila je novinarima da među političkim grupama postoji "većinski dogovor" da se zamrzne trgovinski sporazum koji su EU i SAD postigli prošle godine, piše Figaro.
Najveća politička grupa u EP, EPP, takođe je potvrdila obustavu daljih razgovora o tom sporazumu.
Predsjednik poslaničke grupe EPP Manfred Veber ocijenio je da je sprečavanje bescarinskog pristupa američkih kompanija evropskom tržištu "veoma snažan alat".
Predsjednica centrističke grupe Obnovimo Evropu (Renew) Valeri Aje istakla je da je riječ o "izuzetno moćnoj poluzi", navodeći da ne vjeruje da bi američke kompanije bile spremne da se odreknu evropskog tržišta.
S druge strane, dio nacionalističke desnice usprotivio se zamrzavanju sporazuma. Kopredsjednik grupe Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) Nikola Prokaćini ocijenio je da je takva odluka "greška".
Suprotan stav ima grupa Patriote, na čijem je čelu francuski europoslanik Žordan Bardela, koja podržava "suspenziju" sporazuma. Bardela je poručio da je u odnosima sa SAD sada na snazi "odnos snaga". Dogovor, postignut tokom ljeta, predviđa carine od 15 odsto na izvoz iz EU u SAD, dok bi američki izvoz u EU bio oslobođen carina.

