Institucije godinama ignorišu očigledne probleme, a onda nakon jednog ozbiljnog incidenta iz pasivnosti skaču u represiju - ocijenio je admiral u penziji Dragan Samardžić nakon odluke Vlade o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske, a pošto je jedan Podgoričanin u incidentu na Zabjelu izboden nožem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-donijela-odluku-o-privremenoj-obustavi-bezviznog-rezima-za-drzavljane-turske&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Samardžić cijeni da se još jednom pokazalo da Crna Gora nema sistem bezbjednosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprivedena-dva-turska-drzavljanina-koja-se-dovode-u-vezu-sa-ranjavanjem-jedne-osobe-na-zabjelu-zbog-drugih-incidenata-njih-oko-45&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Reakcija iz panike da bi populisti sačuvali fotelje. Brzopleta politika, bez dogovora s Turskom, može izazvati velike i dugoročne posljedice - decidan je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Samardžić: Institucije godinama ignorišu probleme, a onda iz pasivnosti skaču u represiju

Admiral u penziji Dragan Samardžić ocijenio je da je Crna Gora zaglavljena u sanatorijumu ideologija.
Svako ima svoju istoriju, svoje svetinje, svoje „istine“ ali niko, kako kaže, plan za život. 
- Na našem Čarobnom brijegu vrijeme stoji, pacijenti aplaudiraju, a ozdravljenja nema. Od beskrajne rasprave o tome „ko smo“ nikako ne stižemo do pitanja „kako ćemo živjeti zajedno“. Nastavljamo li liječiti bolest prošlošću, ili izlazimo iz sanatorijuma u dolinu života - pita Samardžić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1982373200471240896&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Samardžić: Od beskrajne rasprave o tome „ko smo“ nikako ne stižemo do pitanja „kako ćemo živjeti zajedno“

