Članovi Državne revizorske institucije Zoran Jelić, Nikola N. Kovačević i dr Milan Dabović najoštrije su demantovali tvrdnje poslanika Vasilija Čarapića i Duško Stjepovića o navodnim visokim zaradama i političkom uticaju, ocjenjujući njihove izjave neosnovanim, netačnim i pravno neutemeljenim, te štetnim za ugled institucije i mladih profesionalaca.
- Povodom našeg zahtjeva o medijaciji a vezano za postupanje u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru , najoštrije demantujemo navode poslanika Čarapića i Stijepovića koje su, tim povodom izrekli na 62. sjednici Administrativnog odbora odrzanoj 16.11. 2025g. Demantujemo navode da su naše zarade , iznosile četiri do šest hiljada eura, što je lako provjeriti iz naših imovinskih kartona koje objavljuje ASK - naveli su oni.
Poslanici Čarapić i Stjepović su, cijene oni, još jednom pokazali da nijesu na nivou funkcija koje obnašaju.
- Njihove duskusije i argumentacija su pravno neutemeljene jer su se služili neistinama, te pokazali neznanje, nekompetentnost - decidni su članovi DRI.
Njihova konstatacija ,,da su Senatori Kovačevič i Jelić ostali duže na funkcijama" nije tačna jer, pojašnjavaju oni, Administrativni odbor donosi odluke o prestanku funkcije kada se steknu zakonski uslovi što se jasno vidi iz dopisa Institucije koji su upućeni predsjedniku Skupštine i Administrativnom odboru čiji su članovi.
- Izjavu poslanika Stijepovića da smo ,,pod političkim uticajem" najbolje demantuje Transparency international organizacija iz Vašingtona Ona je u izvještaju "Transparentnost političkog finansiranja u zemljama Zapadnog Balkana i Turske", pod pitanjem "da li su institucije zadužene za nadzor finansiranja političkih subjekata nezavisne od političkog uplitanja?", ocijenila Državnu revizorsku instituciju kao instituciju koja je nezavisna od političkih uticaja. Državna revizorska institucija "djeluje nezavisno u odnosu na druge aktere i da su njene aktivnosti nestranačke, odnosno da ne pokazuju znake pristrasnosti" - naveli su oni.
Šteta je, kažu, za mlade ljude, koji tek treba da izgrade karijere.
- Žalimo zbog toga. Ipak, uvjereni smo da ce doći vrijeme kada će se morati odgovarati za sva nepočinstva - dodali su članovi DRI.
Podvlače da su ponosni na rezultate koje su postigli.
- Na doprinos koji smo dali u izgradnji Drzavne Revizorske Institucije i države Crne Gore i u prilog tome, najvažnije, te rezultate su prepoznale najznačajnije evropske institucije poput Evropske komisije, Savjeta Evrope, Evropskog direktorata za Budzet, Evropskog Računskog Suda, Međunorodnog Monetarnog Fonda, Računski sud Portugala te same Vlade Crne Gore. Ocijenjeni smo kao najbolja institucija u Crnoj Gori u pregovaračkom procesu pridruživanju EU - zaključili su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Članovi DRI demantuju navode Čarapića i Stjepovića o visokim zaradama i političkom uticaju: Još jednom su pokazali da nijesu na nivou funkcija koje obnašaju

