Apelacioni sud potvrdio je presudu Privrednog suda od 9. oktobra ove godine u sporu po tužbi privrednog društva “Domen” doo Podgorica protiv države Crne Gore po kojoj država nije dužna da isplati 45 miliona eura odštete kompaniji jer im ugovor za registraciju oznake .me nije automatski produžen.
Agent za registraciju nacionalnog internet domena „.me“ kompanija Domen tužio je državu tražeći da sud utvrdi da je ugovor koji su sa državom zaključili 2008. godine automatski produžen do kraja marta 2033. godine. Međutim, Privredni sud je ocijenio kao neosnovan zahtjev “Domena”, a Apelacioni sud je sada potvrdio prvostepenu presudu.
Na taj način postala je pravnosnažna presuda Privrednog suda kojim je odbijen tužbeni zahtjev ove kompanije za utvrđenje da je Ugovor o Agentu registracije domena "me", zaključen 8. februara 2008. godine između tužioca i tuženog zajedno sa aneksima ugovora, na pravnoj snazi i da proizvodi pravno dejstvo do 31. marta 2033. godine.
Apelacioni sud je ocijenio da je žalba “Domena” doo Podgorica neosnovana.
Vrijednost tog spora, objasnili su ranije advokati te kompanije, odnosi se na period od 31. marta 2023. do 31. marta 2033, 4,5 miliona eura godišnje, odnosno ukupno 45 miliona.
Iz Apelacionog suda su kazali da tužilac nije dostavio izjavu o namjeri produženja ugovora Vladi Crne Gore, kao ugovornoj strani, u skladu sa članom 8 Ugovora o Agentu registracije domena „.me“.
- Već je e-mail sa prilogom koji tužilac neosnovano naziva obavještenjem, poslat povodom događaja "Otvoreno sa premijerom" koji ne stoji ni u kakvoj vezi sa ugovorom ili aktivnostima koje su predmet ugovora - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Dodaje se da je prvostepeni sud prailno utvrdio činjenično stanje koje upućuje na zaključak da su u konkretnom slučaju, s obzirom da je ugovor isticao 31. marta 2023.godine, prije njegovog isteka, vođeni pregovori između tužioca “Domen” doo Podgorica i Vlade Crne Gore oko nastavka saradnje i eventualnog produženja ugovora, koji nisu okončani dogovorom ugovornih strana.
- Tužilac je sam prihvatio da učestvuje u pregovorima oko zaključenja eventualnog aneksa, oko dogovora novih, za Vladu boljih komercijalnih uslova ugovora, što je potvrdio time što su predstavnici tužioca učestvovali na sastanku sa predstavnicima tuženog dana 9. februara 2023.godine. Kako je sam tužilac svojom voljom ušao u pregovore sa Vladom oko uslova produženja ugovora, mogao je da računa na to da se ti pregovori ne moraju okončati dogovorom stranaka, što se u konačnom i desilo. Stranke nijesu postigle saglasnost oko bitnih sastojaka ugovora, jer Vlada nije prihvatila predloženi Aneks IV tužioca, pa nije moglo doći do produženja, odnosno obnavljanja ugovornog odnosa među strankama - ocijenili su u Apelacionom sudu.
Presuda od 5. decembra sa detaljnijim obrazloženjem biće objavljena na sajtu Apelacionog suda Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pravosnažna presuda u slučaju Domen: Država nije dužna da plati 45 miliona eura kompaniji

Države obično traju dugi niz godina. Međutim, to nije slučaj sa pojedinima, koje nisu izdržale ni cio jedan dan prije nego što su nestale.
<h2>Republika Kuvajt – 24 dana</h2>
Šta se dogodilo: Sadam Husein je osnovao marionetsku vladu koja je proglasila Kuvajt provincijom Iraka.
Zašto je bilo kratko: Plan aneksije Kuvajta je propao, a novoformirana vlada je proglasila Kuvajt nezavisnom državom.
Priznanje: Ovu vladu nisu priznale druge zemlje, a situacija je bila preludijum za Zalivski rat, prenosi <a href="https://n1info.ba/magazin/nauka/drzava-koja-je-postojala-samo-8-sekundi/">N1 Sarajevo</a>.
<h2>Ruska Demokratska Federativna Republika – manje od jednog dana</h2>
Što se dogodilo: Sveruska ustavotvorna skupština proglasila se vladajućim tijelom 19. januara 1918.
Zašto je bilo kratko: Centralni izvršni komitet je raspustio Skupštinu kasnije tog dana, okončavajući republiku.
<h2>Katalonska nezavisnost – osam sekundi</h2>
Nacija koja je trajala samo osam sekundi bila je Nezavisna Država Katalonija 2017. godine.
Nakon referenduma, katalonski lider Karles Pudždemon je proglasio nezavisnost, ali je odmah pauzirao deklaraciju kako bi pozvao na dijalog sa Španijom.
Ova pauza i brza intervencija Španije rezultirali su gotovo trenutnom suspenzijom de fakto deklaracije i njene nezavisnosti.
Deklaracija: 10. oktobra 2017. godine, katalonski predsjednik Karles Pudždemon potpisao je dokument kojim se proglašava nezavisnost od Španije.
Pauza: Govoreći nakon potpisivanja, Pudždemon je izjavio:
„Preuzimam mandat naroda da Katalonija postane nezavisna država u obliku republike“.
Međutim, napravio je pauzu samo nekoliko sekundi kasnije, navodeći da će „zamoliti Parlament da suspenduje efekte deklaracije o nezavisnosti kako bismo mogli da započnemo dijalog u narednim nedjeljama“.
Ishod: Pauza od osam sekundi okončala je kratko, de fakto postojanje nezavisne države, a Katalonija ostaje dio Španije.
Drugi primjeri veoma kratkotrajnih nacija – Karpatska Ukrajina: Proglasila je nezavisnost u martu 1939. godine, ali ju je Mađarska okupirala sljedećeg dana, što je trajalo oko jedan dan.
Republika Krim: Proglasila je nezavisnost u martu 2014. godine, ali je nakon referenduma i aneksije od Rusije, formalno raspuštena sljedećeg dana, što je trajalo oko 24 sata.