Podrška građana članstvu Crne Gore u NATO manja je za skoro devet odsto nego marta prošle godine, dok je broj protivnika, u istom periodu, porastao preko 11 odsto – rezultati su istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) obavljenog u septembru. Za Atlantski savez Crne Gore to je potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi. - Njihovo djelovanje je usmjereno na širenje sumnje, slabljenje povjerenja građana i relativizaciju strateških ciljeva države - naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE). NATO zvaničnik je na upit RSE da komentariše ove podatke naveo da se Crna Gora suočava "sa stalnim hibridnim prijetnjama od strane ruskih i stranih aktera", istakavši da Alijansa cijeni kontinuiranu saradnju sa njom. Na konkretno pitanje o razlozima za pad podrške u posljednjem istraživanju, zvaničnik je RSE uputio na crnogorske vlasti. Međutim, RSE nije dobio komentar od Ministarstva odbrane. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da je pad podrške članstvu posljedica složene kombinacije globalnih uticaja, unutrašnje polarizacije i komunikacionih slabosti državnih institucija. Crna Gora je u junu 2017. godine postala članica Alijanse, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista koja je izgubila vlast sredinom 2020. Dio stranaka koje su od tada u vlasti, uglavnom su iz stranaka proruskog Demokratskog fronta protivnici su NATO. Njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore. <h2>CEDEM o podršci članstvu</h2> Istraživanje CEDEM-a, obavljeno u septembru, pokazalo je da članstvo Crne Gore u NATO podržava 40,7 ispitanika što je manje u odnosu na mart 2024., kada je ta podrška iznosila 49,5 odsto. Procenat protivnika je sada 42,1 posto, dok je u martu prošle godine bio 30,7 odsto. CEDEM odnos javnog mnijenja prema članstvu istražuje od 2008. godine. Dosadašnja istraživanja su pokazala da su ispitanici u kontinuitetu većinski podržavali članstvo Crne Gore u NATO od polovine 2020. do marta 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53" data-rendition-name="original" width="810" height="560" loading="lazy" alt="Istraživanje CEDEM-a"><figcaption>Istraživanje CEDEM-a(Photo: Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM))</figcaption></figure>  Posljednje istraživanje je realizovano od 25. septembra do 6. oktobra ove godine, na uzorku od 1006 punoljetnih ispitanika. <h2>Crna Gora u borbi protiv hibridnih prijetnji</h2> U odgovoru na upit RSE, zvaničnik NATO je saopštio da Crna Gora doprinosi zajedničkoj bezbjednosti učešćem u misijama na Kosovu, Iraku, Letoniji i Bugarskoj, te podrškom koju je do sada pružila Ukrajini. - Uključujući isporuku vojne opreme i podršku kroz NATO Sveobuhvatni paket pomoći - rekao je zvaničnik Alijanse. Istakao je i benefite koje Crna Gora ima od učlanjenja u NATO. Navodi da su od tada porasle strane investicije iz NATO zemalja, da saveznici obezbjeđuju crnogorski vazdušni prostor kroz misiju Air policing i da Alijansa pomaže u borbi protiv hibridnih prijetnji. - Crna Gora je preduzela snažne mjere za suzbijanje hibridnih prijetnji i bila prva saveznica koja je dobila podršku NATO tima za borbu protiv hibridnih prijetnji - navodi se u odgovoru za RSE. <h2>Samardžić: Neki bi da dovedu u pitanje opravdanost članstva</h2> Da je percepcija građana o konkretnim koristima članstva i dalje slaba ocjenjuje bivši načelnik Generalštaba Vojske, penzionisani admiral Dragan Samardžić. Smatra da su za to najodgovornije državne institucije, prije svega Vlada.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"><figcaption>Dragan Samardžić(Photo: ETV/Duško Mihailović)</figcaption></figure>  - Jasno je da postoje akteri koji, dirigovanim i koordinisanim aktivnostima, nastoje da poljuljaju povjerenje građana i ponovo otvore pitanje opravdanosti članstva - navodi Samardžić. Samardžić kaže da ti protivnici NATO vješto koriste institucionalne slabosti i neadekvatne reakcije države u kriznim situacijama kako bi to prikazali kao manjkavost same Alijanse. Dodaje i da je država suočena i sa visokim stepenom populizma. Intenzivne informacione kampanje proruski orijentisanih izvora i višegodišnji rat u Ukrajini stvaraju atmosferu nesigurnosti i zamora građana od geopolitičkih tema, ocjenjuje Samardžić. - Takvo okruženje pogoduje narativima koji relativizuju značaj članstva u Alijansi i šire sumnju u njeno jedinstvo, sposobnost i kredibilitet da odgovori na savremene bezbjednosne izazove i zaštiti svoje članice - dodaje Samardžić. <h2>Podrivanje evroatlantskih vrijednosti</h2> U Atlantskom savezu Crne Gore smatraju da i dio državnih centara moći koristi javne resurse da podrivaju evroatlantske vrijednosti. - Istovremeno prikrivajući sopstvenu političku zavisnost od interesa koji su suprotni crnogorskim. To je glavna prijetnja. Država mora pokazati odlučnost, zrelost i jasnu volju da odbrani strateške interese od onih koji bi je rado vratili pod tuđi uticaj - ističu iz Atlantskog saveza. Naglašavaju da je Crna Gora duboko u evropskom procesu i članica najsnažnijeg bezbjednosnog saveza, te da "sa tog puta nema nazad". Ključnim ocjenjuju da Vlada i institucije sa reaktivnog pređu na proaktivan pristup šaljući jasne i jedinstvene poruke. - I da konkretnim rezultatima vrate povjerenje građana i pokažu da Crna Gora pripada Evropi, da je njena vrijednosna i politička cjelina - ističu iz Atlantskog saveza. <h2>Gdje škripi?</h2> Skupština Crne Gore duže od tri mjeseca ne usvaja odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO misije bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine). Tu odluku skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu je usvojio 17. jula, čemu su se protivili poslanici vladajuće koalicije iz stranka proruskog Demokratskog fronta (DF). Kako su tada saopštili, izričito se protive bilo kakvom angažmanu crnogorskih vojnika u vezi s ratom u Ukrajini. Reagovao je ministar odbrane Dragan Krapović objašnjavajući da pripadnici Vojske neće ići u Ukrajinu, već da će ukrajinske vojnike obučavati u Njemačkoj. Inače, ministar Krapović je, na posljednjem ministarskom sastanku u Briselu 16. oktobra, naglasio da Crna Gora odgovorno ispunjava zadatke sa NATO agende čiji je cilj jačanje kolektivne odbrane. U tom kontekstu je potvrdio odlučnost Crne Gore da nastavi sa trendom rasta izdvajanja za potrebe odbrane. Naime, na posljednjem samitu NATO u Hagu, postignut je dogovor da članice saveza do 2035. povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a. To je dva i po puta više od sadašnjih izdvajanja, i procjenjuje se na više od 460 miliona eura. Milan Knežević, iz vladajućeg DF-a, je to ocijenio neprihvatljivim i pozvao da se građani na referendumu izjasne o tom izdatku. Ostale članice vladajuće koalicije nisu komentarisale Kneževićevu inicijativu. Istraživanje CEDEM-a je pokazalo i pad podrške građana članstvu u Evropskoj uniji, sa 78 posto u martu prošle godine na 71 procenat u septembru ove. Slični su i rezultati nedavnog istraživanja sprovedeno za potrebe Evropske komisije, koje je pokazalo pad povjerenje građana Crne Gore u EU za 14 procenata, sa 83 na 69 odsto, od marta do septembra ove godine.

Atlantski savez: Pad podrške NATO-u potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Jubilarni 15. To Be Secure forum će tokom dva dana, koliko će trajati u Budvi, okupiti rekordan broj učesnika, više od 500. Forum je pokrenuo Atlantski savez Crne Gore, a tokom decenije i po, učinio je da Budva postane glavna platforma u jugoistočnoj Evropi na kojoj se razmatra evropska i euroatlantska bezbjednost. Predstavnik Atlantskog saveza Crne Gore, admiral u penziji, Dragan Samardžić, je gostujući u 24 sata Televizije E, kazao da Evropa prolazi najveću krizu od Drugog svjetskog rata, imajući u vidu rat u Ukrajini, krizu na Bliskom istoku, kao i hibridne prijetnje. Sve to, kaže Samardžić, jasno govori da bezbjednost nije apstraktna kategorija, već pitanje svakodnevnog života.
- I Crna Gora se suočava sa velikim brojem bezbjednosnih izazova, prije svega sa organizovanim kriminalom i problemom korupcije, ali i sa neefikasnim institucijama. Forum 2BS će biti dobra platforma eksperata iz NATO-a, Evropske unije, da čujemo najbolje prakse i da vidimo moguća rješenja, da dogovorimo saradnju u onim oblastima gdje smatramo da naš sistem bezbjednosti treba unaprijediti - istakao je Samardžić.
Smatra da je sistem bezbjednosti previše opterećen politikom, da je njegova koordinacija i integracija slaba, a podređivanje partijskim interesima loše po društvo. Samardžić ističe i da sistem bezbjednosti ne može trenutno da odgovori na složene izazove u Crnoj Gori.
- Pozicija i opozicija igraju jalove igre koje nijesu u interesu ni države ni građana. Nijesam siguran da je pokretanje interpelacije najbolji mehanizam analize stanja u bezbjednosnom sektoru, pogotovu kad unaprijed znate da ta inicijativa neće uroditi plodom. Puno više treba koristiti mehanizam Odbora za bezbjednost i odbranu, koji po zakonu ima kontrolnu ulogu. Kroz kontrolna i konsultativna saslušanja mogu da se razmotre važna pitanja bezbjednosti, da se analizira stanje, traže podaci o tome kako sistem može da odgovori na bezbjednosne izazove. Kroz konkretne zaključke Odbora treba sprovoditi akcije koje bi u konačnom rezultirale poboljšanjem sistema bezbjednosti. Tu najviše vidim odgovornost pozicije, zato što je mnoge inicijative opozicije u startu odbacila - naglasio je Samardžić.
Komentarišući Samit Evropske unije u Kopenhagenu, kaže da ga raduje što je Evropska unija pokazala jedinstvo i tendenciju da preuzme veću odgovornost za sposobnost, kako kaže, da brani samu sebe.
- Evropska unija je razgovarala o novim dronwal i antidron sistemima koji treba da budu prioriteti u narednom periodu, kao i jačanje istočnog krila Unije. Puna pažnja je posvećena nastavku podrške Ukrajini i politici proširenja koje uključuje tu zemlju, kako bi se pokazala solidarnost, ali i pripremio plan odbrambene mape do 2030 - kazao je Samardžić.
Za waldron sistem - zaštitni zid od dronova prema istoku su data konkretna zaduženja. Taj plan sa jasnim principima i ciljevima, kaže on, treba biti gotov za dvije sedmice. Prioriteti NATO-a su, kako objašnjava, u potpunosti kompatibilni sa prioritetima EU, a Crna Gora kao članica Alijanse i glavni kandidat za članstvo u Uniji mora da pokaže posvećenost i da radi na oba procesa.
- Nažalost, mi debelo kasnimo u donošenju nove strategije nacionalne bezbjednosti i strategije odbrane, adaptaciji našeg plana opremanja i dugoročnog plana razvoja Vojske Crne Gore, jer, podsjetiću, da već godinama upozoravam da odavno nije donesena strategija nacionalne bezbjednosti, a u međuvremenu su se bezbjednosni izazovi i prijetnje i te kako korjenito promijenili, čitav svijet se suočava sa drufgačijim problemima nego što je to bilo prije pet ili šest godina - zaključio je Samardžić.

Samardžić: Na 2BS forumu će se razmatrati evropska i euroatlantska bezbjednost

U Informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Skaj poruke bivšeg srpskog policajca Danijela Jovanovića i odbjeglog crnogorskog policajca Ljuba Milovića pokazuju koji su oficiri srpske policije i Bezbjednosno-informativne agencije bili povezani sa kavačkim i škaljarskim kriminalnim klanom.&nbsp;
- Policijska potraga za bronzanim Đurišićem. Policija zvanično obavijestila Osnovni sud u Beranama da nijesu našli spomenik Pavlu Đurišiću u manastiru Đurđevi Stupovi, nakon što je sud izdao nalog policiji da se spomenik oduzme. &nbsp;
- Ponovo nasilje među djecom. Tri maloljetnika napala dvojicu vršnjaka u Budvi, ispred Osnovne škole "Stefan Mitrović Ljubiša". Napadnutim dječacima ljekari ukazali pomoć. &nbsp;
- Lideri 27 članica EU, kao i Velike Britanije, Ukrajine, Turske, balkanskih zemalja, Jermenije, Azerbejdžana i drugih, okupili se u Kopenhagenu u Danskoj, na Samitu evropske političke zajednice. Samit se održava nakon niza zabrinjavajućih incidenata s dronovima na danskim aerodromima i vojnim bazama.
Gost emisije j eadmiral u penziji, predstavnik Atlantskog saveza Crne Gore Dragan Samardžić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Dragan Samardžić

Red je da se zahvalimo ministru (Danilu Šaranoviću) što nas je uvjerio da nikad spremniji nijesmo dočekali požarnu sezonu i da smo „šampioni regiona“ - poručio je admiral u penziji Dragan Samardžić podsjećajući na ranije riječi resornog ministra u Skupštini Crne Gore - dok vatra u Crnoj Gori danima bukti na više frontova.
On je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio video snimke na kojima Šaranović tvrdi da smo spremni za požarnu sezonu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1956007190642278449&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Izgleda da požari nijesu slušali ove hvalospjeve – inače se ne bi primicali Crnoj Gori, već bi šampionski pehar poslali po Milojkovom kanaderu - naveo je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvatra-i-danas-najvise-problema-pravi-u-piperima-u-kucima-gori-ali-daleko-od-kuca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
I dok, kako je ukazao, cijela Crna Gora tuguje za vojnikom Dejanom Božovićem koji je prije dva dana stradao u prevrtanju cistijerne na putu ka Kučima, i zahvaljuje partnerima i saveznicima na velikoj pomoći i odaje priznanje hrabrosti i požrtvovanju vatrogasaca i vojnika - krizni menadžment MUP-a i države još jednom je pao na ispitu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-16-sati-konferencija-mod-povodom-nesrece-u-kojoj-je-stradao-vojnik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U tome su zaista istinski šampioni - podvukao je Samardžić.
Na to je čelnicima bezbjednosnog sektora poručio i da hrabrost vatrogasaca i vojnika nije za prisvajanje.
- Njihovo požrtvovanje nije štit iza kog krijete slabosti sistema, neznanje i nesposobnost - decidan je Samardžić.