Tokom jula i avgusta 2025. godine, službenici mješovite patrole Stanice granične policije Rožaje i Odjeljenja bezbjednosti Rožaje evidentirali su sedam slučajeva upotrebe vatrenog oružja tzv. šenlučenja na teritoriji Republike Kosovo, u pograničnom području koje gravitira prema ski-centru Hajla-Štedim, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je to saopštio odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana o incidentima u kojima je došlo do pucnjave sa teritorije Kosova u pravcu objekata na crnogorskoj strani u zoni skijalista Hajla-Štedim.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova bilježi incidente i povrede državne granice koji potiču sa teritorije Kosova. O ovim svim slučajevima pisanim putem obavještavalo je Ministarstvo vanjskih poslova, kako bi se navedena pitanja rješavala diplomatskim putem, uz sprovođenje mjera iz nadležnosti MUP-a i Uprave policije - kazao je Šaranović.
On je rekao da je 23. jula 2025. godine, iz pravca teritorije Republike Kosovo, pucano iz vatrenog oružja u objekat zadnje stanice ski-centra Hajla-Štedim.&nbsp;
- Uviđajem je utvrđeno da je pucano iz vatrenog oružja različitih kalibara i iz više pravaca, pri čemu je krov objekta pogođen sa ukupno 20 projektila. O događaju je blagovremeno obaviještena Granična policija Republike Kosovo, a predmetni incident još uvijek nije rasvijetljen - kazao je Šaranović.
Takođe, kako je rekao, 24. avgusta ove godine je došlo do povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Kosova pucanjem iz vatrenog oružja, kada je sa tri projektila pogođena limena metalna konstrukcija zadnje stanice ski-centra u izgradnji. U momentu incidenta, kako je rekao, patrola Granične policije Crne Gore nalazila se u službenom vozilu neposredno ispod objekta.
- Na sastancima graničnih policija Crne Gore i Republike Kosovo, održanim 31. 7. 2025. godine u Prizrenu i 15. 8. 2025. godine u Rožajama, na nivou šefova graničnih policija obje države, sa posebnom pažnjom razmatrani su granični incidenti i povrede državne granice Crne Gore počinjene sa teritorije Kosova. Na tim sastancima dogovorene su konkretne aktivnosti usmjerene na održavanje stabilnog bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima dvije države. U cilju sprečavanja svih oblika prekograničnog kriminala, dogovoreno je i povećanje broja zajedničkih patrola uz zajedničku državnu granicu - istakao je Šaranović.
On je istakao da Uprava policije planski intenzivira operativno prisustvo i realizuje patrolne djelatnosti pješačkim i motorizovanim patrolama i osmatranjem iz vazduha u cilju obezbjeđenja stabilnog bezbjednosnog ambijenta duž državne granice Crne Gore.
- Ministarstvo vanjskih poslova je povodom ovih događaja, 17. 9. 2025. godine, uputilo Verbalnu notu Ambasadi Republike Kosovo u Crnoj Gori kojom je ukazano na učestale povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Republike Kosovo i očekivanje da će nadležni organi Republike Kosovo identifikovati i procesuirati počinioce ovog incidenta. Istom notom, MVP je podsjetilo na značaj sprovođenja zaključenih sporazuma: Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo, Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi–Kućište i Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o regulisanju režima pograničnog saobraćaja, koji su, nakon obostrane ratifikacije, stupili na snagu - naglasio je Šaranović.
Ministar je istakao i da je Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama, povodom povreda državne granice u julu i avgustu, formiralo dva predmeta protiv NN učinilaca, zbog krivičnih djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
- Takođe, rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama navodi da su Uprava policije i službenici Stanice granične policije Rožaje, u saradnji sa Osnovnim tužilaštvom, kontinuirano uključeni u prikupljanje dokaza, dokumentovanje i nadzor lica osumnjičenih za počinjenje krivičnih djela koja se odnose na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti. Sve aktivnosti sprovedene su u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Crne Gore, uz striktno poštovanje procedura vezanih za obezbjeđenje bezbjednosti službenika i građana, kao i očuvanje integriteta i dokaza. Službenici Uprave policije i Tužilaštva redovno izvještavaju nadležne organe Ministarstva unutrašnjih poslova o svim preduzetim mjerama i rezultatima, čime se omogućava koordinisana reakcija na granične incidente i povrede državne granice - rekao je Šaranović.
Pored toga, Šaranović kaže da su planirane su dodatne preventivne mjere koje uključuju pojačano prisustvo patrola na graničnim prelazima, motorizovane i pješačke patrole u pograničnom području, te korišćenje nadzornih sistema i dronova za praćenje teritorije u cilju smanjenja rizika od ponovljenih incidenata.
- Svi nadležni organi, uključujući MUP, Upravu policije, Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama i Ministarstvo vanjskih poslova, nastavljaju intenzivnu saradnju sa partnerskim organima Republike Kosovo. Koordinacija uključuje redovne sastanke, zajedničke patrole, razmjenu operativnih informacija, kao i preventivne aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima. Na ovaj način Crna Gora demonstrira posvećenost dosljednoj primjeni zakona, zaštiti državne granice i jačanju bilateralne saradnje sa Republikom Kosovo, uz stalnu implementaciju preventivnih i operativnih mjera koje imaju za cilj smanjenje rizika od budućih incidenata. - poručio je Šaranović.
<h2>"Nema imena do kojeg nećemo doći"</h2>
Šarnović je kazao da su službenici Uprave policije, angažovani na suzbijanju i sprečavanju krijumčarenja i distribucije opojnih droga, podnijeli 458 krivičnih prijava protiv 548 osoba (od kojih su 40 članova OKG), zbog počinjenih 507 krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga.
On je rekao da su službenici Uprave policije učestvovali su u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je pronađeno preko 10 tona narkotika.
- U ovom periodu podnijeto je 1.649 prekršajnih prijava protiv 1.654 lica, za počinjenih 1.653 prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Broj zapljena opojnih droga u istom periodu iznosi 2.413, dok ukupna količina pronađene opojne droge iznosi 1,2 tone (1.218.164,91 grama) i 13.523 komada stabljika marihuane, te 8.961 komad farmaceutskih proizvoda i sintetičkih droga. Službenici Uprave policije i dalje učestvuju u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je ukupno pronađeno preko 10 tona narkotika. - kazao je Šaranović odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Duška Stjepovića.
On je, pored ostalog, istakao hapšenje većeg broja osoba u okviru realizacije predmeta „General” zbog krijumačanjera 2,4 tone kokaina tokom 2020. i 2021. godine, iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, kao i realizaciju akcije „Vessel” usmjerenu na otkrivanje krijumčarenja 509 kilograma iste droge crnogorskim brodom „Budva”, koja je zaplijenjena u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine.
- Isplivali smo na površinu i pokazali da nema tog imena do kojeg nećemo doći. Svi koji su govorili da sprovoodimo politički veting ili se terete od strane nadležnih organa ili su već u pritvoru - rekao je Šaranović.
Šaranović je rekao da službenici Uprave policije koji su posljednjih 20 godina radili u Odsjeku za borbu protiv droga prednjače u ovim predmetima.
- Ubjedljiva većina policijskih službenika koji su procesuirani u slučajevima organizovanog kriminala su dugogodišnje starješine Odsjeka za borbu protiv droga. Mnogo je imena - od Bugarina, Milovića... - rekao je Šaranović.
<h2>Janović: Pogrešan red poteza</h2>
Šaranović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Janovića o zapošljavanju budućih policajaca, uvjerava da Uprava policije obezbjeđuje visok stepen stručnosti i odgovornosti novih službenika, čime se, tvrdi, minimizuje rizik od eventualnih propusta u radu.
Janović je pitao Šaranovića smatra li da budući policijski službenici mogu da dobiju sva neophodna znanja i vještine koje se uobičajeno dobijaju tokom četvorogodišnjeg školovanja za samo nekoliko mjeseci?&nbsp;
- Ko će biti odgovoran ukoliko se ispostavi da dio njih ne poznaje dovoljno procedure, vještine ili zakonska ovlaćenja neophodna za vršenje poslova policijskog službenika - pitao je Janović.
Šaranović je u odgovoru naveo da je danas objavljena lista kandidata koji su ušli u finalnu fazu provjera Javnog poziva za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja u Upravi policije.
- Nakon navedenih provjera, Ministarstvo unutrašnjih poslova sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva, nakon čega slijede Provjera integriteta i profesionalnih kompetencija kandidata i Provjera znanja, sposobnosti i vještina kandidata - rekao je Šaranović.
Radi se, kako je rekao, o kandidatima koji imaju visoku stručnu spremu. Napomenuo je da će svi kandidati koji budu primljeni u Upravu policije, u okviru ovog posebnog postupka zapošljavanja, proći osnovnu policijsku obuku u saradnji sa Policijskom akademijom.
- Lica koja zasnuju radni odnos u skladu sa članom 133 Zakona o unutrašnjim poslovima, odnosno u posebnom postupku zapošljavanja, dužna su da u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa završe osnovnu policijsku obuku. Policijski službenici koji su zasnovali radni odnos u Policiji u skladu sa članom 133a ovog zakona zasnivaju radni odnos u zvanju policajac i dužni su da ostanu u radnom odnosu u tom policijskom zvanju najmanje tri godine - kazao je, pored ostalog, Šaranović.
Janović je upozorio na pogrešan redosljed poteza po kojem MUP prvo zapošljava policajce, a nakon toga ih šalje na obuku.
- Mi smo jedina država koja nekom daje ovlašćenja, pa ih onda obučava. Ti ljudi moraju da znaju kako da privedu nekog, kako da barataju oružjem. Oni se nazivaju policajcem, pa će tek onda da vrše obuku. Mislim da je to pogrešno - rekao je Janović, pitajući što se dešava sa policajcem.

