Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Najbolje ćemo čuvati naš Dom kulture, čuvajući svoj hrvatski identitet i svoju Crnu Goru. A, čuvaćemo i rješenje kojim se nalaže da "oslobodimo prostor od ljudi i stvari", kojim su mislili da nas istjeraju iz onoga i s onoga što su naši preci, prije više odvijeka, sagradili za potrebe Hrvatske čitaonice Ljudevit Gaj i Hrvatskog sokola, poručio je lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.
Vuksanović je to naveo, komentarišuću potpisivanje ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu. Kazao je da ne trijumfuju, ali su ponosni i radosni.
- Nismo vođeni mržnjom prema onima koji je ispoljavaju prema nama, već smo posvećeni novim paradigmama koje su pred nama. Zbog toga, iako malobrojni, nismo mali. Najbolje ćemo čuvati naš Dom kulture, čuvajući svoj hrvatski identitet i svoju Crnu Goru. A, čuvaćemo i rješenje kojim se nalaže da "oslobodimo prostor od ljudi i stvari", kojim su mislili da nas istjeraju iz onoga i s onoga što su naši preci, prije više od vijeka, sagradili za potrebe Hrvatske čitaonice Ljudevit Gaj i Hrvatskog sokola. Među njima je bio i moj prađede Tripo Ucović, vođa upravo Hrvatskog sokola s početka 20. vijeka - naveo je Vuksanović u obraćanju.
Zahvaljujući, kako je rekao, zajedništvu s Hrvatskom i premijerom Andrejom Plenkovićem, kao i brojnim crnogorskim građanima, koji su tih dana iskazali spremnost da brane Dom kulture od nekulture, nije došlo do oslobađanja "prostora od stvari i ljudi".&nbsp;
- Ostali smo i ostaćemo svoji na svome, ostaćemo Hrvati u svojoj Crnoj Gori - poručio je Vuksanović.
On je rekao da je u telefonskoj komunikaciji zahvalio premijeru Plenkoviću na svemu, i ljudski i politički. Razumijevanje i podrška Hrvatske je, ističe Vuksanović, snaga Hrvata u Crnoj Gori.
- Juče sam razgovarao i s premijerom Milojkom Spajićem i zahvalio mu na naporu koji je uložio, a što je dovelo do pravednog rješenja statusa našeg Doma. Mnogo sam ga puta do sada napadao zbog neslaganja i pojedinih odluka, ali kako vodimo objektivnu politiku, juče je bio dan za pohvalu. Uvijek smo tako nastupali i ostaćemo dosljedni - dodao je Vuksanović.
On se zahvalio i ministrima vanjskih poslova dvije zemlje Gordanu Grliću Radmanu i Ervinu Ibrahimoviću koji su svojim potpisom i angažmanom okončali ovaj proces.
- Dragi Gordane, hvala ti što si bio s nama u mučninama borbe, za koju smo znali da ćemo je izvesti do pobjedničkog kraja, do pravde. Dragi Ervine, danas te optužuju da si nešto poklonio i dao ono što nije tvoje onima čije to nije. Ne treba očekivati od njih da uvažavaju prava manjina, kad ne uvažavaju pravo ni na vlastiti dignitet. Isporučili su ga drugome, kao što žele isporučiti i svoju domovinu Crnu Goru. To je za njih prirodno. Zahvalni su ti, dragi Ervine, Hrvati u Crnoj Gori i sama evropska Crna Gora. Na kraju, ali i na početku, nemjerljiva zasluga za jučerašnji dan pripada čovjeku koji je pretrpio mnogo da bi se on i dogodio. On je Zvonimir Deković, moj prijatelj i politički suborac. Znam da se juče radovao, danas već manje. Obuzet je novim planovima i ciljevima. Hvala mu - zaključio je Vuksanović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Vuksanović: Dom kulture ćemo najbolje čuvati čuvajući hrvatski identitet i svoju Crnu Goru

Evropski parlamentarac Tomislav Sokol prokomentarisao je na mreži X potpisivanje ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.
- Korak u dobrom smjeru - poručio je kratko na Sokol.
Ugovor o poklanjanju Doma kulture danas su u Tivtu potpisali ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman.
Tom prilikom Ibrahimović je rekao da je Crna Gora danas ponovo pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao temeljne vrijednosti koje pokazuje da naša država zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije.
Potpisivanjem ovog ugovora Crna Gora je, kako je istakao, jasno pokazala da želi da njeguje i gradi prijateljske i partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.
- Hrvatska jeste naš saveznik, a isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi je dio mozaika našeg društva - istakao je Ibrahimović.
Grlić Radman rekao je da je ovo istorijski čin, te da je dobro podsjetiti da Hrvati u Crnoj Gori decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i đedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.
- Ovo je važan civilizacijski iskorak sa ovim domom i mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a zapravo su više nasljeđe prošlosti - kazao je hrvatski ministar.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1936364547419353259&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" Hrvatskoj: Korak u dobrom smjeru

