Austrijski nadvojvoda Karl von Habsburg boravio je u Crnoj Gori 4. i 5. oktobra, a tom prilikom posjetio je i Državni arhiv Crne Gore, gdje ga je ugostio direktor te ustanove, Danilo Mrvaljević, a razgovaralo se o istoriji odnosa između Austrije i Crne Gore, kao i o aktuelnim temama i procesu integracija Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, saopšteno je iz Državnog arhiva.
Mrvaljević je izrazio zahvalnost na posjeti i interesovanju za rad crnogorskog Arhiva, istakavši da posjeta nadvojvode Karla Habsburškog ima poseban značaj.
- U ime Državnog arhiva Crne Gore zahvaljujem se Njegovom carskom i kraljevskom visočanstvu na posjeti i interesovanju za naš rad. Bila mi je čast da upriličim ovaj svečani prijem i nadvojvodu Karla upoznam sa istorijatom Državnog arhiva i najznačajnijim realizovanim projektima, kao i onima koji su u toku, sa posebnim osvrtom na nedavno realizovani prenos arhivske građe crnogorske provenijencije iz Beča na Cetinje, kojim je ona vraćena u Crnu Goru poslije više od vijeka, u izuzetnoj saradnji sa Austrijskim državnim arhivom. Za ovu priliku prikazali smo gostima originale dokumenata koji svjedoče o bogatim odnosima Crne Gore i Austrije, među kojima je bila i čestitka cara Franca Jozefa upućena knjazu Nikoli I povodom proglašenja Kraljevine Crne Gore 1910. godine i njegovog krunisanja za crnogorskog kralja- kazao je Mrvaljević.
Nadvojvoda Karlo Habsburški istakao je važnost očuvanja kulturne baštine, povezivanja i međunarodne saradnje u oblasti kulture, posebno u kontekstu evropskih integracija Crne Gore i čestitao Državnom arhivu Crne Gore na ostvarenim rezultatima na ovom polju. Naglasio j značaj procesa konzervacije i restauracije u očuvanju arhivskog nasljeđa i pozdravio isticanje rada Odjeljenja za tehničku zaštitu arhivske građe DACG u prvi plan kroz prezentaciju rada ovog Odjeljenja, koju je imao priliku da vidi u holu Arhiva.
Pored sjedišta Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju, nadvojvoda Karlo Habsburški posjetio je i Istorijski arhiv u Kotoru, gdje je prijem u njegovu čast upriličio načelnik Joško Katelan. U čitaonici Istorijskog arhiva upriličena je prigodna izložba dokumenata iz perioda Austrijske uprave u Boki. Načelnik Katelan je prisutne upoznao sa arhivskom građom koja se čuva u Odsjeku uz kratke crtice iz istorije grada Kotora i Boke, a visokom gostu poklonjene su kopije dokumenata o dvjema posjetama Kotoru, nadvojvode Karla 1842. i Franca Jozefa iz 1875.
Prijemi na Cetinju i u Kotoru organizovani su u saradnji sa Zajednicom Italijana Crne Gore.
U pratnji nadvojvode Karla bili su dr Masimiliano Lakota – predstavnik austrijske kraljevske kuće u Italiji i diplomatski savjetnik nadvojvode Karla, major Fritz Rath – lični vojni ađutant nadvojvode Karla i kapetan Ernst Fojan – generalni ađutant nadvojvode.
Ispred Zajednice Italijana Crne Gore prijemu su prisustvovali Aleksandar Dender - predsjednik, Slađana Vučetić - sekretarka i Danijela Bokan - članica Predsjedništva i predstavnica Zajednice za Cetinje.
Državni arhiv Crne Gore predstavljali su direktor Danilo Mrvaljević i Predrag Adžić, načelnik Odsjeka za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nadvojvoda Karl von Habsburg posjetio Državni arhiv Crne Gore