Tamara Klikovac

Šaranović: Tokom jula i avgusta sedam pucnjava sa Kosova u pograničnom području Hajla-Štedim, u jednoj 20 projektila pogodilo krov stanice žičare

Sokolić opet pjeva o Crnoj Gori. I to sa 0,07 odsto podrške koliko je dobio na posljednjim izborima u Hrvatskoj od ukupnog broja birača, taman koliko mu treba političkog vazduha da cvrkuće iz svakog Milovog kaveza - poručio je poslanik Demokrata Duško Stjepović u reagovanju na izjavu hrvatskog europoslanika Tomislava Sokola u kojoj je ustvrdio da lider te partije Aleksa Bečić, koji je proglašen nepoželjnim u Hrvatskoj, ni milimetra ne odstupa od dosadašnje politike.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsokol-o-becicevom-intervjuu-osoba-proglasena-nepozeljnom-u-hrvatskoj-ne-odstupa-milimetra-od-dosadasnje-politike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Stjepović je rekao da žali što ga je Bečić istinom razobličio pred hrvatskom javnošću.
- Zamislite evropskog poslanika kojeg je od 3,5 miliona birača glasalo nešto više od 2000 birača. Čovjek ispod statističke greške. Takva jedna figura ne može poremetiti ni odnose u svom kvartu, a kamoli odnose između dvije zemlje. Ma kaoliko se Sokolić trudio. U konačnom znamo da su za Sokolića Milo i Aco Mijajlović heroji, a mi problem. Jasno mu je da mi znamo i zbog čega. Zato i raste nervoza - naveo je on.

Stjepović: Bečić razobličio istinu pred hrvatskom javnošću

Poslanik Demokrata Duško Stjepović preduhitrio je i tužilaštvo i sud pa je sam donio presudu u jednoj od posljednjih akcija Specijalnog državnog tužilaštva u kojoj su uhapšeni crnogorski biznismen Aleksandar Mijajlović i bivši visoki funkcioner bezbjednosnih službi Drago Spičanović.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je u emisiji "Načisto" da se užasno osjeća čitajući prepiske iz naredbe o sprovođenju istrage, ali je konstatovao da treba sačekati da se sprovedu dokazi i epilog ovog slučaja.
- Užasno se osjećam čitajući to i za koga god se dokaže od tih i bilo kojih drugih lica da je učestvovalo u nečemu takvom - što se mene tiče neka odgovara u skladu sa zakonom - rekao je Zirojević.
Uslijedila je upadica Stjepovića po čijem mišljenju nema potrebe za dokazima jer se "to već dokazalo".
Zirojević je pitao šta se dokazalo, na šta je poslanik Demokrata odgovorio pitanjem: "Jeste li Vi čitali poruke?".
- I Vi ste završili pravo - začuđeno je pitao Zirojević.
Stjepović je potvrdno odgovorio uz novo pitanje: "Šta će Vam presuda za to".
Zirojević je potom rekao da sve što se čita u porukama iz naredbe o sprovođenju istrage svaki dan to se ima javno od predsjednika parlamenta koji raspiruje vjersku i nacionalnu mržnju.
- Treba li da pominjem predsjednika Opštine Pljevlja, crkvene velikodostojnike, Gornje zaostro... Pa im (ljudima iz vlasti) kaže Mijajlo Backović: "Mi smo vas tu doveli, mi vas plaćamo, radićete kako mi kažemo, inače ćemo vas smijeniti. I niko se ne ograđuje - ustvrdio je Zirojević.