Ovo je važan civilizacijski iskorak sa ovim domom i mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a zapravo su više nasljeđe prošlosti - kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nakon što je ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem stavio potpis na ugovor o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.
On je, odgovarajući na pitanje novinara, istakao da je, kada je u pitanju hrvatska podrška evropskom putu Crne Gore, ona bezuslovna u smislu njihovih zalaganja, vrijednosti integracije i svega onoga što zapravo odražava naš evropski put.
- To su dobrosusjedski odnosi, integracija u punom smislu i kulturološka, ali i u svim aspektima dijeljenja evropskih vrijednosti - vladavine prava, ljudskih prava, temeljnih slobodi - naveo je Grlić Radman.
Na pitanje da li to znači da će Hrvatska 27. juna deblokirati zatvaranje poglavlja 31 odgovorio je da nikada ne govore u tim kategorijama blokade i deblokade.
- Mi smo do sada Crnoj Gori snažno pokazivali spremnost kada je u pitanju evropski put. Sjećate da smo se snažno zalagali za članstvo u NATO-u, za vrijeme hrvatskog predsjedavanja 2020. otvoreno je posljednje poglavlje (8), a zatvorena su tri poglavlja.. S naše strane podrška je bezuslovna. Sve ostalo treba gledati u vrijednosnim kategorijama, a ne određenoj matematičkoj veličini, jer ulaziti u jedan klub zahtijeva i određeni napor. Kao što je Hrvatska prolazila taj put pregovora sa EU, jer morate ispuniti određene uslove, tako ćemo pomoći i Crnoj Gori na tom putu - poručio je Grlić Radman.
Hrvatska, kada je u pitanju opredijeljenost Crne Gore, kako je istakao, podržava proevropske snage i proevropske političke lidere, prije svega ovu Vladu na čelu sa Milojkom Spajićem, kao i suverenističke lidere koji su okrenuti prema evropskom putu.
- A evropski put je logično da ide preko Hrvatske, jer smo posljednja članica koja je prije 12 godina ušla u EU. Raspolažemo znanjem, iskustvom i ekspertizom i mi već sada pomažemo Crnoj Gori na tom putu. Hrvatska će nastaviti podržavati Crnu Goru. Pitanje datuma i poglavlja - ne treba sada time da se okupiramo ili bavimo, to nije nikakva ni prekretnica niti nešto što bi trebalo zamarati političku javnost, ali i građane - ocijenio je Grlić Radman.
Crnogorski građani, prema njegovim riječima, moraju biti svjesni da imaju aktivnog zagovornika i prijatelja, a to je Hrvatska.
Na pitanje na čemu će Hrvatska još insistirati odgovorio je da pregovaraju o svim pitanjima koja su nasljeđe prošlosti.
- Postoji katalog pitanja. Ustanovili smo zajednički pregovaračke grupe i komisije. S naše strane to vodi državni sekretar Frano Matušić. Komisije se redovno sastaju, imali su već tri sastanka u Hrvatskoj, jedan u Crnoj Gori. Sa tim ćemo nastaviti. Tu je i povrat školskog broda "Jadran". Mislim da je i u interesu grada Kotora i Crne Gore i zbog budućih prvenstava u vaterpolu da se promijeni ime bazena, jer nas podsjeća na jedno teško i traumatično razdoblje, s obzirom na to da je aktuelno ime vezano za zloglasni logor Morinj - naveo je Grlić Radman.
Odgovarajući na pitanje da li su blizu dogovora vezano za isplate za logoraše Morinja, te da li je tačno da se radi o sumi od 17 miliona, kazao je da je Hrvatskoj najmanje važan iznos.
