Američki kongresmen Brajan Mast predstavio je zakon koji bi se potencijalno mogao koristiti za uskraćivanje prava putovanja američkim građanima isključivo na temelju njihovog govora, uključujući i kritiku Izraela, izvijestio je Intercept.
Zakon, koji je predstavio kongresmen iz Floride, predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, dao bi državnom sekretaru Marku Rubiju ovlašćenja da oduzme pasoše američkim građanima na isti način na koji je oduzeo zelene karte i vize stranim državljanima u SAD-u zbog kritikovanja Izraela.
U martu je državni sekretar Rubio oduzeo vizu turskoj doktorandici Rumejsi Ozturk nakon što je 2024. godine napisala članak s mišljenjem u kojem je kritikuje Izrael u studentskim novinama Univerziteta Tufts.
U članku se nije spominjao Hamas, ali se pozivalo na bojkot i povlačenje iz Izraela.
Jedan dio zakona daje državnom sekretaru mogućnost da odbije pasoše osobama za koje je utvrđeno da su "svjesno pomagale, podržavale, poticale ili na drugi način pružale materijalnu podršku organizaciji koju je ministar označio kao stranu terorističku organizaciju".
Spominjanje "materijalne podrške" uznemiruje zagovornike građanskih sloboda jer je nejasno i može se protumačiti kao da uključuje govor i antiratni aktivizam.
Liga protiv klevete (ADL) i Centar Louis D. Brandeis za ljudska prava pod zakonom su prošle godine u pismu sugerisali da Studenti za pravdu u Palestini (SJP) pružaju "materijalnu podršku“ Hamasu organizirajući prosvjede na kampusima protiv izraelskog genocida nad Palestincima u Gazi.
Odredba o materijalnoj podršci terorizmu predstavlja prijetnju posebno za novinare, primijetio je The Intercept.
Godine 2023., senator Tom Koton iz Arkansasa zatražio je "istragu nacionalne sigurnosti“ Ministarstva pravosuđa protiv AP-a, SiEnEn-a (CNN), Njujork tajmsa i Rojtersa nakon što su objavili fotografije koje su snimili slobodni fotografi tokom napada Hamasa na izraelska naselja i vojne baze 7. oktobra 2023.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Njemačka je prošle godine dodijelila državljanstvo rekordnom broju od 291.955 osoba, što predstavlja povećanje od 46 odsto u odnosu na 2023. godinu, pri čemu su Sirijci činili najveću grupu, pokazuju podaci koje je objavio Savezni zavod za statistiku.
Kako je saopšteno iz Zavoda, reforme zakona o državljanstvu doprinijele su ovom naglom porastu.
U junu prošle godine Njemačka je smanjila uslov boravka za naturalizaciju s osam na pet godina, a u posebnim slučajevima čak i na tri godine.
Mnogi Sirijci koji su stigli kao izbjeglice 2015. i 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice Njemačke za stotine hiljada ljudi koji su bježali od rata i progona na Bliskom istoku, stekli su pravo na državljanstvo tokom 2024. godine.
Kao rezultat toga, Sirijci su činili najveću grupu novih državljana, s ukupno 83.150 osoba, što je 10,1 odsto povećanje, odnosno 28 odsto svih naturalizacija.
Slijede ih Turci, Iračani, Rusi i Avganistanci, koji su činili osam odsto, pet odsto, četiri odsto i tri odsto od ukupnog broja.
Rusi su zabilježili najveći procentualni porast u broju naturalizacija, s 12.980 osoba u 2024. u poređenju s 1.995 godinu ranije.
Broj Turaka koji su dobili njemačko državljanstvo više nego se udvostručio, dosegnuvši 22.525.
Novi zakon o državljanstvu takođe omogućava zadržavanje prethodnog državljanstva pri sticanju njemačkog, što je omogućilo desetinama hiljada turskih državljana – od kojih su mnogi, ili njihovi preci, došli u Njemačku kao gastarbajteri u 1960-im i 1970-im.
Međutim, nova vlada koju čine konzervativci i socijaldemokrate planira ukidanje dijela ovih mjera i vraćanje minimalnog roka čekanja od pet godina za sticanje državljanstva.
Konzervativci tvrde da državljanstvo treba da predstavlja krunu procesa integracije, a ne njegov početak, te izražavaju zabrinutost da bi kraći rokovi mogli da povećaju migraciju i izazovu javno nezadovoljstvo.

