Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je da se princip samoodređenja ne primjenjuje na Krim i Donbas, te da teritorijalni integritet Ukrajine ima prednost, nakon izvještaja da je Rusija zatražila od UN-a da razmotri "samoodređenje" za ove teritorije.
Odgovarajući na pitanje ruskog novinara da li UN može razmatrati Krim i Donbas u kontekstu prava na samoodređenje, Gutereš je rekao da međunarodno pravo počiva na dva ključna principa: teritorijalnom integritetu država i pravu naroda na samoodređenje.
Međutim, naglasio je da se samoodređenje primjenjuje samo kada postoje potrebni uslovi.
- Naš stav je da se princip samoodređenja ne primjenjuje u slučajevima Krima i Donbasa. U toj situaciji princip koji prevladava je princip teritorijalnog integriteta Ukrajine - rekao je Gutereš.
Ranije je, u intervjuu za turske medije, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da je Rusija podnijela zahtjev UN-u tražeći priznanje "prava" stanovnika Donbasa i Krima na samoodređenje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gutereš: Na Krim i Donbas se ne odnosi pravo naroda na samoopredjeljenje

Rusija tvrdi da je zauzela strateški grad u ukrajinskoj regiji Donbas, što je, čini se, tempirano za ključni sastanak Kremlja s američkim zvaničnicima koji dolaze u Moskvu u pokušaju da se finalizuje mirovni sporazum.
Ukrajinski zvaničnici su negirali ovu tvrdnju, koju je visoki ruski vojni komandant iznio predsjedniku Vladimiru Putinu u videu objavljenom 1. decembra.
Ukrajinski vojni korpus koji se bori u Pokrovsku rekao je Rojtersu 2. decembra da ukrajinske snage drže sjeverni dio grada, dok istovremeno izvode napade na jugu, gdje prevladavaju ruske trupe.
Putin treba ugostiti specijalnog izaslanika Bijele kuće Stiva Vitkofa kasnije 2. decembra, usred niza napora da se pronađe rješenje za okončanje skoro četverogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine.
Vitkofovov šesti sastanak s Putinom od januara - uslijedio je nakon objavljivanja mirovnog plana koji su sastavile SAD, a koji se smatrao izuzetno povoljnim za Rusiju. Ukrajinski zvaničnici su se požurili, sastajući se s visokim američkim zvaničnicima u Ženevi i pokušavajući ublažiti ruske tvrdokorne stavove.
U videu koji je objavio Kremlj, prikazan je vrhovni ruski vojni komandant, general Valerij Gerasimov, kako detaljno opisuje nedavne dobitke ruskih snaga na ratištu. Ukrajina se mjesecima bori da zadrži ruske trupe, posebno oko gradova Kupjanska na sjeveru i Pokrovska na jugu.
Koristeći stari ruski naziv za Pokrovsk, Gerasimov je ustvrdio da su ruske snage konačno zauzele grad.
- Želim da vam se zahvalim na rezultatima vašeg rada u vezi s Krasnoarmejskom, i vama i cijeloj komandi i osoblju borbene grupe - rekao je Putin Gerasimovu.
Njihov sastanak je navodno održan 30. novembra, ali je video objavljen 1. decembra - uoči Vitkofove posjete.
Rusija je rutinski tvrdila da je ostvarivala ključne pobjede na bojnom polju u Ukrajini, tvrdnje koje su se pokazale ili preuranjenim ili potpuno lažnim. Gerasimov je nedavno izjavio da je Rusija opkolila snage u Kupjansku, što nije bilo istina.
Jedna od glavnih ukrajinskih jedinica koje brane Pokrovsk, 7. korpus za brzi odgovor Zračno-desantnih snaga, saopštila je da kijevske trupe "nastavljaju zadržavati" rusku ofanzivu.
Vojnik Sedmog korpusa za brzi odgovor Ukrajine hoda iza kopnenog drona u snimku objavljenom 4. novembra iz istočnog grada Pokrovska.
Ranije 1. decembra, predsjednik Volodimir Zelenski, na sastanku u Parizu s francuskim liderom Emanuelom Makronom, priznao je ruski napredak.
- Svakako, Rusija napreduje; svakako, Rusija provodi nekoliko ofanzivnih akcija i operacija. Nijedna od ovih operacija nije bila uspješna - rekao je na konferenciji za novinare.
Dodaje da se u Pokrovsku i drugim područjima vode teške bitke.&nbsp;
- Na primjer, naši momci imaju više uspjeha u području Kupjanska. Iako Rusija tvrdi da je zauzela Kupjansk, mi smo gotovo sve otjerali iz grada -naveo je Zelenski.

Rusija tvrdi da je zauzela ključni grad u Donbasu, uoči sastanka Putina i američkog izaslanika

Predsjednik SAD Donald Tramp je na sastanku prošlog petka pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Ukrajina svoju regiju Donbas preda Rusiji, javlja agencija Frans pres.
Visoki ukrajinski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je danas Frans presu da je Tramp tražio povlačenje vojske Ukrajine sa teritorija koje su i dalje pod ukrajinskom kontrolom, što je jedan od glavnih zahtjeva ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Sastanak je bio „napet i težak“, kaže izvor Frans presa, i dodaje da Trampova diplomatija zvaničnom Kijevu ostavlja utisak da se dvije strane „vrte u krug“.

AFP: Tramp pritiskao Zelenskog da preda Donbas

Njemačka i Francuska zalažu se za ubrzanje ključnih politika Evropske unije poput jačanja eura, saradnje na vojnoj potrošnji i izgradnje lanaca snabdijevanja za kritične sirovine. Nezadovoljni zbog zastoja u donošenju odluka, Pariz i Berlin predlažu sistem „dvije brzine“ koji bi vodećim evropskim ekonomijama omogućio da sprovode promjene bez potrebe za konsenzusom svih 27 članica, piše The Washington Post.
<h2>Sastanak šest najvećih</h2>
Njemački ministar finansija Lars Klingbeil poručio je u pismu ministrima pet najvećih ekonomija EU da „nastavak po starom nije opcija“ ako Evropa želi postati otpornija na nove geopolitičke izazove. U pismu, u koje je The Washington Post imao uvid, Klingbeil navodi da s francuskim kolegom Rolandom Lescureom saziva videokonferenciju šestorke kako bi „postavili ambiciozan i konkretan plan za jačanje suvereniteta, otpornosti i konkurentnosti Evrope“.
Osim Njemačke i Francuske, na sastanak su pozvani ministri Italije, Španije, Poljske i Holandije. Klingbeil je pojasnio da će to biti „inicijalni sastanak“ uoči sastanka uživo koji će se održati sljedećeg mjeseca na marginama samita Eurogrupe, na kojem zemlje evrozone dogovaraju zajedničke politike.
<h2>Prepreka konsenzusa</h2>
Evropska unija, koja broji 27 članica i oko 450 miliona stanovnika, svoju snagu na međunarodnoj sceni uveliko crpi iz svoje veličine, koja je za trećinu veća od Sjedinjenih Država. Međutim, postizanje konsenzusa unutar tako raznolike grupe država često se pokazuje kao veliki izazov.
Pojedini lideri, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, oklevali su zauzeti čvrst stav protiv Rusije zbog rata u Ukrajini i nisu bili skloni prekidu uvoza ruskih fosilnih goriva. Prošle sedmice, nakon što su lideri EU potpisali istorijski trgovinski sporazum s južnoameričkim blokom Mercosur, na kojem se radilo četvrt vijeka, dio poslanika u Evropskom parlamentu izglasao je njegovo slanje Evropskom sudu pravde na pravnu provjeru, što bi moglo odgoditi primjenu za mjesece ili čak godine.
Zbog takvih situacija, vodeće evropske sile sve češće se oslanjaju na djelovanje u manjim grupama kako bi preduzele odlučnije korake u oblastima poput energetike i odbrane, što je pristup poznat kao „minilateralizam“.
<h2>Četiri prioriteta&nbsp;</h2>
Klingbeil je u pismu ministrima finansija naveo četiri glavna prioriteta kojima bi se grupa šest zemalja trebala posvetiti. To su: stvaranje unije štednje i ulaganja radi poboljšanja uslova finansiranja za kompanije, jačanje uloge eura kao međunarodne valute, bolja saradnja na polju odbrambene potrošnje te osiguranje otpornog lanca snabdijevanja za kritične sirovine.
Potreba za samostalnim djelovanjem Evrope postala je izraženija nakon što su potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazali da SAD više nisu pouzdan partner u trgovini i odbrani kao nekada. Evropa je osjetila hitnost jačanja vlastitih vojnih sposobnosti i oživljavanja usporenih ekonomija, ali u tome je povremeno nailazila na prepreke unutar svojih redova.
- Sada je vrijeme za Evropu dviju brzina - izjavio je Klingbeil, koji je ujedno i njemački vicekancelar i supredsjednik Socijaldemokratske stranke, u utorak na događaju medijske kuće Welt u Berlinu.
- Njemačka će stoga, zajedno s Francuskom i drugim partnerima, sada preuzeti vodstvo u jačanju Evrope i njene nezavisnosti. Kao šest najvećih ekonomija u Evropi, sada možemo biti pokretačka snaga - rekao je Klingbeil.

Njemačka poslala pismo pet članica EU: "Nastavak po starom nije opcija"

Španska policija je u blizini Barselone uhapsila 38-godišnjeg kineskog državljanina, vlasnika frizerskog salona, zbog sumnje da je finansirao militantnu grupu Hamas putem oko 600.000 eura u transferima kriptovaluta.
Istražitelji su pratili najmanje 31 kripto-transakciju iz virtuelnih novčanika koje je kontrolisao osumnjičeni, prema adresama za koje se sumnja da su povezane sa entitetom koji koristi ova grupa.
Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Evropske unije, koju čini 27 država članica, kao i od strane drugih zapadnih zemalja.
Policija je odbila da komentariše moguće motive osumnjičenog i da li je svjesno sarađivao sa Hamasom ili je bio samo posrednik, pozivajući se na osjetljivost istrage.
Tokom pretresa frizerskog salona i kuće osumnjičenog, policijski službenici su zaplijenili kripto-imovinu, gotovinu, oko 9.000 cigara, nakit, računare i mobilne telefone, saopštila je policija.
Takođe su zamrznuti brojni bankovni računi, a ukupna vrijednost zaplijenjene i blokirane imovine premašuje 370.000 eura.
Istraga je započeta prošlog juna u okviru odvojenog postupka zbog prevare i pranja novca, navela je policija.
Vlasti su posljednjih godina upozoravale da militantne grupe koriste kriptovalute za prebacivanje sredstava preko granica, što dodatno otežava napore da se prati i spriječi finansiranje terorizma.

U Barseloni uhapšen vlasnik frizerskog salona zbog finansiranja Hamasa

At the request of the Police Directorate, the Interpol General Secretariat in Lyon today published a public international Red Notice for Miloš Medenica (39), who has been on the run for two days, following the issuance of a first-instance sentence of ten years and two months in prison for the criminal offense of forming a criminal organization.
NCB Interpol Podgorica issued an international wanted notice for Miloš Medenica yesterday, in accordance with an order of the High Court in Podgorica and with the approval of the Ministry of Justice.
- Pursuant to the Interpol Red Notice issued in accordance with the relevant court order, Miloš Medenica is being sought internationally for the purpose of conducting criminal proceedings under the indictment of the Special State Prosecutor’s Office of Montenegro, for the following criminal offenses: forming a criminal organization, continued criminal offense of smuggling, two criminal offenses of unlawful influence through aiding and abetting, continued criminal offense of enabling the use of narcotic drugs, continued criminal offense of illegal possession of weapons and explosive materials, grievous bodily harm through incitement, and obstruction of justice - the police recalled.
The Police Directorate called on citizens to report any information they may have regarding Medenica’s movements or whereabouts by calling 122, via the Virtual Police Station application (which allows anonymous reporting), at the nearest police station, or by any other means.
- NCB Interpol Podgorica will continuously inform the public about persons subject to national and international searches, with a particular focus on members of organized criminal groups and perpetrators of the most serious criminal offenses - the police stated.

Red Notice for Medenica published on Interpol’s official website, the Police Directorate calls on citizens to report any information they may have

Evropska takmičenja su odgovornost i sjajna prilika da se na domaćem terenu promoviše sport, mladi i država, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je nakon sastanka sa predsjednikom Karate saveza Igorom Ognjenovićem i generalnim sekretarom Veljkom Brnovićem, na društvenoj mreži X napisao da je ponosan što će Crna Gora u bliskoj budućnosti biti domaćin velikih evropskih takmičenja.
Spajić je naglasio da je izvjesno da će Crna Gora 2028. godine biti organizator kontinentalnog karate šampionata, a postoji šansa da bude suorganizator EP u odbojci i vaterpolu.
- Ponosni smo što će naši sportisti u godinama pred nama učiniti Crnu Goru pozornicom evropskih takmičenja! Poslije gotovo četiri decenije bićemo domaćini Evropskog prvenstva u karateu – 2028. godine. Sa predstavnicima Karate saveza saglasili smo se da su evropska takmičenja odgovornost i sjajna prilika da na domaćem terenu promovišemo sport, mlade, državu - napisao je Spajić.
On je kazao da crnogorski karatisti, kroz rezultate koje ostvaruju, fer-plej, disciplinu, posvećenost i poštovanje pravila, upravo na najbolji način promovišu vrijednosti na kojima počiva EU kojoj se Crna Gora priključije.

Tag: donbas

Gutereš: Na Krim i Donbas se ne odnosi pravo naroda na samoopredjeljenje

Rusija tvrdi da je zauzela ključni grad u Donbasu, uoči sastanka Putina i američkog izaslanika

AFP: Tramp pritiskao Zelenskog da preda Donbas

Njemačka poslala pismo pet članica EU: "Nastavak po starom nije opcija"

U Barseloni uhapšen vlasnik frizerskog salona zbog finansiranja Hamasa

Red Notice for Medenica published on Interpol’s official website, the Police Directorate calls on citizens to report any information they may have

Spajić: Evropska takmičenja sjajna prilika za promociju sporta i države

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO