Broj blokiranih firmi i preduzetnika uvećan je za više od 2,2 hiljade u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos blokiranog duga dupliran i veći za gotovo 750 miliona EUR, piše Pobjeda.
U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21,1 hiljada preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi 1,52 milijarde EUR.
U Crnoj Gori je na kraju decembra 2020. godine u blokadi bilo 18,85 hiljada preduzeća i preduzetnika. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi na kraju 2020. godine je iznosio 771,21 milion EUR.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, ocijenio je da je nelikvidnost privrednih subjekata jedan od najozbiljnijih izazova naše ekonomije.
“U odnosu na kraj 2020. godine je broj blokiranih firmi i preduzetnika uvećan za više od 2,2 hiljade, a iznos blokiranog duga je dupliran. Takođe, manja preduzeća, koja su osnova privrede jer čine 93 odsto ukupnog broja preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za četvrtinu manji nego 2019. godine”, kazao je Mugoša Pobjedi.
On je podsjetio da već duže vrijeme predlaže konkretne mjere u cilju poboljšanja likvidnosti crnogorskih preduzeća.
“Osim povoljne kreditne podrške, potrebno je u kontinuitetu raditi na smanjenju (para)fiskaliteta, zatim preći na model plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi, primijeniti institut multilateralne kompenzacije odnosno prebijanja obaveza i potraživanja između više privrednih subjekata, bolje i dosljednije primjenjivati antimonopolske politike”, naveo je Mugoša.
On smatra da je crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati neophodne strukturne reforme koje će doprinijeti njenoj diversifikaciji, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti.
“Podsjećam i da dva puta ove godine vlast nije prihvatila predlog našeg poslaničkog kluba da se za dva miliona EUR poveća iznos u budžetu za unapređenje konkurentnosti naše privrede, koji se nažalost iz godine u godinu procentualno u budžetu smanjuje u odnosu na tekuće prihode”, dodao je Mugoša.
Za navedeni iznos od dva miliona su predložili da se smanji stavka u budžetu namijenjena konsultantskim uslugama koja je sa 34 miliona EUR u prošloj godini predviđena na čak 46 miliona u budžetu za ovu godinu.
Ekonomski analitičar, Davor Dokić, saopštio je da broj blokiranih kompanija najbolje oslikava stanje privrede u Crnoj Gori.
“Broj blokiranih preduzeća raste iz godine u godinu i to pokazuje da stanje u našoj privredi nije dobro”, ocijenio je Dokić za Pobjedu.
On smatra i da sistem sprovođenja stečaja i likvidacije predugo traje.
“Moralo bi se osmisliti neko novo zakonsko rješenje kako bi te firme, koje de fakto postoje samo na papiru, bile ugašene na neki vrlo jednostavan način. Tako bi se prepolovio broj ovih firmi koje su sad u blokadi”, rekao je Dokić.
Prema njegovim riječima, morale bi se donijeti neke podsticajne mjere za privredu.
“Vlada se bavi nekim stvarima koje su u suštini populističke i više služe za prikupljanje političkih poena nego za stvaranje zdravog ambijenta u privredi. Vladin cilj je osvajanje izbora, a zadatak treba da joj bude stvaranje privredne atmosfere u kojoj mogu svi dobro da rade, svi da zarađuju i da na taj način Crna Gora povećava BDP i da ima visoku stopu privrednog rasta”, poručio je Dokić.
On je kazao da blokada računa izaziva lančanu reakciju i utiče na rad drugih kompanija koje nijesu u blokadi.
Govoreći o poslovnom ambijentu, Dokić je podsjetio da je država u prethodnom periodu radikalno smanjila poreze i doprinose na zarade zaposlenih.
“Država ne smije da ide ni milimetar dalje u tom smanjivanju jer će se pojaviti i već se pojavila rupa u Fondu PIO od nekih 400 miliona EUR. Jednostavno, vi ne smijete više da smanjite obaveze koja preduzeća imaju po osnovu poreza i doprinosa na lične dohotke”, rekao je Dokić.
On je naveo i da je stopa poreza na dobit među najnižima u Evropi.
“To su dobre stvari crnogorske ekonomije. I to privlači ljude da otvaraju firme. Ali naš ključni problem je u nedostatku domaćih banaka. Banke gledaju isključivo i jedino profit i njih ništa drugo ne intresuje. Njih interesuje da novac koji su plasirali naplate i to je to. Nemaju osjećaj za razvoj nekih drugih stvari, tako da bi se kroz državnu Razvojnu banku mogla pogurati prije svega poljoprivreda, mala i srednja preduzeća i sve ostale grane koje su negdje u Crnoj Gori zapostavljene”, saopštio je Dokić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Blokirani dug na računima crnogorskih preduzeća premašio 1,5 milijardi

Shodno Planu restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" predviđen je proces javne ponude za kupovinu akcija manjinskih vlasnika, nakon toga proces dokapitalizacije, odnosno vraćanje 21,5 miliona eura naslijeđenog duga, kao i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
Кako je za RTHN kazao predstavnik manjinskog akcionara sa značajnim učešćem, vlasnik HTP Vile Oliva Žarko Rakčević, završen je prvi krug kupovine akcija od manjinskih akcionara.
- U prvom krugu prodato je 3.042 akcija po 58 eura i upravo treba da krene drugi krug u roku od 15 dana, da svi građani, koji su vlasnici akcija Isntituta mogu po toj cijeni od 58 eura prodati svoje akcije - kazao je on.
Nakon otkupa akcija predviđen je proces dokapitalizacije, jer Institut, kako navodi Rakčević, ima naslijeđen dug u visini od 21,5 miliona eura.
- Vlada bi trebalo da pokrije 14,5 miliona eura tog duga, a HTP Vile Oliva sedam miliona. To znači da najvećio dio akumuliranog duga, skoro 90 odsto koji u ovom času ima, vjerovatno zbog predviđene procedure to će se dogoditi do kraja ove godine, tako da će Institut ući u 2026. godinu sa iščišćenim dugovanjima i trasiranim putem - ističe on.
Rakčević dodaje da su Institut višemilionski iznos duguje za poreze i doprinose, pored toga duguje Opštini Herceg Novi za porez na nepokretnosti, postoji i dio duga prema dobavljačima, Elektroprivredi za utrošenu električnu energiju duguje preko dva miliona, a takođe duguje i Vodovodou.
Rakočević podsjeća da je Planom restrukturiranja obuhvaćeno i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
- Ovo govorim zato što je taj takozvani kolateral kod banaka problematičan, ukoliko se zemljište ne vrati u vlasništvo Instituta. U toj varijatni, siguran sam, Institut može i sam podići kreditna sredstva i krenuti u osmišljenu, racionalnu rekonstrukciju i adaptaciju već, moram reći, ostarelih objekata i dovođenje prvo druge faze, jer je takav dogovor shodno Planu restrukturiranja, na nivo od četiri zvijezdice, a onda i svih ostalih kapaciteta - rekao je on.
Uspješno okončavanje ovih procesa, uz domaćinsko poslovanje, označiće povratak Instituta na strano tržište, a kako Rakčević vjeruje, to znači vraćanje ne samo tradicionalnih pacijenata iz Norveške, već i da će djelovanje biti prošireno i mimo regiona.

500x500

Rakčević: Isplata 90 odsto duga Instituta Igalo do kraja godine

Da li će predstavnik većinskog akcijskog kapitala preduzeća Vektra Boka i aktuelno rukovodstvo izmiriti poreski dug prema Opštini do 16. juna, čime bi bilo otpisano 550 hiljada eura kamate, jedno je od pitanja koje je na konferenciji za medije postavio vlasnik trećine akcija Danilo Matijašević. Povod za konferenciju bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
Vlasnik 33 odsto akcija u kompaniji Vektra Boka Danilo Matijašević prozvao je na konferenciji za medije u Hotelu Plaža članove odbora direktora, koji za osam mjeseci, kako navodi, nisu donjeli ni jednu bitnu odluku, i stečajnog upravnika Vektre Montenegro Radojicu Grbu da se izjasne jesu li sposobni da izvedu firmu na pravi put.
– Bili smo se dogovorili da se ulože sredstva u hotel Plažu i mi smo imali da sredstva, da otvorimo objekat „A“. Taj objekat ima oko 318 ležajeva i sa restoranom je mogao da funkcioniše ovog ljeta – navodi on.
Matijašević se osvrnuo na, kako je rekao, fiktivna ulaganja u Vekta Boku, zahvaljujići kojima su izvlačena sredstva za Vektru Montenegro u stečaju, o čemu je informisano tužilaštvo, a biće upoznat i Privredni sud.
– Vidjećemo kako je leglo na firmu 2,3 miliona eura od CKB banke. Na ove račune Vektra Boke nisu legle pare, ali znamo gdje su legle. Dostavićemo dokumentaciju, pošto izvršni direktor nije i ne želi da je dostavi. Ujedno je dao opoziv punomoći za CKB banku, u visini od 27 miliona eura – informisao je Matijašević.
Dodaje da je 1,3 miliona eura za izmirenje dugovanja prema Poreskoj upravi i dalje blokirano na računu notarke, te da je većinski vlasnik akcija iznevjerio dogovore koje su postigli.
– Da li će da završi otpis kamata za porez kod Opštine Herceg Novi u iznosu od 550 hiljada i kako to namjerava da uradi, pošto mu je rok do 16. juna – pitao je Matijašević.
Povod za konferenciju, kako je kazao jedan od zaposlenih, Vojin Miljanić, bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
– Pod zabranom iznošenja podataka, dokumenata i informacija podrazumijeva se odavanje podataka koji se odnose na rad i poslovanje Društava, posebno podaci koji se odnose na ukupan prihod i troškove poslovanja, vrijednost imovine, visina dobiti ili gubitka, način raspodjele dobitaka, pokriće gubitaka, visina zarade zaposlenih članova Odbora direktora, kao i odavanje ličnih podataka zaposlenih i svih drugih podataka, čije bi saopštenje neovlašćenim licima, zbog njihovog značaja i prirode, bilo protivno interesima Društva i interesima zaposlenih i onda nam se prijeti otkazom – istakao je on.
Kako navodi Miljanić, upravo stečajni upravnik Grba i menadžment blokiraju prodaju placeva u Njivicama i Igalu.
– Od prodaje tih placeva trebalo je da budu namireni radnici iznosom u visini &nbsp;od oko 300 hiljada eura i Opština u visini od 200 hiljada. Ukoliko se to odradi do 16. juna, kamata prema Opštini bila bi umanjena. Oni to nisu u mogućnosti da urade do 16. juna. Opet će se kamata računati Opštini, pa prilikom druge prodaje, mi radnici ćemo opet biti iza države. Šta god da se poslije proda, radnici se neće naplatiti u potpunosti – kazao je Miljanić.
Matijašević je informisao da je menadžmentu ponudio otkup 10 odsto akcija, kako bi od tih sredstava namirio dugovanja prema radnicima Vektre Montenegro, aon bi isplatio radnike Boke kao većinski vlasnik.
Novinari koji su prisustvovali konferenciji pozvali su izvršnog direktora Milana Popovića i sekretara društva Ranka Grbavca za komentar, međutim Popović nije odgovarao da telefonske pozive, a Grbavac je kazao da nema ovlašćenje da daje izjave, prenosi RTHN.