1250x600

1084x550

Njemačka u 2024. dodijelila državljanstvo rekordnom broju ljudi, prednjače Sirijci

Fond za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni, zatražio je od crnogorskih vlasti da oduzimu počasno državljanstvo ruskoj novinarki Prvog kanala Ekaterini Andrejevoj.
Oni su Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijeli zahtjev navodeći da je Andrejeva jedna od ključnih figura ruske ratne propagande.
Andrejeva je dobila crnogorsko državljanstvo 2011. godine prema privilegovanoj proceduri u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Prema navodima FBK, njen suprug je dugogodišnji šef predstavništva bh. entiteta Republika Srpska u Moskvi Duško Perović, koji se nalazi pod američki sankcijama od novembra 2023.
<h2>Ćutanje zvaničnika o državljanstvu Andrejevoj</h2>
Iako je za počasna državljanstva potrebna posebna državna procjena, u slučaju Andrejeve nije naveden konkretan državni interes.
Radio Slobodna Evropa je uputio pitanja Ministarsrtvu unutrašnjih poslova (MUP) da li su razmatrali zahtjev FBK ali odgovor nije stigao.
Na pitanja koji razlozi za dodjelu državljanstva Andrejevoj i da li je tadašnja Vlada dostavila procjenu državnog interesa prilikom predlaganja odgovor nije stigao ni od Ivana Brajovića, koji je u tom momentu bio ministar unutrašnjih poslova.
Ni novinarka Andrejeva nije odgovorila na pitanja za komentar navoda FBK-a niti na pitanje koji su razlozi za dobijanje pasoša.
Ranije je predsjednica borda FBK Marija Pevčih naglasila da počasno državljanstvo može biti ukinuto ako ponašanje tog državljanina nanosi ozbiljnu štetu vitalnim interesima države.
- Zar mir u Evropi nije vitalni interes za članicu NATO-a i Savjeta Evrope? Vjerujem da jeste - poručila je Pevčih na mreži X.
Crna Gora se pridružila sankcijama Evropske unije protiv Rusije zbog vojne agresije na Ukrajinu, februara 2022.
<h2>Uz Putina</h2>
FBK je objavio detaljnu analizu karijere Andrejeve, koja je počela 1995. na Prvom ruskom kanalu i postala jedna od najistaknutijih televizijskih ličnosti.
Tvrde da isključivo širi narativ koji opravdava vlast ruskog predsjednika Vladimira Putina, predstavljajući ga kao demokratski izabranog i 'voljenog lidera', ratove i agresiju Rusije predstavlja kao oslobodilačke misije, a ekonomsku situaciju u zemlji kao stabilnu i naprednu.
- Nikada nijesam bila primorana da kažem bilo šta što protivrječi mojim uvjerenjima. Radim na državnoj televiziji i podržavamo državnu politiku - &nbsp;citirano je u analizi.
Izvještavala je Putinovih inauguracija 2004, 2012. i 2018. godine.
Svjetskoj javnosti postala je poznata nakon što je marta 2022. tokom vođenja emisije "Vremja" iza nje uživo u programu stala novinarka Marina Ovsjanikova sa transparentom protiv rata u Ukrajini.
Ovsjanikova je godinu i po kasnije u odsustvu osuđena na osam i po godina zatvora.
Kako navode, uprkos tome što podržava vlast u Moskvi a kritikuje Zapad i Evropu za koju navodi da je "rusofobna", Andrejeva često boravi u inostranstvu, dok su članovi njene porodice u državama NATO-a.
Putovanja izvan Rusije omogućava joj i crnogorski pasoš.
Posjeduje i državljanstvo Hondurasa.
U analizi FKB-a se navodi da emisije vodi najčešće svake druge sedmice a slobodno vrijeme koristi za putovanja van Rusije.
U analizi se komentariše i njen životni stil, skupocjena gardaroba, nakit i visoka primanja...
<h2>Suprug - šef predstavništva RS u Moskvi</h2>
FBK navodi da je Ekaterina Andrejeva u prvoj polovini 2023. godine više puta boravila u Crnoj Gori, gdje njen suprug Duško Perović, kako tvrde, posjeduje luksuznu vilu procijenjenu na oko 10 miliona eura.
Perović je od otvaranja 2010. šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.
Označen je kao osoba bliska ruskom predsjedniku Putinu.
Sjedinjene Američke Države su mu novembra 2023. uvele sankcije zbog djelovanja u ime Milorada Dodika, predsjednika RS, kojem je redovno organizovao sastanke sa ruskim zvaničnicima.
- Perović je ključna figura za dogovaranje saradnje između predsjednika RS Milorada Dodika i njegove stranke sa ruskim zvaničnicima. Konkretno, redovno je lobirao za sastanke između Dodika i Putina - navodi se u obrazloženju Ministarstva finansija SAD.
Dodik se od početka ruske invazije na Ukrajinu šest puta susreo sa Putinom.
Navode da je Perović bio posrednik između Vlade RS i neimenovanog ruskog milijardera.
- Iako je zaposlen u Vladi RS, Perović je radio za dvije firme tog milijardera tokom vremena dok je on sklapao profitabilan ugovor sa Vladom - navode oni.
Perović je, dodatno, navodi FBK, vlasnik dionica u bar jednoj od off-shore kompanija tog milijardera.
Perović je sankcionisan prema američkoj Izvršnoj uredbi koja se odnosi na osobe uključene u destabilizaciju Zapadnog Balkana.
Sjedinjene Države su Dodika stavile pod sankcije januara 2022. zbog njegove odgovornosti ili saučesništva u kršenju ili opstrukciji sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i zbog umešanosti u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom.
SAD su takođe prethodno uvele sankcije Dodiku 17. jula 2017. godine zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Navaljnijev FBK od Crne Gore traži oduzimanje državljanstva ruskoj novinarki Ekaterini Andrejevoj

Više od 236.000 Kanađana potpisalo je peticiju tražeći od premijera Džastina Trudoa da oduzme državljanstvo milijarderu Ilonu Masku, javlja Anadolija.
U peticiji, koju je pokrenula Kvalia Rid iz Britanske Kolumbije, a sponzorisao poslanik Nove demokratske partije (NDP) Čarli Angus, tvrdi se da se Mask „uključio u aktivnosti koje su protiv nacionalnog interesa Kanade“.
Napominjući da je Mask, ključni saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, „koristio svoje bogatstvo i moć da utiče na naše izbore“, u peticiji se tvrdi da je Mask „član strane vlade koja pokušava da izbriše kanadski suverenitet“.
- Mi, dolje potpisani, građani Kanade, pozivamo premijera da ukine status dvojnog državljanstva Ilonu Masku i odmah povuče njegov kanadski pasoš - navodi se.
- Kanada nije prava zemlja - rekao je Mask kasno u ponedjeljak reagujući na peticiju.
Mask, rođen u Južnoafričkoj Republici, postao je državljanin Kanade preko svoje majke, koja je rođena u Saskatčevanu.
Do sada je 236.123 Kanađana potpisalo onlajn peticiju koja će biti predstavljena u Donjem domu 20. juna.
Tramp je u više navrata ponavljao svoju želju da Kanadu apsorbuje u SAD kao njenu 51. državu i prijetio je uvođenjem carina na kanadske proizvode.

Više od 236.000 Kanađana potpisalo peticiju za oduzimanje državljanstva Ilonu Masku

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je sinoć da će SAD uskoro početi da prodaju dokumente o stalnom boravku u vrijednosti "oko pet miliona dolara", nazvane "Zlatne Trampove karte", po uzoru na zelene karte.
- Imućni ljudi će doći u ovu zemlju kupovinom ove kartice - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.
Dodaje da će biti "bogati, biće uspešni".
- Trošiće mnogo novca, plaćaće mnogo poreza i zapošljavati mnogo ljudi - naveo je Tramp.

Tramp najavio prodaju dokumenata o stalnom boravku za pet miliona dolara

Federalni sudija u četvrtak je privremeno blokirao izvršnu naredbu predsjednika SAD Donalda Trampa kojom se ograničava pravo na automatsko državljanstvo po rođenju u SAD, nazvavši je "očigledno neustavnom".
Tramp je u Bijeloj kući, na pitanje novinara, rekao da će njegova administracija uložiti žalbu na odluku sudije koja privremeno blokira njegov pokušaj da ograniči državljanstvo po rođenju.
Okružni sudija Džon Kofnor je u više navrata prekidao advokata Ministarstva pravde tokom iznošenja argumenta da bi ga pitao kako može da ukaz smatra ustavnim. Kada je advokat Bret Šumejt rekao da bi želio priliku da to objasni na kompletnom brifingu, Kofnor je rekao da je saslušanje njegova šansa.
Privremena zabrana je uslijedila pošto su žalbu uložile savezne države koje vode demokrate – Vašington, Arizona, Ilinoj i Oregon – sprečavajući Trampovu administraciju da sprovede ukaz koji je predsjednik potpisao u ponedjeljak, prvog dana povratka na funkciju.
Sudija, kojeg je imenovao bivši republikanski predsjednik Ronald Regan, nanio je prvi pravni zastoj u tvrdoj politici o imigraciji koja je središnji dio Trampovog drugog predsjedničkog mandata.
Trampova izvršna naredba naložila je američkim agencijama da odbiju da priznaju državljanstvo djece rođene u SAD ako ni njihova majka ni otac nisu državljani SAD ili ako nemaju zakoniti stalni boravak.
Države su u žalbi tvrdile da je Trampov nalog prekršio pravo sadržano u klauzuli o državljanstvu u 14. amandmanu američkog Ustava koji predviđa da je svako rođen u SAD državljanin te zemlje.
Kofnorova naredba, objavljena poslije kratkog saslušanja u prepunoj sudnici s drugim sudijama, sprečava da se Trampova mjera sprovodi širom zemlje 14 dana, dok sudija razmatra da li da izda dugotrajnu preliminarnu zabranu.
Prema Trampovom naređenju, sva djeca rođena u SAD poslije 19. februara čija majka i otac nisu američki državljani ili nemaju stalni boravak stanovnici bila bi predmet deportacije i ne bi mogla da dobiju brojeve socijalnog osiguranja, beneficije države i mogućnost da rade zakonito kada odrastu.
Džaješ Ratod, profesor prava i direktor Klinike za imigrantsku pravdu na Pravnom fakultetu američkog univerziteta u Vašingtonu, rekao je za RSE da bi slučaj na kraju mogao završiti na Vrhovnom sudu, koji je skrenuo udesno nakon što je Tramp u svom prvom mandatu imenovao troje sudija u instituciju koju čini devet sudija.
Trenutna interpretacija 14. amandmana, koja dodjeljuje državljanstvo svima rođenima u SAD, osim djeci diplomata, proizlazi iz tužbe koju je 1898. podnio Vong Kima Ark, rođen u San Francisku, a čiji su roditelji zakoniti kineski imigranti.
Poslije putovanja u Kinu, Arku je uskraćen ponovni ulazak u SAD uz obrazloženje da nije državljanin. On je podnio tužbu, tvrdeći da je državljanin prema 14. amandmanu, a Vrhovni sud je presudio u njegovu korist, stvarajući presedan.
Zakon je kasnije bio zloupotrebljavan. To su naročito radili bogati građani nestabilnih ili represivnih stranih zemalja koji su slali supruge ili ljubavnice u SAD s turističkim vizama kako bi se tamo porodile sa ciljem dobijanja američkog državljanstva za svoje dijete. Ta taktika je postala toliko rasprostranjena da je nazvana "porođajni turizam".
Trampova administracija se fokusira na šest riječi u 14. amandmanu za koje tvrdi da isključuju državljanstvo po rođenju djece roditelja koji nisu niti stalni legalni stanovnici niti državljani.
- Četrnaesti amandman nikada nije tumačen kao proširenje državljanstva na sve rođene u SAD. Četrnaesti amandman uvijek je isključivao državljanstva po rođenju osobe koje su rođene u SAD, ali nisu bile "pod jurisdikcijom" SAD - saopštila je administracija 20. januara.
Trampova izvršna naredba izričito uskraćuje državljanstvo bebama koje su rodile majke koje su nezakonito boravile u SAD i čiji otac nije ni američki državljanin ni zakoniti stalni stanovnik.
Takođe se uskraćuje državljanstvo bebama koje su rodile majke koje su zakonito u SAD na privremenoj osnovi – na turističkoj, radnoj ili studijskoj vizi – a čiji otac nije ni državljanin SAD ni zakoniti stalni stanovnik.
Američko državljanstvo je veoma cijenjeno zbog mogućnosti koje zemlja nudi, kao i zbog vladavine prava. Dodatno, vlasnici američkog pasoša mogu dobiti podršku lokalne američke ambasade u slučaju hapšenja ili krize u domovini, uključujući evakuaciju. Roditelji bi potencijalno mogli dobiti američko državljanstvo kada njihova djeca postanu punoljetna.
Centar za studije imigracije, istraživačka organizacija koja se zalaže za ograničavanje imigracije, procijenio je da je 33.000 djece rođeno u SAD, pošto su njihove majke došle s turističkim vizama tokom 12-mjesečnog perioda od sredine 2016. do sredine 2107.

Sudija privremeno blokirao uredbu o ograničenju državljanstva po rođenju, Tramp najavio žalbu

Predsjednik SAD preduzeo je potez da okonča decenijama staru imigracionu politiku poznatu kao pravo na državljanstvo po rođenju nalažući poništenje ustavne garancije da djeca rođena u SAD imaju prava na državljanstvo bez obzira na imigracioni status roditelja.
Izvršna naredba od oko 700 riječi, izdata kasno sinoć, predstavlja ispunjenje nečeg o čemu je Tramp govorio tokom predsjedničke kampanje, ali nije izvjesno da li će to uspjeti pošto su imigracioni aktivisti već uložili tužbe da blokiraju predsjednika, piše agencija AP.
Glavni tužioci iz 22 američke savezne države danas su uložili tužbe da blokiraju Trampov potez namijenjen da okonča višedecenijsku imigracionu praksu poznatu kao državljanstvo po rođenju kojom se garantuje da djeca rođena u SAD postaju državljani bez obzira na status roditelja.
Demokratski tužioci i aktivisti za prava imigranata kažu da je pitanje prava na državljanstvo po rođenju „ustanovljen zakon i da iako predsjednici imaju široka ovlašćenja oni nisu kraljevi“.
- Predsjednici ne mogu jednim potezom pera ispisati 14. amandman iz postojanja i tačka - rekao je državni tužilac države Nju Džersi Met Platkin.
Bijela kuća je saopštila da je spremna da se suoči sa saveznim državama na sudu i rekla da su tužbe ništa drugo nego „produženje otpora ljevice“.
- Radikalni ljevičari mogu ili da izaberu da plivaju uzvodno i odbace ubedljivu volju naroda ili mogu da se uključe i rade sa predsjednikom Trampom - rekao je zamjenik predstavnika za štampu Bijele kuće Harison Filds.
Državni tužilac države Konetikat Vilijam Tong, američki državljanin koji je državljanstvo stekao rođenjem i prvi Amerikanac kineskog porijekla izabran za državnog tužioca, rekao je da je tužba za njega lična.
- Četrnaesti amandman kaže šta misli i misli šta kaže – ako si rođen na američkom tlu ti si Amerikanac, i tačka. Ne postoji legitimna pravna rasprava po ovom pitanju. Ali činjenica da Tramp nije u pravu neće ga spriječiti da nanese ozbiljnu štetu odmah sada američkim porodicama kao što je moja - rekao je on.
Državljanstvo po rođenju znači da svako ko je rođen u SAD može da postane američki državljanin, bez obzira na imigracioni status roditelja. Na primjer, ljudi koji su u SAD na turističkoj ili drugoj vizi ili su ilegalno u zemlji mogu da postanu roditelji državljanina SAD ako se njihovo dijete rodi u SAD.
To pravilo je na snazi decenijama i upisano je u 14. amandman američkog Ustava, kažu pristalice tog propisa. Ali Tramp i njegovi saveznici osporavaju tumačenje amandmana i kažu da je potrebno da postoje stroži standardi za dobijanje državljanstva.
U Trampovoj naredbi se dovodi u pitanje to što 14. amandman pruža državljanstvo automatski bilo kome rođenom na teritoriji SAD.
Amandman je nastao poslije građanskog rata i ratifikovan 1868. godine. On glasi: Sve osobe rođene ili naturalizovane u SAD i podložne jurisdikciji zemlje su građani SAD i države u kojoj žive.
U Trampovoj naredbi isključuju se sljedeće osobe od dobijanja automatskog državljanstva – one čije majke nisu legalno u SAD i čiji očevi nisu američki državljani ili legalni stalni rezidenti, osobe čije majke su legalno u zemlji, ali na privremenoj osnovi i čiji očevi nisu državljani SAD ili legalni stalni rezidenti.
Dalje se zabranjuje američkim saveznim agencijama da priznaju državljanstvo pojedincima iz tih kategorija. Uredba stupa na snagu 30 dana od utorka, 19. februara.
Četrnaesti amandman nije uvijek garantovao državljanstvo po rođenju svim osobama rođenim u SAD. Kongres je odobrio državljanstvo svim domorodačkim Amerikancima rođenim u SAD na primjer tek 1924. godine, piše agencija AP.
Ubrzo pošto je Tramp potpisao ukaz, grupe za prava imigranta podnijele su tužbu da ga zaustave.
Odjeljenja Unije za američke građanske slobode u Nju Hempširu, Mejnu i Masačusetsu zajedno sa drugim aktivistima za prava imigranata podnijeli su tužbu u saveznom sudu u Nju Hempširu.
U tužbi se traži od suda da proglasi naređenje neustavnim.
Pored tih saveznih država tužbe protiv ove naredbe su uložile grupe za prava imigranata u Distriktu Kolumbija gdje je glavni grad Vašington i u San Francisku.
Tužbe su pored Nju Džersija i dva grada podnijete u saveznim državama Kalifornija, Kolorado, Konektikat, Delaver, Havaji, Mejn, Merilend, Mičigen, Minesota, Nevada, Nju Meksiko, Njujork, Sjeverna Karolina, Roud Ajlend, Vermont i Viskonsin.
Države Arizona, Ilinoj, Oregon i Vašington su takođe uložile odvojene tužbe u saveznom sudu osporavajući Trampovu naredbu.