Pokrenut je postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju u nastavku postojeće, saopštio je u intervjuu za Radio Kotoru direktor ove institucije Danilo Mrvaljević.
Ocjenivši da će to vjerovatno biti naznačajniji projekat posljednjih decenija, izražava nadu da će se već 2026. godine konkretnije ući u taj posao.
- Tenderom i moguće već početkom izgradnje - precizira on.
Upitan kolika je vrijednost ovog projekta, ističe da je na startu bilo puno problema, te je cijela procedura morala započeti od početka.
- Odmaklli smo nekoliko koraka, a sada smo u fazi najvjerovatnije izrade novog idejnog rješenja i nakon toga glavnog projekta, jer stari nije bio u skladu sa postojećim UT i konzervatorskim uslovima, rađen je bukvalno bez njih. Naravno kada znate da se radi o istorijskom jezgu Cetinja, ne samo da morate zadovoljiti sve zakonske norme u tom pravcu, nego se takvi projekti moraju veoma pažljivo raditi. Pristalica sam da i neka malo duže potraje, ali da to bude kako treba i da dobijemo konačno funkcionalnu zgradu koja će istovremeno uljepšati centar Cetinja i uklopiti se u ambijent stare crnogorske prijestonice - podvlači Mrvaljević.
Glavni projekat i prije toga idejno rješenje pokazaće koliki će biti troškovi, a radove će finansirati država.
- Ići ćemo u tom pravcu da tražimo ta sredstva, ali je prvi ili najvažniji korak u ovom trenutku izrada novog idejnog rješenja i glavnog projekta, a tek onda ćemo započeti konkretnije - slijedi tender i izgradnja - kaže on, dodajući da je u planu rekonstrukcija krova centralne zgrade Državnog arhiva Crne Gore (DACG).
Navodi da je u posljednje tri godine na nivou Crne Gore, obnovljeno sedam objekata Državnog arhiva, od kojih neki u potpunosti, a neki u manjoj ili većoj mjeri.
- U tom dijelu sam zadovoljan, jer su bili zaista jako loši uslovi generalno rada i prije svega čuvanja i zaštite arhivske zgrade - naglasio je on.
U Državnom arhivu Crne Gore, na nivou cijele države, čuva se gotovo 11 kilometra arhuvske građe, a najznačajniji dokument je, saopštava Mrvaljević, u Istorijskom arhivu Kotor.
- U pitanju je notarski zapis, odnosno kupoprodajni ugovor s početka 14. vijeka, iz 1309. godine. Naravno, jako puno dokumenata značajnih za državu Crnu Goru, čuva se, kako u Istorijskom arhivu Kotor, drugim arhivima na primorju i naravno u centralnom depou Državnog arhiva na Cetinju, još od vremena senata, vremena knjaževine i kraljevine Crne Gore, svih ministarstva i sudova itd. - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević: Pokrenut postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva

Državni arhiv Crne Gore dobija novu zgradu na Cetinju, u neposrednom produžetku postojeće zgrade, kazali su iz te ustanove.
Kako ističu, izvršeno je uklanjanje ruiniranog objekta, na parceli na kojoj će se graditi savremeni prostor namijenjen potrebama Arhiva, u skladu sa urbanističkim uslovima i propisima zaštite istorijskog jezgra.
- Cilj je da novi objekat bude pažljivo uklopljen u ambijent Prijestonice i da, pored funkcionalnosti, doprinese uređenju prostora u srcu Cetinja- kazali su iz Državnog Arhiva.
Navode i da se paralelno izrađuje projektna dokumentacija, nakon čega slijedi raspisivanje tendera i planirani početak radova naredne godine u jubilarnoj 2026, kada Državni Arhiv obilježava 75 godina od osnivanja, 130 godina od prve državne arhive u Knjaževini i 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore.
Pješačka staza u ovom dijelu grada godinama je neugledna i zapuštena. Iz gradske uprave Prijestonice Cetinje najavili su da će pokrenuti uređenje tog prolaza.
Sekretarijat za investicije Prijestonice započeo je proceduru uređenja pješačke staze od Arhiva do Dečanske ulice. Dobijeni su konzervatorski uslovi za projektovanje tako da će i ovaj dio grada biti uređen – nedavno su najavili iz tog sekretarijata, prenosi Cetinjski list.

Državni arhiv Crne Gore na Cetinju dobija novu zgradu

Državni arhiv u kontinuitetu radi na prikupljanju arhivske građe koja se tiče Crne Gore, a nalazi se u drugim arhivima i to je misija koja nikad ne prestaje. To se odnosi na arhivsku građu koja je sticajem istorijskih okolnosti završila van Crne Gore, poput ove koja je bila u Beču, ali i na onu nastalu u drugim državama, odnosno od strane stvaralaca drugih država, a koja se odnosi na Crnu Goru, kazao je kazao je u intervjuu za Portal ETV direktor Državnog arhiva (DACG), Danilo Mrvaljević.
Mrvaljević je istakao značaj prenosa građe u Crnu Goru, kako za istraživače, tako i za cijelu javnost kojoj će sada biti dostupni izvori o jednom važnom istorijskom trenutku za našu državu.
Ovakav poduhvat DACG, posebno u kontekstu današnjih olakih shvatanja i tumačenja istorijskih dešavanja, utoliko više podsjeća na važnost arhiva i konsultovanja arhivske građe, kao primarnih izvora o našoj istoriji, kulturi, politici i društvu.
&nbsp;Zašto je ovaj prenos arhivske građe istorijski događaj za našu nauku i kulturu?
&nbsp;Sama činjenica da smo poslije više od vijeka našu arhivsku građu, dio naše pisane baštine, dio naše istorije, vratili u domovinu, zaista je istorijski događaj i to ne samo za Državni arhiv, već generalno za našu kulturno-istorijsku baštinu i za državu. Radi se o izuzetno značajnoj arhivskoj građi iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, konkretno dokumentima Crnogorske narodne skupštine, velikim dijelom građi Ministarstva vojnog, zatim Ministarstva unutrašnjih djela, uprava, sudova... Ovom građom upotpunićemo naše fondove i sljedstveno tome biće važan izvor za dalja istraživanja, upotpunjavanje znanja i razumijevanja političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore i uopšte društvenih prilika u jednom od ključnih perioda njene istorije. 
 
Šta Vam je pomoglo u ostvarivanju ovog zaista impozantnog poduhvata?
&nbsp;Možemo kazati da je ovo kruna naših aktivnosti na polju međunarodne saradnje. Mnogo rada i brojne aktivnosti na ovom polju u posljednje tri godine rezultatirale su važnim pozicioniranjem DACG na međunarodnoj sceni, a onda su došli i pozivi i prilike da prisustvujemo značajnim sastancima i konferencijama na najvišem nivou, kakvo je bilo i naše prvo učešće na sastanku Evropskog odbora nacionalnih arhivista(EBNA), početkom aprila ove godine u Varšavi. Upravo tokom našeg boravka u Poljskoj ovim povodom razgovarao sam sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, dr Helmutom Vohnoutom, o našoj arhivskoj građi koja se nalazi u Beču i mogućnostima za njeno vraćanje u Crnu Goru. 
 
Koliko su trajali istraživanje i priprema za primopredaju građe iz Austrijskog državnog arhiva? Kada se ova ideja rodila i koliko vremena je trebalo da se ona realizuje?
Od ranije se znalo da je određena građa iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore završila u Beču i da se najvjerovatnije još tamo nalazi, ali najvećim dijelom nijesmo imali bližih, preciznih informacija koja su to tačno dokumenta i kojih sve stvaralaca. Prilikom ovog susreta sa mojim kolegom iz Austrije, na konferenciji u Varšavi, bio sam jako zainteresovan za ovu temu i vraćanje navedene građe u Crnu Goru, kao dijela naše pisane kulturno-istorijske baštine od neprocjenjive vrijednosti. Dogovorili smo dalje korake i nastavak aktivnosti u ovom pravcu, od dostavljanja bližih informacija o navedenoj građi do sagledavanja pravno-administrativnih preduslova za njeno vraćanje DACG i ostalih preduslova i ubrzo su započete zvanične procedure za primopredaju. Bili smo u stalnoj komunikaciji i zaista sjajnom saradnjom i uz veliko razumijevaje i otvorenost naših austrijskih prijatelja veoma brzo je završen cijeli proces. 
 
 Da li ste imali podršku državnih institucija u realizaciji ovog projekta?
Prenos navedene arhivske građe iz Beča na Cetinje realizovan je u našoj direktnoj saradnji sa Austrijskim državnim arhivom. Naravno, na samom početku procesa informisali smo o ovome Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo vanjskih poslova sa kojima imamo odličnu saradnju. U finalizaciji ovog procesa i naša ambasada u Beču dala je svoj doprinos, a sami transport arhivske građe, kao važan segment ovog procesa, realizovan je u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, koji nam je ustupio vozilo i ovom prilikom želim da im, u ime Državnog arhiva, još jednom uputim iskrenu zahvalnost, kao i svima koji su na bilo koji način učestvovali u ovom procesu. A ipak, u prvom redu, Austrijskom državnom arhivu na ovom izuzetnom gestu. 
 