- Hrvatskoj je važno priznanje i satisfakcija logoraša preživjelih i njihovih porodica. Oni su bili od 30. rujna 1991. do 18. kolovoza 1992. godine zatočeni u tom logoru, koji je bio sabirni centar. Znači neko je njih doveo. To je bila agresija na Republiku Hrvatsku, to su potvrdili međunarodni sudovi. Znate kako je stradao grad Dubrovnik. Uvijek to ističem, dužan sam za neke koji se možda ne sjećaju, ali mi koji znamo to i svjedoci su stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja.. O svim tim stvarima moramo otvoreno govoriti i suočiti se s prošlošću, da bismo mogli graditi bolju budućnost - kategoričan je Grlić Radman.
Nove generacije, kako dodaje, moraju biti upoznate s onim što je bilo, kako se tako nešto ne bi ponovilo.
- Mi smo naslonjeni jedni na druge. Sudbinski naš put ide prema Evropi. Hrvatska je ostvarila sve svoje vanjsko-političke ciljeve. Želimo stabilnost Crne Gore i Zapadnog Balkana. Sve ovo što radimo s Vladom Crne Gore zapravo je poruka i Zapadnom Balkanu, jer je dobar primjer saradnje, prepoznat u Briselu i ova naša saradnja dobija podrška i EU - naveo je Grlić Radman.
U Hrvatskoj se, kako je rekao, nadaju da je Crna Gora predvodnik svim zemljama Zapadnog Balkana, te da je najviše predana ispunjavanju svih kriterijuma i mjerila i najbolji primjer zemljama regiona kako se može napredovati i ostvariti članstvo.
Ibrahimović je na pitanje o odšteti logorašima i potencijalnom iznosu istakao važnost toga što su uspjeli poslije pet godina da počnu političke i biletaralne konsultacije.
- Šteta što smo pet godina propustili da nastavimo političke konsultacije, ali smo od januara već napravili ogroman pomak. Jedan razlog je to što smo i danas ovdje. Kada je u pitanju obeštećenje, gledam to s druge strane - da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju da bude sljedeća članica EU. Dio toga je suočavanje s prošlošću i dobri bilateralni odnosi. Vjerujem da ovdje ne treba da se opterećujemo da li je Vlada spremna ili ne. Vlada na čelu sa Spajićem je poslala jasnu poruku - da treba da unapređujemo odnose sa nama prijateljskom državom Hrvatskom - istakao je Ibrahimović.
Važnije od toga je, prema njegovim riječima, da imamo vrlo jasne poruke za građane obje države, te da će se ostalo za stolom dogovoriti.
Na pitanje da li postoji spremnost da se promijeni ime bazena u Kotoru, koji je sporan za Hrvatsku, odgovorio je da misli da imaju dobar ritam.
- Mislim da je Vlada jasna - doći ćemo do svih rješenja na dobrobit obje države - rekao je Ibrahimović.
Odgovarajući na pitanje o školskom brodu "Jadran" naveo je da on dolazi sa sjevera, te da je mnogo bolji na kopnu nego na moru.
- Ovo odgovaram u duhu ovog lijepog dana - naravno da sam optimističan da ćemo i tu naći rješenje. Crna Gora ima svoj pogled na to, Hrvatska ima, ali vjerujem da u dobrom duhu da sva pitanja možemo riješiti i vjerujem da će "Jadran" imati istu sudbinu - kazao je Ibrahimović.
Na pitanje da li Dom kulture "Josip Marković" potpisivanjem ugovora dobija eksteritorijalnost Grlić Radman je rekao da se to smatra kada postoji otvoreno diplomatsko predstavništvo, a da je ovaj objekat dom i ima posebnu namjenu.
- Prethodi uknjižba, ali je u ugovoru navedeno da postoji obaveza davanja hrvatskoj autohtonoj manjini na korišćenje i raspolaganje, poštujući crnogorske zakone - naveo je Grlić Radman i dodaje da je eksteritorijalnost u međunarodnom pravu drugačije regulisano.

Jasmina Beharovic

Grlić Radman: Mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose; Ibrahimović: Doći ćemo do svih rješenja na dobrobit obje države

Crna Gora je danas ponovo pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao temeljne vrijednosti koje pokazuje da naša država zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije - kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović nakon potpisivanja ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.
Potpisivanjem ovog ugovora Crna Gora je, kako je istakao, jasno pokazala da želi da njeguje i gradi prijateljske i partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.
- Hrvatska jeste naš saveznik, a isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi je dio mozaika našeg društva - istakao je Ibrahimović.
Sve manjine su, prema njegovim riječima, neodvojivi dio Crne Gore, sva njihova kultura, identitet i jezik su bogatstvo Crne Gore.
Hrvatskoj manjinskoj zajednici želi da se u Domu kulture "Josip Marković" u Tivtu okupljaju i tu stvaraju dobre stvari za njihovu zajednicu, ali i za Crnu Goru i da još brže stignemo do Brisela.
- Kao što su do sada bili vjerni čuvari Crne Gore, ali i najbolji most prema našoj prijateljskoj državi Hrvatskoj - naveo je Ibrahimović.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da je ovo istorijski čin, te da je dobro podsjetiti da Hrvati u Crnoj Gori decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i đedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.
- U istorijskom kontekstu i burnoj prošlosti različith režima i državnih zajednici, konačno je uspjelo ovoj Vladi na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem i posebnom zalaganju kolege Ibrahimovića. Ovo je civilizacijski iskorak, zahvaljujem Vladi Crne Gore što je omogućila Hrvatima Crne Gore i Boke da konačno ovdje aktivno mogu njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti, jer ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica, hrvatska manjina koju Vlada Hrvatske snažno podržava - istako je Grlić Radman.
Drago im je što će ovaj Dom kulture biti prostor za čitaonice i radionice, te da će podsjećati na minula vremena.
- Svakako da bi njihovi preci bili srećni da vide da je ovaj objekat ponovo vraćen u njihove ruke - naveo je Grlić Radman.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftomislavsokol%2Fstatus%2F1936364547419353259%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ibrahimović: Crna Gora pokazala da zaslužuje da bude naredna članica EU, Grlić Radman: Ovo je civilizacijski iskorak

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman potpisaće danas ugovor između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“, u Tivtu.
Kako je saopšteno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, ugovor će dvojica ministara potpisati u 11 sati u Domu kulture „Josip Marković“.
Vlada Crne Gore je u četvrtak usvojila izvještaj o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora između crnogorske i hrvatske vlada i o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“.
Oni su naveli da usaglašeni ugovor predviđa da Vlada Crne Gore hrvatskoj Vladi, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja navedenu nepokretnost, shodno čemu će biti izvršen upis u odgovarajućim registrima.

Danas potpisivanje ugovora o poklanjanju Doma kulture Josip Marković

Ministri vanjskih poslova (MVP) Crne Gore i Hrvatske, Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman, potpisaće sjutra u Tivtu ugovor kojim se Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi zvanično poklanja Republici Hrvatskoj, saopšteno je iz MVP.&nbsp;
Riječ je o objektu čije je ustupanje Hrvatska tražila ranije, a Vlada Crne Gore je krajem prošle godine donijela odluku da se ovaj kulturni prostor prenese u vlasništvo susjedne države.
Dom kulture će, kako je predviđeno, služiti za realizaciju kulturnih programa i aktivnosti, te očuvanje identiteta i nasljeđa hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Time će, poručeno je ranije iz nadležnih institucija, biti dodatno osnažena saradnja i prijateljstvo između dvije zemlje.
Ugovor će biti potpisan u okviru zvanične posjete hrvatskog šefa diplomatije Tivtu.

Vlada Crne Gore sjutra će Hrvatskoj pokloniti Dom kulture "Josip Marković"

Delegacija Vlade Republike Hrvatske na čelu sa ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom boraviće u subotu u Crnoj Gori.
Prema informacijama Televizije E, planirano je da crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović tokom susreta u Tivtu svečano uruči hrvatskom kolegi na potpisivanje ugovor kojim se, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi.
Prema izvještaju sa današnje sjednice Vlade Crne Gore, nakon što bude upisana kao vlasnik objekta, Vlada Hrvatske se shodno ugovoru obavezuje da će poklonjenu nepokretnost koristiti za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja i očuvanja nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Potez Vlade Milojka Spajića je istovremeno i pokušaj da, nakon svega, Hrvatska odblokira zatvaranje Poglavlja 31 - vanjska bezbjednost i odbrambena politika.
Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, kao i niz nedemokratskih izjava povodom sporenja oko sportskog broda "Jadran", uslovilo je da Republika Hrvatska blokira zatvaranje ovog Poglavlja.
Izvori Televizije E ističu da je ustupanje Doma kulture u Tivtu pozitivan pomak Crne Gore, ali da problem predstavljaju nove, vrlo uredljive poruke iz državnog vrha Crne Gore prema hrvatskim predstavnicima u Evropskom parlamentu, posebno nedavne salve uvreda prema Tomislavu Sokolu.
T.K.

