U emisiji „Kontroverza“ sa Mladenom Stojovićem“ na TV Podgorica Danijela Pavićević, sestra ubijenog vlasnika i glavnog i odgovornog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, saopštila je kako je nekadašnji policijski službenik Brajuško Brajušković, nakon ubistva, kazao, između ostalog, porodici da je on bio zadužen za Jovanovićevo praćenje i da je ulazio u njegov stan, a da mu je ključeve od stana dao Veselin Veljović, bivši direktor Uprave policije, što za Portal ETV kategorično negira Veljovićev advokat Mihailo Volkov.
- Nastavlja se diskreditacija lika i djela i profesionalnog ugleda Veselina Veljovića, sadaa na način da se stvori privid o navodnim njegovim kriminalnim radnjama u vezi sa radnjama na štetu pokojnog Duška Jovanovića, pa se s tim u vezi sad plasira neistina da je Veljović imao ključ od stana Jovanovića. Tu navodnu informaciju sestri pokojnoga Jovanovića dao je „čovjek poznat po istini“ Brajuško Brajušković. Veselin Veljovoć odgovorno tvrdi da nije imao, niti je mogao imati u posjedu ključ od stana Duška Jovanovića, niti do danas zna gdje se nalazi predmetni stan - kazao je Volkov.
Skupština Crne Gore podržala je 20. februara otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora koji će se baviti prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava u periodu od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.
Brajušković je pred Anketnim odborom svjedočio 17. juna, ali tada nije saopštio da mu je Veljović dao ključ od stana Duška Jovanovića.
Jovanovićeva sestra Danijela Pavićević, u emisiji na TV Podgorica rekla je da zna „pouzdano da je Brajuško Brajušković bio zadužen za praćenje Duška Jovanovića i da je ulazio u njegov stan“.
- Imao je i ključ od Duškovog stana, a nama članovima porodice je kasnije, u namjeri da očisti svoju savjest, priznao da je ključ dobio od svog nalogodavca Veselina Veljovića - ispričala je Pavićević.
Istakla je da je porodici jasno zašto na Anketnom odboru nije pomenuo da je pratio njenog brata.
- ...jer on sada želi neku drugu sliku o sebi da prikaže javnosti – smatra ona.
Brajušković je na Anketnom odboru 17. juna kazao da „nikad u životu“ nije ušao „u stan, niti ulaz gdje je Jovanović živio“.
U vrijeme ubistva Duška Jovanovića tajnom policijom rukovodio je Duško Marković, koji je, takođe, saslušavan pred Anketnim odborom i koji je kazao da službenici tadašnje Službe državne bezbjednosti nijesu pratili Jovanovića.
Jovanović je ubijen 27. maja 2004. godine, na ulici, ipsred redaakcije Dana, dok je ulazio u automobil. Do danas nije rasvijetljeno ko su bili nalogodavci ovoga zločina, a jedini pravosnažno osuđeni za učestvovanje u organizaciji ubistva Damir Mandić odslužio je kaznu od 19 godina zatvora, koliko je bio osuđen.
Policija i tužilaštvo nikada nijesu utvrdili ko su bile ubice kojima je Mandić pomagao, ko je naručio i platio da Jovanović bude ubijen, te zašto je ubijen.
Istraga traje i danas, međutim, sve su manje šanse da će ovaj zločin ikada biti rasvijetljen.
Nevladina organizacija Akcije za ljudska prava (HRA) prije nepunih dvije godine uputila je zahtjev Vladi Crne Gore da angažuje stranog eksperta za reviziju istrage ubistva Duška Jovanovića.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Volkov: Neistina da je Veselin Veljović imao ključ od stana Duška Jovanovića

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije vodila dosije u odnosu na vlasnika i glavnog i odgovornosnog urednika Dana Duška Jovanovića i ne posjeduju dokumentaciju za njegovo ubistvo, navedeno je u dopisu dostavljenom Anketnom odboru koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce.
Dopis, koji potpisuje direktor ANB-a Ivica Janović, je na početku današnje sjednice pročitao predsjedavajući Odbora Andrija Nikolić.
Informacije povodom slučaja ubistva Duška Jovanovića i drugih detalja u posjedu ANB zatražio je poslanik Demokrata Momčilo Leković.
- ANB je odgovorio da na osnovu raspoloživog dokumentacionog fonda, koji obuhvata i period bivše službe džavne bezbjednosti nije vodio dosije u odnosu na vlasnika i glavnog i odgovornosnog urednika Dana Duška Jovanovića i da ne posjeduju dokumentaciju za ubistvo koje se desilo 27. maja 2004. - pročitao je Nikolić odgovor Janovića.
T.K.