Matijašević: Odbor direktora Vektra Boke bez bitnih odluka više od osam mjeseci

Glavni grad planirao je da i ove godine preuzme dio duga po osnovu kredita koji je Vodovod uzeo za izgradnju sekundarne kanalizacione mreže i proširenje sistema vodosnabdijevanja na teritorijama opština Zete i Tuzi.
U pitanju je dug od 437.330 eura, koji dospijeva za period od 1. januara do 31. decembra. Da li će Grad preuzeti na sebe ovu obavezu odlučiće odbornici u Skupštini Glavnog grada na sjednici koja je zakazana za 15. maj.
Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić saopštio je za „Dan“ da je zahtjev za preuzimanje obaveze za ovu godinu Glavnom gradu uputio Odbor direktora preduzeća.
- Za potrebe investiranja u rekonstrukciju i izgradnju vodovodne infrastrukture na području Tuzi i Zete Vodovod se 2013. godine kod Investiciono razvojnog fonda zadužio 3.500.000 eura, po kamatnoj stopi od 5,5 odsto. Ugovorom iz 2022. godine, smanjena je kamatna stopa na 3,5 odsto na preostali iznos kredita od 1.850.000 eura. Glavni grad je 17. jula 2023. godine preuzeo 160.568 eura i u pitanju je dio duga koji se odnosio na Tuzi, dok je 31. maja 2024. godine preuzeo 437.330 eura i u pitanju je dio duga koji se odnosi na Tuzi i Zetu- glavnica je dospijevala u 2024. godini, što znači da je Glavni grad ukupno preuzeo 597.898 eura od toga kredita. Odbor direktora je ove godine uputio Glavnom gradu zahtjev za preuzimanje obaveze za 2025. godinu u iznosu od 437.330. Nakon što bude preuzeti taj dio dio, preostaje još iznos od 473.774 eura koji dospijeva u 2026. godini - saopštio je Aleksandar Nišavić.
Nišavić navodi da bi preuzimanjem kompletnog duga od strane Glavnog grada, preduzeće bilo oslobođeno kamate koja bi za 2024. 2025. i 2026. godinu iznosila oko 80.000 eura.

1250x600

1084x550

Glavni grad preuzima 437.000 duga Vodovoda

Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tadić ističe da je nažalost došlo do blokade računa prije dva dana i da je u pitanju overdraft kredit u iznosu od 500.000 eura koji je podignut prije dvije godine.
- Taj kredit je već dva puta produžavan. Zašto je produžavan i zašto nije ranije vraćan, ja sad nemam tu informaciju. Međutim, po mojim informacijama, on je trebao biti produžen u januaru ove godine. Znači, bio je dogovor sa Prvom bankom da se on produži. Nakon što je dobavljena saglasnost od Ministarstva finansija da produžimo taj overdraft kredit, Prva banka nas je obavijestila da po nalogu Centralne banke više ne može da nam produži taj kredit nego da mora da se taj kredit zatvori. Mi smo se tada našli u nekoj nezavidnoj situaciji. Obratili smo se Ministarstvu pomorstva, jer nijesmo imali ta sredstva na računu da nađemo neko najbolje rješenje. Čekali smo odgovor Prve banke na koji način je to moguće završiti i oni su nam odobrili jedan kredit na tri godine za dug od 400.000 u tom trenutku za taj kredit - naglašava Tadić.
Ističe da još nijesu riješili taj problem, zato što su čekali mjesec i po dana saglasnost od Ministarstva finansija koju na kraju nijesu dobili.
- Obrazloženo nam je da zbog duga prema državi od 36 miliona sada ne mogu da nam daju saglasnost za novi dugoročni kredit, jer, ipak, bi se to smatralo kao neka nova državna pomoć - objašnjava Tadić.

Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi

Država i Glavni grad u ovom momentu Košarkaškom klubu Budućnost Voli duguju 3,7 miliona eura.
To je saopštio čelnik našeg prvaka Dragan Bokan ističući da se nada da će u narednim sedmicama biti konkretnih koraka povodom finansijske situacije u klubu.
- Moram da kažem da smo u konstantnoj komunikaciji sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem, koji želi evropsku Budućnost. To nam je potvrdio i premijer Milojko Spajić. Međutim, nijesmo dobili sredstva predviđena za prošlu godinu, a ovaj projekat ne može da iznese privatna kompanija, čak ni više njih zajedno. Država i opština Podgorica nam u ovom trenutku duguju 3,7 miliona eura i mi u takvoj situaciji ne možemo započeti narednu sezonu - naveo je Bokan gostujući na Televiziji Crne Gore.
&nbsp;Da su sve ispoštovali kaže da bi na kraju sezone bili u plusu 300 hiljada.
- I mogli bi da dovedemo ozbiljnog igrača. Nadam se da će se u narednim sedmicama nešto riješiti - optimističan je Bokan.
Još jedna zabinjavajuća vijest je da je ABA liga u najvećoj krizi od formiranja.
- Postoje klubovi koji neće da tuže ligu, jer žele da se sve riješi mirnim putem. Uz to, stižu poruke iz regiona, da nam liga nije potrebna. Na posljednjoj sjednici Skupštine, bilo je rasulo. Pominje se da specijalna pozivnica, koja bi vrijedila pola miliona eura. Ko to može da plati iz regiona. Jedino ovaj Kluž ili klub iz Beča koji se pominje. Nisam protiv proširenja, ali prvo moramo da sredimo vlasničku strukturu, jer niko nema pravo potpisa od klubova. Ističe nam TV ugovor, da ne govorim u kakvim uslovima se odvijaju sjednice - rekao je on.
Kaže da će u ponedjeljak učestvovati na sjednici.
- Ali ako se ne riješi vlasnička struktura, nećemo više ni učestvovati u njenom radu. Smatram da naše takmičenje treba da ima 12 vlasnika, koji bi imali ozbiljan profit i da se jasno zna ko ulazi, a ko izlazi iz lige i pod kojim uslovima. ABA liga je potrebna svima - naveo je Bokan.

Bokan: Država i grad nam duguju 3,7 miliona, ABA liga je u najvećoj krizi od formiranja

U narednoj godini će za otplatu duga iz prethodnog perioda biti neophodno obezbijediti milijardu eura, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.
- Najveći dio se odnosi na isplatu eurobonda iz 2018. godine na nivou pola milijarde eura, kao i svih dugova pojedinačno - rekao je Vuković u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA, Miloša Konatara.
Vuković je rekao da dug nije nešto što treba da se prezentuje na način propasti, već je poenta zbog čega se to radi.
Konatara je zanimalo koliko danas iznosi javni dug Cme Gore i koliko se Vlada premijera Milojka Spajića ukupno zadužila i pod kojim uslovima, za godinu, odnosno od kada je izabrana do danas.
Vuković je kazao da je javni dug Crne Gore na 30. septembar ove godine iznosio 4,4 milijarde eura, odnosno 61,33 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, u iznosu od 617 miliona eura, neto javni dug Crne Gore iznosio je 3,8 milijardi eura, odnosno 52,84 odsto BDP-a.
Vuković je kazao da je 31. oktobra prošle godine, kada je 44. Vlada počela sa radom, zatekao zabrinjavajuće stanje u budžetu.
To je iziskivalo hitnu potrebu za zaduženjem, kada je Ministarstvo finansija na domaćem tržištu obezbjedilo 159 miliona eura i to iznos od 109 miliona kroz kredite sa komercijalnim bankama po ponderisanoj kamatnoj stopi od 6,55 odsto fiksno na godisnjem nivou, sa prosječnim rokom dospijeća 54 mjeseca.
Iznos od 50 miliona eura obezbijeđen je kroz državne zapise, uz prosječnu ponderisanu kamatnu stopu od 3,7 odsto.
- Ministarstvo je u priodu od godinu, odnosno od kraja oktobra prošle do kraja oktobra ove godine, uspješno obezbijedilo redovno servisiranje svih obaveza u ukupnom iznosu od oko 654 miliona eura - precizirao je Vuković.
U prethodnoj godini rada Vlade, ukupno zaduženje države iznosi 846,76 miliona eura. Izmirene obaveze po osnovu duga iznose oko 654 miliona, dok je stanje depozita 600 miliona.
- To govori u prilog tome da smo veliki dio obaveza servisirali iz redovnih prihoda države i stvorili fiskalnu rezervu za obaveze po osnovu otpate duga u narednom periodu - saopštio je Vuković.
Ministarstvo je, kako je podsjetio, u martu ove godine, u saradnji sa četiri renomirane banke, realizovalo transakciju emisije obveznica na medunarodnom trzistu u iznosu od 750 miliona dolara, odnosno nakon realizacije hedzing transakcije iznos je bio 687 miliona eura.

Vuković: Za otplatu duga u narednoj godini milijardu eura

Sjedinjene Države i Somalija postigle su u utorak sporazum kojim Vašington otpisuje dugove te siromašne zemlje Afrike od više od milijardu dolara.
U Somaliji decenijama traje građanski rat, krvava pobuna koju predvodi džihadistička grupa Al-Šebab, povezana sa Al-Kaidom, kao i česte klimatske katastrofe, piše AFP.
Sporazum su potpisali ministar finansija Somalije Bihi Egeh i američki ambasador u Mogadišu Ričard Rajli, koji su rekli da je bilateralni sporazum poništio dug Somalije prema Vašingtonu od 1,14 milijardi dolara.
To je dio ukupnog duga od 4,5 milijardi dolara prema nekoliko zemalja, koji je poništen u okviru sporazuma zaključenog sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom.
U poruci objavljenoj na mreži Iks, Egeh je zahvalio SAD-u na njegovoj "nepokolebljivoj podršci ekonomskim reformama i rastu u Somaliji".
Prema podacima Svjetske banke, oko 70 posto stanovništva Somalije živi sa 1,90 dolara dnevno.

Sjedinjene Države otpisale milijardu dolara duga Somalije

Elektroprivreda (EPCG) je, u periodu od 1. oktobra do 31. decembra, ponudila povlašćene uslove za otplatu zaostalog duga i potrošačima iz privrede. 
 
- Za tu kategoriju kupaca maksimalni broj rata je 30, minimalna rata iznosi 50 EUR, a u zavisnosti od visine duga, potrošačima iz privrede ponuđeno je više opcija za otplatu, počev od četvrtine duga odnosno 25 odsto, trećine, 33 odsto, i polovine do ukupnog iznosa duga - navodi se u saopštenju. 
 
U naznačenom periodu koliko traje akcija, EPCG će informisati kupce o povoljnostima i uslovima priključenja akciji. 
 
Pravo priključenja akciji Sporazum po povlašćenim uslovima - za potrošače iz privrede stiču kupci koji su platili posljednju fakturu izdatu u mjesecu potpisivanja sporazuma, kao i kupci koji poštuju Sporazum o izvršavanju obaveza po osnovu duga za utrošenu električnu energiju. 
 
- Sporazumom je omogućena otplata dijela duga uz priznanje ukupnog duga. Ponuđene opcije otplate četvrtine duga, trećine, polovine i ukupnog duga - navodi se u saopštenju. 
 
Iz EPCG su rekli da je minimalna rata za otplatu duga ovom vrstom sporazuma 50 EUR. 
 
- Maksimalan broja rata definisan ovom vrstom sporazuma je 30, a u periodu otplate duga uz uredno izmirivanje obaveza po sporazumu kupcu se neće obračunavati zatezna kamata - kazali su iz EPCG. 
 
Iz kompanije su naveli da se povlače predlozi za izvršenje kod nadležnih sudova koji su podnijeti radi prinudne naplate potraživanja kod kupaca, kao i za izvršenje kod javnih izvršitelja koji su podnijeti radi prinudne naplate potraživanja kod kupaca nakon plaćanja predujmljenih troškova. 
 
- EPCG, FC Snabdijevanje neće primjenjivati mjere prinudne naplate odnosno obustavu snabdijevanja električnom energijom i podnošenje predloga za izvršenje, dok dužnik uredno ispunjava sporazumom definisane obaveze - zaključuje se u saopštenju.

Povlašćeni uslovi za otplatu duga za potrošače iz privrede

Brat bivšeg premijera Dritana Abazovića, Džihan Abazović, izgubio je spor sa Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i dužan je da vrati državi Crnoj Gori dug od 38.508,50 eura, saopštio je politički pokret Alternativa Crna Gora. Džihad Abazović je kao zaposleni JZU Dom zdravlja Ulcinj u septembru 2009. poslat na specijalizaciju u Beograd. Kako su rekli iz alternative, nakon uspješno završene specijalizacije bio je dužan da se vrati u matičnu ustanovu i ostane na radu naredne četiri godine.&nbsp; - Međutim, nakon što se vratio, bio je na roditeljskom odsustvu godinu dana, a odmah nakon toga i na odsustvu zbog njege djeteta u trajanju od dvije godine, čime su se stekli svi uslovi da državi vrati novac koji je uložila u njegovo školovanje - naveli su iz Alternative na <a href="https://www.facebook.com/photo?fbid=1110948733726536&amp;set=a.439582517529831" target="_blank">Facebook</a> stranici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917130940_87d16a6ef87a2483d60ffe92fac9c86e842d7afc0ce17c868cd93fa27348590d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917130940_87d16a6ef87a2483d60ffe92fac9c86e842d7afc0ce17c868cd93fa27348590d" data-rendition-name="original" width="2048" height="1886" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Iako je ovaj sudski proces trajao dugo, interesantno je, kažu u Alternativi, da je Džihan uložio žalbu na prvostepenu presudu upravo u vrijeme kada je njegov brat Dritan bio premijer“.&nbsp; - Da li je ovo bio bratski savjet i zajednički pokušaj da se ošteti državni budžet?! Takođe, postavlja se pitanje ko je, kako i zašto omogućio Džihanu Abazoviću da dug vrati u ratama do 2028. godine, ako znamo da je prije dvije godine otvorio višemilionsku kliniku u Beogradu - zaključili su iz Alternative.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917130944_bcd89a6b0e1c2dc6d0d4d1a6b5b51e943047fd9b3856ad7606deaf53d0ef6c10.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917130944_bcd89a6b0e1c2dc6d0d4d1a6b5b51e943047fd9b3856ad7606deaf53d0ef6c10" data-rendition-name="original" width="946" height="418" loading="lazy" alt="član 3"> </figure>  &nbsp;

Džihan Abazović mora da plati dug Crnoj Gori od 38,5 hiljada eura

Dok je zadovoljno pred novinarima završavao govor o osuđujućoj presudi Vesni i Milošu Medenici, specijalni tužilac Vukas Radonjić ipak je ostao zatečen kada je novinarka Televizije E pokušala da mu postavi pitanje o manipulacijama Skaj porukama. &nbsp; &nbsp;BIJEG OD ODGOVORA ,,Možete li nam reći o 12 rečenica iz Skaj...”. Novinarka nije završila rečenicu, a Radonjić je odmahnuo glavom, okrenuo leđa i hitro se udaljio. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129200124_6e7b6a160fbddd41d553e9db50c179ecbdb3098a746327f992a38cb970b9b07a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129200124_6e7b6a160fbddd41d553e9db50c179ecbdb3098a746327f992a38cb970b9b07a" data-rendition-name="original" width="1607" height="1080" loading="lazy" alt="BIJEG OD MIKROFONA TELEVIZIJE E: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>BIJEG OD MIKROFONA TELEVIZIJE E: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Očito, čim je čuo brojku 12, portparol Specijalnog tužilaštva je znao da treba da izbjegne novinarku Televizije E. Kao što svi u Specijalnom državnom tužilaštvu već danima izbjegavaju da odgovore na pitanja naše medijske kuće o mogućim tužilačkim zloupotrebama u slučaju istraga i optužbi protiv podgoričkog biznismena Aleksandra Miajlovića. &nbsp; U nekoliko istraživačkih priloga novinarska ekipa Televizije E otkrila je da su specijalni tužioci koristili identičnih 12 rečenica u tri tužilačka akta i dvije istrage – o krijumčarenju kokaina i švercu cigareta iz Ekvadora. &nbsp; Uporedna analiza je otkrila i da su specijalni tužioci ili istražitelji iz Specijalnog policijskog odjeljenja samovoljno mijenali nadimke, odnosno identitete, ljudi koji su vodili Skaj prepisku. Istovremeno, istraživanje je pokazalo i da je mijenjan Obavještajni dokument Europola, da bi se smjer optužnice okrenuo u pravcu podgoričkog biznismena Mijajlovića, ali i još nekih ljudi koje je SDT targetiralo. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129200124_6120558838fd76719360dfc9bd8f5919f72332f5087e2e46e58c8955174cf098.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260129200124_6120558838fd76719360dfc9bd8f5919f72332f5087e2e46e58c8955174cf098" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="DOKAZI TUŽILAČKE MANIPULACIJE: Iste rečenice u različitim predmetima "> <figcaption>DOKAZI TUŽILAČKE MANIPULACIJE: Iste rečenice u različitim predmetima(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tužilačko ćutanje na zvanične upite ETV, kao i bježanje od direktnih pitanja dodatno pobuđuje sumnju da je bilo manipulacija Skaj porukama, a time i zloupotrebe službenih ovlašćenja. &nbsp; JANJUŠEVIĆ: SDT MORA DA OBJASNI -Mislim da Specijalno državno tužilaštvo treba da odgovori na ova pitanja i da kaže u svom saopštenju - da li su navodi novinarskog istraživanja tačni i da, aki nije istina, obrazlože kako su se našli i u Naredbi za sproviđenje istrage i u drugoj optužnici. Ali i zašto postoje nelogičnosti, greške i propusti – kazao je analituičar bezbjednosti, bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129200128_d352c4f501dbb24f2494331c751067a51baaff3fb5606a06bfc8cc75cb44e227.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260129200128_d352c4f501dbb24f2494331c751067a51baaff3fb5606a06bfc8cc75cb44e227" data-rendition-name="original" width="1060" height="526" loading="lazy" alt="UPOZORENJA BEZ EFEKTA: Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora policije "> <figcaption>UPOZORENJA BEZ EFEKTA: Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora policije(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ne može se isključiti mogućnost da u konkretnom slučaju nije riječ o propustima već jasnom motivu specijalnih tužilaca - da su u slučajevima u kojima nemaju čvrste dokaze protiv osoba koje označe kao organizatore kriminalnih grupa, spremni da sami stvore dokaze tako što će prepraviti postojeće, baš kao što su to uradili u predmetima protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Janjušević napominje da je ETV u istraživačkom serijalu precizno objasnila kako su se &nbsp;12 istih Skaj poruka ponavljale u različitim optužnim aktima. &nbsp; - Sve to može da bude omaška, greška, ali može da bude