Stjepović presuđuje bez suda: Šta će Vam dokazi za prepiske; Zirojević: I Vi ste završili pravo?

Poslanik Demokrata Duško Stjepović nastavlja utabanim tragom svojih partijskih kolega, koristeći skupštinsku govornicu, ovoga puta u Danskoj, kao pozornicu za direktan udar na Hrvatsku. Njegovo izlaganje, prepoznatljivo po provokacijama i opasnim insinuacijama, djeluje kao svjesna i koordinisana namjera da se Crna Gora zadrži što dalje od članstva u Evropskoj uniji. A Hrvatska – kao susjed, partner i članica EU – u tom procesu ima ključnu ulogu. Stjepović &nbsp;je kao predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, &nbsp;boravio &nbsp;u Kopenhagenu, gdje je bio učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Stjepović je poručio da „neki susjedi umišljaju da članstvo u EU znači pravo da drugima drže lekcije iz demokratije“, insinuirajući da Hrvatska zloupotrebljava svoj položaj.&nbsp; - Neki susjedi su uvjereni da im članstvo u Evropskoj uniji daje za pravo da drugima drže lekcije iz demokratije i da tu svoju poziciju mogu zloupotrebljavati na krajnje nekorektan način – na način koji njihovim susjedima nije padao na pamet kada su oni ulazili u ovo odabrano evropsko društvo. Taj naš susjed nije u poziciji da bilo kome drži lekcije sve dok se njegov državni vrh i ljudi koji ga danas ovdje predstavljaju jasno i glasno ne ograde od izjava, pjesama i poteza koji su, da ostanem u diplomatskom rječniku, suprotni svemu onome što predstavlja antifašizam - kazao je on.&nbsp; Njegovo izlaganje, kako saznaje Portal ETV, &nbsp;bilo je u potpunosti na "istim talasnim dužinama" sa predstavnikom delegacije Srbije iz Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića.&nbsp; Ovaj nastup još jedna je u nizu provokacija Hrvatske. Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović iskoristio je nedavno gostovanje na A plus televiziji da provocira naše susjede u Hrvatskoj, noseći značku na kojoj su brod „Jadran“, a zbog koje je iz Zagreba početkom avgusta stigla protestna nota.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324" data-rendition-name="original" width="1930" height="1080" loading="lazy" alt="Ktrapović na A plus"> <figcaption>Krapović na A plus(Photo: A pluss TV/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".&nbsp; Takvi potezi i poruke, kako su tada naveli, nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje. Školski brod "Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp; U odgovoru Televiziji E su ranije naveli da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp; Republika Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i Ivana Anušića. Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. Posljednji u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Stjepovićeva izjava samo doliva ulje na vatru i potvrđuje ono što je sve teže ignorisati – sistemski otpor jednog političkog krila prema svakom koraku koji vodi Crnu Goru ka članstvu u EU. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCskoCKds52I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Demokrate nastavile sa provociranjem susjeda: Stjepović se u Danskoj obrušio na Hrvatsku

Danas je potpisan Protokol o razumijevanju o parlamentarnoj saradnji između Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore i Odbora za vanjske poslove i odbranu Senata Republike Italije, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Duško Stjepović i članovi Odbora Seid Hadžić i Nikola Janović sastali su se danas sa delegacijom Odbora za vanjske poslove i odbranu Senata Republike Italije, predvođenom predsjednicom tog radnog tijela Stefanijom Kraksi.
Tokom sastanka razgovarano je o unapređenju bilateralne saradnje između Crne Gore i Italije, sa posebnim fokusom na jačanje političkog dijaloga, razmjenu iskustava i zajedničko djelovanje u oblastima od obostranog interesa.
Predsjednik Odbora Duško Stjepović izrazio je zadovoljstvo inicijativom italijanske strane za potpisivanje Protokola o razumijevanju o parlamentarnoj saradnji, ističući da to predstavlja potvrdu snažne volje Italije, kao članice EU, za najbližu saradnju sa Crnom Gorom na obostranu dobrobit.
Stjepović je naglasio da Crna Gora izuzetno cijeni podršku Italije u procesu pristupanja Evropskoj uniji, kao i savezništvo i blisku saradnju sa Italijom u okviru NATO saveza. Upoznajući goste sa napretkom u integracionom procesu, on je najavio očekivanu dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja, te da 2028. Crna Gora može postati naredna članica Unije. S tim u vezi, akcentovao je značaj da proces proširenja živi, i da ideja o EU živi.
Predsjednica Odbora za vanjske poslove i odbranu italijanskog Senata Kraksi naglasila je značaj parlamentarne diplomatije i istakla da je današnje potpisivanje Protokola dokaz da Italija želi biti blizu Crne Gore na njenom evropskom putu.&nbsp;
U kontekstu trenutnih geopolitičkih dešavanja, Kraksi je ukazala na značajnu ulogu koju Crna Gora ima na Zapadnom Balkanu, ocijenivši je kao primjer harmoničnog suživota svih naroda u regionu.
Senator Luiđi Spanjoli istakao je da Crna Gora nosi dodatnu vrijednost za Evropu, posebno kroz svoje multietničko i multikonfesionalno društvo, što u trenutnim složenim migracionim trendovima predstavlja primjer dobre prakse za zemlje članice EU.
U razgovoru sa delegacijom Senata, član Odbora Nikola Janović ukazao je na potrebu zajedničkog rada svih političkih aktera u Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji, ističući da je 80 odsto građana Crne Gore snažno opredijeljeno za pridruživanje EU, te da je podrška Italije u ostvarivanju ovog cilja od izuzetnog značaja.&nbsp;
Član Odbora Seid Hadžić afirmisao je poziciju Crne Gore kao države bogate različitostima i primjerom suživota. On je iskazao interesovanje za realizovanje konkretnih oblasti saradnje u okviru sporazuma, sa posebnim naglaskom na dijasporu.
Dodaju da potpisivanjem ovog dokumenta dodatno su učvršćeni bilateralni odnosi, čime je stvoren okvir za intenzivniju saradnju u oblastima vanjske i odbrambene politike, uključujući i situaciju unutar Evropske unije, ekonomske saradnje, saradnje u oblasti bezbjednosti i borbe protiv terorizma, ekoloških i klimatskih izazova, kulture i migracija.&nbsp;
Obje strane izrazile su uvjerenje da će ovaj dokument doprinijeti daljoj razmjeni znanja i iskustava te omogućiti konkretnu saradnju na projektima od zajedničkog interesa.&nbsp;
Sastanku je prisustvovala i ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela.