Tramp potpisao naredbu kojom se okončava pravo na državljanstvo SAD po rođenju

Među strancima koji žive u Crnoj Gori koji nemaju crnogorsko državljanstvo je 2.202 onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. koje je Monstat dostavio Anteni M.
Riječ je o građanima koji, iako se ižjašnjavaju kao Crnogorci i žive u Crnoj Gori, iz nekog razloga nijesu formalno stekli državljanstvo, odnosno nijesu regulisali pravni status, zbog čega su im i neka od prava koja uživaju državljani Crne Gore u pojedinim oblastima ograničena, kao na primjer kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju ili socijelnim pravima, ili onemogućena, kao što je slučaj sa biračkim pravom.
Kada je riječ o stranim državljanima, u Crnoj Gori ih prema podacima sa popisa stanuje 46.878. Najbrojniji među njima su oni koji se izjašnjavaju kao Srbi – 14.220 ili 30,33 odsto, slijede oni koji se izjašnjavaju kao Rusi, kojih je prema podacima sa popisa 12.572 ili 26,82 odsto, a zatim oni koji se izjašnjavaju kao Ukrajinci, kojih je 3.036 ili 6.48 odsto.
Kada je riječ o jeziku, crnogorski jezik je maternji za 2.006 stanovnika Crne Gore koji nemaju crnogorsko državljanstvo, odnosno njih 4,28 odsto, ruski je maternji za 14.473 stranaca, odnosno njih 30,87 odsto, a srpski za 15,348 ili 32,74 odsto.
Broj stranaca koji su se izjasnili da se u svakodnevnoj komunikaciji koriste crnogorskim jezikom je 4.811 ili 10,26 odsto, što je više nego dvopstruko veći broj u odnosu na broj etničkih Crnogoraca koji nemaju crnogorsko državljanstvo.

Crnogorsko državljanstvo nema 2.202 etničkih Crnogoraca koji žive u Crnoj Gori

U udesu koji se dogodio večeras u Nikšiću teške tjelesne povrede zadobile su dvije ženske osobe.
Kako je portalu RTNK nezvanično potvrđeno, na njih je naletjelo vozilo na pješačkom prelazu u Ulici VI Crnogorske.
Udes se dogodio oko 21.40 sati.

Nikšić: U udesu teško povrijeđene dvije osobe

Nakon sastanka američkih predstavnika sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je planove za nove razgovore između ukrajinskih i američkih zvaničnika.
„Pripremamo sastanke u Sjedinjenim Državama“, rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, dodajući da Ukrajina očekuje vijesti o tome u narednih nekoliko dana.
Pregovore će predvoditi Rustem Umerov, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost, i Andrij Hnatov, načelnik Generalštaba Ukrajine, saopštio je predsjednik Zelenski.
On je ocijenio da je napredak diplomatskog procesa „prilično dobar“, osvrćući se na ranije razgovore u Ženevi i Floridi o američkom planu za potencijalno okončanje rata u Ukrajini. Zelenski je naglasio da uspjeh zavisi od kombinacije konstruktivne diplomatije i pritiska na Rusiju.
Na šestom sastanku s Putinom, posebni američki izaslanik Stiv Vitkof informisao je o statusu američkih razmatranja o miru u Ukrajini. Prvi put sastanku se pridružio i Džared Kušner, zet bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.
Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za spoljnu politiku, nakon petosatnog sastanka izjavio je da kompromis još nije postignut.

Zelenski: Pripremamo se za nove razgovore u Americi

Hamas je danas saopštio da će predati tijela izraelskih zarobljenika, nakon što su izraelske forenzičke službe zaključile da posmrtni ostaci vraćeni dan ranije ne pripadaju jednom od dva tražena zarobljenika.
Predaja tijela posljednja dva taoca u Gazi ispunila bi ključni uslov početnog dijela plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Gazi, piše Klix.
Iz oružanog krilo Palestinskog islamskog džihada saopštili su da su proveli pretragu u sjevernoj Gazi, zajedno s timom Crvenog krsta. Dodali su da je pronađena tijela odgovaraju licima koja su prepoznata kao dva posljednja izraelska zarobljenika.
Riječ je o izraelskom policajcu Ran Gviliju i tajlandskom državljaninu Sudthisaku Rinthalaku, koji su oteti tokom napada Hamasa iz 7. oktobra 2023. godine.
Snimke iz ovakvih akcija najbolje prikazuju nivo destrukcije i uništenja objekata u Pojasu Gaze jer je većina ulica zakrčena šutom i ostacima okolnih zgrada koje su stradale u bombardovanjima izraelskih zračnih snaga.

Hamas predao izraelskim vlastima tijela posljednja dva zarobljenika, izvlačili ih iz ruševina zgrade

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ ugostiće u srijedu, 4. decembra u 20h jedno od najznačajnijih pozorišta iz regiona — Narodno pozorište Sombor, koje će izvesti Nušićevu komediju „Sumnjivo lice“, u režiji, adaptaciji i scenografiji Jagoša Markovića.
Kako navode i Kraljevskog pozorišta, ova kultna komedija Branislava Nušića, snažno ukorijenjena u balkansku svakodnevicu, progovara o korupciji, zabludama vlasti, birokratskom apsurdu i mentalitetu koji se ne mijenja uprkos protoku vremena. Markovićeva inscenacija ističe živu komiku teksta, dinamičnu glumačku igru i prepoznatljiv teatarski humor koji je obilježio njegov rad.
„Sumnjivo lice“ ostaje jedan od najaktuelnijih Nušićevih komada, jer sa lakoćom ogoljava slabosti društvenih struktura i odnosa moći, potvrđujući zašto je ovaj tekst više od vijeka omiljeni klasik regionalnih scena – saopšteno je.
Sve informacije o kartama mogu se dobiti na 067/428-655.

Narodno pozorište Sombor gostuje u Zetskom domu sa predstavom „Sumnjivo lice“

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: drzavljanstvo