Donji Brčeli, srce crnogorske istorije i vjekovni svjedok nacionalnih događaja. Ovo kulturno blago, koje u sebi nosi sjećanja na znamenite ličnosti poput Šćepana Malog i vladike Arsenija Plamenca, danas je, nažalost, izloženo ozbiljnoj devastaciji. Stručnjaci upozoravaju da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, iako je potpisivanjem Temeljnog ugovora dobila nesrazmjerno veliku moć, i dalje ima jasna ograničenja u pogledu upravljanja kulturnim dobrima. Uprkos tome, devastacija svetilišta poput Donjih Brčela pokazuje kako se ta ograničenja zanemaruju, čime se ugrožava ne samo fizički izgled spomenika, već i samo kulturno pamćenje Crne Gore.
Nakon što su mještani optužili sveštenike Srpske pravoslavne crkve da kopaju groblja kod manastira Donjih Brčela, kulturnog dobra Crne Gore, postavljaju se pitanja: do kada će institucije da ćute i do kada će se crnogorska istorija falsifikovati pod plaštom crkvenih interesa?
- Ovo što mi danas imamo u Donjim Brčelima je zapravo jedan nedostatak institucija Crne Gore i moći tih institucija da stanu na put jednome očiglednom prekrajanju i očiglednoj uzurpaciji kulturnih dobara ove zemlje- kazao je za Televiziju E istoričar Vukota Vukotić.
Nije prvi put da se kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore u Donjim Brčelima suočava sa skrnavljenjem, kaže Vukotić. Iako Temeljni ugovor daje značajne ovlasti crkvi, tvrdi da granica postoji.&nbsp;
- Postoji Zakon o kulturnim dobrima. I taj Zakon o kulturnim dobrima je iznad bilo kakvog ugovora. Čak šta više, mislim da se i Temeljni ugovor prilagođava odredbama o kulturnim dobrima- podsjetio je Vukotić i dodao da je zaista prije par godina bio pokušaj da se oskrnavi grob Šćepana Malog. Ne znam što njima tačno smeta Šćepan Mali, ali ajde. Danas se žele uzeti značajne stavke našeg identiteta kako bismo od nacije dobili jednu amorfnu masnu koja se više ne pita ni o čemu, već samo jednostavno sluša.
Iako zakonom zaštićen kao kulturni spomenik, manastir se danas tretira poput privatne imovine crkve. Prema tvrdnjama djela istoričara tokom jednog od igumana tog manastira oštećen je i grob Šćepana Malog. Devastacija pogađa i groblja predaka mještana, među kojima su i članovi porodice Nenada Nikaljevića. Njega i suprugu je prošle sedmice privela policija nakon verbalnog sukoba sa popovima i radnicima koji koji kod crkve izvode radove o kojima niko ništa ne zna. Uprkos svemu, Ministarstvo kulture do sada nije javno reagovalo.
- Tamo je sahranjen prvi svjetovni vladar Crne Gore Šćepan Mali. Zatim, tamo je sahranjen prvi vladika koji nije bio iz dinastije Petrovića Arsenije Plamenac. Tamo je radila jedna od rijetkih škola, čak i u momentu kad Crna Gora nije imala državu. Međutim, mi danas vidimo da to prisvaja Crkva Srbije, kao da je to nešto njeno i da to nije crnogorskoga naroda- navodi Vukotić.
Manastir Donji Brčeli zakonom je zaštićeno kulturno dobro još od 1953. godine, a od 1961. upisan je u registar nepokretnih kulturnih spomenika Crne Gore. Ipak, uprkos formalnoj zaštiti, na kompleksu se i dalje izvode nestručne intervencije i vrše izmjene bez adekvatne kontrole ili saglasnosti nadležnih institucija. Manastir je izgradio Đurađ II Balšić u 15. vijeku i služio je kao rezidencija njegove dinastije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Donji Brčeli: Devastacija

Protestni skup zbog političkog djelovanja Crkve Srbije i nezakonitih upisa državne imovine biće održan 20. septembra kod spomenika Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. u selu Donji Brčeli, a okupljanje je planirano između 12 i 12.30 sati. Kako je Portalu ETV kazao Nenad Nikaljević to je dogovoreno juče, nakon što se ispostavilo da je sportski teren, koji je pripadao Osnovnoj školi „Jovan Tomašević“, volšebno postao vlasništvo Crkve Srbije. - Teren ima i tribine, zbog čega smo ga smatrali najpodobnijim za skup, ali kada smo bili u policiji da prijavimo događaj i kada je inspektor ušao na „e katastar“ ispostavilo se da je sportski teren upisan kao vlasništvo Crkve Srbije. Zbog toga smo bili prinuđeni da odredimo drugu lokaciju, pa smo juče, u dogovoru s inspektorom Centra bezbjednosti Bar, koji je obišao teren, odlučili da skup bude organizovan kod spomenika koji je u neposrednoj blizini Donjeg manastira, odnosno crkve Svetog Nikole – kaže Nikaljević. Inspektor im je dao bezbjednosne instrukcije i najavio da će biti angažovane četiri ekipe saobraćajne policije koje će obezbjeđivati pristupne puteve i usmjeravati vozila ka mjestima za parkiranje, kako ne bi došlo do saobraćajnih blokada. - Molimo učesnike skupa da sarađuju sa saobraćajnom policijom – zaključio je Nikaljević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060956_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060956_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Donji Brčeli"><figcaption>Donji Brčeli</figcaption></figure>  Crkva Srbije duže od tri decenije upravlja crnogorskim crkvama i manastirima koji su bili ili vlasništvo države ili sela u kojima se nalaze, ali se ispostavilo da su uspjeli većinu njih da prepišu na ovu vjersku zajednicu. Nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, njihova druga vlada na čijem je čelu bio Dritan Abazović formalizovala prepis crnogorskog sakralnog i kulturnog blaga na Crkvu Srbije. Abazović je 3. avgusta 2022. godine sa poglavarom ove crkve potpisao u Podgorici takozvani Temeljni ugovor, prema kojem država više nema nikakvih ingerencija nad crnogorskim crkvama i manastirima koje su gradili naši preci. Ovim dokumentom Crkva Srbije je postala čak vlasnica i grobalja u okviru grobljanskih crkava. Nenad Nikaljević jedan je od onih koji se godinama istrajno suprotstavlja devastaciji crnogorskog kulturnog blaga, konkretno Donjeg manastira u Donjim Brčelima, koji je i zaštićeno kulturno dobro Crne Gore. Njegova borba je ostala uzaludna, ali on i dalje pruža otpor na svaki nastavak devastacije, pa je i u petak, 12. septembra zahtijevao da mu odgovore imaju li potrebne dozvole za prekopavanje kanala u okviru manastirskog kompleksa. Umjesto odgovora, jedan od radnika je pokušao fizički da se obračuna sa njim, stežući ga za grkljan, nakon čega je on grubo izvrijeđao svještenstvo, a oni to snimili kamerama mobilnih telefona i dostavili svojim medijima, koji su organizovali hajku protiv Nikaljevića, ne stavljajući priču u kontekst. On je u petak popodne uhapšen i iako je ozbiljno bolestan noć je proveo u policijskoj betonjerci u Baru. U subotu, nakon saslušanja u sudu pušten je da se brani sa slobode, ali je toga dana uhapšena njegova supruga Suzana Nikaljević nakon prijave popova da im je u hodniku suda prijetila smrću. Po nalogu tužilaštva i ona je završila u „betonjerci“ đe je provela nepunih deset sati i kasno u subotu veče saslušana u Sudu za prekršaje u Baru i kažnjena 1.000 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091707090_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091707090_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Manastir