Admiral u penziji Dragan Samardžić za<a href="https://www.antenam.net/clanak/samardzic-crna-gora-kao-da-se-stidi-da-bude-dio-koalicije-voljnih"> Antenu M</a> kaže da mu nije jasno zašto Crne Gore nije bilo u Parizu, imajući u vidu ranije donijete odluke u crnogorskom parlamentu o podršci Ukrajini kroz obuku ukrajinske vojske, kao i oko 10 miliona eura isporučene opreme Kijevu.
- Posebno imajući u vidu da je samit u Parizu 6. januara bio, rekao bih, do sada najznačajniji sastanak te vrste, između ostalog jer su prvi put na njemu uživo učestvovali predstavnici SAD Steve Witkoff i Gerald Kushner - kazao je Samardžić.
Dodaje da, ako pogledamo zaključke koji su donešeni na samitu, moramo se zapitati zbog čega smo mi izostali.
- Na tom samitu usvojena je zajednička deklaracija o dugoročnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma. Takođe, jasno je naglašena dalja politička i svaka druga pomoć Ukrajini, uključujući vojnu i finansijsku. Dogovoreni su određeni mehanizmi za nadzor i verifikaciju nakon eventualnog prekida vatre, a potpisan je simboličan sporazum između Ukrajine, Velike Britanije i Francuske o namjeri slanja trupa koje će nadgledati i obezbjeđivati mir. Te snage će biti rasporođene na liniji fronta, ali nakon uspostave mira, kako bi garantovale sprovođenje mjera dogovorenih mirovnim sporazumom. Posebno je naglašeno da samo učešće u koaliciji ne znači automatski da će neka država slati trupe u Ukrajinu, nego da će pružiti pomoć u skladu sa svojim mogućnostima i da koalicija voljnih služi prije svega za političko i strateško usklađivanje saveznika' -naveo je Samardžić.
On podsjeća da u Parizu nijesu bili predstavnici samo četiri članice NATO-a, među njima i Crna Gora.
- Naglasio bih da je na ovom samitu bilo 35 zemalja, od kojih je bilo 27 članica NATO, samo nijesu bile Slovačka, Mađarska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zbog toga mi nije jasno zašto se mi nijesmo bili u društvu ovih 35 zemalja, nego u društvu ove tri zemlje, koje su u prethodnom periodu imale neke neusaglašene stavove, a čak su neke od njih glasale u UN-u protiv deklaracija i rezolucija posvećenih Ukrajini - navodi Samardžić.
On ukazuje i na pomalo čudan odnos Crne Gore uopšte prema učešću u koaliciji voljnih.
- Crna Gora je u prethodnom periodu učestvovala na sastancima koji su bili povezani sa inicijativom koalicije voljnih, kako na političkom, tako i na nivou vojnih struktura, uključujući naše učešće na sastancima na nivou načelnika generalštabova. Ali, sa svih tih sastanaka nijesmo dobili nikakve informacije, kao da se Crna Gora stidi što je učestvovala na njima. Javnost nije bila obaviještena ni u kom formatu smo učestvovali, ni kakve je stavove Crna Gora zastupala - kazao je Samardžić i ocijenio da neodazivanje na samite koalicije voljnih otvara neke, po njemu, nepotrebne dileme.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić: Crna Gora kao da se stidi da bude dio koalicije voljnih

