Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) saopštilo je da podržava angažman direktorice Akcije za ljudska prava (HRA) Tee Gorjanc Prelević, ističući da je njen doprinos u borbi za ljudska prava i podršci novinarima od neprocjenjivog značaja.
- Gorjanc Prelević je godinama uz novinare, ukazivala je na propuste u istragama napada i obezbijedila našem kolegi Tufiku Softiću pravično zadovoljenje zbog neefikasne istrage napada. Kada nije bilo DPNCG, Sindikata medija ni Komisije za istrage napada na novinare, ona je bila uz novinare i medije, i naša je obaveza da to ne zaboravimo - navodi se u saopštenju.
Iz Društva su istakli da je direktorica HRA uvijek bila u prvim redovima kada su u pitanju suočavanje sa prošlošću i efikasnost pravosudne vlasti. „U najmanju ruku je nedopustivo vređati je i pokušavati kompromitovati njen rad zbog kritičkog odnosa prema onima koji vode bezbjednosni sektor“, poručili su.
Kako su dodali, promjena vlasti nije donijela i demokratski kapacitet da se trpi argumentovana kritika civilnog sektora i pravnih eksperata. „Nijedna partija, pa ni ona koja je odgovorna za stanje u bezbjednosnom sektoru, ne smije imati tapiju na određeni društveni sistem, niti smije da bude izuzeta od kritike“, stoji u saopštenju.
DPNCG je naglasilo da je „nezamislivo da nakon toliko godina oni koji su tvrdili da su bili progonjeni, danas to isto rade onima koji godinama unazad brane ljudska prava i ukazuju na devijacije u društvu“.
- Očekujemo da Demokratska Crna Gora sve dokaze o navodnom kriminalu civilnog društva ne saopštava putem insinuacija u medijskim saopštenjima, već da ih dostavi pravosudnim organima - saopštilo je Društvo.
U DPNCG poručuju i da nadležni organi treba da provjere čiji se interesi protežiraju putem portala bez impresuma, što je u suprotnosti sa Zakonom o medijima.
- Javni prostor u Crnoj Gori pun je uvreda i pokušaja diskreditacije, što nikako nije demokratski iskorak. Političari koji bi trebalo da promovišu toleranciju i kulturu dijaloga, zloupotrebom moći pokušavaju da zastrašuju i kompromituju svoje kritičare - &nbsp;poručili su.
U saopštenju se dodaje i da predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegova partija nisu osudili napad na fotoreportere u Gornjem Zaostru, kao i da se Vlada i nadležno ministarstvo za saradnju sa civilnim sektorom nijesu oglasili u slučaju direktorice HRA.
- Tražimo od Vlade, Ombudsmana, Ministarstva pravde i ljudskih prava, Advokatske komore i drugih da se ograde i osude ovakvo ponašanje partije na vlasti. Takođe, pozivamo nadležne da stanu na kraj praksi zloupotrebe Zakona o medijima, kada faktički portali bez impresuma vode hajku protiv neistomišljenika i promovišu interese određenih sfera - zaključuje se u saopštenju Društva profesionalnih novinara Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

DPNCG: Tea Gorjanc Prelević zbog angažmana zaslužuje samo poštovanje, tražimo od Vlade da se ogradi od napada na nju

Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) pozvalo je Državno tužilaštvo i Upravu policije da pod hitno otkriju i procesuiraju napadače i one koji su prijetili reporterima Vijesti i Pobjede Borisu Pejoviću i Stevu Vasiljeviću, dok su bili na radnom zadatku u Gornjem Zaostru.
U DPN-u posebno ističu neophodnim da direktor Uprave policije Lazar Šćepanović odmah sprovede istragu o tome da li su neuniformisani službenici bili tamo i ako jesu zašto nisu reagovali. Očekuju da se u skladu sa tim sprovede postupak odgovornosti.
- S obzirom da se radilo o događaju od pojačanog interesa javnosti, a znalo se da okupljeni određene medije percipiraju kao “neprijateljske”, zašto policija preventivno nije pružala zaštitu novinarskim ekipama - navedeno je u saopštenju DPN-a.
Očekuju i odgovor na pitanje da li je policija snimala skup i ako nije zašto s obzirom na njegovu specifičnost.
To bi, pojašnjavaju u DPN-u, pomoglo identifikaciji svih napadača i preduprijedila bi se situacija u slučaju koleginice Alise Hajdarpašić iz Bijelog Polja, kada se na kraju ispostavilo da su okupljeni htjeli da “pomognu” novinarki i izbjegli krivičnu odgovornost.
- Ne pristajemo na prekršajne kazne za napadače na novinare i očekujemo hitnu akciju tužilaca i policije. Kao novinare odgovorne za kreiranje javnog mnenja i građane ove države, zabrinjavaju nas opasni pokušaji istorijskog revizionizma i odavanja pošte zločincima. O čemu se radi jasno pokazuje i činjenica da pristalice te politike ne baštine demokratske principe i medijske slobode i fizički se razračunavaju sa reporterima - poručeno je iz Društva profesionalnih novinara.

DPNCG: Zašto policija preventivno nije pružala zaštitu novinarskim ekipama u Gornjem Zaostru?

Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) poziva Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici i Upravu policije/Centar bezbjednosti Podgorica da prekinu farsu sa pozivanjem koleginice Vesne Rajković Nenadić na saslušanje povodom njenog ironičnog komentara o odjevanju supruge gradonačelnika Podgorice, kako ne bi trošili državne resurse, odnosno novac građana, zbog neznanja, sujete ili straha pojedinaca.
- Nadali smo se da su na primjeru novinara Brana Mandića shvatili da svaka prijava građana ne znači da je treba procesuirati i da postoji pravni instrument, koji tužioci moraju da znaju, a to je odbačaj prijave - ističu iz DPNCG-a.
DPNCG, kako dodaju, kao i iskusna novinarka i članica njihovog Upravnog odbora Vesna Rajković Nenadić, ne podržavaju sijanje mržnje, uvrede, proganjanje i slično, na društvenim mrežama, kojih je u obilju.
- Ali trošiti novac građana na ironični komentar na račun papuča supruge javnog funkcionera, zaista predstavlja samo gubljenje vremena, novca i povjerenja - ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da se većina medija bavila se životnim stilom, pa i skupom garderobom, funkcionera bivših vlasti i njihovih najbližih srodnika.&nbsp;
Zato, kako ističu, nema razloga da ocjena na društvenim mrežama, o plagijatu ili originalu jednog skupocjenog brenda na nečijim nogama, izaziva toliku pažnju i troši resurse istražnih organa.&nbsp;
- Ako neko iz ODT ili CB Podgorica nije smio da rizikuje da se supruga važnog funkcionera naljuti na njega, vrijeme je da preispita svoje ponašanje. Svaki javni posao nosi odgovornost za (ne)donijete odluke - zaključuju u saopštenju.&nbsp;
Podsjećamo, Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frajkovic-nenadic-ako-smo-istrazivali-lidijine-dior-torbe-mozemo-i-papuce-gospode-mujovic-arsini-moraju-biti-isti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DPNCG: Pozivamo policiju i tužilaštvo da obustave postupak protiv novinarke, podsjetnik im je slučaj Brana Mandića

Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) najoštije protestuje zbog zloupotrebe ličnih/zdravstvenih podataka koleginice Ane Raičković i kršenja novinarskog prava na zaštitu izvora, a što je, podsjećaju, zaštićeno standardima Savjeta Evrope (CoE) i crnogorskim zakonodavstvom.
Iz DNP-a su rekli da će od Agencije za zaštitu ličnih podataka tražiti da utvrdi kako su najzaštićeniji lični podaci, a tiču se njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica, a od Državnog tužilaštva da utvrde da li u tome ima elemenata krivičnog djela i ko ga je počinio.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fgolubovic-becirovic-nije-bio-bitno-smanjene-uracunljivosti-zastupnik-raickovic-kao-dokaz-predlozio-snimak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nije moguće da je u clju odbrane optuženih sve dozvoljeno, pa i prikupljati i djeliti zdravstvene podatke novinara - kazali su iz DPN.
Udruženju je, ističu, sporna odluka suda da na licu mjesta uzme telefon novinarke kako bi bio vještačen jedan snimak iz njega.
- Novinarski telefoni su danas sredstvo rada, u njima su sadržani mailovi, prepiske, dokumenta od zviždača, što znači da vještak ima pristup zaštićenim izvorima novinara – a koji su garantovani standardima CoE - napomenuli su iz DPN.
Podsjećaju da se u presudi Evropskog suda za ljudska prava Nagla vs Latvia (73469/10) – garancije zaštite izvora odnose i na situacije kad novinar ima status svjedoka.
U slučajevima Tillack vs Belgije (20477/05) i Ressiot i drugi vs Francuske (15054/07) – sud kao važnu činjenicu sagleda obim pretresa telefona i stvari novinara i da li je bilo procesnih garancija da ne dodje do prekomjernog miješanja u prava novinara.
- Mišljenje pravnog savjetnika DPNCG je da sve informacije u telefonu koje su vezane za “izvore” su zaštićenje i članom 37 Zakona o medijima i da do njih se može doći samo kroz tačno propisanu proceduru. Ukoliko se do njih MOŽE doći zaobilaženjem procedure iz člana 37 ZOM, dolazi do kršenja slobode izražavanja, bez obzira da li je to predmet interesovanja suda (i drugih lica koja ce učestvovati u pretresanju) ili nešto sasvim drugo - navodi se u saopštenju DNP-a.
Informacije koje se tiču novinarskih izvora, upozoravaju, moraju biti zaštićenje od miješanja javnih vlasti i dodir sa njima može biti moguž samo kroz član 37 ZOM.
- Zabrinuti smo zbog ove činjenice da ni Osnovni sud nije imao u obzir zaštitu izvora novinarke. Kako se sudski postupak odvija, stiče se utisak da branici optuženog Zorana Bećirovića i njegovih saradnika, ne biraju sredstva da novinarku prikažu u lošem svjetlu, kao osobu koja iskrivljava činjenice. Takođe, u holu suda nju su fotografisale osobe koje su došle kao podrška glavnooptuženom a što je ona doživjela kao zastrašivanje. Razlog je to što su to zaposleni u Bećirovićevom „Ski centru“, koji je osnivač portala koji vodi kampanju protiv Ane Raičević i novinarke Vijesti Dragane Šćepanović - naglašeno je u saopštenju DPN.
Taj portal je, podsjećaju, komentarisao zdravstveno stanje novinarke Vijesti, što, kako kažu u DNP-u, jasno upućuje i na vezu sa nastupom advokata Bećirovića koji su juče Osnovnom sudu nudili kao dokaz zdravstvene podatke Ane Raičković.
- Uz činjenicu da joj MUP/Uprava policije još nijesu dodjelili obezbjedjenje uprkos procjeni da je ugrožena, da joj odbrana kopa po ličnim podacima pokušavajući da umanji posljedice napada, da je pozivana u MUP kao svjedok pod prijetnjom prinudnog privodjenja, izražavamo bojazan da ovaj postupak ide u pravcu kao neki ranije – kada su novinari žrtve prikazivani kao šizofreničari, saradnici organizovanog kriminala, menalno labilne osobe… - kazali su u DPN-u.
Nadaju se da Delegacija EU u Podgorici, OEBS i CoE prate ovaj proces i da znaju sve ove činjenice.
- Uprkos stavu nadležnih organa da su napadi na novinare nedopustivi, stiče se utisak da odbrana okrivljenih izigrava pravila kako bi umanjila težinu napada na novinarku. Hoće li novinari konačno biti zaštićeni kao žrtve, umjesto da dozvolimo da ih progoni i maltretira svako ko ima para da to plati ili da izbjegne odgovornost za to - zaključeno je u saopštenju DNP-a.

1250x600

1084x550

DPN traži reakciju ASK i Tužilaštva: Zloupotrebljeni zdravstveni podaci Ane Raičković i povrijeđeno pravo na zaštitu izvora

Broj onlajn prijetnji novinarima se povećava, a prepreku u njihovom otkrivanju tužilaštvu i policiji predstavlja činjenica kada su one počinjene sa platformi van Crne Gore, jer velike kompanije sa kašnjenjem ili uopšte ne dostavljaju podatke.
To je rezime onoga što se čulo od predstavnika Državnog tužilaštva i Uprave policije na panelu “Zaštita novinara: Onlajn prijetnje i digitalno osnaživanje“, na kome su predstavnici Društva profesionalnih novinara, civilnog sektora i pravosudno policijskih institucija razgovarali na ovu temu.
Tužiteljka Maja Janković, koja je ispred Državnog tužilaštva kontakt osoba sa Komisijom za istrage napada na novinare, rekla je da tužilaštvo ima poteškoća u identifikaciji počinilaca napada na novinare, posebno kada su u pitanju onlajn prijetnje.
- Ukoliko su serveri u nadležnosti velikih platformi, njihova pravila nalažu da se podaci o vlasnicima mailova ili profila na mrežama dostavljaju samo za najteža krivična djela, među kojima ugrožavanje sigurnosti novinara ne spada - istakla je ona.
Takođe, kako je dodala, procedura u okviru međunarodne pravne pomoći traje duži period, pa dobijanje podataka od kompanija može trajati i do pola godine, što otežava postupke.
- Jedno od rješenja moglo bi biti zamrzavanja podataka, kako bi se osiguralo njihovo očuvanje dok traje istraga - kazala je tužiteljka.
Janković je objasnila šta uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića o postupanjima tužilaca u istragama napada na novinare podrazumjeva, navodeći da se temeljno prati rad postupajućih tužilaca. Navela je i da je u slučajevima istraga protiv NN osoba, među kojima su najteži neriješeni napadi, tužiocima rečeno da policiji daju konkretna uputstva o sprovođenju radnji kako bi se postigli rezultati.
- Ove godine je zabilježeno šest napada na novinare, od kojih se pet dogodilo onlajn – putem društvenih mreža ili komentara na portalima - rekao je viši policijski inspektor Odsjeka za krvne i seksualne delikte Uprave policije Goran Mugoša.&nbsp;
On je kazao da je sistematizacijom u UP od januara ove godine planirano imenovanje tri službenika koji će se baviti istragama i napadima na novinare, ali da do sada to radi samo on.
- U svim regionalnim centrima UP, određene su kontakt tačke koje prate napade na novinare od trenutka prijave. Takođe, kreirana je posebna e-mail adresa u okviru UP za slučajeve napada i prijetnji novinarima, kako bi se procedure ubrzale. Sada se sve prijave automatski prosljeđuju onima koji se bave tim slučajevima, kako ne bi administrativne procedure usporavale policijske istrage - naveo je on.
Poseban problem onlajn nasilja u Crnoj Gori, kako je kontatovano, su portali koji šire govor mržnje, mizogeniju i ne poštuju Zakon o medijima i novinarske etičke standarde, a koji su van kontrole države.
- U tom kontekstu pomenut je portal čiji je vlasnik preduzeće Zorana Bećirovića, a koji pored svakodnevnih uvreda zvaničnika, civilnih aktivista, vodi negativnu kampanju i psihički maltretira novinarke Vijesti Draganu Šćepanović i Pobjede Ane Raičković - istakli su u saopštenju.
Kako su pojasnili, pošto se ove godine očekuje donošenje Medijskog akta o slobodi medija u Crnoj Gori, kao i Akta o digitalnim uslugama ( po uzoru na dokumente Evropske Unije), Društvo profesionalnih novinara očekuje da se propiše odgovornost iadekvante kazne za portale koji ne poštuju Zakon o medijima i druge nadležne propise.
- Prema podacima istraživanja, koje je ranije obavio NVO UZOR, 51 odsto ispitanih novinara reklo je da je bilo izloženo pritiscima. Oni su najviše dolazili od strane vlasti – 39,6 odsto, a zatim od strane botova na društvenim mrežama i portalima - naglasili su.
Kako su zaključili, panel je jedna od aktivnosti u okviru projekta “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, koji se sprovodi u saradnji sa NVO UZOR i Hans Sejdel fondacijom, a zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.