Odluka EP: Poslije Trampovih prijetnji zamrznut trgovinski sporazum EU-SAD

,,Dana 01.12. 2020. godine korisnik DN3GOV (Petar Lazović) i korisnik 5S7GLO (Ljubo Milović) razgovarali su o potencijalnom poslu u vezi krijumčarenja kokaina iz Ekvadora u Evropu...” Ovo je tek djelić iz obimnih informacija o švercu kokaina, koju je Europol slao na adresu Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog državnog tužilaštvau Crnoj Gori krajem 2021. i polovinom 2022. godine, ali i kasnije. &nbsp; U više navrata, po zamolnici iz Podgorice, francuski Europol je slao obimne, klasifikovane, obavještajne podatke kolegama iz Crne Gore. Od kako je 29. aprila 2022. godine imenovan za šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, Predrag Šuković je jedina adresa u Crnoj Gori na koje stiže povjerljivi materijal iz Francuske. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190112_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120190112_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="CENTAR ZA ISPORUKE KA EVROPI: Luka Gvajakil"> <figcaption>CENTAR ZA ISPORUKE KA EVROPI: Luka Gvajakil(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ISTINE I LAŽI O ŠVERCU IZ EKVADORA &nbsp; Priča o krijumčarenju narkotika iz Južne Amerike, posebno Ekvadora i Kolumbije, nije nova priča. Prema podacima američke agencije za borbu protiv krijumčarenja DEA, zapljena kokaina u Zapadnoj i Centralnoj Evropi dostigla je rekordnih 315 tona 2021. godine, a pretpostavlja se da – i nakon brojnih međunarodnih policijskih akcija – krijumčarenje narkotika prema Evropi nije smanjeno, naprotiv. &nbsp; U dosadašnjoj praksi stranih agencija za borbu protiv transnacionalnog krijumčarenja droge, evkadorska luka Gvajakil je prepoznata kao jedan od važnih centara za šverc kokaina iz Južne Amerike. &nbsp; Iz objava ekvadorskih medija vidi se da je mnogima iz Evrope bio veoma interesantan Ekvador. Ne samo iz turističkih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260120190116_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971" data-rendition-name="original" width="1227" height="950" loading="lazy" alt="PRECIZNA EVIDENCIJA: Naslovnica lista Primicias"> <figcaption>PRECIZNA EVIDENCIJA: Naslovnica lista Primicias(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Između 2017. i 2021. godine, prema migracionim izvještajima, u Ekvador je ušao 721 Albanac, 1.053 Bjelorusa, 3.111 Grka i 192 Crnogorca. Procjenjuje se da 30 odsto njih dolazi zbog šverca droge, a nastanili su se u zatvorenim zonama luke Gvajakila – piše ekvadorski časopis ,,Primisias” (Primicias). &nbsp;&nbsp; Da je Ekvador značajna destinacija za krijumčarenje narkotika, prvenstveno kokaina, odavno je poznato brojnim evropskim policijama i tužilaštvima. &nbsp;&nbsp; Ali, jedino je do sada Specijalno državno tužilaštvo u Crnoj Gori povezalo Ekvador sa - švercovanjem cigareta. I to ne na osnovu izvještaja naših zapadnih partnera, već su optužni akti su sačinjeni uz očiglednu zloupotrebu izvještaja Europola!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260120190116_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="STOJE IZA OPTUŽNICE: Trojac specijalnih tužilaca - Medojević, Vukotić i Janković"> <figcaption>STOJE IZA OPTUŽNICE: Trojac specijalnih tužilaca - Medojević, Vukotić i Janković(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  12 ,,POKRETNIH” REČENICA Novinarska ekipa Televizije E razotkrila je da se u optužnici SDT-a protiv Aleksandra Mijajlovića i još sedam optuženih, koju potpisuje specijalni tužilac Miroslav Turković, Skaj poruke koje je Europol dostavio u vezi krijumčarenja kokaina - upotrebljavaju se za dokazivanje šverca cigareta?! &nbsp; A te iste poruke koristi i tužilački trojac Ivan Medojević, Jovan Vukotić i Maja Janković u optužbama za šverc kokaina iz Ekvadora. &nbsp; Kako je to bilo moguće? &nbsp; Televizija E je pokušala da iz Specijalnog državnog tužilaštva dobije odgovor. &nbsp; -Da li je tužilaštvo upoznato sa činjenicom da su iste SKY poruke, koje je Europol dostavio državnim organima u vezi sa trgovinom kokainom, korišćene &nbsp;u istrage koje se odnose na šverc cigareta iz Ekvadora – pitala je novinarka Televizije E specijalnog tužioca, portparola Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190116_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260120190116_737afb5dd363b6bbb397d11cb7ec8769a8fa7b73c8b2e5a3c6a1818032e62eec" data-rendition-name="original" width="900" height="582" loading="lazy" alt="DUGOTRAJNO, UPORNO ĆUTANJE: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>DUGOTRAJNO, UPORNO ĆUTANJE: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije bilo odgovora iz SDT-a na čijem je čelu Vladimir Novović. Uprkos ćutanju, analiza tužilačkog materijala nedvosmisleno ukazuje: podmetanje 12 rečenica iz jedne istrage u sasvim drugi tužilački slučaj nije moglo da se desi greškom, niti je plod slučajnosti. &nbsp;&nbsp; MANIPULISANJE NADIMCIMA Nije to, međutim, jedina sumnja na zloupotrebu Skaj poruka. Upoređivanjem obavještajnog dokumenta Europola i optužnice za šverc cigareta i kokaina, novinarski tim Televizije E uočio je još jednu važnu izmjenu. &nbsp; Skaj šifru 5OIQOW iza koje se, kako Europol tvrdi, krije korisnik kriptovane komunikacije koji se služi nadimcima ,,Miki”, ,,Miki 1” i ,,Novi Miki”, Specijalno državno tužilaštvo – bez ikakvog dokaza i bez pozivanja na Europolov izvještaj – naprasno pripisuje podgoričkom biznismenu Aleksandru Mijajloviću. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190120_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260120190120_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8" data-rendition-name="original" width="2478" height="874" loading="lazy" alt='OBRAZLOŽENJE ZA ,,RIPLIJA": Izvod iz optužnice kojim se ,,objašnjava" porijeklo nadimka ,,Aco"'> <figcaption>OBRAZLOŽENJE ZA ,,RIPLIJA": Izvod iz optužnice kojim se ,,objašnjava" porijeklo nadimka ,,Aco"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Komunikacija između korisnika SKY Ecc naloga sa šifrom DN3GOV i korisnika naloga sa šifrom 5OIQOW, na logičan i razuman način dovodi do zaključka da je licu koje je na SKY Ecc aplikaciji za kriptovanu komunikaciju koristilo nalog sa šifrom &nbsp;5OIQOW - nadimak ,,Aco”. Pri tom, okrivljeni Aleksandar Mijajlović nije sporio ovu činjenicu pa je dajući podatke o sebi naveo da je ,,Aco” njegov nadimak – piše, između ostalog, u optužnom aktu za šverc cigareta. &nbsp; Objašnjenje specijalnog tužioca Turkovića u optužnici zaista djeluje kao prizemna konstrukcija da se zamaskira manipulacija. Jer, Europolov dokument ni u jednom dijelu ne pominje nadimak Aco, već samo nadimke ,,Miki”, ,,Miki 1” i ,,Novi Miki”! &nbsp;&nbsp; To navodi na sumnju da je iz Specijalnog policijskog odjeljenja ili Specijalnog državnog tužilaštva - zloupotrijebio Skaj poruke i prepravljao Obavještajni dokument Europola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190120_6cf43b7c165c12a331a36c8c56b55e106a85eb774d9e405a93ff97dbacf4ca58.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260120190120_6cf43b7c165c12a331a36c8c56b55e106a85eb774d9e405a93ff97dbacf4ca58" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgrada u Podgorici u kojoj je Viši sud i Vrhovni sud Crne Gore"> <figcaption>ĆUTANJE INSTITUCIJA: Zgrada u Podgorici u kojoj je Viši sud i Vrhovni sud Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SLJEPILO NADLEŽNIH &nbsp; I sve je to prošlo mimo očiju sudija koje su, očito lakonski, potvrđivale optužnice. I sve to dešava nakon upozoravajućeg otkrića hrvatskog advokata Anta Nobila, koji je direktno optužio specijalnog tužioca Šoškića za zloupotrebu službenog položaja u slučaju optužnice protiv Milivoja Katnića, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp; Zato se sada otvara niz pitanja. Da li će se nastaviti ćutanje glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića? Hoće li reagovati Tužilački savjet? Hoće li Viši sud ili Apelacioni pokrenuti pitanje bezrezervnog potvrđivanja optužnica? &nbsp; Mnogo pitanja za sada bez jednog odgovora. Novinarski tim Televizije E će i narednih dana u prilozima razotkrivati brojne nelogičnosti i manipulacije u optužnim aktima. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako su ,,Miki” i ,,Novi Miki” iz Europola postali ,,Aco” u optužnicama SDT-a?!

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
&nbsp;U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
&nbsp;Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Tag: dva-masakra-na-cetinju

Janjušević: Analiza institucija izostala, ostavki nije bilo

Porodice stradalih u dva masakra na Cetinju traže zvaničnu potvrdu smjene, premještanja ili penzionisanja Gorana Jokića

Pad popularnosti Donalda Trampa: Čak 61 odsto Amerikanaca vjeruje da SAD idu u pogrešnom pravcu

Odluka EP: Poslije Trampovih prijetnji zamrznut trgovinski sporazum EU-SAD

Kako su ,,Miki” i ,,Novi Miki” iz Europola postali ,,Aco” u optužnicama SDT-a?!

Sjutra pretežno oblačno, do 11 stepeni

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO