Profesor Srđa Pavlović reagovao je na objavu donedavnog poslanika Dragana Bojovića, koji je poručio da je Crnoj Gori „nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa“, ocijenivši da je takav pristup duboko problematičan i utemeljen u militarizovanom shvatanju identiteta.
Kako navodi Pavlović, nije iznenađenje što Bojović identitetska pitanja, posebno u Crnoj Gori, sagledava kroz vojnu logiku, tretirajući društvo kao bojno polje na kojem se sučeljavaju „korpusi“. Takav okvir, prema njegovim riječima, unaprijed isključuje suštinu istinskog pomirenja.
Pavlović ističe da proces pomirenja podrazumijeva početno priznavanje legitimiteta suprotstavljenih stavova i diskursa, odnosno prihvatanje različitosti „drugog“. Međutim, smatra da u javnim nastupima Bojovića nema naznaka tog prihvatanja.
– Postavlja se logično pitanje da li se poziv na pomirenje zapravo nudi pod uslovima koje određuje i nameće ideološki i politički okvir kojem sam pozivač pripada – navodi Pavlović.
Ukoliko je to polazna tačka, dodaje on, takav proces ima druge nazive, koji su, kako kaže, daleko od onoga što istinsko pomirenje znači i podrazumijeva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pavlović: „Pomirenje“ bez priznavanja različitosti je samo nametanje ideologije

Odluku o podnošenju ostavke na članstvo u Demokratskoj narodnoj partiji nijesam donio preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije, poručuje nezavisni poslanik Dragan Bojović.
U intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/bojovic-za-pobjedu-crnoj-gori-nasusno-potrebno-pomirenje-crnogorskog-i-srpskog-korpusa" target="_blank">Pobjedu</a>, Bojović ističe da za njega politika nije stvar ličnih kalkulacija, te da ne razmišlja o povratku u DNP.
Kada je u pitanju insistiranje na izmjenama Ustava u dijelu srpskog jezika, on napominje kako se, u tom slučaju, ni na koji način ne može govoriti o hiru.
- Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju - naveo je sagovornik Pobjede.
Kazali ste nedavno da razlozi Vaše ostavke u DNP-u nijesu programske, već strateške prirode i da nijeste saglasni sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar partije. Na koje ste konkretne strateške poteze mislili, osim odluke o mogućem izlasku iz vlasti?
BOJOVIĆ: Ključni problem nije neki pojedinačni potez, već pravac u kojem su se strateški procesi odvijali u posljednje vrijeme. Teme poput jezika, državnih obilježja i dvojnog državljanstva su od suštinskog značaja za srpski narod u Crnoj Gori i prema tim temama imamo veliku odgovornost. A to dalje znači da se moraju rješavati strateški promišljeno, kroz institucionalni dijalog i dogovor, a ne političkom eskalacijom. Pristup koji se zasniva na pritiscima i zaoštravanju odnosa, ma koliko bio motivisan opravdanim nezadovoljstvom, dugoročno ne donosi rezultate i uglavnom vodi ka političkoj izolaciji i gubitku realnog uticaja u procesima odlučivanja. A to ne želimo. Kao što je poznato, srpski narod je decenijama bio marginalizovan, a njegovi politički predstavnici tek odnedavno, tačnije u posljednje dvije godine, počeli su da djeluju na pozicijama unutar sistema, i to krajnje odgovorno.
Postavlja se pitanje da li bi se odustajanjem od tih pozicija, tako brzo i rano, povlačenjem i odstupanjem na političku marginu efikasnije rješavali nagomilani problemi ili bi se izgubila stečena strateška pozicija. Vjerujem da je odgovor očigledan. Takođe, ne čini mi se ispravnim povezivati ova suštinska i dugoročno važna pitanja sa bilo kojom lokalnom temom, ma koliko pojedina pitanja na lokalnom nivou u datom trenutku mogla biti značajna ili osjetljiva.
Vjerujete li da će Vaši, do juče partijski saborci, na čelu sa liderom Milanom Kneževićem zaista održati riječ i napustiti vlast ukoliko na sjednici Vlade ne bude bilo sluha za inicijative koje su ranije pomenute?
BOJOVIĆ: Rukovodstvo Demokratske narodne partije ima puno pravo da donosi odluke koje smatra ispravnim. Moje neslaganje nije pitanje povjerenja u ljude sa kojima sam toliko vremena radio, niti je u pitanju nesaglasje u vezi sa temom, već proističe iz različite političke procjene. Upravo zato sam smatrao korektnim da svoju poziciju razriješim ličnim političkim činom, a ne da javno polemišem da li će stranka donijeti ovu ili onu odluku. Istovremeno, moj potez predstavlja jasan poziv da se ne napuštaju institucije, da se ne izlazi iz procesa odlučivanja, jer vjerujem da se ključni programski ciljevi DNP-a mogu ostvarivati strpljivim i dosljednim djelovanjem iznutra, a ne van sistema.
Iz DNP su kazali da njihovi programski principi ne podrivaju platformu „Barometar 26“ i evropski put Crne Gore. Jeste li saglasni s tim, ako u vidu imamo činjenicu da upravo ta platforma, podržana od članova DNP-a, predviđa ostavljanje po strani identitetskih tema u procesu pregovora sa EU?
BOJOVIĆ: „Barometar 26“ nikako ne podrazumijeva da se o pitanjima kao što je status srpskog jezika ne smije razgovarati ili da ne treba tražiti modele za prevazilaženje stvarnih oblika diskriminacije koji postoje u našem normativnom okviru. Ovaj dokument ne kaže da identitetska ili jezička prava treba ignorisati ili odložiti zauvijek, već samo predlaže mehanizme dijaloga i institucionalnog rješavanja tih pitanja, kako bi se to činilo na način koji je konstruktivan i inkluzivan, u duhu evropskih principa i standarda zaštite ljudskih prava. U stvari, ako bismo bilo kojim dokumentom sprečavali raspravu o diskriminaciji, mi ne bismo štitili proces evropskih integracija, već bismo ga obesmislili.
Dakle, argument koji danas često čujemo da insistiranje na ravnopravnosti i uvažavanju prava najveće jezičke zajednice „otvara osjetljiva identitetska pitanja“ ili „produbljuje podjele“ jeste sasvim neodrživ i neutemeljen. Ravnopravnost, poštovanje prava, institucionalno i normativno priznanje su temelji društvene kohezije i put ka ispunjavanju evropskih demokratskih pravila.
Vaš je stav da se prijateljem Srba u Crnoj Gori ne može smatrati onaj ko ih gura ka opoziciji. Da li smatrate da je u ovom trenutku mnogo pragmatičniji i po srpski narod korisniji pristup Nove srpske demokratije i njenog lidera Andrije Mandića?
BOJOVIĆ: Ne bih se ovdje upuštao u analizu i poređenje političkih subjekata, to prepuštam političkim analitičarima i građanima. Ono što smatram principijelnim, pragmatičnim i političkim realnim i važnim, jeste da Srbi u Crnoj Gori moraju biti dio sistema odlučivanja kako bi mogli da utiču na rješavanje svojih ključnih pitanja. Svako ko zastupa takav pristup, bez obzira na partijsku pripadnost, djeluje u pravcu koji smatram racionalnim i politički odgovornim.
Da li biste prihvatili poziv da budete član Nove srpske demokratije ili neke druge stranke prosrpskog političkog korpusa?
BOJOVIĆ: U narednom periodu djelovaću kao nezavisni poslanik i u ovom trenutku ne razmišljam o pristupanju drugim političkim partijama. Iz ove pozicije želim pažljivo da sagledam političku scenu i, prije svega, da ostvarim još veću komunikaciju sa građanima. Kao nezavisni poslanik formalno ne pripadam ni vlasti ni opoziciji, što mi daje određenu autonomiju i korisnu analitičku distancu.
Nekoliko medija u Crnoj Gori, bliskih Vašoj bivšoj partiji, par dana nakon Vaše ostavke objavilo je tekstove u kojima navodi kako ste „promijenili ploču“, jer ste prije nekoliko godina i sami bili protivnik izgradnje kolektora. Da li na ovo gledate kao na svojevrsnu osvetu i atak na Vas nakon, kako ste rekli, teške odluke?
BOJOVIĆ: Takve interpretacije doživljavam kao dio političke polemike, ali i kao pokušaj da se moja pozicija pojednostavi i predstavi na način koji ne odgovara činjenicama. Moji stavovi o zaštiti životne sredine i infrastrukturnim projektima su dosljedni i nepromijenjeni. Uvijek sam za sistemska, stručno utemeljena i dugoročno održiva rješenja.
Moje protivljenje izgradnji kolektora na lokaciji Landža u Danilovgradu nije bilo protivljenje postrojenju kao takvom, već je bilo zasnovano na stručnim analizama. U nalazu stručne komisije, formirane od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, utvrđeno je da nije izabrana adekvatna lokacija za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Razlozi su bili jasni, ta lokacija nije obuhvatala sve otpadne vode iz šire regije, uključujući značajne izvore poput Spuža, a predloženi koncept bi imao samo djelimičan efekat, bez mogućnosti da trajno uredi pitanje otpadnih voda u Bjelopavlićkoj ravnici. I stručne ocjene Agencije za zaštitu životne sredine ukazivale su da postrojenje treba izmjestiti na lokaciju koja može obuhvatiti više izvora otpadnih voda, te da predloženo rješenje nije bilo ni optimalno ni sveobuhvatno.
Sličan stav dijelili su i ekološki aktivisti, što dodatno potvrđuje da se radilo o stručnom, a ne političkom sporu. Zato je važno naglasiti da moja pozicija, kada je riječ o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, nije promijenjena. Jasno je da se takva postrojenja moraju graditi u svakoj opštini, ali isključivo uz puno uvažavanje stručnih kriterijuma, ekološke prihvatljivosti i funkcionalne i tehnološke efikasnosti, što u konkretnom slučaju u Danilovgradu nije bilo ispunjeno. U tom smislu, ne postoji nikakav zaokret u mojim stavovima, već naprotiv kontinuirano zalaganje za rješenja koja štite i životnu sredinu i zdravlje građana, na osnovu stručnih analiza, a ne političkih pojednostavljivanja.
Rekli ste nedavno da pitanje izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika nije nikakav hir i da to treba riješiti prije učlanjenja u Evropsku uniju. Ipak, premijer i dobar dio Vlade insistiraju da se to pitanje ostavi po strani i da je evropska agenda mnogo važnija. Da li se onda ipak može govoriti o hiru, ako insistirate na nečemu što može zakomplikovati političku situaciju, a samim tim i usporiti evropski put zemlje?
BOJOVIĆ: Ne, u ovom slučaju se ni na koji način ne može govoriti o hiru. Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Podjele koje i dalje opterećuju naše društvo nijesu nastale spontano, niti iz takozvanih patriotskih ili ideoloških razloga, već su decenijama svjesno podsticane iz čisto pragmatičnih i, rekao bih, lukrativnih motiva, a kako bi se kroz podjele lakše održavala politička kontrola i sprovodila ekonomska pohara države.
Te vještački proizvedene podjele među ljudima, koji su u stvarnom životu braća, sestre, rodbina, kumovi i prijatelji, moraju se prevazilaziti, kako bi se društvo konačno moglo okrenuti suštinskim pitanjima, poput kvaliteta života građana, ekonomske stabilnosti i institucionalne pravde. Jedan od ključnih preduslova tog pomirenja jeste i rješavanje pitanja statusa srpskog jezika. Paradoksalno je i pravno neprihvatljivo da najzastupljeniji jezik u jednoj državi nema status službenog jezika. Takav presedan ne poznaje međunarodna pravna praksa i on ne predstavlja pitanje političke volje ili hira, već pitanje borbe protiv diskriminacije i zaštite ugroženih prava. Upravo na to nas obavezuju evropski pravni standardi i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju. A teško je zamisliti ozbiljniji oblik diskriminacije od one koja pogađa najveću jezičku zajednicu u zemlji.
Odluka Dragana Bojovića nije nikakvo iznenađenje za članove Glavnog odbora partije, poručio je lider DNP-a Milan Knežević. Znači li to da je već duže vrijeme među vama tinjao sukob?
BOJOVIĆ: Ne bih to nazvao sukobom. Uostalom, razlike ne vode nužno u sukobljavanje. Kao što sam i kazao, riječ je o razlikama u političkoj procjeni koje su postojale izvjesno vrijeme i koje su vremenom postale jasnije. Do odluke nije došlo preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije.
Knežević je, gostujući u jednoj TV emisiji, postavio pitanje i da li ćete se vratiti u DNP ako na kraju ta partija izađe kao pobjednik i usvoje se njeni zahtjevi. Dodao je i da će morati održati sjednicu organa predsjedništva da odluče da li bi Vas primili nazad. Da li biste bili spremni da se vratite?
BOJOVIĆ: O tome je u ovom trenutku suvišno govoriti. Politika za mene nije stvar ličnih kalkulacija, već odgovornosti. Moja odluka je donesena u konkretnom političkom kontekstu i iz konkretnih razloga. Budućnost će, kao i uvijek, zavisiti od okolnosti i političkih procesa, ali uz sve uvažavanje Demokratske narodne partije, ne razmišljam o povratku.&nbsp;
Vaša supruga je takođe neko ko je ostavio značajan trag na crnogorskoj političkoj sceni, doduše kao nestranačka ličnost. Da li potencijalno razmišljate u pravcu osnivanja partije u kojoj bi i njeno iskustvo predstavljalo važan politički kapital?
BOJOVIĆ: Važno mi je da politiku ne posmatramo kroz prizmu ličnih odnosa. Moja supruga je, nezavisno od mene, kao ljekar i nestranačka ličnost započela svoj politički angažman koji, čini mi se, obavlja na krajnje principijelan i odgovoran način. A to su potvrdili i njen rad kao ministarke zdravlja i rezultati podgoričkih izbora, redovnih 2022. i vanrednih 2024. godine, na kojima je kao nositeljka liste ostvarila još bolji procenat. Podrazumijeva se da ona za svoj angažman ima moju punu ličnu i profesionalnu podršku. Nema razloga da žurimo u prognozama i razgovorima o budućim formama političkog djelovanja. Za sada, kao nezavisni poslanik, želim pažljivo da oslušnem glas građana.

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Svako ko Srbe danas ponovo nagovara da se nađu u opoziciji i na političkim marginama - nije im prijatelj, naveo je u ostavci dosadašnji funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović.
On je u ostavci predsjedniku i članovima predsjedništva te partije, u koju su Vijesti imale uvid, kazao da da se pitanja srpskog jezika i dvojnog državljanstva moraju rješavati isključivo kroz dijalog, dogovor i sporazum, te da su suviše važna da bi se dovodila u bilo kakvu vezu sa bilo kojom lokalnom temom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-podnio-ostavku-na-sve-funkcije-u-dnp-u-zadrzao-poslanicki-mandat&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kazao je i da se postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda moraju graditi u svakoj opštini i da je to ekološki i civilizacijski minimum.
- Ovim putem vas obavještavam da, nakon dugog i ozbiljnog preispitivanja, donosim jednu od najkompleksnijih i najtežih odluka u svom dosadašnjem političkom djelovanju – podnosim neopozivu ostavku na članstvo u partiji i u partijskim organima. Za Demokratsku narodnu partiju, kao i za ljude koji je čine, veoma sam vezan. Sa mnogima od vas dijelio sam godine borbe, političkih izazova i zajedničku viziju društva u kojem želimo da živimo. Upravo zbog toga, ova odluka za mene nije ni laka, niti impulsivna - napisao je Bojović.
Kazao je da razlozi za ostavku nisu programske, već strateške prirode i da nije saglasan sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar DNP-a.
- Potpuno razumijem građane Botuna i Zete – oni su tokom prethodnih decenija prošli pravu golgotu i bili izloženi ekološkom genocidu. Smatram da oni, kao i Opština Zeta, moraju biti pravično i adekvatno kompenzovani. Istovremeno, činjenica je da se postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda moraju graditi u svakoj opštini. To je ekološki i civilizacijski minimum i takva postrojenja ne mogu i ne smiju biti predstavljana kao zagađivači, jer to suštinski nisu - dodaje Bojović.
Smatra da bi bilo kakav izlazak iz vlasti predstavljao strateški pogrešan potez.
- Srbi nikako ne smiju izaći iz vlasti, ne naravno zbog same vlasti, već zbog toga što, kao konstitutivni narod, više nikada ne smijemo dozvoliti da budemo građani drugog reda u sopstvenoj državi. Decenijama smo gurani u geto i na margine društva, uz pokušaje da nas smjeste na izbjegličke traktore. Svako ko nas danas ponovo nagovara da se nađemo u opoziciji i na političkim marginama, nije nam prijatelj. Naprotiv, takvi, svjesno ili nesvjesno, otvaraju prostor za povratak retrogradnih politika bivšeg režima protiv kojeg smo se borili decenijama - naveo je Bojović.
Ističe da je "među prvima" inicirao pitanja srpskog jezika i dvojnog državljanstva, da na tim temama neprestano insistira i da će insistirati.
- Ipak, ta pitanja se mogu i moraju rješavati isključivo kroz dijalog, dogovor i sporazum. Ona su suviše važna da bi se dovodila u bilo kakvu vezu sa bilo kojom lokalnom temom. Naš odlazak na političku marginu značio bi i gubitak realne mogućnosti da utičemo na rješavanje ovih ključnih pitanja, koja su jasno definisana programskim opredjeljenjima partije - istakao je Bojović.
Ponavlja da razlike između njega i DNP-a nisu programske, već isključivo strateške.
- Sa aktuelnim strateškim politikama ne mogu da se saglasim i smatram korektnim i odgovornim da zbog toga povučem ovaj potez. Želim posebno da naglasim da sve navedeno ostaje isključivo u domenu političkih razlika i da nema nikakve veze sa međuljudskim odnosima. Moje lično poštovanje i prijateljski odnos prema svima u Demokratskoj narodnoj partiji ostaju nepromijenjeni, bez obzira na političke odluke - poručio je Bojović.
Kazao je da u parlamentu nastupati kao nezavisni poslanik, a da članstva u skupštinskim odborima stavlja na raspolaganje poslaničkom klubu DNP-a.

Bojović: Izgradnja kolektora civilizacijski minimum, ko Srbe gura u opoziciju nije im prijatelj

Višegodišnji funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović podnio ostavku na sve partijske funkcije osim na poslaničku. 
U pismu koje je dostavio elektronskom poštom članovima Predsjedništva, jer, kako kažu u toj pariji, jedini nije prisustvovao posljednjoj sjednici, Bojović je naveo da se ne slaže sa jednoglasno donesenom odlukom o napuštanju Vlade, i da su razlozi njegovog napuštanja DNP-a isključivo strateške prirode.
- DNP poštuje odluku gospodina Bojovića koji je za deset godina članstva u ime naše partije bio poslanik u dva saziva Skupštine, državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, kandidat za ambasadora u Ruskoj federaciji, potpredsjednik partije, šef odborničkog kluba DNP- a, predsjednik opštinskog odbora DNP- a Danilovgrad - navedeno je u saopštenju te partije.
Podsjećaju da su poslanici DNP-a 2020. godine podržali suprugu Bojovića, Jelenu Borovinić Bojović, kao vanstranačku ličnost za ministarku u Cladi Zdravka Krivokapića.
- DNP je dva puta podržao za nosioca lokalne izborne liste koalicije ZBPG, i odbornički klub dva puta za predsjednicu Skupštine Glavnog grada. Gospodinu Bojoviću želimo svaki uspjeh u daljem životu kako na ličnom i političkom planu i zahvaljujemo mu se na dosadašnjoj saradnji - poručuju iz DNP-a.

Bojović podnio ostavku na sve funkcije u DNP-u, zadržao poslanički mandat

Ministri, poslanici i odbornici Demokratske narodne partije (DNP) na čijem je čelu Milan Knežević u proteklih sedam mjeseci četiri puta su glasali za to da se u blizini sela Botun izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Članovi Vlade iz te partije 12. juna su glasali za predlog novog Prostornog plana Crne Gore koji predviđa izgradnju postojenja na ovoj lokaciji.
Skupština je isti Prostorni plan usvojila 26. juna sa 42 glasa za, dok je minimalna potrebna većina bila 41. Za ovaj Plan glasalo je troje poslanika partije Milana Kneževića - Jelena Kljajević, Dragan Bojović i Vladislav Bojović, dok Milan Knežević nije bio u sali.
Upravo ovo troje poslanika omogućilo je većinu da se izglasa ovaj Plan i time omogući završetak procedura za dokumentaciju potrebnu za gradnju postrojenja za prečišćavanje kod Botuna.
Na osnovu tog plana, Vlada je sa članovima iz Kneževićeve partije usvojila Prostorno-urbanistički plan Glavnog grada, koji obuhvata cijeli prostor bivše opštine Podgorica i detaljno predviđa izgradnju postrojenja na ovoj lokaciji kod Botuna.
Funkcioneri Kneževićeve partije i četvrti su put podržali njegovu izgradnju, kada su 24. decembra glasali za Budžet Glavnog grada koji predviđa da se za izgradnju postojenja kod Botuna u 2026. godini izdvoji 17 miliona eura.
Budžet je usvojen sa 31 glasom, dok je minimalna većina bila 30 glasova.
Upravo dva odbornika Kneževićeve partije omogućila su usvajanje budžeta i obezbjeđenje novca za izgradnju ovog postrojenja.
Na taj način partija Milana Kneževića dala je ključni i najvažniji doprinos da juče počne izgradnja ovog postrojenja važnog za očuvanje životne sredine i smanjenja zagađenja Morače i Skadarskog jezera.
Politička prepucavanja u vladajućoj većini, 54 privedene osobe i ulazak građevinskih mašina na parcelu u Botunu - epilog su gotovo dvomjesečnog protesta mještana Zete protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Dok je policija “čistila” teren kako bi omogućili početak gradnje na tom prostoru, poslanik DNP-a Milan Knežević najavio je izlazak iz “krvave Vlade”, a predsjednik državnog parlamenta Andrija Mandić (Nova) konstatovao da je jučerašnja akcija protiv Botunjana ugrozila mir u Crnoj Gori.

1250x600

Funkcioneri DNP-a četiri puta glasali za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u blizini Botuna

Priče o „nasilnoj asimilaciji“ zbog crnogorskog jezika nijesu ništa drugo do jeftina politička manipulacija i svjesna provokacija, ocijenila je članica Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Vuković je reagovala na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
- Učiti djecu službenom jeziku države u kojoj žive nije nasilje, već civilizacijski minimum svake suverene i demokratske države. Pokušaji da se crnogorski jezik predstavi kao prijetnja predstavljaju direktan napad na ustavni poredak i državnost Crne Gore, ovaj put upakovan u navodnu brigu za djecu. Ne bori se poslanik Bojović ni za kakva prava, već nastavlja ideološki rat protiv države, po već svima znanoj matrici - navela je Vuković u saopštenju za javnost.
Ovakvi narativi, ističe ona, služe kao dimna zavjesa za Botun i ekološku katastrofu u Pljevljima, kao i nastavak napora da se sputa evropski put Crne Gore.&nbsp;
- Ovakve i slične manipulacije poslanika Bojovića i struktura kojima pripada neće sakriti istinu, niti zaustaviti građane da odlučno traže odgovornost i konkretna rješenja za stvarne probleme države. A što se tiče jezika, crnogorski jezik nije pitanje diskusije već ustavna realnost koju niko ne može izbrisati - poručila je Vuković.

Vuković: Bojović manipulacijama o jeziku skriva odgovornost vlasti za Botun i Pljevlja

Za poslanika Demokratske narodne partije Dragana Bojovića naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja "politički motivisan pritisak" i "pokušaj nasilne asimilacije".
Bojović je, prilikom rasprave u parlamentu u okviru rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, kazao da se takvom praksom krše osnovna građanska i ljudska prava.
- Najveći oblik diskriminacije što se dešava u školama. Tamo je naveden crnogorski, pa tire bosanski, hrvatski, albanski, španski, portugalski i tako dalje. Očekuje se da moja djeca, koja govore srpskim jezikom, dođu iz škole i kažu da govore tim jezikom, a svuda im je nametnuto da govore crnogorskim. To je oblik političke manipulacije, pokušaj nasilne asimilacije i primjer ugrožavanja svih građanskih i ljudskih prava. Vi namećete cijeloj omladini da govore ono što ste vi politički projektovali da tako treba da bude. Ako ste htjeli stvarno ravnopravnost i građansku državu mogli ste makar da ga nazovete maternji jezik, pa da djeca sama odlučuju - poručio je Bojović, obraćajući se poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS).
On je stava da o ovim pitanja treba razgovarati i naći, kako je rekao, valjana, a ne prislina rješenja.
- Sa takvim vidom diskriminacije ne možemo da ulazimo u Evropsku uniju, jer to nema ni u jednoj državi svijeta, kamoli u demokratskim državama. Mora da se uvede jasna ravnopravnost, a posebno da se uvaži činjenica da većina građana jasno iz popisa u popis izjašnjava kojim jezikom govori. I to treba da se konstatuje pravno - zaključio je Bojović.
T.K.

Bojović jezik u školama vidi kao "nasilnu asimilaciju": Omladini nametnuto da govore crnogorskim

Sjednica Odbora za antikorupciju danas nije imala kvorum za rad.
Na početku sjednice poslanik Dragan Bojović (DNP) kazao je, u ime parlamentarne većine, da neće glasati za dnevni red, te da time neće dati kvorum za nastav rada sjednice Odbora.
Razlog zbog čega neće dati kvorum za rad je, pored ostalog kaže Bojović, što v.d. direktor ASK-a Dušan Drakić nije u mogućnosti da prisustvuje sjednici.
- On je vrlo važan kao operativni organ, trebalo je uvažiti molbu da se sjednica pomjeri kada je on u prilici da bude prisutan. Agencija je počela da radi u punom kapacitetu i vidimo da se u posljednje vrijeme dešavaju razni vidovi opstrukcija. Zaista se agencija našla u vanrednom stanju, pošto smo mi zainteresovani da agencija radi u punom kapacitetu tražićemo od vas posebnu sjednicu koja će uz članove Savjeta ASK-a razmatrati šta mi kao Odbor možemo da uradi kako bi se omogućio nesmetan rad agencije - rekao je Bojović.
Bojović je dalje istakao da su u saznanju daa će sjednica Savjeta ASK-a biti sjutra održana.
Predsjedavajući na Odboru Jevto Eraković rekao je da je ovo još jedan primjer na koji se vidi odnos parlametarne većine prema ASK-u.
- Ono što nas je iznenadilo je da iako smo pozvali predstavnike ASK-a nijeste se pojavili na prethodnom sastanku. Čuli smo da parlamentarna većina čeka ishod sjutrašnje sjednice Savjeta, što ja vidim kao neki vid političkog pritiska - kazao je Eraković.&nbsp;

Prekinuta sjednica Odbora za antikorupciju; Bojović: Nećemo dati kvorum za rad, sjutra sjednica Savjeta ASK-a

Poslanički klub Demokratske narodne partije predao je osam amandmana na Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kojim se traži da najmanje pola vrijednosti investicije bude u sjevernom regionu.
Amandmanima, koje su podnijeli poslanici Milan Knežević, Vladislav Bojović, Jelena Kljajević i Dragan Bojović, traži se da najmanje pola ukupne vrijednosti investicija bude u opštinama na sjeveru Crne Gore, u cilju obezbjeđivanja ravnomjernog razvoja i smanjenja ekonomskih dispariteta.
Amandmanima se traži i da jedan projekat na sjeveru bude u opštini u kojoj je većinsko stanovništvo srpsko, što bi doprinijelo jačanju ekonomske stabilnosti dovedene do ruba egzistencije od prethodnog režima.
Amandmanom se predlaže da se eksproprijacija nepokretne imovine vjerskih zajednica u svrhu realizacije projekata iz sporazuma može sprovesti isključivo uz pisanu saglasnost nadležne vjerske zajednice.
- Uvođenjem ovog amandmana, stvara se dodatni nivo zaštite za imovinu vjerskih zajednica, sprečavaju se potencijalni sukobi i jača društveni konsenzus oko realizacije strateških projekata. Time se jača i povjerenje u institucionalne mehanizme i potvrđuje posvećenost države poštovanju vjerskih prava i sloboda -navodi se u obrazloženju.
Predlaže se i da je Vlada UAE obavezna da dostavi Vladi Crne Gore tačne podatke o stvarnom vlasniku kompanija i osoba uključenih u finansiranje projekata, kao i da ne mogu da učestvuju preduzeća čiji su osnivači, vlasnici, direktori i sa njima povezane osobe, predmet aktivnih krivičnih istraga, optužnica ili sudskih postupaka u Crnoj Gori, UAE ili trećim državama.
- Radi osiguranja transparentnosti, sprečavanja korupcije i zaštite javnog interesa neophodno je Crna Gora ima potpune podatke o vlasničkoj strukturi svih subjekata koji učestvuju u realizaciji sporazuma, uključujući Entitet i druga druga povezana lica. S obzirom na to da se predviđa mogućnost uključivanja velikog broja subjekata kroz podugovore, konzorcijume i različite forme saradnje, dodatna mjera transparentnosti omogućava nadležnim organima da pravovremeno identifikuju i spriječe rizike - navodi se u obrazloženju amandmana.
Iz DNP-a su tražili da se zabrani učešće u projektima svima koji su povezani sa sadašnjim ili bivšim funkcionerima u Crnoj Gori, uključujući članove njihovih užih porodica.
Oni su tražili i preciziranje riječi 'inicirani' u sporazumu. 
 
- U cilju izbjegavanja pravne dvosmislenosti, pod pojmom 'inicirani', podrazumijeva se značenje engleskog izraza 'initiated' odnosno pokrenuti, što uključuje formalno započete aktivnosti, a ne samo potpisane ili najavljene dokumente. Zato je neophodno da se značenje ovog izraza precizira, kako bi se obezbijedila pravna sigumost, spriječile zloupotrebe i zaštitio javni interes - naveli su iz DNP-a.

DNP dostavio amandmane na sporazum sa UAE: Traže projekte u opštinama gdje je većinsko stanovništvo srpsko

Dragan Bojović je čovjek koji je prijavio policiji da je vidio Aliju Balijagića - osumnjičenog za dvostruko ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj, koji je onda poslije 26 dana bejkstva lociran i uhapšen u Srbiji. - Vraćao sam se kući sa suprugom, bilo je oko 10 sati uveče. Jedno kuče mi je samo odjednom izašlo pred auto i nije htjelo da se pomeri. Snijeg je jako padao. Ja sam izašao da sklonim kuče ispred automobila, kada sam vidio da se neki čovjek sakrio u žbunje. Krenuo sam ka tom mjestu i vidio tragove. Bili su sitni tragovi koraka u snijegu, odmah sam shvatio da je to ipak u pitanju starija osoba i rekao sam supruzi da je to Alija – ispričao je Bojović za RINU. On je odmah sjeo u kola i otišao sa lica mjesta, ali je bez oklijevanja pozvao policiju i rekao da sumnja da je u njihovom selu Alija Balijagić. - Tada su se svi uplašili za našu bezbjednost, jer su mislili da je Balijagić mogao da vidi kud smo otišli i da dođe da nas ubije. Poilcija je rekla da se čeka nalog da SAJ krene na lice mjesta, a nama su rekli da se zaključamo i da nigdje ne izlazimo iz kuće i tako smo i uradili - dodao je Bojović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Policija je potom došla, a Balijagić je pronađen po tragovima u snijegu u kući koja se nalazi iznad mjesta na kojem ga je Bojović uočio. - Očigledno je bio premoren i bez obzira što je vidio da sam ga ja zapazio, nije otišao daleko već je otišao u tu kuću i tu zaspao. Bilo nas je strah, nije svejedno iskreno kad znate da je opasni ubica u vašoj neposrednoj blizini. Sada me pitaju da li se plašim ako pobjegne iz zatvora, da se ne vrati ne osveti nam se. Valjda do toga neće doći – rekao je Bojović agenciji RINA. <h2>Pronađen u praznoj kući</h2> Kuća u kojoj je pronađen i uhapšen Balijagić bila je prazna, na zabilježenim fotografijama vidi se njena unutrašnjost, kao i krevet na kom je prenoćio. Nije poznato koliko večeri je tu bio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121151116_05773faa9ae0522bd5b7c2b4d7b325c85b37e672882553c05bedb2f6d8251eff.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121151116_05773faa9ae0522bd5b7c2b4d7b325c85b37e672882553c05bedb2f6d8251eff" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Kuća u kojoj je pronađen Balijagić"> <figcaption>Kuća u kojoj je pronađen Balijagić(Photo: RINA)</figcaption> </figure>  Alija Balijagić se skrivao u jednoj od kuća u koju je provalio, a policiju su do njega bez greške doveli tragovi koje je ostavljao u snijegu.&nbsp; Zbog raspisane međunarodne potjernice očekuje se da Crna Gora traži ekstradiciju Balijagića, zbog ubistva 25. oktobra ove godine u mestu Sokolac kod Bijelog Polja.&nbsp; Srpski mediji pišu proces isporučenja može da traje i do pola godine. - Nekoliko dana se već priča da je on u našem kraju, lovci su ga uočili i obavijestili policiju. On je i prije dvadesetak godina isto ovim selom prolazio, obijao je kuće i krio se. Tako je uradio i sada. Krio se od mještana, nije zalazio u gusto naseljena mjesta. Kuća u kojoj je pronađen je jako udaljena, u njenoj okolini skoro da uopšte nema naseljenih kuća - ispričao je za RINU mještanin sela Goleši. Kuća u kojoj je pronađen i uhapšen, bila je prazna, na zabilježenim fotografijama vidi se njena unutrašnjost, kao i krevet na kom je prenoćio. Nije poznato koliko večeri je tu bio. - Nezvanično smo čuli da je bio pijan, tačnije da je tako pijan zaspao i da ga kad ga je policija probudila da je bio dezorjentisan i da je pitao ko su oni i šta hoće od njega - dodaje sagovornik agencije RINA. <h2>Prešao više od 100 kilometara, kod Priboja ga uočili lovci, iz jedne kuće izuzet i DNK...</h2> Dvostrukog ubicu Aliju Balijagića, koji je jutros uhapšen, na području pribojske opštine najprije su uočili lovci. To su istakli iz srpske policije, odakle navode kako su pažljivo planirali akciju njegovog hapšenja. - Prije nekoliko dana je uočeno da se Alija Balijagić kreće na teritoriji Priboja. Iz jedne kuće u kojoj se sumnjalo da je boravio, upravo u selima oko Goleše, je izuzet DNK. Uočen je prvo od strane lovaca. Potraga je pažljivo isplanirana i bjegunac je uhvaćen na spavanju, u najboljem mogućem trenutku, jer nije mogao da pruži nikakav otpor. Jer, u pitanju je naoružano i opasno lice - kazao je izvor iz policije agenciji RINA. Balijagić je tokom bjekstva, koje je trajalo 26 dana, prešao više od 100 kilometara. On je pritom bio u pasivnim krajevima bjelopoljske, prijepoljske, pljevaljske, a na kraju i pribojske opštine.&nbsp; Uhvaćen je nedaleko od tromeđe, u kraju u kojem su ga dobro zapamtili još prije dvadesetak godina.&nbsp; Balijagiću je danas određeno zadržavanje u Srbiji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0879%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagicu-odredeno-zadrzavanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dragan Bojović prijavio policiji da je uočio Balijagića: „Mislili smo da je mogao da vidi kuda smo otišli - i dođe da nas ubije“

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: dragan-bojovic