Portal ETV

Janović: ANB nije vodio dosije, niti ima dokumentaciju za ubistvo Duška Jovanovića

Predsjednik države Jakov Milatović je danas razgovarao sa Danijelom Pavićević, sestrom ubijenog glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića.&nbsp;
Pavićević se, kako je Milatović naveo na Iks mreži, zahvalila na dodjeli najvišeg državnog odlikovanja kojim je odata počast njenom bratu - čovjeku koji je život posvetio borbi za bolju i pravedniju Crnu Goru. &nbsp;
- Nakon više od dvije decenije, poruka nadležnim institucijama, posebno tužilaštvu, ostaje ista - potrebno je uložiti dodatne napore i pokazati punu odlučnost kako bi se otkrili svi izvršioci i nalogodavci ovog zločina - kazao je Milatović.&nbsp;
Pravda za Duška je, dodaje predsjednik, dug prema njegovoj porodici, ali i društvena i demokratska obaveza cijelog društva.&nbsp;
- Samo na taj način možemo graditi povjerenje u institucije i vratiti vjeru u pravdu u našoj zemlji - zaključuje se u saooštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1929533609012043945&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Pravda za Duška Jovanovića društvena i demokratska obaveza cijelog društva

Dopuna Zakona o tržištu kapitala članovima koje je nakon javne rasprave u prijedlog zakona uvrstila Vlada Crne Gore, a kojim se zabranjuje objavljivanje informacija, podataka i procjena u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti i predviđa kazna do 40.000 eura skandalozno je i ne postoji ni u jednoj evropskoj i demokratskoj zemlji, naglasio je gostujući u Drugačijoj radio vezi sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.
- Ako bi takva dva člana zakona prošla, to bi otvorilo vrata sjutra za razne restrikcije, sužavane slobode medija i skraćivanje medijskog prostora. Mediji bi se sveli na propagandne instrumente vlade. Ministarka kulture i medija zna sigurno da ovo nije dozvoljeno i da ovo teško može da prođe, ali su vjerojatno oni zbog koalicijnih dogovora, vlade, jedinstva vlade ili ko zna čega, pustili da to ide. Ipak, ne vjerujem da im iz Ministarstva kulture i Direktorata za medije nijesu rekli da će ta dva člana biti vrlo spona, da će da dignu veliku prašinu u Crnoj Gori - rekao je Vujović.
Sagovornik Antene M osvrnuo se i na političku zloupotrebu ubistva nekadašnjeg glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Naglašavajući da jasno treba razdvojiti neprihvatljivost tog zločina, tešku kompromitaciju državnih institucija nesposobnih da taj zločin rasvijetle i činjenicu da to pritiska medijsku scenu Crne Gore na jednoj strani i pokušaj da se Dan iz tog vremena nametne kao uzor nezavisnosti i profesionalizma, Vujović je istakao da strukture koje su pet godina na vlasti imaju sve mehanizme, ali se ne koncentrišu na konkretan rad na konačnom rasvjetljavanju tog zločina.
- Ako, kako oni kažu da DPS nije bio zainteresovan da se to rasvijetli, evo, oni su pet godina na vlasti, imaju sve mehanizme vlasti, imaju policiju, imaju tužilaštvo, imaju sve druge vladine resore i mogu, umjesto ovakvih priča, da se koncentrišu na konkretan rad, da ispitaju sve ljude koji su bili na bilo koji način vezani za to ubistvo, da ponovo otvore istrage i da daju sve od sebe da se konačno razriješi to ubistvo. Ovako, sa ovakvim predstavama meni to više djeluje kao jedna farsa i da oni šalju poruku sa svim tim da se oni zapravo neće baviti razotkrivanjem počinilaca tog djela - naglasio je Vujović.
On je podsjetio da list Dan iz tog perioda nije bio ni nezavisan, ni profesionalan.
- I svi to jako dobro znamo, ali kao da neko gura stvari do kraja, računajući da, iz pijeteta, iz pristojnosti, iz osjećanja solidarnosti s porodicom, niko neće izgovoriti tu apsolutnu istinu - rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima to su dvije dimenzije koje su, svaka na svoj način, opasne po crnogorsko novinarstvo u budućnosti.
- Možda se sjećate, da smo mi tada, kao Udruženje nezavisnih elektronskih medija, kad se desilo to ubistvo, organizovali – mislim jedinu i najveću protestnu šetnju svih novinara u Crnoj Gori. Bila je to velika šetnja kroz Podgoricu, par dana poslije ubistva, u znak protesta zbog toga što se desilo. I upravo smo mi bili organizatori toga. Zbog poštovanja i pijeteta prema tragičnoj sudbini tog čovjeka, mislim da niko svih ovih godina nije želio da govori o profilu tih novina, kako su one radile i kako su izgledale. Svi znamo da je formirana od strane Beograda, Slobodana Miloševića, za njegove potrebe u Crnoj Gori. Svi znamo, postoje transkripti sa sjednica vrha Vojske SR Jugoslavije, gdje se na tim sjednicama pominje Dan kao glasilo vojske i generali govore o njemu kao o svom glasilu. Znači, to nije nikakva tajna – kako je nastao, koja je bila svrha pravljenja tih novina i čemu su služile. I sada, kad se &nbsp;pokušava predstaviti Dan iz tog vremena kao uzor profesionalizma, jednostavno vas isprovociraju da počnete da pričate o tome - istakao je Vujović.