Grlić Radman i Ibrahimović u Tivtu potpisuju ugovor o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske o poklanjanju nepokretnosti – Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, Tivat.
Usaglašeni Ugovor predviđa da dvije vlade, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja ovu nepokretnost, shodno čemu će biti izvršen upis u odgovarajućim registrima.
- Vlada Republike Hrvatske se obavezuje da će poklonjenu nepokretnost koristiti za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja, i očuvanje nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, čime se dodatno jačaju bilateralni odnosi između dviju prijateljskih država i njihovih građana - navedeno je u saopštenju Vlade.

Vlada Crne Gore poklanja Hrvatskoj Dom kulture „Josip Marković“

Dom kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi u Tivtu biće ustupljen Hrvatskoj, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. 
 
Navodi se da je Vlada, sa ciljem afirmacije i promocije vrijednosti i nasljeđa hrvatske zajednice u Crnoj Gori, na današnjoj telefonskoj sjednici donijela odluku o uređenju imovinsko pravnih odnosa sa Opštinom Tivat za Dom kulture „Josip Marković“.
- Dom kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi prepoznat je kao sjedište aktivnosti organizacija sa hrvatskim nacionalnim predznakom i mjesto spajanja. Jačanje dobrosusjedskih odnosa i saradnje predstavlja jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta Crne Gore. U tom kontekstu, odnosi sa Republikom Hrvatskom, našim susjedom i članicom Evropske unije, zauzimaju posebno mjesto - navodi se u dokumentu Vlade.
Hrvatska je, kao veliki promoter evropske i evroatlantske integracije Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana, kako ističu, od ključnog značaja za ostvarenje naših strateških ciljeva.
- Crna Gora, kao građanska i multietnička drzava, dosljedno vodi politiku koja osigurava da se svi njeni građani, bez obzira na vjersku, etničku ili drugu pripadnost, osjećaju ravnopravno i zaštićeno. U tom smislu, hrvatska manjina u Crnoj Gori ima poseban značaj kao most saradnje između naših dviju država. Slično tome, crnogorska zajednica u Republici Hrvatskoj dodatno osnažuje veze između Crne Gore i Hrvatske, doprinoseći očuvanju i afirmaciji multikulturalnog karaktera obje države - piše u dokumentu.
Poseban nacionalni, ali i javni interes Crne Gore, ogleda se u afirmaciji i očuvanju identiteta hrvatske manjine, koja je sastavni dio našeg društva.
- Viada Cme Gore posvećena je obezbjeđivanju adekvatih uslova za očuvanje i razvoj kulturnog, jezičkog i identitetskog bogatstva hrvatske zajednice. Dokaz ovome jeste dugogodišnje korišćenje ovog Doma kulture od organizacija sa hrvatskim nacionalnim predznakom. Imajući ovo u vidu, nesporan je javni interes, te opravdan zahtjev da se predmetna nepokretnost vrati Vladi Crne Gore, imajući u vidu da ista ima namjeru da ispuni obaveze prema hrvatskoj manjini, koja treba da dobije savremeno i adekvatno mjesto za okupljanje, promociju kulturnih sadržaja i očuvanje svog nasljeđa. Na taj način, ne samo da će se afirmisati hrvatska zajednica u Croj Gori, već će se i dodatno ojačati bilateralni odnosi sa prijateljskom Hrvatskom - ocijenili su iz Vlade.
Posvećenošću ovim ciljevima doprinose, kako dodaju, ne samo jačanju dobrosusjedskih odnosa, već i osiguravanju stabilnosti i prosperiteta u širem regionu.
- O ovom kao i svim drugim pitanjima od zajedničkog interesa, Crna Gora i Hrvatska nastaviće da vode otvoren i konstruktivan dijalog, kroz intenzivnu diplomatsku saradnju i prijateljske odnose, u duhu zajedničkih evropskih vrijednosti i ciljeva - navedeno je u dokumentu.

Dom kulture "Josip Marković" u Tivtu se ustupa Hrvatskoj

Udruženje podstanara Crne Gore saopštilo je da pozdravlja svaku institucionalnu inicijativu usmjerenu ka ublažavanju teške stambene situacije u kojoj se nalazi veliki broj građana koji žive kao podstanari, ali upozorava da mjere subvencionisanja zakupnina, kakve se sprovode ili najavljuju na lokalnom nivou, predstavljaju isključivo privremenu pomoć, a ne trajno i održivo rješenje.
Kako navode, podstanarstvo u Crnoj Gori odavno više nije prolazna životna faza, već dugoročna realnost za desetine hiljada ljudi – zaposlenih, porodica sa djecom, samohranih roditelja, mladih i starijih građana. Rast cijena zakupnina, nedostatak sigurnosti stanovanja i izostanak sistemske zaštite doveli su podstanare u stanje hronične ekonomske i socijalne nesigurnosti.
Posebno zabrinjava, ističu iz Udruženja, činjenica da veliki broj podstanara ostaje izvan postojećih programa podrške zbog neformalnih odnosa na tržištu zakupa. Takvo stanje, kako naglašavaju, nije posljedica neodgovornosti građana, već dugogodišnjeg izostanka jasnih pravila, kontrole i podsticaja za legalizaciju ugovora o zakupu.
Udruženje podstanara Crne Gore ocjenjuje da subvencije koje ne prate realne tržišne cijene stanovanja ne mogu biti predstavljene kao rješenje problema, već isključivo kao kratkoročna mjera. Bez sveobuhvatne stambene politike, jasno definisanih prava i obaveza, kao i institucionalnog priznanja podstanarstva kao važnog društvenog pitanja, problemi će se, upozoravaju, dodatno produbljivati.
Zbog toga pozivaju nadležne institucije na državnom i lokalnom nivou da započnu ozbiljan i inkluzivan proces izrade sistemskog modela podrške podstanarima, uz aktivno učešće predstavnika podstanara i civilnog sektora. Cilj tog procesa mora biti obezbjeđivanje sigurnog, priuštivog i dostojanstvenog stanovanja, kao osnovnog uslova za normalan život građana.
Udruženje poručuje da ostaje otvoreno za dijalog i saradnju sa svim relevantnim akterima, ali naglašava da parcijalna i simbolična rješenja nijesu dovoljna za problem koji pogađa veliki dio društva.
– Podstanari ne traže privilegije – traže sigurnost, jasna pravila i dostojanstvo – poručili su iz Udruženja podstanara Crne Gore.

