Posljednih godina svaki izborni proces u Crnoj Gori prate optužbe o glasanju "uvezenih" birača iz država regiona koji, iako ne žive u Crnoj Gori, utiču ko će u njoj vladati.
Opozicija tvrdi da glasači dolaze dominantno iz Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, u kojima su na vlasti partije bliske prosrpskim vladajućim partijama u Crnoj Gori.
Tokom trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), koja je smijenjena 2020. optužbe opozicije su bile da na izborima glasaju i fantomski birači - na više mjesta upisane iste osobe, preminuli, dijaspora koja više godina ne živi u Crnoj Gori...
Nakon promjene vlasti uglavnom se govori o dovođenju birača iz drugih država da glasaju u Crnoj Gori.
Oni do biračkog prava u Crnoj Gori dolaze nezakonitom prijavom prebivališta. Prema zakonu prebivalište može biti samo jedno - koje oni imaju u drugoj državi. Ni osobe koje imaju dvojno državljanstvo ne mogu imati dva prebivališta.
- Ne postoji zakonito duplo prebivalište - kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Centra za monitoring (CEMI) i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora, Zlatko Vujović.
Prema ranijim procjenama CEMI-ja više desetina hiljada birača ima duplo prebivalište i biračko pravo, jedno u Crnoj Gori, a drugo u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.
Kao glavni razlog zašto se oni ne brišu iz biračkog spiska, Vujović navodi izostanak političke volje.
Pravo da bira ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, navodi se u Ustavu.
Prema zakonu, prebivalište je mjesto u kojima se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi i ono može biti samo jedno.
<h2>Žalbe na "duple glasače" bez rezultata</h2>
Za lokalne izbore u Nikšiću, opoziciona DPS je policiji podnijela prijavu u kojoj je tvrdila da postoji oko 200 birača koji ostvaruju biračko pravo i u BIH. Iz MUP-a je saopšteno da ti birači godinama imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
I pred prošlogodišnje izbore u Podgorici, DPS je tvrdio da se nekoliko hiljada osoba iz susjednih država nalazi i u podgoričkom biračkom spisku. Tužilaštvo je odbacilo ovu prijavu.
- U određenim crnogorskim gradovima postoje lica koja imaju čak trojno državljanstvo - u Srbiji, BIH i Crnoj Gori. I u sve tri države imaju prebivalište što je nezakonito - kaže Vujović.
Podatke sa dokazima i zahtjevom da ti birači budu izbrisani iz biračkog spiska Crne Gore, CEMI je 2021. predao MUP-u.
- Ne postoje dva državljanina u Srbiji, BiH i Crnoj Gori sa istim matičnim brojem. Ali je Srbija onemogućila kontrolu biračkog spiska na bazi jedinstvenog matičnog broja, uvodeći kategoriju broja lične karte - ističe Vujović.
Na tu prijavu MUP nikada nije reagovao, dodaje Vujović.
CEMI je tražio brisanje iz biračkog spiska oko hiljadu nezakonito upisanih birača u Nikšiću i oko 2.500 u Herceg Novom, koji imaju glasačko pravo i u Srbiji.
Tadašnji ministar policije je rekao da Srbija ne želi da sarađuje.
<h2>Pokušaj eliminacije "duplih birača" putem Berlinskog procesa</h2>
CEMI je sa nevladinim organizacijama CRTA i CESID iz Srbije inicirao da kroz Berlinski proces otvore pitanje "duplih birača".
- Ideja je bila da države, kao pripremu za priključenje EU, razmijene podatke o prebivalištima i državljanstvima građana. Ali za projekat nije bilo dovoljnog interesovanja Njemačke - objašnjava Vujović.
Berlinski proces je međuvladina inicijativa povezivanja zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije koji treba da pomogne da ove države grade veze na bazi evropskih vrijednosti.
Vujović kaže da kada se zemlje regiona budu pridružile EU problem biračkog prava u dvije ili više zemlja i više prebivališta biće riješen.
- Do tada bi bilo važno da se uspostavi saradnja sa Srbijom za razmjenu podataka o prebivalištu. Srbija jednostavno ne želi da razmjeni podatke o licima koja imaju dvojno državljanstvo i prebivalište sa Crnom Gorom - kaže Vujović.
Vujović podsjeća da je biračko pravo u dvije države bio ključni problem 2008. godine kada su Srbija i Crna Gora pokušale da dogovore liberalizaciju dvojnog državljanstva:
- Da bi se dozvolilo dvojno državljanstvo, uslov Crne Gore je bio da postoji razmjena podataka o prebivalištu kako bi se spriječile zloupotrebe u izbornom procesu. Srbija to nije prihvatila i nije došlo do dogovora. Kad bi Srbija sarađivala, mi ne bismo imali ove probleme -dodaje Vujović.
<h2>Je li dijaspora problem biračkog spiska?</h2>
Nakon što je DPS izgubio na izborima, nove vlasti predvođene proruskim Demokratskim frontom su 2021. inicirale da se iz biračkog spiska eliminišu crnogorski državljani, koji su na radu u zemljama zapada.
Odnosno, kako su naveli, svi koji ne mogu da potvrde prebivalište u Crnoj Gori.
Usprotivile su se manjinske nacionalne stranke, koje imaju najbrojniju dijasporu i opozicija, organizovali su protestni skup i vlast je odustala od "čišćenja" biračkog spiska.
Prema riječima Vujovića, postoji razlika između dijaspore i onih koji u zemljama regiona imaju "dvojno" prebivalište.
"Dijaspora čine ljudi rođeni u Crnoj Gori koji su otišli da rade u inostranstvo i tamo dobili dozvolu privremenog boravka. Dakle, imaju tamo boravište, a prebivalište ostaje u Crnoj Gori", riječi su Vujovića.
No, Vujović smatra da je vlast od "sređivanja" biračkog spiska odustala iz drugih razloga.
Kako kaže dramatično je veći broj birača koji dolaze iz Srbije i BIH i koji mogu u nekim slučajevima i presudno da utiču ko će formirati vlast u Crnoj Gori.
- Procjena aktuelne vlasti je, da imaju koristi od tih birača, zahvaljujući podršci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. I zato je blokirana akcija čišćenja biračkog spiska 2021. - zaključuje Vujović.
Dio partija vlasti, prvenstveno partije bivšeg Demokratskog fronta (DF) imaju bliske političke odnose sa Vučićem i njegovom partijom.
I statistika ukazuje na nerealnost
Crne Gore je juna 2023. na posljednjim izborima imala 542.468 upisana birača.
Na popisu iste godine ustanovljeno je ima 633.158 stanovnika od kojih je punoljetnih 489.213.
Dakle, više od 53.000 je više birača nego punoljetnih građana.
Uz to podaci pokazuju da je više od 85 odsto stanovnika u biračkom spisku. Evropski standard za odnos broja birača i stanovnika je 70 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