Sagovornik Antene M naglasio je da ova tema tokom prethodnih godina i nije otvarana prije svega zbog poštovanja prema Jovanoviću.
- Svih ovih godina nijesmo željeli da otvaramo tu priču. Ali ako vas neko provocira tom pričom i govori da je to bio uzor profesionalizma jednostavno ćete morati da pričate o tome kakve su to novine bile, kakve profesionalne standarde su gajile, čime su se bavile, da li je to bilo novinarstvo ili propaganda, i kome je ta propaganda služila - istakao je Vujović.
Govoreći o stanju na medijskoj sceni u Crnoj Gori u prethodnom periodu i načinu na koji ga je međunarodna zajednica posmatrala, sagovornik Antene M podsjetio je na to da je njihovo djelovanje i usmjeravanje rada medija ipak više bilo posvećeno promjeni vlasti u našoj zemlji, nego da se poštuju novinarski principi na kojima su, navodno, insistirali.
- U Briselu je u tom periodu, prije 2020. godine, iako su svake godine u godišnjim izvještajima pominjali kako je samoregulacija slaba u Crnoj Gori, u praksi su se više trudili da sami opstruiraju samoregulaciju, jer njima je u tom periodu – od 2010. do 2020. – isključivi politički cilj bila smjena vlasti u Crnoj Gori. I bili su spremni da tom cilju podrede sve resurse koje su imali, uključujući i medije na koje su mogli da utiču - podsjetio je Vujović.
Bili su, kako dodaje, spremni da žrtvuju sve profesionalne standarde zarad ostvarenja tog političkog cilja. Brisel je bio spreman da zatvori oči pred gaženjem novinarskih standarda, samo da bi se promijenila vlast u Crnoj Gori.
- To je tako funkcionisalo do 2020. i to je po meni bilo veoma pogrešno, jer su se u tom periodu dešavale brutalne zloupotrebe medija, kršenja profesionalnih standarda i etike, ali toliko se pričalo o tim političkim promjenama i meni je žao što se to nije desilo ranije, da ljudi vide kako to izgleda. Mislim da su svi oni imali pogrešnu sliku o Crnoj Gori, da su odavde išle potpuno iskrivljene informacije o tome šta se ovdje stvarno dešava, kakva je realnost u Crnoj Gori. Evo, sada smo dobili to što smo dobili poslije svih tih godina. Tako da sada moraju da se bave ovajvim zakonima Ministarstva finansija, i tim članovima koji direktno zadiru u slobodu medija - istakao je Vujović.
Osvrćući se na sve uočljiviji trend da nosioci najviših državnih funkcija u javnom obraćanju sve češće pribjegavaju kriminalizaciji medija koji kritikuju činjenicu da mnogi političku funkciju doživljavaju kao pravo da preuzimaju uloge tužilaštva i sudstva, Vujović je ocijenio da je takva reakcija izraz nezrelosti i nesigurnosti.
- To su nezrele reakcije, da za najmanju kritiku, za najmanju opasku, za najmanju zamjerku, skačete do neba i proklinjete i napadate te koji su rekli da možda nije dobro to što radi. Mislim da to dosta govori kako se oni osjećaju nesigurno, da nisi sigurni u sebe, da to što rade i kod njih izaziva sumnju... još kad ih neko kritikuje ili napadne, te nesigurne osobe vrlo, vrlo znaju da reaguju agresivno da bi zaštitile sebe jer intimno znaju da nisu u pravu - pojasnio je Vujović.
Uporedio je i odnos prema medijima političara u regionu i svijetu, naglasivši da naši populisti imaju sve više primjera koje bi mogli da kopiraju.
- Sve ono što se dešava u regionu, a oni mogu da gledaju regionalne političare, kako se oni odnose prema medijima, šta govore medijima i donekle kopiraju ono što neki u regionu rade. Ili, recimo, posmatraju šta radi Tramp, koji svakog dana napada neke medije. Tramp zabranjuje Associated Pressu da izvještava iz Bijele kuće zato što mu se ne sviđa kako oni izvještavaju o njemu! I onda, kad oni to vide, ili kad vide šta rade ovi u regionu, pomisle: 'a što ne bismo i mi malo skakali po ovim našim medijima'. &nbsp;Mislim da je loša situacija to što su populisti, svi vrlo slični, došli na vlast i u Americi i ovdje kod nas. Populisti na isti način reaguju prema medijima kad ih mediji kritikuju - precizirao je Vujović.

Vujović: Skandalozne izmjene Zakona o tržištu kapitala, ubistvo Duška Jovanovića se politički zloupotrebljava

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović sa zamjenicima Nađom Ljiljanić i Borisom Spalevićem, položio je danas vijenac na mjesto na kojem je prije 21 godinu ubijen glavni i odgovorni urednik lista “Dan”, Duško Jovanović.
Mujović je istakao da danas odaju počast velikom čovjeku koji je živio u vremenu koje nije bilo blagonaklono prema slobodi i slobodomislećim ljudima i da, nažalost, Duško Jovanović nije dočekao neke bolje i slobodnije dane.
- Najveća vrijednost koju čovjek može baštiniti je istina, ali ta istina je i najveći mač i upravo od tog mača, od te istine, Duško je i stradao. Neka njegova djela, neka njegova beskompromisnost, njegova odlučnost da na silu mraka krene goloruk, svijetle pokoljenjima koja dolaze - poručio je Mujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGradPg%2Fstatus%2F1927320446862491717%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1927320446862491717%7Ctwgr%5E35aa325567376af9c4cd984f2b45ca7f0a1edbf1%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Mujović: Jovanović nažalost nije dočekao bolje dane

Dok god ovo ubistvo ne bude u potpunosti rasvijetljeno u Crnoj Gori se ne može govoriti o stvarnoj slobodi medija, nezavisnosti institucija i vladavini prava - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) na 21. godišnjicu ubistva nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića.
Oni su ukazali da su se od 27. maja 2004. godine, kada je ubijen bivši Jovanović, u Crnoj Gori promijenile brojne vlade, političke strukture i nosioci funkcija u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru - a da je ipak nepromijenjena institucionalna neefikasnost u tom slučaju i činjenica da su nalogodavci i dalje van domašaja pravde.
- Neposredno uoči godišnjice ubistva, Damir Mandić je odslužio 19-godišnju zatvorsku kaznu zbog saučesništva. Time je formalno okončana jedina izrečena kazna u ovom slučaju. Osim nalogodavaca i ostalih umiješanih u ovaj zločin, niko nije snosio odgovornost ni za niz ozbiljnih propusta tokom istrage, koji su prema ocjeni domaćih i međunarodnih eksperata kompromitovali šanse da se utvrdi istina. Kako tada, tako i danas, 21 godinu nakon ubistva, nekažnjivost šalje poruku da se na novinare može pucati i proći nekažnjeno - poručili su u SMCG.
Pozitivno je, cijene oni, što je vrhovni državni tužilac Milorad Marković nedavno, u obavezujućem uputstvu državnim tužiocima, naglasio da treba intezivirati istrage u slučajevima napada na novinare i njihovu imovinu. Ipak, podsjećaju da smo i ranije imali pompezna obećanja političkih zvaničnika, formiranja posebnih predmeta i slične ad hoc akcije koje nisu dale rezultate.
- Dušku Jovanoviću dugujemo da nastavimo da zahtijevamo istinu o njegovom ubistvu - zaključili su u SMCG.

1250x600

SMCG: Ne može se govoriti o slobodi medija dok ubistvo Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljeno

Ovaj zločin koji do današnjeg dana nije do kraja rasvijetljen predstavlja nezacijeljenu ranu crnogorskog društva - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pošto se danas navršava 21 godina od ubistva glavnog i odgovornog urednika lista ,,Dan” Duška Jovanovića.
On je ocijenio da je obaveza svih nadležnih institucija da istraju do potpunog rasvjetljavanja ovog ubistva.
- To je dug prema njegovoj porodici, kolegama, ali i novinarskoj profesiji i svim građanima koji vjeruju u istinu i pravdu - naveo je Milatović.
Posthumnim odlikovanjem Duška Jovanovića, u ime Crne Gore, iskazao je, kaže, jasnu poruku da njegova žrtva nikada ne smije biti zaboravljena.
- Duškova hrabrost da postavlja teška pitanja, istrajnost u borbi za istinu i posvećenost javnom interesu predstavljaju vrijednosti koje i danas motivišu generacije novinara ali i sve slobodne ljude u Crnoj Gori - zaključio je Milatović.

Milatović: Rasvjetljavanje ubistva Duška Jovanovića je dug prema njegovoj porodici, novinarskoj profesiji i građanima koji vjeruju u pravdu

Institut za medije Crne Gore (IMCG) ocjenjuje da dok god ubistvo direktora i glavnog i odgovornog lista Dan Duška Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljen, ne možemo govoriti o stvarnoj slobodi medija i vladavini prava u Crnoj Gori.
Za ubistvo Jovanovića, kako se podsjeća u saopštenju povodom 21 godine od ovog zločina, osuđen je jedino Damir Mandić, kao saizvršilac, koji je nedavno odslužio kaznu zatvora u trajanju od 19 godina.&nbsp;
- Od ubistva Jovanovića u Crnoj Gori se promijenilo nekoliko vlada, vrhovnih državnih tužilaca, više ministara unutrašnjih poslova, a ovaj zločin i dalje nema sudski epilog - ističu iz Instituta za medije.
Višegodišnja istraga je, kako dodaju, obilježena ozbiljnim propustima i neefikasnošću, a niko od odgovornih za takvo vođenje slučaja nije odgovarao.&nbsp;
- U više od dvije decenije od ubistva, Više državno tužilaštvo u Podgorici otvorilo je najmanje deset posebnih predmeta, provjeravalo brojne informacije, saslušavalo svjedoke, ali i dalje bez konkretnih rezultata- otkrivanja nalogodavaca I motiva zločina. Obećanja najviših državnih zvaničnika o davanju prioriteta ovom slučaju više služe za političke poene I promociju nego što svjedoče o suštinskoj političkoj volji da ovaj slučaj dobije epilog na sudu - naglasili su iz Instituta za medije.
Ranija nefikasnost, a sada sporost u radu institucija i neadekvatno komuniciranje ove teme od nadležnih je, kako dodaju, natjeralo medije da preuzmu ulogu istražnih organa, pa je javnost poslednjih dana svjedočila brojnim informacije o nalogodavcima, motivima, a koje niko od nadležnih ne demantuje.&nbsp;
- Značili to da su mediji rasvijetlili slučaj, a da nas nadležni o tome još nijesu obavijestili - upitali su iz Instituta za medije.

Institut za medije: Dok god ubistvo Duška Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljeno, ne možemo govoriti o stvarnoj slobodi medija

Ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića nije samo bolan podsjetnik na nerazriješeno političko nasilje sa tragičnim ishodom, već i ozbiljan test institucionalne zrelosti crnogorskog društva koji ni nakon dvije decenije nije položen - kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Obradović.
U ovoj nevladinoj organizaciji podsjećaju da se danas navršava 21 godina od ubistva Jovanovića.
- Iako je odmah nakon zločina otvorena istraga i djelimično pravosnažno procesuiran jedan izvršilac, ključna pitanja - ko su nalogodavci, kakva je bila institucionalna odgovornost i u kojem političkom kontekstu je došlo do zločina - i dalje ostaju bez odgovora. Odsustvo volje da se ti aspekti razjasne ukazuje na slabosti sistema i kontinuitet kulture nekažnjivosti, što dodatno narušava ionako slabo povjerenje građana u vladavinu prava - ističe Obradović.
&nbsp;Stiče se, prema njegovim riječima, utisak da promjene političkih struktura nijesu donijele promjenu u pristupu ovom slučaju.&nbsp;
- I dalje je prisutno formalističko, ponekad i instrumentalizovano pominjanje ubistva Duška Jovanovića, bez stvarne namjere da se dođe do pune istine. Takav odnos ne samo da uskraćuje pravdu porodici Jovanović, već i šalje opasnu poruku - da zločini nad novinarima mogu ostati nekažnjeni ukoliko zadiru u politički osjetljive domene - rekao je Obradović.
Centar za građansko obrazovanje, kako dodaje, ističe da aktuelni ambijent u kojem funkcionišu mediji u Crnoj Gori ne ukazuje da su izvučene pouke iz ubistva Duška Jovanovića.&nbsp;
- Naprotiv, svjedočimo kontinuiranoj retorici protiv medija i novinara, često upravo od strane nosilaca najviših javnih funkcija, i to samo zato što im se ne dopada njihovo izvještavanja. Pojedini predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti zloupotrebljavaju poziciju i (in)direktno vrše pritisak na medije, osporavaju njihov integritet ili, čak, najavljuju mjere koje bi mogle dovesti do njihovog gašenja ili ograničenja rada - naveo je Obradović.
Takvo postupanje, kako je istakao, naročito kada dolazi iz pozicije političke moći, često zaštićene imunitetom, obeshrabruje sve koji se bave istraživačkim novinarstvom ili pristupaju kritički u odnosu na rad vlasti.&nbsp;
- U tom smislu, sloboda izražavanja u Crnoj Gori ne trpi samo zbog pojedinačnih napada, već i zbog sistemskog oblikovanja okruženja koje novinare postavlja u ranjiv, defanzivan i pravno nezaštićen položaj. U kontekstu evropskog puta Crne Gore, pitanje bezbjednosti novinara i efikasnog procesuiranja zločina nad njima nije samo samo profesionalna i etička obaveza prema medijskoj zajednici, već i ključni indikator posvećenosti demokratskim vrijednostima. Dok svi aspekti ubistva Duška Jovanovića ne budu otkriveni, a praksa zaštite novinara dosljedno sprovođena, Crna Gora će ostati društvo koje ne štiti osnovna prava svojih građana i ne uspijeva da izgradi demokratsku političku kulturu - zaključio je Obradović.

Obradović: Nezavršena priča o ubistvu Duška Jovanovića test koji Crna Gora i dalje pada

Tamara Klikovac

Marković: Laž da je Duško Jovanović ikada bio u mom kabinetu; Knežević: Ja sam imao informacije da je bilo nekoliko susreta

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: dusko-jovanovic