U Beogradu je sinoć održana proslava u u Narodnom pozorištu povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, kao i jubileja – 150 godina od „Nevesinjske puške“, simbola prkosa i slobode srpskog naroda, u ime SNP Crne Gore prisustvovao je predsjednik partije Vladimir Joković, saopšteno je iz ove stranke.
Pored lidera SNP-a, svečanosti su prisustvovali premijeri Srbije i Republike Srpske, prof. dr Đuro Macut i Savo Minić, patrijarh srpski Porfirije, kao i brojni članovi Vlade Srbije – ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar kulture Nikola Selaković, ministar pravde Nenad Vujić, ministarka privrede Adrijana Mesarović, ministar omladine i sporta Zoran Gajić i drugi.&nbsp;
Među zvanicama je bio i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
SNP u saopštenju posebno naglašava značaj jubileja „Nevesinjske puške“, kao događaja koji je označio početak ustaničkog otpora i slobodarskog pokreta srpskog naroda.
Ističu da su slobodarske tradicije Crne Gore neraskidivo povezane sa tim istorijskim momentima, a naš narod je kroz vjekove doprinosio očuvanju ideala slobode, dostojanstva i zajedništva.
- Uvjereni smo da se čuvanjem ovih vrijednosti mladim generacijama ostavlja snažna poruka i trajna inspiracija – da sloboda, jedinstvo i zajedništvo ostaju temelj našeg identiteta i našeg puta u budućnost - zaključeno je u saopštenju

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Proslavi Dana srpskog jedinstva prisustvovao i crnogorski ministar Joković, sa patrijarhom Porfirijem, srpkim premijerom i ministrima

Srbija brine o svojim građanima bez obzira u kojoj zemlji žive - poručio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nakon posjete toj državi tokom koje je, kako javlja PV Portal, razgovarao sa tamošnjim predsjednikom Vlade Đurom Macutom.
Tema sastanka bila je unapređenje saradnje između dvije zemlje, s posebnim fokusom na mogućnosti ulaganja u Pljevljima.
Prema riječima Vraneša, investitori iz Srbije pokazali su spremnost da ulažu u otvaranje novih radnih mjesta, kao i da pruže podršku u izgradnji putne infrastrukture u Pljevljima.
U delegaciji Opštine Pljevlja, bio je i sekretar Sekretarijata za poljoprivredu Danko Šarančić, koji je premijera Macuta upoznao sa privrednim potencijalima i resursima opštine, kao i predsjednik Srpskog kulturnog centra “Patrijarh Varnava”, Božidar Jelovac.

1084x550

Vraneš kod Macuta: Srbija brine o svojim građanima bez obzira u kojoj zemlji žive

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić prihvatio je poziv premijera Srbije Đura Macuta za nastavak razgovora o problemima u visokom obrazovanju, zakazan za 30. april, ali i postavio uslove pod kojim će prisustvovati sastanku.
- Prihvatio sam poziv predsjednika Vlade Republike Srbije prof. dr Đura Macuta na nastavak razgovora o problemima u visokom obrazovanju, zakazan za srijedu, 30. april. Iako premijer nije odgovorio na poziv Univerziteta da razgovore nastavimo ranije, 28. Ili 29. aprila, sa dekanima svih fakulteta Univerziteta u Beogradu, vjerujem da dijalog mora biti nastavljen u interesu svih članova akademske zajednice i države i društva u cjelini. Poziv sam prihvatio uz uslov da u razgovoru, pored mene i prorektora za nastavu, učestvuju i dekani, predstavnici sve četiri grupacije fakulteta Univerziteta u Beogradu - kazao je Đokić.
Ovom prilikom, kako je kazao, predstaviće dokument Platforma Univerziteta u Beogradu za razgovor sa predstavnicima nadležnih organa i institucija kao polazište za dijalog.
- Nadam se da će najavljen dijalog biti iskorak u pravcu rješavanja nagomilanih, višedecenijskih problema u visokom obrazovanju i doprinijeti neophodnoj promjeni atmosfere rada i smirivanju tenzija između svih društvenih činilaca - kazao je rektor.
Rektor i premijer su se inicijalno sastali 22. aprila, a potom je Miloš Pavlović podnio krivičnu prijavu protiv rektora Đokića, zbog čega je rektor otkazao naredni sastanak koji je trebalo da bude održan 23. aprila. Macut je potom kazao da je to ocijenio je da je „neprihvatljivo“ i „neakademski“, a potom je Đokić rektoru uputio novi poziv za nastavak dijaloga.

1250x600

Dogovoren novi sastanak Đokića i Macuta

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je novoizabranom premijeru Srbije Đuru Macutu, navodeći da je uvjeren da će njegov izbor doprinijeti daljem unapređenju saradnje između dvije države.
Kako je saopšteno iz crnogorskog parlamenta, Mandić je uputio čestitku i povodom izbora članova novoizabrane Vlade Srbije, uz želje za uspješno obavljanje odgovornih dužnosti.
U čestitki se navodi da Crnu Goru i Srbiju vežu duboke i bratske veze, utemeljene na zajedničkoj istoriji, kulturi i jeziku.
- Naše dvije zemlje su gotovo čitav vijek živjele u zajedničkoj državi, a i danas dijele mnogo toga što nas čini najbližima na ovim prostorima - istakao je Mandić.
On je, kako je saopšteno, izrazio uvjerenje da će izbor Macuta za predsjednika Vlade doprinijeti daljem unapređenju saradnje između Crne Gore i Srbije, „na dobrobit naših građana i u duhu bratstva, prijateljstva, povjerenja i međusobnog uvažavanja“.
&nbsp;- Na kraju, Mandić je poželio novom premijeru Srbije dobro zdravlje, istrajnost i mudrost u obavljanju odgovorne funkcije u vremenima koja zahtijevaju odlučnost i posvećenost - naveli su iz Skupštine.

Mandić čestitao Macutu na izboru za premijera Srbije

Izabrana je nova Vlada Srbije, &nbsp;a doktor endokrinolog Đuro Macut izabran za novog premijera. Glasanje je bilo javno - prozivkom.&nbsp;
Za izbor nove vlade glasala su 153 narodna poslanika, protiv prijedloga 46. Odsutan je bio 51 poslanik.
Sjednici parlamenta nijesu prisustvovali poslanici koalicije NADA i Demokratske stranke. 
 
Vladu će činiti 30 ministara, od kojih je većina bila i u kabinetu premijera Miloša Vučevića, koji je podnio ostavku.

Izabrana nova Vlada Srbije, Đuro Macut premijer

Mogao je da bude i scenario za Netflix seriju sa odličnim zapletom, spoj „Grey's anatomy“ i „House of cards“, ali je ipak "samo" stvarnost koju živimo - porodice bivših i aktuelnih premijera u Crnoj Gori i Srbiji rade svi na istom mjestu, na klinici otvorenoj u elitnom beogradskom naselju koje je izgradio arapski biznismen namjeran da od crnogorske Velike plaže u narednih 99 godina pravi novi Dubai, piše M portal.
Naime, kada je poslije kratkog rada zbog dugova zatvorena beogradska privatna bolnica „BioCell“, čiji je jedan od suvlasnika bio Džihan Abazović, rođeni brat bivšeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića, a načelnica odjeljenja radiologije Milica Đurđić, partnerka bivše srpske premijerke Ane Brnabić, u januaru 2024. godine otvorena je nova poliklinika „MD clinic“, čija je osnivačica i jedina vlasnica upravo Milica Đurđić.
"MD clinic“ pruža širok spektar usluga, a pored velikog broja ljekara različitih specijalnosti, na sajtu poliklinike zabilježeno je da u njoj rade i Džihan Abazović, specijalista urgentne i regenerativne medicine, ali i endokrinološkinja Jelica Bjekić Macut, supruga endokrinologa Đura Macuta, kojeg je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno imenovao za mandatara za sastav nove Vlade.
Adresa poliklinike je u ekskluzivnom naselju Beograd na vodi, čiji vlasnik Muhamed Alabar namjerava da, preko ugovora koji je nedavno u Ujedinjenim Arapskim emiratima sklopio aktuelni crnogorski premijer Milojko Spajić, u narednih 99 godina od ulcinjske Velike plaže napravi Dubai.
U vrijeme kada je Đurđić već otvorila polikliniku, Viši sud u Podgorici je donio presudu da je Džihan Abazović dužan da plati 38.508 eura državi Crnoj Gori zbog toga što nakon završene specijalizacije nije proveo četiri godine na radu u Domu zdravlja Ulcinj.
Bolnica „BioCell“ u kojoj su ranije zajedno radili Đurđić i Abazović bila je otvorena u ekskluzivnom stambeno-poslovnom kompleksu “West 65” na Novom Beogradu, u opremanje i završne radove na pet etaža smještenih na tri sprata uloženo je sedam miliona eura. Odmah po otvaranju zaposleno je 76 ljudi, a plan je bio da do kraja 2022. kolektiv broji 130 radnika.
No, već 2023. računi bolnice su blokirani zbog duga Narodnoj banci Srbije od 142.799.087 dinara ili nešto više od milion eura.
Portal Standard je tada objavio da bolnica zapravo duguje mnogo više, a ovaj milion koji portražuje NBS se odnosi na garancije, koje su pale, nakon što bolnica nije izmirivala dugove prema toj instituciji. Baratalo je i podatkom da je bolnica po raznim osnovama dužna oko 15 miliona eura. Đurđić i Abazović nijesu javno govorili o propasti ovog ogromnog projekta, niti se zna da li su dugovi izmireni. Svega pola godine nakon propasti „BioCella“ Đurđić je otvorila „MD clinic“ i zaposlila Abazovića.
Jelica Bjekić Macut je endokrinološkinja i načelnica Odjeljenja endokrinologije u Kliničko-bolničkom centru Bežanijska kosa. Ona i njen suprug Đuro Macut, u Srbiji poznati endokrinolog, dospjeli su u žižu interesovanja javnosti tek prije nekoliko dana, kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio Đura Macuta za mandatara za sastav nove sprske Vlade.
Tada se saznalo i da supruga aktuelnog mandatara Macuta radi zajedno sa suprugom bivše premijerke Ane Brnabić, a da im društvo pravi i rođeni brat bivšeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića, sve to u prostorijama poslovnog partnera srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića.&nbsp;

"Premijerska" klinika u Beogradu na vodi

Mandatar za sastav nove vlade Srbije je Đuro Macut, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na večerašnjoj konferenciji za novinare.
Prof. dr Đuro Macut je srpski endokrinolog, akademik i kliničar, rođen u Beogradu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je kasnije i magistrirao, a potom i doktorirao, stekavši titulu doktora medicinskih nauka.
Macut je postao poznat široj javnosti pošto je održao studentima koji žele da uče u Pionirskom parku predavanje. Tom prilikom je rekao i da se nada da će se oni uskoro vratiti u fakultetske klupe i istakao je da politika ne treba da bude dio univerziteta, preneo je Tanjug 10. marta 2025. godine.
Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć.
Srbiji, ističe Vučić, potrebni su jedinstvo, mir i stabilnost.
- Zbog unutrašnjih tenzija u društvu ne uspijevamo da sagledamo sve rizike i izazove sa kojima se suočavamo - naveo je on.
Profesor Macut je danas redovni profesor interne medicine i endokrinologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U kliničkoj praksi, on je zamjenik direktora Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, kao i šef Odeljenja za endokrine tumore u istoj klinici. Njegova profesionalna karijera obuhvata dugogodišnje iskustvo u dijagnostici i liječenju endokrinih oboljenja, sa posebnim fokusom na reproduktivnu&nbsp;

Vučić: Macut mandatar za sastav nove vlade Srbije

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: duro-macut