"Uvezeni", dupli, fantom birači - vječita tema izbora u Crnoj Gori

Demokratska partija socijalista (DPS) danas će Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) predati spisak sa više od 200 birača koji uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju, kazao je šef Kluba poslanika te stranke Andrija Nikolić.
On je to saopštio nakon što su iz MUP-a kazali da je neutemeljena njegova tvrdnja da je više od 200 ljudi iz Trebinja upisano u birački spisak u Nikšiću.
- S obzirom na to da se neobaviješteni MUP aktivno uključio u predizbornu kampanju u korist parlamentarne većine, koristim priliku da ih obavijestim da ćemo im već sjutra predati spisak od preko 200 birača koji uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju - naveo je Nikolić na mreži Iks (X).

Nikolić: Danas predajemo spisak ljudi sa duplim biračkim pravom

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) upravo je saopšteno da su evidentirali na stotine građana koji su nezakonito iskoristili svoje biračko pravo i time počinili krivično djelo.&nbsp;
- Protiv svih će biti podnešena krivična prijava - poručili su oni.
Osnovno državno tužilaštvo Podgorica otvorilo je danas izviđajni postupak i obaviće provjeru krivično-pravne odgovornosti osoba sa spiska koji je sinoć predao predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković, uz tvrdnju da je riječ o duplim glasačima koji nezakonito imaju upisana dva prebivališta, jedno u Crnoj Gori, drugo u Srbiji ili bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Povodom spiska sinoć je na zahtjev ODT Podgorica predsjednik DPS-a Danijel Živković dao izjavu u policiji.
Danas je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao da je provjerom MUP utvrdio da od 1.900 provjerenih osoba nijedna nije upisana u birački spisak tokom mandata Vlade Milojka Spajića.&nbsp;
No, Andrija Nikolić, poslanik DPS-a je reagovao i istakao da Šaranović manipuliše, jer je predsjednik te partije dao spisak osoba za koje je utvrđeno da imaju dvojno državljanstvo i da su već pravo glasa koristii u Srbiji ili RS.&nbsp;
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista kazao je da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije moraju da identifikuju lica koja su krivotvorila podatke o državljanstvu i da ih privedu ukoliko dođu da glasaju.
On je pozvao MUP i njegove čelnike da ne manipulišu, te da nije suština kada su birači iz bosansko-hercegovaččkog entiteta Republike Srpske i Srbije upisani u birački spisak, već u koliko država ostvaruju nelegalno biračko pravo.
- Ko je dobio drugo državljanstvo nakon 2006. godine nezakonito je u posjedu crnogorskog i ne može imati dva prebivališta. Godinama tražimo istragu o nelegalnom dvojnom državljanstvu i podnosimo prijave, ali MUP i ministar ćute, počev od nelegalnog državljanstva Andrije Mandića – kazao je Nikolić.
Na današnjem presu lider DPS-a Danijel Živković je takođe saopštio da je &nbsp;u Crnu Goru u posljednjih 48 sati ušlo 14.000 ljudi više u odnosu na isti period prošle godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.2086%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-crnu-goru-u-posljednjih-48-sati-uslo-14-000-hiljada-ljudi-vise-u-odnou-na-isti-period-prosle-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Da je sve ovo tačno, pokazuje informacija koju smo dobili iz Sektora granične policije, Uprave policije Crne Gore, gdje je u odnosu na isti period prošle godine, na isti dan, ušlo 14.000 ljudi više preko granica. To je vjerodostojan podatak koji nam je službeno i zvanično dostavljen iz Uprave policije - kazao je Živković ranije danas.