Samardžić podsjetio na populizam ministra u Skupštini: Šaranović nas uvjeravao da nikad spremniji nijesmo dočekali požarnu sezonu

Država je kapitulirala! Od danas u Crnoj Gori postoji samo jedna institucija – Crkva Srbije, poručio je na Iks mreži, Dragan Samardžić, admiral u penziji.&nbsp;
Preostaje još, kako kaže, samo da se predsjednici s mitropolitima dogovore o terminu primopredaje vlasti na vili Gorica i rasporedu korišćenja vile Miločer.

Samaržić: Od danas u Crnoj Gori postoji samo jedna institucija – Crkva Srbije

S crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da 'shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran te da on u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske nije bio u njenim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi'. To je opasan i pogrešan argument, poručio je bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić.
Nedavno penzionisanii admiral &nbsp;u crnogorskoj je javnosti lansirao pravu medijsko-političku bombu. Poveći, analitičan tekst koji je obavio na tamošnjem portalu Vijesti, nesporno je zanimljiv i hrvatskoj publici jer je riječ o sukcesiji vojne imovine bivše SFRJ, s posebnim naglaskom na odnos Crne Gore i Hrvatske i slučaj školskog broda Jadran.
Ogroman odštetni zahtjev
I trenutak je nesporno aktualen jer stiže petnaestak dana nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao predviđeni sastanak s crnogorskim kolegom po dužnosti zbog toga što stavovi koje je Dragan Krapović iznio u medijima vezano uz spomen-ploču na logoru Morinj i vlasništvo nad brodom Jadran u potpunosti odudaraju od stajališta RH i ne ostavljaju prostor za razgovor.
- S crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da 'shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran te da on u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske nije bio u njenim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi'. To je opasan i pogrešan argument- piše admiral Samardžić u tekstu pod naslovom "Pitanje sukcesije vojne imovine previše je složeno da bismo se njime bavili paušalno".
Autor podsjeća kako je Hrvatska prije dvije decenije, još u aprilu 2003., formirala Savjet za sukcesiju vojne imovine sastavljen od 22 ekspertske grupe, koje su se sveobuhvatno i analitički bavile procjenom veličine i vrijednosti cjelokupne diobene mase JNA te je trebalo izraditi diobene bilanse po republikama – državama nasljednicama. Ekspertske grupe procijenile su da je ukupna vrijednost diobene mase, koja uključuje pokretnu i nepokretnu imovinu JNA, oko 70 milijardi USD. Od tog iznosa Republika Hrvatska potražuje oko 10 milijardi USD, od čega se, prema neslužbenim izvorima, na Crnu Goru odnose 2 milijarde USD. Admiral Dragan Samardžić podsjeća da je Evropski parlament u dvije posljednje rezolucije pozvao Crnu Goru da u potpunosti poštuje odredbe o sukcesiji bivše SFRJ, posebno u pogledu vojne imovine.
Smatra da bi Crnoj Gori najmanje odgovaralo da sporna pitanja s Hrvatskom rješava međunarodnom arbitražom – na koju su se olako pozvali crnogorski dužnosnici.&nbsp;
- Vlada mora biti svjesna da pitanje vlasništva školskog broda 'Jadran' nije izolovano pitanje i da bi Hrvatska, ako dođe do međunarodne arbitraže, vjerovatno u spor uključila pitanje cjelokupne diobe vojne imovine SFRJ i Crnoj Gori ispostavila golemi odštetni zahtjev. Svakako, i Hrvatska treba računati na mogućnost da se u slučaju takvog spora, posebno kada je u pitanju vlasništvo školskog broda 'Jadran', kao zainteresovane strane, uključe i neke druge države sukcesori- piše admiral Samardžić.
Iz svega navedenog, dodaje, očigledno je da je pitanje sukcesije vojne imovine vrlo složeno, ozbiljno i senzitivno, da bi se njime bavili paušalno i ad hoc te da Crna Gora može imati dalekosežne negativne posljedice ako ovom problemu ne pristupi na valjan i cjelovit način. S obzirom na to da kapaciteti školskog broda "Jadran" nadilaze potrebe ne samo Crne Gore i Hrvatske već i regije te da je održavanje broda u potpuno ispravnom i reprezentativnom stanju zahtjevno i skupo za obje zemlje pojedinačno, bilo bi više nego racionalno, predlaže admiral Samardžić, da se s predstavnicima Hrvatske, ali i svim drugim zainteresovanim državama bivše Jugoslavije, otvoreno razgovara o iznalaženju optimalnog modela njegova daljnjeg korištenja.
– Ishitrene, istorijski i pravno neutemeljene, populističke političke izjave zbog kratkoročnog aplauza ostrašćenih grupica i naklonosti glasačkog tijela, mogu dugoročno narušiti dobrosusjedske odnose. Ne smijemo smetnuti s uma da je Hrvatska naš susjed i saveznik, kao i dugogodišnji promoter interesa Crne Gore na njenom integracijskom putu, ranije u NATO, a sada u EU – poentirao je admiral Samardžić.
Niz visokih dužnosti
Inače, Samardžić je od sticanja crnogorske nezavisnosti, koja ga je zatekla u činu kapetana bojnog broda na mjestu komandanta tadašnje Mornarice Vojske Srbije i Crne Gore, obavljao niz visokih dužnosti u tamošnjoj vojsci i Ministarstvu odbrane. Ukupno je čak devet godina proveo na dužnosti načelnika Generalštaba VCG (2008 – 2017.), nakon čega je angažovan na vojno-diplomatskim poslovima u OESS-u i UN-u, a pokrivao je i dužnost vojnog atašea u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj.
Od marta 2020. obavlja dužnost vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO-u i EU u Briselu, otkako je 2022. otišao u penziju. Premda se nakon penzionisanja spekulisalo o njegovoj nerazjašnjenoj prošlosti iz ratnih djelovanja bivše Jugoslovenske ratne mornarice tokom agresije na Hrvatsku, koja ga je zatekla u Splitu, DORH je potvrdio kako se ime Dragana Samardžića ne nalazi na popisu osumnjičenih za ratne zločine.&nbsp;