Države koje su najkraće postojale

Peticija kojom se traži izlazak Riječke nahije iz granica Nacionalnog parka (NP) Skadarsko jezero i izuzimanje tog lokaliteta iz Uneskovog programa "Čovjek i biosfera" biće proslijeđena Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Agenciji za zaštitu životne sredine, kazali su "Danu" iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG).
Iz NPCG objašnjavaju da zahtjevi mještana prevazilaze njihove nadležnosti. Iz Inicijativnog odbora Riječke nahije za slobodu i razvoj za "Dan" su kazali da rade na formiranju pravnog tima, koji će, između ostalog, pripremiti tužbu protiv države zbog krađe identiteta i promjene imena Rijeke Crnojevića u NP Skadarsko jezero.
– Rijeku Crnojevića su 1983. godine preimenovali u Skadarsko jezero. Nisu stavili naziv – Nacionalni park Rijeka Crnojevića. To je krađa identiteta. Zamislite da imate selo i neko ga nazove imenom sela koje se nalazi pored vašeg. Tražimo da se povuku na teritoriju Skadarskog jezera, tamo gdje im ime i stoji – poručili su iz Inicijativnog odbora.
Zbog nemogućnosti da raspolažu svojom imovinom u Rijeci Crnojevića, zbog zone zaštite koju taj lokalitet uživa jer se nalazi u zoni nacionalnog parka, ali i dosadašnjeg odnosa prema njihovim zahtjevima, mještani Riječke nahije će u ponedjeljak, 14. jula, blokirati magistralni put Podgorica – Cetinje, na Carevom lazu, pola sata.
– Protest je prijavljen cetinjskoj policiji i trajaće od 9 do 9.30 časova. Protest organizujemo kao opomenu ka nadležnim institucijama u vezi sa našim zahtjevom o izlazku iz zone NP, ali i protiv projekta Uneska. Tražimo da institucije krenu u pravno rješavanje ovog problema. Već 40 godina trpimo ogromnu štetu, naša imanja su zarasla i na njima ne možemo da radimo, dok, sa druge strane, državi uredno plaćamo poreze. Uzeli su nam ime, okupirali su naša imanja nacionalim parkom. To nije Skadarsko jezero već Rijeka Crnojevića – poručili su iz Inicijativnog odbora Riječke nahije.
Ni posljednji sastanak, koji je sa predstavnicima institucije održan u NP Skadarsko jezero 3. jula, nije pomjerio stvari sa "mrtve tačke". Iz NPCG za "Dan" su kazali da su sastanku prisustvovali predstavnici njihovog preduzeća, lokalnih zajednica Rijeke Crnojevića i mjesnih zajednica Drušići i Prevlaka, te NVO EnvPro. Oni su naveli da se ovim sastankom po drugi put izašlo u susret mještanima kako bi se pokušalo naći zajedničko rješenje, u skladu sa zakonom.
– Takođe, ukazano je da ono što institucije sistema u prethodnim godinama nijesu odradile kako treba jeste činjenica koja pravi najveći problem lokalnoj zajednici i JPNPCG kao upravljaču. Imajući u vidu da peticija lokalnih zajednica nadilazi nadležnosti JPNPCG, ista će biti usmjerena prema nadležnim institucijama, prije svega Ministarstvu ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera i Agenciji za zaštitu životne sredine i prirode. Mještanima je pojašnjeno, kako na sastanku u aprilu, tako i u julu, od strane JPNPCG da se privatna imanja mogu koristiti u skladu sa važećim zakonodavstvom: Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o nacionalnim parkovima, kao i Prostornim planom posebne namjene za NP Skadarsko jezero (2001), uz poštovanje zonacije zaštićenog područja. JPNPCG podržava mještane da se vraćaju na imanja, bave tradicionalnom poljoprivredom, razvijaju turističku ponudu zasnovanu na održivom turizmu – navode iz NPCG, dodajući da se zahtjevi mještana kose sa važećim propisima i zakonima.
Kako su kazali, Parkovi su u prethodnom periodu podržali projekte u vezi sa razvojem vinskih i planinskih staza, koji su realizovani u saradnji sa lokalnim zajednicama.
– Agencija za zaštitu životne sredine i prirode je izradila studiju revizije za NP Skadarsko jezero koja još uvijek nije data na javnu raspravu. Kada bude na javnoj raspravi, JPNPCG će učestvovati, kao upravljač, a takođe mogu mještani i predstavnici lokalne uprave dati svoje primjedbe i sugestije. Istaknuto je da će upravo Uneskov program "Čovjek i biosfera" mještanima u svemu tome više i pomoći, te omogućiti da se značajnije uključe u program upravljanja ovim zaštićenim područjem, kao i u donošenju odluka od značaja za život i rad lokalnih zajednica – naglasili su iz Parkova.
Dok učesnici sastanka tvrde da im je na sastanku predstavnica NVO EnvPro kazala da su protiv države zbog svog protivljenja Unesko programu i zahtjevu za izlazak iz opsega NP, ističući da je nedopustivo da im se poručuje da su izdajnici svoje zemlje, iz Parkova su demantovali da je to izrečeno.
Iz NPCG su poručili da u potpunosti uvažavaju i razumiju potrebe lokalnih zajednica smatrajući ih ključnim subjektom u upravljanju zaštićenim područjima.
– Značaj lokalnih zajednica u nacionalnom parku je izuzetno veliki i višeslojan, jer one igraju ključnu ulogu u očuvanju prirode, održivom razvoju i promociji kulturne baštine. Njihovo uključivanje u donošenje odluka i upravljanje parkom dovodi do efikasnijeg sprovođenja zaštitnih mjera. Istovremeno, Nacionalni parkovi mogu biti snažan motor lokalnog razvoja kroz eko-turizam, smještajne kapacitete, vodičke usluge, prodaju rukotvorina i lokalnih proizvoda. Lokalne zajednice nijesu samo pasivni posmatrači već ključni akteri očuvanja i održivog razvoja nacionalnih parkova. Kroz razvoj saradnje upravljača i njihovu aktivnu ulogu, vjerujemo da će doći do uspostavljanja balansa između zaštite prirode i potreba ljudi.
<h2>Biosferske rezerve atraktivne turistima</h2>
Na pitanje koji je konkretno benefit po državu, opštine, a posebno lokalnu zajednicu od Uneskovog programa koji se planira za prostor NP Skadarsko jezero, iz Parkova odgovaraju da uključivanje lokalne zajednice u program "Čovjek i biosfera" (MAB) donosi brojne benefite na društvenom, ekonomskom i ekološkom nivou.
– Promovišu se ekološki prihvatljive prakse poput organske poljoprivrede, održivog turizma, tradicionalnih zanata i lokalne proizvodnje. Biosferske rezerve postaju atraktivne destinacije za turiste zainteresovane za prirodu i kulturu, što donosi prihode lokalnim zajednicama. Takođe, uključivanje u MAB donosi interesovanje naučnih institucija koje mogu sarađivati s lokalnom zajednicom i povezati se sa drugim biosferskim rezervatima. Program podstiče očuvanje lokalne kulturne baštine i znanja koja su u skladu sa prirodom. Uključuje lokalne zajednice u donošenje odluka o korišćenju prirodnih dobara. Isto tako, učestvovanje u MAB programu otvara vrata domaćim i međunarodnim finansijskim izvorima za razvojne projekte – poručuju iz NPCG.