Podstanarstvo u Crnoj Gori traži sistemsko rješenje, a ne privremene mjere

Uvezeno je plivanje za krst u januaru, ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a ni u Crnoj Gori, niti Srpska pravoslavna crkva do pojave Amfilohija Radovića – rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, novinar i publicista Slavko Mandić.
Crnogorci nijesu nikada plivali u januaru, kaže Mandić osvrćući se na plivanje za časni krst u rijekama i jezerima. Rijetko su plivali i u drugim mjesecima, ali sigurno nijesu, ističe on, to radili u januaru u hladnoj rijeci Morači.
Podsjeća da je crnogorska tradicija antifašizam i borba za slobodu, a ne četništvo i crkvene dogme, i da se to, kako tvrdi, nikada neće promijeniti.
- Oni zbore da je to naša tradicija, a mi znamo da to nije tačno i da je taj svetosavski običaj uveo Amfilohije Radović kada se dokopao trona Svetog Petra Cetinjskoga. A on je bio, to svi dobro znamo, sve i svašta i u Srbiji i u Crnoj Gori, i moglo mu je biti. Uvezeno je ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a u Crnoj Gori, to mogu slobodno reći, ni Srpska pravoslavna crkva do njegove pojave. O čemu se radi najbolje govori pjesma koja je nakon kupanja u Morači odzvanjala – poj posvećen ratnim zlikovcima i koljačima Pavlu Đurišiću i Nikoli Kalabiću. Uzgred, treba i to napominjati, ‘bronzanoga Đurišića’ službe još ne mogu da lociraju, negdje je utekao, a gdje – sam Bog zna i, po svoj prilici, neće znati. Ako je to pravoslavlje, ako su krv i kama u bilo kakvoj vezi s vjerom, onda alal vjera popovima i njihovom istinskom stadu koje ih vjerno prati u tom naumu - rekao je Mandić.
Podsjeća da je oduvijek smisao vjere u Crnoj Gori bio vezan za dobročinstvo i pozivanje na sve one vrijednosti koje su suprotne onima koje se sada propagiraju, a koje, kako kaže, zabrinjavaju i tjeraju svakoga da se zapita šta to popovi rade od crnogorskog društva.
- Mi tako stoički posmatramo kako nam razgrađuju državu i koliko nas potcjenjuju. Često kažem – i s pravom, kad smo ovakvi – da ne progovorimo ni riječ. Opozicija na sve ovo ćuti, a kada se oglasi, bolje da to i ne čini. Zašto je to tako i šta očekuju, od koga očekuju, očigledno je da nešto očekuju od nekoga čim se ovako ponašaju. Mislili smo da ovih pet godina nećemo protraćiti kao društvo, nego da ćemo poslati poruke i ukazati na sva nepočinstva koja se dešavaju i da ćemo znati kako da odgovorimo i probudimo zaspale - &nbsp;zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYzCQSXUu9mY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Odluku o podnošenju ostavke na članstvo u Demokratskoj narodnoj partiji nijesam donio preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije, poručuje nezavisni poslanik Dragan Bojović.
U intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/bojovic-za-pobjedu-crnoj-gori-nasusno-potrebno-pomirenje-crnogorskog-i-srpskog-korpusa" target="_blank">Pobjedu</a>, Bojović ističe da za njega politika nije stvar ličnih kalkulacija, te da ne razmišlja o povratku u DNP.
Kada je u pitanju insistiranje na izmjenama Ustava u dijelu srpskog jezika, on napominje kako se, u tom slučaju, ni na koji način ne može govoriti o hiru.
- Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju - naveo je sagovornik Pobjede.
Kazali ste nedavno da razlozi Vaše ostavke u DNP-u nijesu programske, već strateške prirode i da nijeste saglasni sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar partije. Na koje ste konkretne strateške poteze mislili, osim odluke o mogućem izlasku iz vlasti?
BOJOVIĆ: Ključni problem nije neki pojedinačni potez, već pravac u kojem su se strateški procesi odvijali u posljednje vrijeme. Teme poput jezika, državnih obilježja i dvojnog državljanstva su od suštinskog značaja za srpski narod u Crnoj Gori i prema tim temama imamo veliku odgovornost. A to dalje znači da se moraju rješavati strateški promišljeno, kroz institucionalni dijalog i dogovor, a ne političkom eskalacijom. Pristup koji se zasniva na pritiscima i zaoštravanju odnosa, ma koliko bio motivisan opravdanim nezadovoljstvom, dugoročno ne donosi rezultate i uglavnom vodi ka političkoj izolaciji i gubitku realnog uticaja u procesima odlučivanja. A to ne želimo. Kao što je poznato, srpski narod je decenijama bio marginalizovan, a njegovi politički predstavnici tek odnedavno, tačnije u posljednje dvije godine, počeli su da djeluju na pozicijama unutar sistema, i to krajnje odgovorno.
Postavlja se pitanje da li bi se odustajanjem od tih pozicija, tako brzo i rano, povlačenjem i odstupanjem na političku marginu efikasnije rješavali nagomilani problemi ili bi se izgubila stečena strateška pozicija. Vjerujem da je odgovor očigledan. Takođe, ne čini mi se ispravnim povezivati ova suštinska i dugoročno važna pitanja sa bilo kojom lokalnom temom, ma koliko pojedina pitanja na lokalnom nivou u datom trenutku mogla biti značajna ili osjetljiva.
Vjerujete li da će Vaši, do juče partijski saborci, na čelu sa liderom Milanom Kneževićem zaista održati riječ i napustiti vlast ukoliko na sjednici Vlade ne bude bilo sluha za inicijative koje su ranije pomenute?