 Koliko je realizacija ovog poduhvata bila složena i šta je iziskivala?
&nbsp;Ovakvi poduhvati zaista su jako složeni i iziskuju mnogo toga do uspješne realizacije, kako u pravno-administrativnom, tako i u organizacionom smislu i zahtijevaju veliku posvećenost i rad na polju međunarodne saradnje, najčešće i vođenje bilateralnih pregovora između država u oblasti kulture i šire. Nekad ovakvi procesi traju godinama, a nekad, zbog određenih pravnih i drugih smetnji i/ili usljed nepovoljnih političkih i drugih okolnosti, uprkos svim naporima i ne dođe do realizacije. Zahvaljujući sjajnim odnosima sa Austrijskim državnim arhivom ovaj projekat realizovan je zaista vrlo efikasno, za svega nekoliko mjeseci. Nakon mog susreta sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, kako sam naveo u odgovoru na vaše drugo pitanje, početkom aprila ove godine, u Varšavi, ubrzo su započete procedure za primopredaju. I kako se radi o našim, crnogorskim dokumentima koji nijesu dio zajedničkog kulturnog nasljeđa sa Austrijom i kako ova građa nikada nije bila predmet arhivskih pregovora, odnosno sporazuma zaključenih između država nasljednica nakon Prvog svjetskog rata, nije bilo pravno-administrativnih smetnji za realizaciju i primopredaja je upriličena 23. juna u Beču.
&nbsp;Ko je još iz Državnog arhiva bio uključen u aktivnosti oko predaje građe?
&nbsp;Kako Državni arhiv nema službu, čak ni službenika u okviru postojećih organizacionih jedinica u čijem opisu posla bi bilo rukovođenje i koordinacija u oblasti međunarodne saradnja, ovaj dio posla u potpunosti vodi moja malenkost. Naravno, za uspješno vođenje međunarodne saradnje neophodan je tim i dobra organizacija na unutrašnjem planu. A kako od mog dolaska u Državni arhiv inače snažno afirmišem timski rad na svim poljima, uvijek su uključene i drage kolege koje, pored svojih redovnih obaveza, povremenim angažovanjem i na poslovima iz oblasti međunarodne saradnje daju dodatni doprinos sveukupnom uspješnom poslovanu DACG. Uskoro će se, novim aktom o sistematizaciji, stvoriti uslovi da i za ovaj, jako važan dio posla, ubuduće dobijemo novi kadar, što će biti još jedan korak u sprovođenju reformi, jačanju organizacije i kadrovskih kapaciteta, kao nastavak realizacije mog programa za mandati period i vizije daljeg razvoja Državnog arhiva. 
 
 Primopredaji arhivske građe u Beču prisustvovali su pomoćnik direktora za Sektor za arhivsku građu od značaja za državu, Dragoslav Bojović i načelnik arhivskog odsjeka za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost, Predrag Adžić, koji su bili uključeni u cijeli proces.
&nbsp;U saopštenju DACG navodi se da je ovo najveće postignuće Arhiva od njegovog osnivanja- koja su još velika postignuća DACG u prethodnom periodu i da li je bilo sličnih predaja građe?
&nbsp;Kada je u pitanju prikupljanje naše arhivske građe koja se nalazi u drugim arhivima i međunarodna saradnja ovo je zaista najznačajnije postignuće od osnivanja DACG, ali sigurno i jedno od najznačajnijih uopšte. Državni arhiv u kontinuitetu radi na prikupljanju arhivske građe koja se tiče Crne Gore, a nalazi se u drugim arhivima i to je misija koja nikad ne prestaje, kako kada je riječ o našoj arhivskoj građi koja je sticajem istorijskih okolnosti završila van Crne Gore, poput ove koja je bila u Beču, tako i kada je riječ o građi nastaloj u drugim državama, odnosno od strane stvaralaca drugih država, a koja se odnosi na Crnu Goru. 
 
 Možemo da se pohvalimo, da smo i prije dvije godine, vratili našu arhivsku građu iz Poljske u saradnji sa Državnim arhivom ove zemlje, značajno manjeg obima nego ovo sada, ali takođe jako vrijednu i to je bio događaj od izuzetnog značaja za nas. Pretpostavljamo da je ta građa dio upravo ove građe koja je sada vraćena iz Beča, a spletom okolnosti poslije Drugog svjetskog rata završila je u Varšavi. Prije 25 godina, takođe iz Arhiva Poljske, vraćen je još jedan manji dio originala naše arhivske građe koja se tamo nalazila. 
 
 U prethodnom periodu, prije mog dolaska na funkciju direktora, kada je riječ o građi koja se tiče naše zemlje i onoj nastaloj od strane subjekata drugih država kao stvaralaca, a koja se odnosi na Crnu Goru, proteklih decenija Državni arhiv je pribavljao kopije arhivske građe i dijelom materijala u digitalnoj formi iz Arhiva Turske i drugih arhiva i to je, svakako, jako značajno i to treba istaći. Međutim, ako govorimo o originalima dokumenata crnogorske provenijencije, odnosno vraćanju u Crnu Goru naše arhivske građe koja se nalazi u drugim arhivima, ovaj prenos građe iz Beča na Cetinje najveći je takav projekat do sada i po značaju i po obimu vraćenih materijala.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrzavni-arhiv-crne-gore-vratio-vrijednu-arhivsku-gradu-iz-beca-poslije-vise-od-vijeka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Božena Miljić

Mrvaljević: Građa iz Beča predstavlja važan izvor za razumijevanje političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore u jednom od ključnih perioda naše istorije

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: drzavni-arhiv-crne-gore