Samardžić: Hrvatskoj dugujemo dvije milijarde dolara, svojatanje broda Jadran je opasno

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, general Dragan Samardžić, poručio je putem mreže X da će mnogi iz bezbjednosnog sektora zažaliti što nijesu na vrijeme i dostojanstveno napustili funkcije koje, kako navodi, očigledno nijesu sposobni da obavljaju.
– Mnogi iz bezbjednosnog sektora će zažaliti — ako već nijesu — što poslije masakra na Cetinju nijesu časno odstupili sa funkcija kojima očigledno nijesu dorasli – napisao je Samardžić, komentarišući aktuelnu situaciju u sektoru bezbjednosti.
Njegova izjava dolazi nakon serije incidenata koji su potresli Crnu Goru – samo tokom protekle sedmice u Podgorici su se dogodila dva ubistva, a dvije osobe su ranjene. Takođe, predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, brutalno je pretučen u centru grada, a već danas, po povratku u kancelariju, dobio je nove prijetnje.
Ova dešavanja dodatno su produbila sumnje u sposobnost nadležnih institucija da odgovore na izazove bezbjednosti u zemlji.

Samardžić: Mnogi iz bezbjednosnog sektora će zažaliti, što poslije masakra na Cetinju časno ne odstupiše sa funkcija

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: dragan-samardzic