Inicijativni odbor Riječke nahije sprema tužbu protiv države zbog krađe identiteta

Od 1. maja ove godine, Parking servis Glavnog grada Podgorica uveo je naplatu parkinga u neposrednoj blizini Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) po cijeni od 0,70 eura po satu. Ovo je izazvalo snažno negodovanje građana, naročito onih koji svakodnevno dolaze na preglede, terapije ili u pratnji teško oboljelih članova porodice. Jedini putnički pristup samom krugu KCCG vodi preko glavne rampe, gdje obezbjeđenje propušta isključivo sanitetska vozila i pacijente u stanju hitnosti – one koji krvare, kolabiraju ili su jasno dezorijentisani. Svi ostali, uključujući hronične pacijente, starije osobe i njihove pratioce, upućeni su na obližnje ulične parkinge. Tu im je jedina opcija – plaćanje po satu, bilo putem slanja SMS poruke (0,50 eura) ili na parkiralištu Parking servisa (0,70 eura).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062718068_489b06f19069c0e74dbc0770de2a07791429abccb0da0780de4bc50bf8d26df4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062718068_489b06f19069c0e74dbc0770de2a07791429abccb0da0780de4bc50bf8d26df4" data-rendition-name="original" width="617" height="461" loading="lazy" alt="naplata"> </figure>  Kada uzmemo u obzir činjenicu da se u KCCG, koji opslužuje gotovo trećinu stanovništva Crne Gore, svakodnevno obavi više od 3.000 specijalističkih pregleda, jasno je koliki profit se ostvaruje od – kako građani kažu – "naplate bolesti". Posebno pogođeni su onkološki pacijenti i njihove porodice. Jedna starija pacijentkinja koja već mjesecima prima hemoterapiju ovako opisuje svoje iskustvo. – Ovo je nečuveno! Zarađuju na našoj muci, a još se čeka red da bi se uopšte parkirali. U dijelu za onkološke pacijente stanje je haotično. Čekamo satima da nas primi doktor koji nam vodi terapiju, a mojoj ćerki ne dozvoljavaju da me doveze pred ambulantu – mora da me iznese i ostavi, pa da ide tražiti parking. Noge mi otiču od terapije, nekad mi bude loše, ali sve to nije važno. Kad završimo svu muku, moramo još da platimo i po 4-5 eura. To je sramota! – kaže ona, čekajući na rampi da njena ćerka preuzme vozilo i dođe po nju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627180636_d8ff0299537287a90002917c17feaffd9aa80e7e2eeae1601b3ba7a4c50b28a1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250627180636_d8ff0299537287a90002917c17feaffd9aa80e7e2eeae1601b3ba7a4c50b28a1" data-rendition-name="original" width="402" height="420" loading="lazy" alt="parking"> </figure>  Sličnih primjera je bezbroj. I dok građani bolesni, umorni i poniženi plaćaju skupe sate čekanja, nadležni ćute. Iz Glavnog grada nema odgovora, a gradonačelnik Saša Mujović, kao ni gradska uprava, nijesu se nijednom oglasili po ovom pitanju. Da li zaista živimo u državi koja zarađuje na bolesti sopstvenih građana? Da li je moguće da se kapital gradi na onkološkim terapijama, laboratorijskim nalazima, infuzijama i invalidskim kolicima? Građani s pravom traže minimum humanosti: da se parking u zoni KCCG za bolesnike i njihove porodice – ili potpuno oslobodi naplate, ili da se makar definišu posebni termini i uslovi za korišćenje bez naplate. Podsjećamo da su mnoge zemlje regiona u krugu svojih zdravstvenih ustanova već obezbijedile besplatna ili subvencionisana parkirališta za pacijente i njihovu pratnju, smatrajući to ne pravom, već obavezom humanog društva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627180640_781f6348338a719e24b9fa0d59499b455e79d47ffc19ecc9f2e727b318a01bc3.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250627180640_781f6348338a719e24b9fa0d59499b455e79d47ffc19ecc9f2e727b318a01bc3" data-rendition-name="original" width="641" height="472" loading="lazy" alt="parking"> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

Naplata parkinga ispred KBC Podgorica: Da li Glavni grad zarađuje na muci bolesnih građana?

Viši sud u Bijelom Polju odlučaće o žalbi države Crne Gore na prvostepenu presudu pljevaljskog Osnovnog suda prema kojoj je dužna da plati Dušku Šariću gotovo 15 miliona eura, nakon što riješi sve predmete prethodno primljene u rad, saopšteno je iz tog suda.
Prvostepenu presudu, po kojoj bi država trebalo da isplati Šariću ovaj iznos zbog navodne materijalne štete njegovoj nekadašnjoj građevinskoj firmi "Level Ing" DOO Pljevlja dok je bila pod državnom kontrolom, donijela je krajem februara sutkinja Osnovnog suda Sanja Aničić .
Država Crna Gora izjavila je žalbu tvrdeći da pljevaljski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.
- Dana 14. aprila 2025. godine, ovom sudu su dostavljeni spisi predmeta Osnovnog suda u Pljevljima, formirani povodom tužbe tužioca ''Level Ing" DOO Pljevlja, čiji je izvršni direktor Duško Šarić iz Pljevalja, protiv tužene Države Crne Gore, za naknadu materijalne štete. Na prvostepenu presudu kojom je postupak pred Osnovnim sudom u Pljevljma nepravosnažno okončan, žalbu je izjavila tužena. Viši sud u Bijelom Polju će odlučiti o žalbi tužene, nakon što riješi sve predmete primljene u rad kod ovog suda, prije navedenog predmeta, bez obzira na zainteresovanost javnosti za navedeni predmet, kao i iznos dosuđenje štete - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Poručuju da se u sudu isključivo rukovode pravilima propisanim Sudskim poslovnikom, koji propisuje obavezu rješavanja predmeta u radu po redu prijema.

Viši sud: O žalbi države na presudu u korist Šarića nakon što riješimo prethodno primljene predmete

Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tadić ističe da je nažalost došlo do blokade računa prije dva dana i da je u pitanju overdraft kredit u iznosu od 500.000 eura koji je podignut prije dvije godine.
- Taj kredit je već dva puta produžavan. Zašto je produžavan i zašto nije ranije vraćan, ja sad nemam tu informaciju. Međutim, po mojim informacijama, on je trebao biti produžen u januaru ove godine. Znači, bio je dogovor sa Prvom bankom da se on produži. Nakon što je dobavljena saglasnost od Ministarstva finansija da produžimo taj overdraft kredit, Prva banka nas je obavijestila da po nalogu Centralne banke više ne može da nam produži taj kredit nego da mora da se taj kredit zatvori. Mi smo se tada našli u nekoj nezavidnoj situaciji. Obratili smo se Ministarstvu pomorstva, jer nijesmo imali ta sredstva na računu da nađemo neko najbolje rješenje. Čekali smo odgovor Prve banke na koji način je to moguće završiti i oni su nam odobrili jedan kredit na tri godine za dug od 400.000 u tom trenutku za taj kredit - naglašava Tadić.
Ističe da još nijesu riješili taj problem, zato što su čekali mjesec i po dana saglasnost od Ministarstva finansija koju na kraju nijesu dobili.
- Obrazloženo nam je da zbog duga prema državi od 36 miliona sada ne mogu da nam daju saglasnost za novi dugoročni kredit, jer, ipak, bi se to smatralo kao neka nova državna pomoć - objašnjava Tadić.

Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi

Država i Glavni grad u ovom momentu Košarkaškom klubu Budućnost Voli duguju 3,7 miliona eura.
To je saopštio čelnik našeg prvaka Dragan Bokan ističući da se nada da će u narednim sedmicama biti konkretnih koraka povodom finansijske situacije u klubu.
- Moram da kažem da smo u konstantnoj komunikaciji sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem, koji želi evropsku Budućnost. To nam je potvrdio i premijer Milojko Spajić. Međutim, nijesmo dobili sredstva predviđena za prošlu godinu, a ovaj projekat ne može da iznese privatna kompanija, čak ni više njih zajedno. Država i opština Podgorica nam u ovom trenutku duguju 3,7 miliona eura i mi u takvoj situaciji ne možemo započeti narednu sezonu - naveo je Bokan gostujući na Televiziji Crne Gore.
&nbsp;Da su sve ispoštovali kaže da bi na kraju sezone bili u plusu 300 hiljada.
- I mogli bi da dovedemo ozbiljnog igrača. Nadam se da će se u narednim sedmicama nešto riješiti - optimističan je Bokan.
Još jedna zabinjavajuća vijest je da je ABA liga u najvećoj krizi od formiranja.
- Postoje klubovi koji neće da tuže ligu, jer žele da se sve riješi mirnim putem. Uz to, stižu poruke iz regiona, da nam liga nije potrebna. Na posljednjoj sjednici Skupštine, bilo je rasulo. Pominje se da specijalna pozivnica, koja bi vrijedila pola miliona eura. Ko to može da plati iz regiona. Jedino ovaj Kluž ili klub iz Beča koji se pominje. Nisam protiv proširenja, ali prvo moramo da sredimo vlasničku strukturu, jer niko nema pravo potpisa od klubova. Ističe nam TV ugovor, da ne govorim u kakvim uslovima se odvijaju sjednice - rekao je on.
Kaže da će u ponedjeljak učestvovati na sjednici.
- Ali ako se ne riješi vlasnička struktura, nećemo više ni učestvovati u njenom radu. Smatram da naše takmičenje treba da ima 12 vlasnika, koji bi imali ozbiljan profit i da se jasno zna ko ulazi, a ko izlazi iz lige i pod kojim uslovima. ABA liga je potrebna svima - naveo je Bokan.

Bokan: Država i grad nam duguju 3,7 miliona, ABA liga je u najvećoj krizi od formiranja

Prinosi grožđa „Plantaža“ su na istorijskom minimumu od 2021. godine – pošto su u prosjeku, za posljednje četiri godine od kad je došla „nova uprava“, godišnje manji za 5.1 milion kilograma – ili 40 odsto od prethodnog prosječnog četvorogodišnjeg prinosa za period prije njihovog dolaska.
To su ukazali u ekonomskoj redakciji STEGA napominjući da su ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću pisali o alarmantnom stanju jednog od najvećih crnogorskih brendova.
Kažu da je proizvodnja vina manja u višemilionskim iznosima - u prosjeku godišnje za oko četiri miliona litara.
- Došlo je do krčenja i uništavanja nekoliko stotina hektara vinograda. Prodaja vina u 2023. godini pada količinski na svim tržištima u odnosu na 2019. godnu, a pored povećanja cijena proizvoda prodaja 2023. još nije finansijski dostigla 2019. godinu – navode oni.
Dolazi, kažu, do sve veće prodaje jeftinih vina u strukturi vina - a u padu je prodaja premijum vina 2023. je u odnosu na 2019. godinu.
- Izvoz vina „Plantaža“ količinski pada - i to na svim tržištima, a uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste. Tako se u Crnoj Gori 2024. u odnosu na 2019. godinu uvoz vina povećao za oko 90 odsto - ili za 6.5 miliona eura - dokle je izvoz vina „Plantaža“ 2023. u odnosu na 2019. godinu manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda – istakli su u STEGA.&nbsp;
Količinski je, kažu, pad prodaje vina „Plantaža“ u izvozu oko 10 odsto.
- Tako je 2019. godine uvoz vina u Crnoj Gori bio oko sedam miliona eura, a izvoz 13.6 - dokle je 2024 uvoz oko 13.4 miliona eura, a izvoz 16.3 - što je zaista zabrinjavajući trend – ocijenili su u STEGA.
Ocijenili su i da je drastično manji broj nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia).
- 2017-2020 broj nagrada 60, 2021-2024 broj nagrada 23 – naveli su oni.
Podvlače da obaveze prema državi za poreze i doprinose sve više rastu i da su dostigle oko 15 miliona eura.
- Novo rukovodstvo sve više prodaju zemljište „Plantaža“ i iz te prodaje finansiraju kratkoročne obaveze koje ne mogu pokrivati iz redovnog poslovanja. Posljednje četiri godine su prodali oko 15 miliona vrijednosti zemljišta, i to visoko potencijalnog i važnog za buduće poslovanje ove firme – naveli su u STEGA.
<h2>TJERAJU KADROVE, A TROŠKOVI ZA PLATE RASTU</h2>
Cijene i da rukovodstvo „Plantaža“ protjeruje, degradira i omalovažava iskusne kadrove koji su desetinama godina radili u ovoj kompaniji.
- „Plantaže“ je napustio veliki broj stručnih kadrova, koje će biti teško nadomjestiti. Njihov nedostatak se manifestuje kroz negativne rezultate kompanije. Pored dosta datih otkaza radnicima i njihovih odlazaka zbog nezadovoljstva iz firme, ne smanjuju se broj zaposlenih, već je sve više partijskih zapošljavanja i to većinom onih bez iskustva i potrebnog znanja – kazali su u STEGA ukazujući da tako rastu troškovi za plate. Za primjer su dali 2023. godinu kad je u odnosu na prethodnu u pitanju bilo 1.3 miliona eura iako se, kako su kazali, rezultati poslovanja iskazuju visemilionskim gubicima poslednjih godina.
Ističu da rukovodstvo „Plantaža“ i pored takvih gubitaka (samo 2022/2023 oko 19 miliona eura) prima redovne plate i to u vrijednostima nekoliko hiljada eura.
- A izvršni direktor jednu od najvećih plata koje se daju u firmama sa većinskim državnim vlasništvom - preko 3.000 eura – dodali su u STEGA.
<h2>BUNAR BEZ DNA</h2>
Navode i da investicija posljednje četiri godine skoro i da nema.
- I pored velike prodaje zemljišta, tako da su manje godišnje u prosjeku za oko tri miliona eura u odnosu na period prije dolaska nove uprave. Novoj upravi je u momentu odlaska stare uprave na zalihe ostalo 20 miliona litara vina ili oko 43 miliona eura vrijednosti početkom 2021. godine - koje je nova uprava posljednje četiri godine poprilično rasprodavala – ocijenili su u STEGA.
Tako su, kažu, prinosi u milionima kilograma manji, proizvodnja vina u milionima litara manja, a ukupni troškovi značajno rastu.
- 2023. u odnosu na 2019 godinu plus 2,4 miliona eura, gdje troškovi plata u 2023. rastu u odnosu na 2022.godinu plus 1.3 miliona eura. Na drugoj strani su 2023. godine prihodi smanjeni i pored povećanja cijena, i to prije svega zbog slabe prodaje vina i sve veće prodaje jeftinih vina. Onda je zaista teško povjerovati da ovakav način upravljanja i ovakve rezultate država kao većinski vlasnik podržava. Da li je moguće da ovakva uprava, koja godinama dovodi „Plantaže“ u ogromne milionske gubitke u poslovanju, prima plate u iznosima hiljada eura!? Da li prihvatljivo od države da se ovako loši rezultati nove uprave pokrivaju milionskom prodajom zemljišta (oko 15 miliona eura) i ujedno daje podrška firmi kroz mogućnost neplaćanja višemilionskih obaveza prema državi (oko 15 miliona eura)? - naveli su oni.
Kažu da je na ovaj način za četiri godine država omogućila podršku firmi &nbsp;za oko 30 miliona eura, a da se pritom ostvaruju katastrofalni rezultati.&nbsp;
- Ako na sve ovo dodamo i 42 miliona eura vrijednosti zaliha vina koje je nova uprava naslijedila, onda ne možemo reći da nova uprava nije imala značajne podrške u ovome četvorogodišnjem periodu – naveli su u STEGA.
I pored takve podrške došlo je, ukazuju, do uništavanja stotina hektara vinograda, gubljenja tržišta, neinvestiranja, protjerivanja kadrova i povećanja troškova.
- Očigledno da se bivši Demokratski front (DF), kome su dodijeljenje „Plantaže“ kao politički plijen, nije baš najbolje snašao. Najgore u svemu će biti što će se dalje poslovanje firme pokrivati iz već najavljene, i još veće, prodaje zemljišta „Plantaža“ - ili nekih kreditnih aranžmana koji se ne mogu otplaćivati sa ovakvim poslovanjem – ocijenili su oni.
Tako će, dodaju, „Plantaže“ nažalost i dalje biti „bunar bez dna“ koji će finansirati država sve dok ne postavi dorasli - stručni i profesionalni menadžment.
- Radujemo se zlatnim medaljama koje su „Plantaže“ na posljednjem ocjenjivanju Mundus vini ostvarile, ali s obzirom da su četiri vina od sedam - i to iz najvišeg cjenovnog ranga, stvarana u periodu prethodne upravljačke strukture, nadamo se da će i ovo novo rukovodstvo imati što da ostavi budućim vremenima. Na kraju, dobronamjerna sugestija marketingu Plantaža je da kada obavještavaju javnost o priznanjima, kako na svom sajtu - tako i svim drugim kanalima za oglašavanje, napišu i godine berbi vina - što je elementarno vinsko pravilo – zaključili su u STEGA.

STEGA: Katastrofalni rezultati nove uprave „Plantaža“, prinosi grožđa na istorijskom minimumu, proizvodnja vina godišnje manja za četiri miliona litara...

Vlada Crne Gore izdvojiće 235.066 eura za kupovinu imovine AD „Lenka“ iz Bijelog Polja. to je navedeno u Informaciji o rezultatima Javnog poziva za prodaju imovine u Opštini Bijelo Polje, u postupku naplate potraživanja Države Crne Gore prema izvršnom dužniku AD „Lenka“ iz Bijelog Polja koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
U Informaciji se, pored ostalog, ističe da je u postupku izvršenja povjerioca DOO „Mikro u stečaju" iz Bijelog Polja, protiv dužnika AD „Lenka“ Bijelo Polje, na drugom ročištu za prodaju nepokretnosti prihvaćena ponuda predstavnika države, kao izvršnog povjerioca, za kupovinu u visini procijenjene vrijednosti nepokretnosti od 2.200.000 eura. 
- S tim u vezi, javni izvršitelj je donio Zaključak kojim je dodijelio predmetne nepokretnosti državi Crnoj Gori i dao rok od osam dana za uplatu kupopordajne cijene u iznosu od 235.066 eura, koji je uvećan za troškove postupka izvršenja i čini ukupan iznos koji je država dužna da uplati, kako bi se namirio izvršni povjerilac prvog reda kojem isto pripada po prvenstvu pokrenutog postupka izvršenja, dok je država Crna Gora izvršni povjerilac drugog reda - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ostatak kupoprodajne cijene od 1.964.933 eura država nije dužna da uplati, s obzirom na to da taj dio namiruje iz svog potraživanja prema AD „Lenka“. 
- Tim povodom, Vlada je donijela zaključke kojima je odobrena isplata navedenih sredstava kako bi se realizovala kupovina nakon koje će Država postati vlasnik cjelokupne imovine izvršnog dužnika - zaključeno je u saopštenju.

Država kupuje imovinu “Lenke” za 235.000 eura

Prijedlogom da Olivera Injac bude zamjenica generalnog sekretara NATO, Marka Rutea, Vlada blamira državu - ocijenio je nekadašnji načelnik Generalštaba i admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Informaciju o predlaganju gradonačelnica Podgorice i bivše ministarke odbrane objavilo je više medija.
Samardžić cijeni da u Vladi znaju da prijedlog da gradonačelnica Podgorice i bivša ministarka bude na toj poziciji ne može proći.
- Znaju da je odbijena i za RACVIAC. Ako u Vladi ne znaju ko je dotična, u NATO veoma dobro znaju. Pamte, između ostalog, i kako je kompromitovala jednu veoma korisnu NATO inicijativu. Kad sve ovo znamo, pitanje se samo nameće, zašto Vlada svjesno blamira sebe i državu? - napisao je Samardžić na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On je upitao da li kandidatura Injac služi da se "paf paf metodom, opere biografija, pripremi javnost i odobrovolji predsjednik da potpiše Ukaz o njenom postavljenju za dužnost ambasadora u NATO".

Samardžić: Vlada svjesno blamira državu prijedlogom da Injac bude zamjenica Rutea

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitku povodom praznika Hanuke, poručivši da neugasiva svjetlost ovog praznika simbolizuje istrajnost, posvećenost i nepokolebljivu snagu vjere, koja i u najtežim trenucima pruža osjećaj nade, sigurnosti i blagostanja.
U objavi na mreži X, iz Kabineta predsjednika Crne Gore istaknuto je da je jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan dio kulturnog i vjerskog mozaika države, na koji se s ponosom gleda.
– Jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan je dio kulturnog i vjerskog mozaika na koji smo ponosni, a koji ćemo i u predstojećem periodu nastaviti da gradimo na principima povjerenja, uvažavanja i razumijevanja – navodi se u objavi.
Milatović je poželio da svjetlost i toplina menore donesu mir i radost, uputivši čestitke svim pripadnicima jevrejskog naroda u Crnoj Gori povodom praznika Hanuke.

Milatović čestitao Hanuku: Jevrejska zajednica važan dio crnogorskog društva

Službenici Uprave policije preduzeće danas pojačane preventivne mjere i radnje povodom odigravanja fudbalske utakmice XIII kola 1. CFL Meridianbet između FK „Dečić“ iz Tuzi i FK „Budućnost“ iz Podgorice, koja će biti odigrana sa početkom u 14 časova na stadionu FK „Dečić“ u Tuzima (Tuško polje).
Kako je saopšteno iz Uprave policije, mjere se preduzimaju u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika i posjetilaca, s obzirom na to da je utakmica od strane Fudbalskog saveza Crne Gore proglašena događajem povećanog bezbjednosnog rizika.
Policijski službenici biće raspoređeni na ključnim tačkama sportskog objekta, u njegovoj neposrednoj okolini, kao i na pravcima kretanja navijača, kako bi se sportska priredba odvijala u bezbjednoj, fer i sportskoj atmosferi.
U skladu sa članom 93 Zakona o unutrašnjim poslovima, policija će vršiti snimanje sportske priredbe u periodu od 13 do 17 časova, odnosno do završetka utakmice i potpunog razilaska okupljenih građana.
Iz Uprave policije poručuju da je cilj ovih mjera pravovremena identifikacija eventualnih prekršaja i krivičnih djela, kao i efikasno postupanje u skladu sa zakonom.
Policija je uputila apel građanima i navijačima da se tokom utakmice ponašaju u skladu sa zakonom i pravilima sportskog ponašanja, te da se uzdrže od nasilja, nedoličnog ponašanja i narušavanja javnog reda i mira, kako bi sportski događaj protekao bez incidenata.

UP: Pojačane bezbjednosne mjere povodom utakmice Dečić – Budućnost u Tuzima

Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša poručio je da je dobro što će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja, odnosno onoliko koliko je u prethodnom periodu i najavljivano, ali da za euforiju i dnevnopolitičke manipulacije nema mjesta.
– Nema prostora ni za radovanje, niti za spinove da je nekome krivo što će biti zatvorena i poglavlja iz oblasti poljoprivrede. Ovo nije trenutak za sitničarenje i nezrela hvalisanja. Pred Crnom Gorom je još 21 poglavlje, među kojima su i najzahtjevnija – 23, 24, 27, 12 i 8 – istakao je Mugoša.
On je podsjetio da proces evropskih integracija ne podrazumijeva puko usvajanje zakona, podzakonskih akata i strategija, niti formalno popunjavanje radnih mjesta u institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata.
– Evropski proces znači dosljednu primjenu propisa, izgradnju snažnih institucija i stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema, njegovu spremnost za zajedničko evropsko tržište, ali i jasnu političku volju država članica – naglasio je Mugoša.
Posebno zabrinjava, kako je naveo, olako shvatanje najkompleksnije faze pregovaračkog procesa.
– Papagajsko ponavljanje da smo „najuspješniji u regionu“ daleko je od dovoljnog da se uspješno završi posljednja faza evropskih integracija. Argumenti tipa „mi smo otvorili ovoliko poglavlja, a vi dok ste bili na vlasti onoliko“ su neozbiljni i namijenjeni „maloj djeci“, te pokazuju odsustvo odgovornosti i ozbiljnosti u funkcionisanju sistema – poručio je Mugoša.
On je upozorio da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne smije poslužiti kao paravan za guranje pod tepih brojnih problema sa kojima se suočava crnogorsko društvo, niti za izostanak suštinskih strukturnih reformi.
– Nije važno samo kada ćemo ući u Evropsku uniju, iako se nadam da će to biti 2028. godine, već i kakva ćemo država tada biti. Upravo zato 2026. mora biti godina dubinskih reformi i odlučnog prekida sa mnogim lošim praksama – zaključio je Mugoša.

Mugoša: 2026. mora biti godina suštinskih reformi i prekida loših praksi

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u okviru pojačanih aktivnosti na rasvjetljavanju krivičnih djela iz prethodnog perioda, podnijeli su krivične prijave protiv tri lica, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, dva maloljetna lica, oba starosti 16 godina, sumnjiče se da su počinila krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari, na štetu Opštine Kolašin. Oni su, kako se sumnja, upotrebom podesnog sredstva oštetili novogodišnju dekorativnu rasvjetu, vlasništvo Opštine Kolašin, pričinivši materijalnu štetu u iznosu od oko 2.000 eura.
Protiv maloljetnika su, u redovnom postupku, podnijete krivične prijave nadležnom tužilaštvu.
U drugom slučaju, u Plavu je podnijeta krivična prijava protiv L.H., zbog sumnje da je izvršila krivično djelo krađa na štetu ljekara zaposlenog u Domu zdravlja u Plavu. Prema navodima policije, ona je iskoristila odsustvo ljekara iz ordinacije i otuđila novčanik sa oko 700 eura i ličnim dokumentima.
Iz Uprave policije navode da su lična dokumenta i veći dio otuđenog novca pronađeni i vraćeni oštećenom licu.

Krivične prijave zbog oštećenja novogodišnje rasvjete u Kolašinu i krađe u Plavu

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: drzava