Penzionisani admiral Dragan Samardžić ocijenio je da američka vojna akcija u Venecueli predstavlja ograničenu, ali strateški promišljenu operaciju sa snažnom globalnom porukom, upozoravajući da posljedice svake eskalacije prevazilaze granice te države.
– Ovo nije rat. Ovo je demonstracija sile. Ograničena američka operacija u Venecueli nije ishitrena odluka, već strateški promišljena akcija: pritisnuti režim, paralizovati državni aparat i zadržati kontrolu bez formalnog ulaska u rat – naveo je Samardžić.
Kako je istakao, vojno djelovanje Sjedinjenih Američkih Država u Karibima i sjeveru Južne Amerike nikada nije izolovan događaj, već je uvijek povezano sa kontrolom pomorskih ruta, kritične infrastrukture i ključnih prolaza između Atlantika i Pacifika.
– Udari na komandu, vojne baze i naftnu infrastrukturu ne ciljaju teritoriju, već sposobnost države da funkcioniše. Venecuela nije meta sama po sebi, već strateška tačka na kojoj se ukrštaju energija, Karibi i rivalstvo velikih sila – ocijenio je on.
Samardžić smatra da poruka ove operacije nije prvenstveno upućena Karakasu, već globalnim akterima.
– Američko dvorište nije prostor za trajna vojno-politička uporišta geopolitičkih suparnika. Poruka je jasna Moskvi i Pekingu. Maduro je uklonjen brzo, ali to ne znači kraj krize, već početak nove faze. Pravi test tek dolazi – poručio je.
Prema njegovim riječima, ishod neće zavisiti od intenziteta udara, već od tri ključna faktora.
– Presudni će biti pukotina unutar venecuelanske vojske, neutralizacija kubanskog faktora koji čini stvarnu arhitekturu moći i spremnost regiona da preuzme dio tereta stabilizacije. Zato ovo nije lokalni ili regionalni incident, već signal u globalnoj borbi za zone uticaja – naveo je Samardžić.
– Svaka eskalacija oko Venecuele prelazi njene granice, jer se ovdje ne testira Karakas, već granice moći – zaključio je Samardžić u objavi na mreži X.

Samardžić: Eskalacija oko Venecuele prevazilazi njene granice – testiraju se granice globalne moći

Admiral u penziji Dragan Samardžić ocijenio je da formiranje komisije u Hrvatskoj povodom pitanja sukcesije vojne imovine ne predstavlja iznenađenje, već logičan institucionalni odgovor na način na koji su ta pitanja vođena prethodnih godina.
Kako je naveo, pitanja sukcesije, uključujući i školski brod „Jadran“, od samog početka bila su pravno složena i politički osjetljiva, te su zahtijevala ozbiljan, strateški i odmjeren pristup, a ne paušalne ili ultimativne poruke.
Samardžić je ukazao da sastav hrvatske komisije, u kojoj su zastupljeni ključni predstavnici resora vanjskih poslova i odbrane, jasno pokazuje da Hrvatska ovo pitanje tretira kao kombinaciju međunarodnog prava, bezbjednosne politike i evropskog konteksta. Prema njegovim riječima, to je signal da će se spor voditi dugoročno i institucionalno, uz moguće implikacije i na završnu fazu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, posebno u okviru Poglavlja 31, ali i šire, kroz pitanja pravne sigurnosti i vladavine prava iz Poglavlja 23.
– Problem sami po sebi nijesu bilateralni sporovi, jer ih imaju i druge države kandidati, već način na koji se oni rješavaju. Evropska unija ne želi da „uvozi“ otvorena pitanja među državama članicama, zbog čega ovakvi slučajevi postaju test političke zrelosti države kandidata – poručio je Samardžić.
On je naglasio da je za Crnu Goru važno da se što prije vrati jeziku dijaloga, međunarodnog prava i dosljednog državničkog postupanja, jer svako dalje zaoštravanje, kako je upozorio, dodatno slabi pregovaračku poziciju zemlje u procesu evropskih integracija.
Samardžić je ocijenio da je krajnje vrijeme da Crna Gora angažuje provjerene i priznate eksperte iz oblasti međunarodnog prava, koji bi temeljno analizirali Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ i realno sagledali pravnu poziciju države u vezi sa sukcesijom vojne imovine.
– Dosadašnje oslanjanje na parcijalne interpretacije i nedovoljno utemeljene argumente pokazalo se kao skupo i politički rizično, jer je oslabilo pregovaračku poziciju Crne Gore. Samo ozbiljna, stručna i depolitizovana pravna analiza može biti osnov za odgovorno i dugoročno održivo rješavanje ovog pitanja – istakao je Samardžić.
Na kraju je ponovio stav da brod „Jadran“ treba da bude simbol povezivanja, a ne podjela.
– „Jadran“ treba da spaja, a ne da dijeli, kao simbol zajedničke pomorske baštine. Diplomatski napori treba da budu usmjereni ka pronalaženju optimalnog modela njegovog zajedničkog korišćenja, jer samo rješenja zasnovana na dogovoru mogu donijeti korist svima – zaključio je Samardžić.

Samardžić: Brod „Jadran“ treba da spaja, a ne da dijeli

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Institucije godinama ignorišu očigledne probleme, a onda nakon jednog ozbiljnog incidenta iz pasivnosti skaču u represiju - ocijenio je admiral u penziji Dragan Samardžić nakon odluke Vlade o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske, a pošto je jedan Podgoričanin u incidentu na Zabjelu izboden nožem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-donijela-odluku-o-privremenoj-obustavi-bezviznog-rezima-za-drzavljane-turske&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Samardžić cijeni da se još jednom pokazalo da Crna Gora nema sistem bezbjednosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprivedena-dva-turska-drzavljanina-koja-se-dovode-u-vezu-sa-ranjavanjem-jedne-osobe-na-zabjelu-zbog-drugih-incidenata-njih-oko-45&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Reakcija iz panike da bi populisti sačuvali fotelje. Brzopleta politika, bez dogovora s Turskom, može izazvati velike i dugoročne posljedice - decidan je on.

Samardžić: Institucije godinama ignorišu probleme, a onda iz pasivnosti skaču u represiju

Admiral u penziji Dragan Samardžić ocijenio je da je Crna Gora zaglavljena u sanatorijumu ideologija.
Svako ima svoju istoriju, svoje svetinje, svoje „istine“ ali niko, kako kaže, plan za život. 
- Na našem Čarobnom brijegu vrijeme stoji, pacijenti aplaudiraju, a ozdravljenja nema. Od beskrajne rasprave o tome „ko smo“ nikako ne stižemo do pitanja „kako ćemo živjeti zajedno“. Nastavljamo li liječiti bolest prošlošću, ili izlazimo iz sanatorijuma u dolinu života - pita Samardžić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1982373200471240896&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić: Od beskrajne rasprave o tome „ko smo“ nikako ne stižemo do pitanja „kako ćemo živjeti zajedno“

Podrška građana članstvu Crne Gore u NATO manja je za skoro devet odsto nego marta prošle godine, dok je broj protivnika, u istom periodu, porastao preko 11 odsto – rezultati su istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) obavljenog u septembru. Za Atlantski savez Crne Gore to je potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi. - Njihovo djelovanje je usmjereno na širenje sumnje, slabljenje povjerenja građana i relativizaciju strateških ciljeva države - naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE). NATO zvaničnik je na upit RSE da komentariše ove podatke naveo da se Crna Gora suočava "sa stalnim hibridnim prijetnjama od strane ruskih i stranih aktera", istakavši da Alijansa cijeni kontinuiranu saradnju sa njom. Na konkretno pitanje o razlozima za pad podrške u posljednjem istraživanju, zvaničnik je RSE uputio na crnogorske vlasti. Međutim, RSE nije dobio komentar od Ministarstva odbrane. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da je pad podrške članstvu posljedica složene kombinacije globalnih uticaja, unutrašnje polarizacije i komunikacionih slabosti državnih institucija. Crna Gora je u junu 2017. godine postala članica Alijanse, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista koja je izgubila vlast sredinom 2020. Dio stranaka koje su od tada u vlasti, uglavnom su iz stranaka proruskog Demokratskog fronta protivnici su NATO. Njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore. <h2>CEDEM o podršci članstvu</h2> Istraživanje CEDEM-a, obavljeno u septembru, pokazalo je da članstvo Crne Gore u NATO podržava 40,7 ispitanika što je manje u odnosu na mart 2024., kada je ta podrška iznosila 49,5 odsto. Procenat protivnika je sada 42,1 posto, dok je u martu prošle godine bio 30,7 odsto. CEDEM odnos javnog mnijenja prema članstvu istražuje od 2008. godine. Dosadašnja istraživanja su pokazala da su ispitanici u kontinuitetu većinski podržavali članstvo Crne Gore u NATO od polovine 2020. do marta 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53" data-rendition-name="original" width="810" height="560" loading="lazy" alt="Istraživanje CEDEM-a"><figcaption>Istraživanje CEDEM-a(Photo: Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM))</figcaption></figure>  Posljednje istraživanje je realizovano od 25. septembra do 6. oktobra ove godine, na uzorku od 1006 punoljetnih ispitanika. <h2>Crna Gora u borbi protiv hibridnih prijetnji</h2> U odgovoru na upit RSE, zvaničnik NATO je saopštio da Crna Gora doprinosi zajedničkoj bezbjednosti učešćem u misijama na Kosovu, Iraku, Letoniji i Bugarskoj, te podrškom koju je do sada pružila Ukrajini. - Uključujući isporuku vojne opreme i podršku kroz NATO Sveobuhvatni paket pomoći - rekao je zvaničnik Alijanse. Istakao je i benefite koje Crna Gora ima od učlanjenja u NATO. Navodi da su od tada porasle strane investicije iz NATO zemalja, da saveznici obezbjeđuju crnogorski vazdušni prostor kroz misiju Air policing i da Alijansa pomaže u borbi protiv hibridnih prijetnji. - Crna Gora je preduzela snažne mjere za suzbijanje hibridnih prijetnji i bila prva saveznica koja je dobila podršku NATO tima za borbu protiv hibridnih prijetnji - navodi se u odgovoru za RSE. <h2>Samardžić: Neki bi da dovedu u pitanje opravdanost članstva</h2> Da je percepcija građana o konkretnim koristima članstva i dalje slaba ocjenjuje bivši načelnik Generalštaba Vojske, penzionisani admiral Dragan Samardžić. Smatra da su za to najodgovornije državne institucije, prije svega Vlada.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"><figcaption>Dragan Samardžić(Photo: ETV/Duško Mihailović)</figcaption></figure>  - Jasno je da postoje akteri koji, dirigovanim i koordinisanim aktivnostima, nastoje da poljuljaju povjerenje građana i ponovo otvore pitanje opravdanosti članstva - navodi Samardžić. Samardžić kaže da ti protivnici NATO vješto koriste institucionalne slabosti i neadekvatne reakcije države u kriznim situacijama kako bi to prikazali kao manjkavost same Alijanse. Dodaje i da je država suočena i sa visokim stepenom populizma. Intenzivne informacione kampanje proruski orijentisanih izvora i višegodišnji rat u Ukrajini stvaraju atmosferu nesigurnosti i zamora građana od geopolitičkih tema, ocjenjuje Samardžić. - Takvo okruženje pogoduje narativima koji relativizuju značaj članstva u Alijansi i šire sumnju u njeno jedinstvo, sposobnost i kredibilitet da odgovori na savremene bezbjednosne izazove i zaštiti svoje članice - dodaje Samardžić. <h2>Podrivanje evroatlantskih vrijednosti</h2> U Atlantskom savezu Crne Gore smatraju da i dio državnih centara moći koristi javne resurse da podrivaju evroatlantske vrijednosti. - Istovremeno prikrivajući sopstvenu političku zavisnost od interesa koji su suprotni crnogorskim. To je glavna prijetnja. Država mora pokazati odlučnost, zrelost i jasnu volju da odbrani strateške interese od onih koji bi je rado vratili pod tuđi uticaj - ističu iz Atlantskog saveza. Naglašavaju da je Crna Gora duboko u evropskom procesu i članica najsnažnijeg bezbjednosnog saveza, te da "sa tog puta nema nazad". Ključnim ocjenjuju da Vlada i institucije sa reaktivnog pređu na proaktivan pristup šaljući jasne i jedinstvene poruke. - I da konkretnim rezultatima vrate povjerenje građana i pokažu da Crna Gora pripada Evropi, da je njena vrijednosna i politička cjelina - ističu iz Atlantskog saveza. <h2>Gdje škripi?</h2> Skupština Crne Gore duže od tri mjeseca ne usvaja odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO misije bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine). Tu odluku skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu je usvojio 17. jula, čemu su se protivili poslanici vladajuće koalicije iz stranka proruskog Demokratskog fronta (DF). Kako su tada saopštili, izričito se protive bilo kakvom angažmanu crnogorskih vojnika u vezi s ratom u Ukrajini. Reagovao je ministar odbrane Dragan Krapović objašnjavajući da pripadnici Vojske neće ići u Ukrajinu, već da će ukrajinske vojnike obučavati u Njemačkoj. Inače, ministar Krapović je, na posljednjem ministarskom sastanku u Briselu 16. oktobra, naglasio da Crna Gora odgovorno ispunjava zadatke sa NATO agende čiji je cilj jačanje kolektivne odbrane. U tom kontekstu je potvrdio odlučnost Crne Gore da nastavi sa trendom rasta izdvajanja za potrebe odbrane. Naime, na posljednjem samitu NATO u Hagu, postignut je dogovor da članice saveza do 2035. povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a. To je dva i po puta više od sadašnjih izdvajanja, i procjenjuje se na više od 460 miliona eura. Milan Knežević, iz vladajućeg DF-a, je to ocijenio neprihvatljivim i pozvao da se građani na referendumu izjasne o tom izdatku. Ostale članice vladajuće koalicije nisu komentarisale Kneževićevu inicijativu. Istraživanje CEDEM-a je pokazalo i pad podrške građana članstvu u Evropskoj uniji, sa 78 posto u martu prošle godine na 71 procenat u septembru ove. Slični su i rezultati nedavnog istraživanja sprovedeno za potrebe Evropske komisije, koje je pokazalo pad povjerenje građana Crne Gore u EU za 14 procenata, sa 83 na 69 odsto, od marta do septembra ove godine.

Atlantski savez: Pad podrške NATO-u potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Jubilarni 15. To Be Secure forum će tokom dva dana, koliko će trajati u Budvi, okupiti rekordan broj učesnika, više od 500. Forum je pokrenuo Atlantski savez Crne Gore, a tokom decenije i po, učinio je da Budva postane glavna platforma u jugoistočnoj Evropi na kojoj se razmatra evropska i euroatlantska bezbjednost. Predstavnik Atlantskog saveza Crne Gore, admiral u penziji, Dragan Samardžić, je gostujući u 24 sata Televizije E, kazao da Evropa prolazi najveću krizu od Drugog svjetskog rata, imajući u vidu rat u Ukrajini, krizu na Bliskom istoku, kao i hibridne prijetnje. Sve to, kaže Samardžić, jasno govori da bezbjednost nije apstraktna kategorija, već pitanje svakodnevnog života.
- I Crna Gora se suočava sa velikim brojem bezbjednosnih izazova, prije svega sa organizovanim kriminalom i problemom korupcije, ali i sa neefikasnim institucijama. Forum 2BS će biti dobra platforma eksperata iz NATO-a, Evropske unije, da čujemo najbolje prakse i da vidimo moguća rješenja, da dogovorimo saradnju u onim oblastima gdje smatramo da naš sistem bezbjednosti treba unaprijediti - istakao je Samardžić.
Smatra da je sistem bezbjednosti previše opterećen politikom, da je njegova koordinacija i integracija slaba, a podređivanje partijskim interesima loše po društvo. Samardžić ističe i da sistem bezbjednosti ne može trenutno da odgovori na složene izazove u Crnoj Gori.
- Pozicija i opozicija igraju jalove igre koje nijesu u interesu ni države ni građana. Nijesam siguran da je pokretanje interpelacije najbolji mehanizam analize stanja u bezbjednosnom sektoru, pogotovu kad unaprijed znate da ta inicijativa neće uroditi plodom. Puno više treba koristiti mehanizam Odbora za bezbjednost i odbranu, koji po zakonu ima kontrolnu ulogu. Kroz kontrolna i konsultativna saslušanja mogu da se razmotre važna pitanja bezbjednosti, da se analizira stanje, traže podaci o tome kako sistem može da odgovori na bezbjednosne izazove. Kroz konkretne zaključke Odbora treba sprovoditi akcije koje bi u konačnom rezultirale poboljšanjem sistema bezbjednosti. Tu najviše vidim odgovornost pozicije, zato što je mnoge inicijative opozicije u startu odbacila - naglasio je Samardžić.
Komentarišući Samit Evropske unije u Kopenhagenu, kaže da ga raduje što je Evropska unija pokazala jedinstvo i tendenciju da preuzme veću odgovornost za sposobnost, kako kaže, da brani samu sebe.
- Evropska unija je razgovarala o novim dronwal i antidron sistemima koji treba da budu prioriteti u narednom periodu, kao i jačanje istočnog krila Unije. Puna pažnja je posvećena nastavku podrške Ukrajini i politici proširenja koje uključuje tu zemlju, kako bi se pokazala solidarnost, ali i pripremio plan odbrambene mape do 2030 - kazao je Samardžić.
Za waldron sistem - zaštitni zid od dronova prema istoku su data konkretna zaduženja. Taj plan sa jasnim principima i ciljevima, kaže on, treba biti gotov za dvije sedmice. Prioriteti NATO-a su, kako objašnjava, u potpunosti kompatibilni sa prioritetima EU, a Crna Gora kao članica Alijanse i glavni kandidat za članstvo u Uniji mora da pokaže posvećenost i da radi na oba procesa.
- Nažalost, mi debelo kasnimo u donošenju nove strategije nacionalne bezbjednosti i strategije odbrane, adaptaciji našeg plana opremanja i dugoročnog plana razvoja Vojske Crne Gore, jer, podsjetiću, da već godinama upozoravam da odavno nije donesena strategija nacionalne bezbjednosti, a u međuvremenu su se bezbjednosni izazovi i prijetnje i te kako korjenito promijenili, čitav svijet se suočava sa drufgačijim problemima nego što je to bilo prije pet ili šest godina - zaključio je Samardžić.

Samardžić: Na 2BS forumu će se razmatrati evropska i euroatlantska bezbjednost

U Informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Skaj poruke bivšeg srpskog policajca Danijela Jovanovića i odbjeglog crnogorskog policajca Ljuba Milovića pokazuju koji su oficiri srpske policije i Bezbjednosno-informativne agencije bili povezani sa kavačkim i škaljarskim kriminalnim klanom.&nbsp;
- Policijska potraga za bronzanim Đurišićem. Policija zvanično obavijestila Osnovni sud u Beranama da nijesu našli spomenik Pavlu Đurišiću u manastiru Đurđevi Stupovi, nakon što je sud izdao nalog policiji da se spomenik oduzme. &nbsp;
- Ponovo nasilje među djecom. Tri maloljetnika napala dvojicu vršnjaka u Budvi, ispred Osnovne škole "Stefan Mitrović Ljubiša". Napadnutim dječacima ljekari ukazali pomoć. &nbsp;
- Lideri 27 članica EU, kao i Velike Britanije, Ukrajine, Turske, balkanskih zemalja, Jermenije, Azerbejdžana i drugih, okupili se u Kopenhagenu u Danskoj, na Samitu evropske političke zajednice. Samit se održava nakon niza zabrinjavajućih incidenata s dronovima na danskim aerodromima i vojnim bazama.
Gost emisije j eadmiral u penziji, predstavnik Atlantskog saveza Crne Gore Dragan Samardžić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Dragan Samardžić

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: dragan-samardzic