i - namjera. Definitivno ne mogu se tako uvezati dva različita predmeta, Sky komunikacija oko šverca kokaina iz Ekvadora i identična Skaj komunikacija vezana za krijumčarenje koakina, takođe iz Ekvadora – kaže Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129200136_02cfdbcb2f8183aa0ae53df12252ba3bc4f8db476897e836303a1f53e8c8fe9c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260129200136_02cfdbcb2f8183aa0ae53df12252ba3bc4f8db476897e836303a1f53e8c8fe9c" data-rendition-name="original" width="835" height="576" loading="lazy" alt="KO JE ODGOVORAN: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva "> <figcaption>KO JE ODGOVORAN: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PONAVLJANJE UMETNUTIH SKAJ PORUKA Advokat Marko Radović napominje da, na osnovu njegovog iskustva, ovo nije prvi put da se iste poruke nađu u različitim predmetima. -Poznato mi je, kao braniocu u brojnim predmetima u kojima se optužbe zasnijevaju na Sky materijalu, da se - dešavaju slične stvari. Ne mogu reći iste, ali branilac sam okrivljenog kojem se desila situacija da su mu jedne te iste poruke – dakle: ne isti set poruka, nego bukvalno iste dvije poruke - korišćene kao dokaz za četiri krivična dijela u dva krivična postupka – naglašava Radović. &nbsp; Napominje da je u drugom predmetu, &nbsp;kada je bila u toku kontrola optužnice, pokušao da problematizuje pitanje istih Skaj poruka u različitim predmetima – ali da nije bilo rezultata. TUŽILAČKI SAVJET I VRHOVNI SUD BEZ KOMENTARA Na upit Televizije E iz Tužilačkog savjeta je lakonski saopšteno da se oni tako ne bave provjerom tužilačkog rada. Naglasili su da, citiramo, &nbsp;,,svoja ovlašćenja crpi kroz mehanizme disciplinske i etičke odgovornosti, kao i davanja mišljena na pritužbe na rad državnih tužilaca“. &nbsp; Ni iz Vrhovnog suda nijesu osjetili potrebu da preispitaju odluku o produženju pritvora za Mijajlovića, na osnovu optužnice u kojoj su umetnute Skaj poruke iz drugog tužilačkog predmeta. &nbsp; O postupanju specijalnih tužilaca ETV obavijestila je EUROPOL, ali nam je iz ove policijske organizacije saopšteno da nije u njihovoj nadležnosti da komentarišu eventualne zloupotrebe operativanih podataka. RADOVIĆ: ODGOVORNOST SUDIJA Pravni stručnjaci podsjećaju da su tužioci, baš kao i advokati, samo stranka u postupku i da je u ovakvim slučajevima odgovornost i na sudijama Višeg suda koji, kako ocjenjuju, olako potvrđuju i sporne optužnice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129200132_7b3a101ec0101cc16cada61b40e75665e9fa9f6cc9dd8abb3b1b9aafad988df5.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260129200132_7b3a101ec0101cc16cada61b40e75665e9fa9f6cc9dd8abb3b1b9aafad988df5" data-rendition-name="original" width="1033" height="564" loading="lazy" alt="ČITAJU LI SUDIJE DETALJNO OPTUŽNICE: Advokat Marko Radović"> <figcaption>ČITAJU LI SUDIJE DETALJNO OPTUŽNICE: Advokat Marko Radović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Vidim problem upravo u tome što sud svojim postupanjem u nekom smislu afirmiše takvo postupanje tužilaštva. Problem je što do suđenja, odnosno provođenja Skaj materijala kao dokaza na glavnom pretresu, bukvalno imate situaciju da sudovi gotovo i da ne čitaju tu komunikaciju, da prihvataju sve ono što tužilaštvo navede kao dokaz što je proisteklo iz Skaja?! Pritvori se određuju, osnovana sumnja se prihvata kako u postupku određivanja, kasnije i u postupku produženja pritvora – ističe Radović. &nbsp; I Janjušević ističe da je sudska potvrda od najvećeg značaja za kredibilitet procesa. &nbsp; -Potvrda optužnice je veoma bitan institut u krivičnom pravnom smislu. Za sada se to olako radilo u nekim predmetima. Nadam se da će u narednom pevriodu ijeće sudija mnogo ozbiljnije čitati optužnice, ukoliko želimo vladavinu prava i pravedne procese – zaključuje Janjušević. &nbsp;&nbsp; No, pitanja odgovornosti – odnono neodgovornosti – po svemu sudeći će i ubuduće nastiviti da postavljaju samo novinari, slobodni pravnici i nezavisni stručnjaci, jer je i ovaj slučaj samo još jedna potvrda da su funkcije i fotelje bitnije od vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i sloboda. &nbsp; Ekipa ETV će nastaviti da istražuje i objavljuje dokaze koji će im, možda, pomoći da progledaju. &nbsp; &nbsp;

Državna ,,omerta” o tužilačkim manipulacijama Skaj porukama

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović saopštio je da je za Milošem Medenicom raspisana međunarodna potjernica, te da policija za sada nema informacije da li je osuđeni napustio teritoriju Crne Gore.
Gostujući u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti, Šćepanović je kazao da su policijski službenici od sinoć preduzeli brojne mjere i radnje, uključujući pregled stotina objekata u okviru intenzivne potrage za Medenicom.
- Uspjeli smo da za manje od 24 sata raspišemo međunarodnu potjernicu - rekao je Šćepanović.
Dodao je i da je juče bio u kontaktu sa predsjednikom Vlade, naglašavajući da Uprava policije djeluje proaktivno kako bi se osuđeni što prije lišio slobode.
Šćepanović je istakao da su u potrazi primijenjene i specijalizovane mjere bezbjednosnog nadzora.
- Pregledane su stotine objekata, a sinoć je na državnoj granici bilo angažovano oko 150 policijskih službenika. Postavljeni su alarmi na graničnim prelazima kao preventivna mjera, još prije nego što je posljednjom provjerom utvrđeno da lice nije zatečeno na adresi boravka. Međunarodna potjernica je aktivna u Centralnom birou Interpola i uvjeren sam da će Miloš Medenica, gdje god da se nalazi – od Crne Gore do Južne Amerike – uz podršku međunarodnih partnera biti lociran i uhapšen - kazao je Šćepanović.
Šćepanović je takođe naveo da su, prema njegovim tvrdnjama, iz Višeg suda „curjeli podaci“, te da Uprava policije nije imala nikakva obavještajna saznanja da je Medenica bio spreman na bjekstvo, niti je dobila nalog za njegov nadzor.
Istakao je i da se Uprava policije ne može poistovjećivati sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), naglašavajući da policija, u skladu sa zakonom, ne može obezbjeđivati 24-časovno dežurstvo ispred bilo kojeg lica.
Podsjetimo, Miloš Medenica je juče u Višem sudu u Podgorici prvostepeno osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora, nakon čega mu je određen pritvor. Međutim, policija ga nije zatekla na mjestu boravka.
Medenica je od oktobra bio u kućnom pritvoru, nakon što je pušten iz spuškog pritvora jer presuda nije donijeta u zakonskom roku od tri godine od podizanja optužnice.

Šćepanović: Za Milošem Medenicom raspisana međunarodna potjernica, policija pretražuje stotine lokacija ali ne znamo da li je napustio Crnu Goru

Uspostavljanje palestinske države, koja bi koegzistirala u miru i sigurnosti s Izraelom, pitanje je principa, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom.
Otvarajući sastanak u Kremlju sa Al Nahjanom, koji je stigao u službenu posjetu Moskvi, Putin je rekao da su više puta razgovarali o palestinsko-izraelskom sukobu i zajedničkim naporima za poboljšanje humanitarne situacije u Gazi.
- Principijelno je riješiti pitanje uspostavljanja punopravne palestinske države koja bi koegzistirala u miru i sigurnosti s Izraelom. To će omogućiti postizanje održivog rješenja i osigurati dugoročnu stabilnost u regiji - rekao je Putin, prenosi Anadolija.
On je kazao i da Rusija pažljivo prati događaje u Iranu nakon prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će izvesti napade na Islamsku republiku.
Putin je pohvalio napore UAE-a u vezi s krizom u Ukrajini, uključujući njihovu ulogu u razmjeni zatvorenika i pružanju platforme za diplomatske kontakte.
- Veoma cijenimo to. Lično smo vam zahvalni što ste osigurali da se trilateralni pregovori u okviru radne grupe za sigurnost održe u Abu Dhabiju prošle sedmice, i na pažnji koju ste posvetili našoj delegaciji - dodao je Putin.
Al Nahjan je rekao da su UAE posvećeni jačanju bilateralnih odnosa s Rusijom i unapređenju zajedničkih razvojnih ciljeva.
On je zahvalio Putinu na otvorenosti Rusije za humanitarna pitanja s Ukrajinom, uključujući razmjenu zatvorenika.
Al Nahjan je rekao da UAE snažno podržavaju politička i diplomatska rješenja sukoba koja bi mogla doprinijeti miru i međunarodnoj stabilnosti.

Putin: Uspostavljanje palestinske države pitanje principa

U emisiji "Srećan dan" na Televiziji E predstavljamo izložbu koja slavi Cetinje i njegove ljude. Umjetnica Jelena Vušurović govori o inspiraciji, emocijama i pričama koje kroz svoja djela čuvaju duh Prijestonice.
U fokusu je i aktuelna tema povratka radne nedjelje, o kojoj razgovaramo sa sagovornicima, analizirajući moguće posljedice po zaposlene i privredu.
Donosimo i najavu velikog muzičkog događaja – Severina stiže u Bemax arenu povodom Dana zaljubljenih. Govorimo o koncertu, emocijama koje njena muzika nosi i zašto je upravo koncert idealan poklon za ljubav.
Za kraj emisije, muzičku energiju i dobar ritam za ulazak u vikend donosi Taško Ademović, uz note koje popravljaju raspoloženje i najavljuju opuštanje.
Emisiju "Srećan dan" gledajte na Televiziji E od 9 do 11 sati.

Tag: dug