Donji Brčeli"><figcaption>ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO, ALI SAMO NA PAPIRU: Manastir Donji Brčeli(Photo: Portal Analitika)</figcaption></figure>  Na groblju u okviru crkve sahranjeni su Nikaljevićevi preci – prađed, đed, otac, stričevi. - ...kao neko ko potiče iz antifašističke porodice, gdje mi je otac ranjen na Sutjesci i Neretvi 1943. godine, a stričevi Savo i Ivo poginuli 1942. i 1943. godine boreći se protiv nacista, fašista, četnika i ustaša. Moj đed Đuro i prađedovi Krsto i Stijepo su nakon okupacije 1918. godine bježeći ispred srpske kame prebjegli u Gaetu u Italiji. Ja koji sam sa dijelom stanovnika sela Brčeli danima radio i znojio se na čišćenju šuta, odnošenja suvišnog materijala i obnove Crkve svetoga Toma ispred te crkve se nalaze grobovi mojih roditelja i mojih predaka i učestvovao u obnovi. ...a taj radnik danas što je radio, koji radi za 50 eura dnevnicu, ne shvata da tim nelegalnim poslom kopa moju dušu u koju je utemeljen moj duh i moje postojanje – rekao je Nikaljević na saslušanju u policiji. Priznao je da je reagovao „emotivno i vokabularno eksplodirao i monahu i ostalima sigumo uputio neke emotivne riječi sa oštrom osudom na brutalni uzurpatorski način otimanja crnogorske kulture i istorije“ i naglasio da svještenstvu od njega ne prijeti bilo kakva opasnost. Nikaljevićeva supruga, takođe je bila kategorična da se srpski popovi mogu osjećati sigurno. Optužila ih je da su je lažno prijavili i lažno svjedočili da im je rekla: „Poginućeš, i ti ćeš isto“. Policajac koji je bio tik uz nju, međutim, na sudu je rekao da nije čuo što je kazala popovima. Poslije incidenata svještenstva Crkve Srbije sa Nikaljevićima mještani su odlučili da u subotu organizuju protestni skup. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i kao takav uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.

Kaćuša Krsmanović

Protestni skup u Donjim Brčelima održaće se kod spomenika palim partizanima

Brčeljani i ostali Crmničani u subotu, 20. septembra u podne, organizuju protestni skup kod Donjeg manastira Sveti Nikola kako bi se usprotivili političkom djelovanju Srpske pravoslavne crkve (SPC) i nezakonitih upisa imovine države Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FWdXiE8Ix67g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Oni su poziv na protest objavili na društvenim mrežama.

Crmničani 20. septembra organizuju protestni skup zbog političkog djelovanja SPC i nezakonitih upisa državne imovine

Suzana Nikaljević je šokirana odlukom sutkinje za prekršaje u barskom sudu da je oglasi krivom i kazni 1.000 eura za nešto što, kako ističe za Portal ETV, nije učinila – kategorična je da su popovi Crkve Srbije izmislili, lažno svjedočeli i podnijeli lažnu prijavu protiv nje da im je prijetila smrću u holu Suda za prekršaje u Baru.&nbsp; - Oni sad imaju osjećaj moći i snage, a policajac koji je bio tik uz mene i koji je morao čuti da sam im rekla: „Vidimo se“, a ne, kako su oni prijavili: „Poginućeš“, nije smio ili nije htio da kaže pred sudom što sam im kazala, već je tvrdio da me nije čuo. Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica. Ne može se bezbjedno osjećati nijedan građanin i građanka Crne Gore – ogorčena je Suzana Nikaljević, na sve što su ona i suprug Nenad Nikaljević doživjeli od petka do kasno sinoć.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.4566%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenad-nikaljevic-na-slobodi-njegova-supruga-suzana-zavrsila-u-pritvoru-po-prijavi-popova-crkve-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>INCIDENT U MANASTIRSKOM KOMPLEKSU</h2> Nenad Nikaljević uhapšen je u petak nakon incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije i radnicima koji su kopali kanal u zoni zaštićenog kulturnog dobra – Manastira Donji Brčeli. On je došao sa namjerom da ih pita da li imaju dozvolu za te radove i onda, kako je kazao ranije Portalu ETV, „riječ po riječ, nastaje prepirka“. Priznaje da je bio grub u komunikaciji s njima, ali i ističe da je bio napadnut, ne samo verbalno, već i fizički i da ga je jedan od njih stegao za grkljan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Manastir Donji Brčeli"> <figcaption>Manastir Donji Brčeli(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – ispričao je Nenad Nikaljević u subotu za Portal ETV. Razgovarali smo nekoliko sati pošto ga je sutkinja za prekršaje puštila da se brani sa slobode, nakon što je u pritvoru proveo čitavi dan i noć. Suđenje će biti održano u srijedu. Dok je on pred sudom davao izjavu, u subotu ujotro, „iza brave“ je završila njegova supruga, jer su je dva popa prijavila da im je prijetila smrću u hodniku sudske zgrade. U pritvoru je provela devet sati i kasno sinoć je saslušana, kažnjenja i puštena na slobodu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3053%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuzana-nikaljevic-po-prijavi-popova-crkve-srbije-kaznjena-1-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>PRIVOĐENJE I SASLUŠANJE</h2> - Kada su mog supruga prozvali da u uđe u sudnicu ja i policajac smo krenuli za njim da uđemo i dok sam prolazila pored popova koji su sjedjeli istima sam se obratila riječima: „Vidimo se“, pokazujući ispruženi dlan lijeve ruke u njihovom pravcu. Ušla sam u sudnicu gdje me je sudija obavjestio da ne mogu prisustvovati... – ispričala je ona inspektoru barske policije. Na pitanje da li je Vitomiru Kokotoviću (igumanu Manastira Donji Brčeli) i Ognjenu Mičeviću uputila riječi prijeteće sadržine: „Poginućeš, i ti ćeš isto“, bila je kategorična da nije izgovorila te riječi, te da to može potvrditi policajac koji je bio tik uz nju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Zgrada barske policije"> <figcaption>Zgrada barske policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Napominjem da istima nijesam prijetila sa podignitim kažiprstom desne ruke i sve ovo što su naveli je neistina iz njima znanih razloga. Takođe, istima ne prijeti nikakva opasnost od mene i moje porodice da će biti ugroženi na bilo kakav način, a svoja prava ću tražiti preko nadležnih sudova. Ispruženi dlan od lijeve ruke je značio da ću ja podnijeti prijavu protiv njih, a ne bilo kakva prijetnja – rekla je ona. Za Portal ETV kaže da takvu riječ nikada nikome nije uputila, te da njeno obraćanje popovima nije bilo prijetnja. - Rekla sam: „Vidimo se“, aludirajući na to da ovo neće biti zadnje suđenje, da ćemo i mi nastaviti sudsko procesuiranje. Ni na kraj pameti mi nije bilo da će oni od toga da iskontruišu da sam im prijetila. Iznenađena sam odnosnom policajca, koji je bio u obezbjeđenju moga supruga, da tvrdi da on ništa nije čuo. I pred sudom sam rekla da je on morao da čuje, jer je bio prvi do mene. Kako su mogli da čuju popovi tri metra dalje, a on ne? Onda on nije sposoban za posao koji radi, jer posao mu, pored ostalog, jeste i da čuje što se dešava u okruženju onoga koga obezbjeđuje – priča Nikaljević. Nije očekivala da će završiti u „betonjerci“, a još manje da će je sutkinja kazniti. <h2>DESET SATI U „BETONJERCI“</h2> - Nešto poslije 12 sati, kada se izjasnio tužilac, oni su me pritvorili. Zaključali me ka' najvećeg kriminalca. Ne znam što da kažem, ali imala sam snagu da sve to izguram. Dok sam bila tamo samo sam razmišljala kako se osjeća Nešo, kako će on proći kroz sve ovo što nam se dešava. Strašna je nepravda ovo što su nam uradili. Popovi mogu da saopštavaju neistine i njima se vjeruje – ogorčena je Nikaljević.&nbsp; Dok je bila u pritvorskoj ćeliji nestala je i struja, bilo je vruće, zagušljivo. - Nema ni rashladnih uređaja, nema ni svjetlosti, nema ništa. Užas. Ali, šta ćeš, to ti je to. Ja kažem sebi, tu sam, uz Nenada sam, što god bude – priča ona.&nbsp; Komentarišući snimke incidenta njenog supruga sa svještenstvom Crkve Srbije koji su proslijeđeni medijima ističe da su ga na taj način brutalno targetirali. - On je duboko dirnut, povrijeđen onim što oni rade u Manastiru. Tu su sahranjeni svi njegovi, to je manastir koji pripada selu, a oni rade što hoće. Nikoga ne pitaju. Ni mještane, ni institucije. Nelgalno grade i pregrađuju. On nikada ne psuje, onakve riječi ne koristi i to je dokaz koliko je bio povrijeđen u tom trenutku, okružen sa 10 ljudi koji nasrću na njega. Nije on tamo pošao da se obračunava sa njima „na šake“, pošao je da ih pita što rade – ističe Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Selo Donji Brčeli "> <figcaption>Selo Donji Brčeli (Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ogorčena je i na odnos institucija prema njima, objašnjava da njen suprug, koji je ozbiljno bolestan, nije uzeo terapiju, niti su ga u policiji ili sudu pitali, kao ni nju, da li treba da uzmu neke ljekove koje moraju obavezno da koriste. - Pritvaraju ženu od 63 godine i ne pitaju me imam li kakav zdravstveni problem – strašno. Ni njega, a zar nije logično da to moraju da pitaju. Nije ih briga i može im biti – priča ona. Pribojava se da je hapšenje njenog supruga, a onda sjutradan i njeno privođenje i zadržavanje u pritvoru, poruka javnosti da ćuti. - Poruka da popovima ne možete da uputite nijednu riječ, a da ne prija njihovim ušima. U suprotnom, čeka vas sudbina kao naša. Pritvori, suđenje, kazne. Ja sam završila u pritvoru i na sudu zbog njihove lažne prijave i bila sam nemoćna da se odbranim. To je za mene strašno – i odluka tužiteljke da me pritvori i odluka sutkinje da me kazni – ističe Nikaljević. Poslije svega stiče utisak da su institucije uplašene od crnih mantija. - Znam da se moj suprug i ja borimo za ispravnu stvar, ali sam i svjesna da smo sada u opasnosti da nas neko presretne, vrijeđa ili udari u sred grada ili na imanju. Užasan je taj osjećaj – dodaje ona. Ekipa Televizije E bila je u Donjim Brčelima juče popodne u posjeti Nenadu Nikaljeviću i samo što su psotavili kameru ispred Manastira, pojavila su se četvorica muškaraca. - Mi ne znamo ko su oni i odakle su se stvorili. I kako da se osjećamo bezbjedno - zaključuje naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960" data-rendition-name="original" width="725" height="484" loading="lazy" alt="sudski čekić"> <figcaption>Slijedi žalba na presudu barskog suda za prekršaje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MISIJA CRKVE SRBIJE</h2> Crkva Srbije duže od tri decenije zaposjela je crnogorske crkve i manastire, a od 3. avgusta 2022. godine, nakon što je tadašnji premijer Dritan Abazović sa ovom vjerskom zajednicom potpisao takozvani Temeljni ugovor crnogorsko sakralno nasljeđe i formalno im je dopalo u ruke. Decenijama oni devastiraju crkve i hramove, ne obazirući se nato da je većina njih pod zaštitom kao kulturno dobro, mijenjaju im arhitekturu prilagođavajući je svojoj misiji „posrbljavanja“ Crne Gore i u krajnjem prisajedinjenja naše zemlje Srbiji. Misija „srpskog svijeta“ u posebno agresivnu fazu ušla je nakon političkih promjena u Crnoj Gori u avhustu 2020. godine kada su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite. Crkva Srbije postala je nedodirljiva. Zakoni ove zemlje za njih ne važe, niti se prema njima primjenjuju. Predano rade na reviziji istorije i gašenju identitea Crne Gore. A vlasti su nemušte. Institucionalni odgovor, koji je i ranije bio slab, danas više ne postoji. Preostali su rijetki pojedinci koji su spremni da se suprotstave, da se pobune, međutim, odgovor države je brutalan. Nenad Nikaljević je uvjeren da je cilj svještenstva Crkve Srbije u njegovom slučaju jasan – žele da izdejstvuju da dobije zabranu prilaska Manastiru Donji Brčeli, da mogu da nastave sa devastacijom, ali i da njegovim primejrom pošalju poruku građankama i građanima Crne Gore da moraju da ćute, u protivnom slijedi institucionalna odmazda i kazna. Da je u pravu potvrdio je i sam iguman Kokotović koji je prosrpskim medijima kojima su dostavili video zapise incidenta, naravno selektovane, odnosno samo one na kojima se vidi i čuje Nikaljević. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je on za te medije, koji Nikaljevića danima orkestrirano targetiraju i napadaju, ne stavljajući priču u kontekst. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.&nbsp;

Suzana Nikaljević: Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: donji-brceli