DPS: Evidentirali smo na stotine građana koji su nezakonito iskoristili svoje biračko pravo, protiv svih ćemo podnijeti krivične prijave

Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) ocijenila je da se režim u Srbiji &nbsp;opasno miješa u lokalne izbore u Crnoj Gori - tj. u Podgorici i u Kotoru. Oni su ukazali da su primijećeni aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) iz Srbije u džipovima, kao i autobusi sa glasačima sa duplim pravom glasa iz Srbije.
- Riječ je o migraciji lažnih glasača sa duplim biračkim pravom iz Srbije. Osim nezakonitih glasača iz Srbije, aktivisti Vučićevog SNS-a su prije i tokom izbornog dana, vršili pritisak na birače u Podgorici i Kotoru. Ovaj čin predstavlja direktno miješanje u izborni proces u Crnoj Gori i nastavak Vučićeve agresivne politike prema susjedima - navodi se u saopštenju ADD.
Dodali su da su iste „nepravilnosti i kriminalne metode“ već postale „uobičajena praksa“ na izborima u Srbiji.
ADD je naveo da je u Crnu Goru iz Srbije, na današnji izborni dan, ušlo 14.000 građana više nego istog dana prošle godine i ocijenio da je to „narušavanje suvereniteta Crne Gore i ozbiljan rizik za regionalnu stabilnost“.
- Navedene izborne nepravilnosti dirigovane od strane režima Aleksandra Vučića ozbiljno prijete da naruše građanski mir u Crnoj Gori - piše u saopštenju u kojem predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nazivaju „bivšim ministrom propagande Slobodana Miloševića“.
ADD je pozvao međunarodnu zajednicu i demokratske vlade u Evropskoj uniji da „pomno prate nestabilnu situaciju u Crnoj Gori“ i reaguju na ozbiljne povrede mira, bezbjednosti i demokratskih principa.

1250x600

1084x550

ADD: Opasno miješanje Srbije u lokalne izbore u Crnoj Gori, Vučić narušava stabilnost regiona

Namjera zvaničnog Beograda je da se ljudima koji žive u Srbiji, kojih je mnogo, a neki su čak članovi Srpske napredne stranke, omogući da glasaju na izborima u Crnoj Gori - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je poručio da je riječ o migraciji birača, te da zbog toga srbijanski MUP ćuti.
- Imali smo priliku da u Srbiji gledamo kako predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik glasa na beogradskim lokalnim izborima. Sada predsjednik Srbije Aleksandar Vučić želi da omogući premijeru Milošu Vučeviću, kao i bivšem premijeru Vojvodine Igoru Miroviću, da glasaju na izborima u Crnoj Gori. Ovo je pilot projekt za Podgoricu. Ukoliko bude prošao, vrlo brzo će isto biti omogućeno i ostalima, a riječ je o nekoliko stotina hiljada ljudi, koji će se izjasniti da žele dvojno državljanstvo i tako dobiti biračko pravo - ističe Božović.
Napominje da crnogorska opozicija mora alarmirati sve u Evropi. Evidentirali su tri hiljade duplo upisanih državljana na lokalnim izborima u Podgorici. Crnogorska opozicija treba da pokaže da neće dozvoliti da ijedan državljanin Srbije glasa na lokalnim izborima u Podgorici.
- Tome se mogu suprostaviti, kao što je to učinila opozicija u Beogradu, kada je ulazila u sabirne centre, pratila ljude, snimala ih mobilnim telefonima, i u većini slučajeva nije dozvoljavala da se ti ljudi pojave na biračkim mjestima - poručio je Božović.
Predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije ne vjeruje da će crnogorsko Tužilaštvo koje, kako kaže, goni novinare i ima cilj da unese strah u istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori, reagovati u slučaju saznanja DPS-a da će 3.300 birača iz Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u nedjelju doći će u Glavni grad, kako bi glasali za aktuelnu vlast.
- U pitanju je civilni sektor koji treba da reaguje, u pitanju je opozicija, u pitanju su birači. Naravno, kao partneri iz regiona, i na kraju Evropska unija. Ovo je slučaj koji mora da bude toliko glasan da za njega čuje cijela Evropa - ističe Božović.
Namjera da u Podgorici glasaju ljudi koji imaju duplo biračko pravo, poručuje Božović, napad je na svakog građanina Glavnog grada, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost.
- Riječ je o napadu na Crnu Goru iz Beograda i ukoliko to prođe na podgoričkim izborima, već u narednim mjesecima može se očekivati usvajanje Zakona o dvojnom državljanstvu. Tada se dolazi u situaciju da će Srbija demokratskim putem tražiti da se jedna zemlja pripoji drugoj. Tada će premijer Srbije glasati na lokalnim i nacionalnim izborima u Crnoj Gori &nbsp;- zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgbRv13cWUt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Dvostruko biračko pravo napad na svakog građanina Glavnog grada

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: dupli-biraci