Onlajn prijetnje novinarima u porastu, od početka godine ih bilo pet

Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) očekuje od Osnovnog tužilaštva u Podgorici da adekvatno procesuira, a od suda da izrekne najoštriju kaznu za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković jer su napadači uglavnom povratnici, odnosno imaju istoriju napada i maltretiranja kritičkih novinara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosnovno-drzavno-tuzilastvo-odredilo-zadrzavanje-becirovicu-i-mijatovicu-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Podsjetimo da je tjelohranitelj Zorana Bećirovića Mladen Mijatović ranije napao našeg kolegu Vladimira Otaševića jer se usudio da ga, tada kao novinar lista Dan, snima telefonom - podsjećaju u saopštenju.
Dodaju da "jedan žuti portal, čiji je osnivač Bećirovićeva firma, godinama vrijeđa, progoni i maltretira novinare, ukljućujući novinarku i dopisnicu Vijesti iz Kolašina Draganu Šćepanović".
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni u jednom od ova dva slučaja nije našlo elemente krivičnog djela, pa je Sud za prekršaje u Podgorici oslobodio Mijatovića odgovornosti, dok je Dragana Šćepanović upućena da privatno goni portal - navode iz Društva profesionalnih novinara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmladen-mijatovic-za-becirovica-ponovo-nasrce-na-novinare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Postavili su pitanje tužiocima koji su postupali u ova dva slučaja da li smatraju da imaju elementarno znanje o slobodi izražavanja i poslu novinara, te da li ih je bar malo sramota što su Bećirovići i Mijatović fizički nasrnuli na novinarku.
- Podsjetimo, u slučaju Vladimira Otaševića postupala je osnovna tužiteljka u Podgorici Ivana Vuksanović, dok je slučaj Dragane Šćepanović vodio podgorički osnovni tužilac Nikola Boričić. O detaljima istraga ovaj put nećemo je to nije tema, ali očekujemo da ovu o napadu na koleginicu Raičković temeljnije sprovedu i utvrde motive. Pošto su se javni zvaničnici danas maltene utrkivali da osude napad na novinarku Pobjede zarad političkih poena, nema potreba da ponavljamo koliko je nedopustivo napadati novinare. Jedino što ponovo možemo reži na ovu temu je da tražimo da tužioci rade svoj posao, da prate praksu Evropskog suda za ljudska prava i da prestanu da gledaju kroz prste onima koji novinarima ne daju da rade, prijete im, napadaju ih - zaključuju iz DPNCG.

Društvo profesionalnih novinara: Napadači na novinarku Raičković povratnici, tražimo najoštrije kazne

Novinari i mediji ne smiju biti zloupotrebljavani, omalovažavani i na bilo koji način uključivani u političke kampanje, uključujući i predstojeće lokalne izbore u Podgorici - poručili su u Društvu profesionalnih novinara (DPNCG).
Oni su pozvali političare da u završnici kampanje pred lokalne izbore u Podgorici ne zaborave ulogu medija u društvu i svoju odgovornost da novinari rade u bezbjednom okruženju.
Iz DPNCG su naveli da političari odgovaraju na novinarska pitanja, imaju veći stepen tolerancije na kritike, razumiju slobodu i ulogu medija.
- To su standardi Evropske unije i Evropskog suda za ljudska prava, koje oni navodno zagovaraju a izgleda slabo razumiju - poručili su u saopštenju.
Podvukli su da je nedopustivo brecati se na novinare, prozivati ih i uvlačiti u političke obračune.
Oni su podsjetili da je uloga medija da izvještavaju u interesu javnosti i kritikuju vlast, jer to doprinosi odgovornosti javnih zvaničnika i razvoju demokratije.
- Uloga medija nije da se stavljaju na stranu jedne ili druge političke opcije. Oni takođe imaju odgovornost i za objavu plaćenih oglasa, koji sadrže netačne informacije i zloupotrebu ličnih podataka - dodali su u saopštenju.
Iz DPNCG su istakli da stavljenje oznake “promo” ne abolira objavu netačnih informacija.
- Apelujemo da se u završnici kampanje novinari ne koriste za političke ciljeve bilo koje političke opcije. Oni su učesnike izbora i građane pozvali da, ako postoje dokazi o povredi Kodeksa novinara i novinarki, ulože žalbe samoregulatornim tijelima i tom udruženju, koje će ih dalje proslijediti - zaključili su u DPNCG.

DPNCG: Političari da ne uvlače novinare u svoje obračune

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: drustvo-profesionalnih-novinara-crne-gore