Potpisan Protokol o razumijevanju o parlamentarnoj saradnji Crne Gore i Italije

Da rok za izmjenu lične karte bude do 30. septembra ove godine, a ne 30. marta kako je sada predviđeno - juče su predložili poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković i Duško Stjepović iz Demokrata.
Oni su predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću dostavili Predlog zakona o izmjeni Zakona o ličnoj karti.
- Na osnovu člana 93 stav 1 Ustava Crne Gore i člana 130 Poslovnika Skupštine Crne Gore podnosimo Predlog zakona o izmjeni Zakona o ličnoj karti radi stavljanja u skupštinsku proceduru - navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Skupštine.
Za predstavnika predlagača koji će učestovati u radu Skupštine i njenih radnih tijela prilikom razmatranja Predloga ovog zakona određen je Duško Stjepović.
Laković i Stjepović su u obrazloženju ukazali da značajan broj građana nije izvršio zamjenu trenutno važećih ličnih karata, te da bi trebalo izbjeći administrativne prepreke kako bi im se osiguralo da nesmetano ostvare svoja prava i obaveze.
- Produžavanjem navedenog roka građanima se omogućava dodatno vrijeme za zamjenu Iičnih karata, čime se smanjuje rizik od eventualnih pravnih posljedica koje mogu nastati uslijed isteka trenutno važećih Iičnih karata - naveli su oni.
Dodali su i da ova izmjena zakona doprinosi efikasnijem radu nadležnih državnih organa, spriječavajući stvaranje administrativnih gužvi i doprinoseći kontinuitetu u izdavanju Iičnih karata na način koji odgovara potrebama građanama i tehničkim kapacitetima nadležnog organa.
<h2>Smanjenje zloupotreba i falsifikovanja</h2>
Izdavanje novih ličnih karata započelo je 30. marta 2020. godine, a kako su ranije saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, one koje su izdate prije tog datuma važe do 30. marta 2025. 
 
Oni su naglasili da su nove lične karte imaju prednost smanjenja mogućnosti zloupotrebe i eventualnog falsifikovanja tog dokumenta. 
 
- Upotrebom certifikata (za elektronsku identifikaciju i za kvalifikovani digitalni potpis) koji se nalaze u elektronskoj ličnoj karti, građani će imati priliku da, bez odlaska na šaltere područnih jedinica/filijala, obave veliki broj administrativnih obaveza - istakli su oni ranije. 
 
Kako su naveli, prilikom procedure izdavanja nove lične karte, koja je istovjetna dosadašnjoj, građaninu se uručuje sigurnosna koverta koja sadrži uputstvo za korišćenje, inicijalnu šifru i jedinstvene PIN i PUK kodove. 
 
Ti kodovi su, kako se dodaje, ujedno i pristupni podaci za aktivaciju nove lične karte, pa je sadržaj dobijene koverte neophodno sačuvati. 
 
- Aktivacija certifikata sadržanih u elektronskoj ličnoj karte vrši se pomoću čitača pametnih kartica. To je elektronski uređaj koji se povezuje sa računarom, ukoliko isti nema integrisani čitač, u koji je potrebno umetnuti elektronsku ličnu kartu - pojasnili su u MUP-u. 
 
Oni su naveli da je čitač dostupan u trgovinama koje se bave prodajom digitalne opreme. 
 
Iz MUP-a su istakli da čitač nije personalizovan, pa ga može koristiti više osoba, što znači da je jedan čitač dovoljan za jedno domaćinstvo ili kolektiv. 
 
Oni su podsjetili da su građani oslobođeni plaćanja administrativne takse za izdavanje lične karte, dok iznos naknade za obrazac iznosi pet eura.

Predlažu da se rok za izmjenu lične karte produži do 30. septembra

Podrškom koju je dao studentskim protestima, Pravni fakultet UCG zaslužio je da ga poslanik Demokrata Duško Stjepović označi kao „crni i omrčeni“. Za visoke standarde što su ih Demokrate postavile u obračunima sa neistomišljenicima, ovo je samo postizanje radne temperature, pa je Stjepović u nastavku objave Pravni fakultet proglasio za ispostavu DPS i procijenio da bi se neki bivši profesori, kad bi ustali iz groba, trkom vratili pod zemlju samo da ne gledaju šta im se sa fakultetom dešava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e" data-rendition-name="original" width="556" height="357" loading="lazy" alt="Stijepović objava"></figure>  Ono što Stjepović nije otkrio u svojoj objavi je da je trogodišnje studije na baš PF UCG završio za punih šest godina, sa prosječnom ocjenom 7,31. U svakom slučaju, Stjepović je zadužio indeks 2005, a osnovne studije okončao je 7. februara 2011. Drugi istaknuti poslanik Demokrata, Momčilo Leković, baveći se istom temom, pohvalio je Fakultet političkih nauka UCG - zbog toga što nije podržao studentske proteste, a onda je i on udario po Pravnom fakultetu jednako biranim riječima kao kolega mu Stjepović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105" data-rendition-name="original" width="575" height="494" loading="lazy" alt="Leković objava"></figure>  Istraživanje Antene M dalo je visoko zanimljive rezultate. Stijepovićev ritam studiranja "dvije godine za jednu" pravi je sprint ka diplomi bačelor u odnosu na spori ritam Momčila Lekovića. Toliko spor da se jedino notorni Boris Raonić može podičiti sporijim. Momčile je pošao na fakultet davne 2009. a trogodišnji studij završi je 23. septembra 2022. Pravilno računate - 13 ljetah! Iliti, četiri godine i jedno godišnje doba pride po godini fakulteta! Iz ugla navedenih brojeva sasvim moguće da poslanik Stjepović ima pravo - da ustanu iz groba, profesorima bi se život smučio kad bi viđeli kakvim je studentima država dopala u ruke.

Stjepović i Leković potrošili 19 godina da bi se domogli diplome „bečelor“ na „crnom i omrčenom“ Pravnom

Duško Stjepović, šef stalne Delegacije, i Nikola Camaj, član, učestvovali u radu Godišnjeg zasijedanja Parlamentarne skupštine NATO 2024.
Godišnje zasijedanje 2024. okupilo je 281 parlamentarca/ku iz 32 zemlje članice NATO, iz Sjeverne Amerike i Evrope, kao i delegate iz partnerskih zemalja i zemalja posmatrača, u cilju razmatranja aktuelnih bezbjednosnih pitanja i nacrta izvještaja komiteta Parlamentarne skupštine, s tim u vezi. 
Tokom zasijedanja održani su sastanci pet komiteta: Političkog, Komiteta za odbranu i bezbjednost, Komiteta za nauku i tehnologiju, Komiteta za demokratiju i bezbjednost i Komiteta za ekonomiju i bezbjednost. 
U okviru Plenarne sjednice učesnicima su se obratili: Rejmond Ganje, predsjednica Senata Kanade, Žastin Trudo, premijer, putem video konferencije Mark Rute, generalni sekretar NATO, vršilac dužnosti zamjenika generalnog sekretara Boris Ruge, kao i Ruslan Štefančuk, predsjedavajući Vrhovne rade Ukrajine.
Za predsjednika Parlamentarne skupštine NATO izabran je Markos Perestrelo iz Portugala, kao i potpredsjednici/e: Johan David Vadeful iz Njemačke, Đuli Cerovic iz Kanade, Agnes Vadai iz Mađarske, Alek Šelbruk iz Ujedinjenog Kraljevstva i Miko Savola iz Finske. 
Uslijedio je dio plenarne sjednice posvećen dodjeli nagrade: “Žene za mir i bezbjednost” koja je za 2024. godinu uručena Avril Hajnes, direktorici Nacionalne obavještajne službe Sjedinjenih Američkih Država.
Tokom sjednice usvojene su rezolucije: “Prekid ćutanja i borba za dostojanstvo: borba protiv seksualnog nasilja povezanog sa sukobom”, “Jačanje integrisane vazdušne i raketne odbrane NATO”, “Podsticaj tehnološkom napretku za podršku prosperitetu i bezbjednosti saveznika”, “NATO nakon Samita u Vašingtonu: obezbjeđenje budućnosti Saveza i podrška Ukrajini do pobjede”, i “Korišćenje potencijala odgovorne upotrebe vještačke inteligencije u vojne svrhe”, kao i Budžet za 2025. godinu.

Stjepović i Camaj na Godišnjem zasijedanju PS NATO

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

Tag: dusko-stjepovic