BOJOVIĆ: Rukovodstvo Demokratske narodne partije ima puno pravo da donosi odluke koje smatra ispravnim. Moje neslaganje nije pitanje povjerenja u ljude sa kojima sam toliko vremena radio, niti je u pitanju nesaglasje u vezi sa temom, već proističe iz različite političke procjene. Upravo zato sam smatrao korektnim da svoju poziciju razriješim ličnim političkim činom, a ne da javno polemišem da li će stranka donijeti ovu ili onu odluku. Istovremeno, moj potez predstavlja jasan poziv da se ne napuštaju institucije, da se ne izlazi iz procesa odlučivanja, jer vjerujem da se ključni programski ciljevi DNP-a mogu ostvarivati strpljivim i dosljednim djelovanjem iznutra, a ne van sistema.
Iz DNP su kazali da njihovi programski principi ne podrivaju platformu „Barometar 26“ i evropski put Crne Gore. Jeste li saglasni s tim, ako u vidu imamo činjenicu da upravo ta platforma, podržana od članova DNP-a, predviđa ostavljanje po strani identitetskih tema u procesu pregovora sa EU?
BOJOVIĆ: „Barometar 26“ nikako ne podrazumijeva da se o pitanjima kao što je status srpskog jezika ne smije razgovarati ili da ne treba tražiti modele za prevazilaženje stvarnih oblika diskriminacije koji postoje u našem normativnom okviru. Ovaj dokument ne kaže da identitetska ili jezička prava treba ignorisati ili odložiti zauvijek, već samo predlaže mehanizme dijaloga i institucionalnog rješavanja tih pitanja, kako bi se to činilo na način koji je konstruktivan i inkluzivan, u duhu evropskih principa i standarda zaštite ljudskih prava. U stvari, ako bismo bilo kojim dokumentom sprečavali raspravu o diskriminaciji, mi ne bismo štitili proces evropskih integracija, već bismo ga obesmislili.
Dakle, argument koji danas često čujemo da insistiranje na ravnopravnosti i uvažavanju prava najveće jezičke zajednice „otvara osjetljiva identitetska pitanja“ ili „produbljuje podjele“ jeste sasvim neodrživ i neutemeljen. Ravnopravnost, poštovanje prava, institucionalno i normativno priznanje su temelji društvene kohezije i put ka ispunjavanju evropskih demokratskih pravila.
Vaš je stav da se prijateljem Srba u Crnoj Gori ne može smatrati onaj ko ih gura ka opoziciji. Da li smatrate da je u ovom trenutku mnogo pragmatičniji i po srpski narod korisniji pristup Nove srpske demokratije i njenog lidera Andrije Mandića?
BOJOVIĆ: Ne bih se ovdje upuštao u analizu i poređenje političkih subjekata, to prepuštam političkim analitičarima i građanima. Ono što smatram principijelnim, pragmatičnim i političkim realnim i važnim, jeste da Srbi u Crnoj Gori moraju biti dio sistema odlučivanja kako bi mogli da utiču na rješavanje svojih ključnih pitanja. Svako ko zastupa takav pristup, bez obzira na partijsku pripadnost, djeluje u pravcu koji smatram racionalnim i politički odgovornim.
Da li biste prihvatili poziv da budete član Nove srpske demokratije ili neke druge stranke prosrpskog političkog korpusa?
BOJOVIĆ: U narednom periodu djelovaću kao nezavisni poslanik i u ovom trenutku ne razmišljam o pristupanju drugim političkim partijama. Iz ove pozicije želim pažljivo da sagledam političku scenu i, prije svega, da ostvarim još veću komunikaciju sa građanima. Kao nezavisni poslanik formalno ne pripadam ni vlasti ni opoziciji, što mi daje određenu autonomiju i korisnu analitičku distancu.
Nekoliko medija u Crnoj Gori, bliskih Vašoj bivšoj partiji, par dana nakon Vaše ostavke objavilo je tekstove u kojima navodi kako ste „promijenili ploču“, jer ste prije nekoliko godina i sami bili protivnik izgradnje kolektora. Da li na ovo gledate kao na svojevrsnu osvetu i atak na Vas nakon, kako ste rekli, teške odluke?
BOJOVIĆ: Takve interpretacije doživljavam kao dio političke polemike, ali i kao pokušaj da se moja pozicija pojednostavi i predstavi na način koji ne odgovara činjenicama. Moji stavovi o zaštiti životne sredine i infrastrukturnim projektima su dosljedni i nepromijenjeni. Uvijek sam za sistemska, stručno utemeljena i dugoročno održiva rješenja.
Moje protivljenje izgradnji kolektora na lokaciji Landža u Danilovgradu nije bilo protivljenje postrojenju kao takvom, već je bilo zasnovano na stručnim analizama. U nalazu stručne komisije, formirane od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, utvrđeno je da nije izabrana adekvatna lokacija za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Razlozi su bili jasni, ta lokacija nije obuhvatala sve otpadne vode iz šire regije, uključujući značajne izvore poput Spuža, a predloženi koncept bi imao samo djelimičan efekat, bez mogućnosti da trajno uredi pitanje otpadnih voda u Bjelopavlićkoj ravnici. I stručne ocjene Agencije za zaštitu životne sredine ukazivale su da postrojenje treba izmjestiti na lokaciju koja može obuhvatiti više izvora otpadnih voda, te da predloženo rješenje nije bilo ni optimalno ni sveobuhvatno.
Sličan stav dijelili su i ekološki aktivisti, što dodatno potvrđuje da se radilo o stručnom, a ne političkom sporu. Zato je važno naglasiti da moja pozicija, kada je riječ o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, nije promijenjena. Jasno je da se takva postrojenja moraju graditi u svakoj opštini, ali isključivo uz puno uvažavanje stručnih kriterijuma, ekološke prihvatljivosti i funkcionalne i tehnološke efikasnosti, što u konkretnom slučaju u Danilovgradu nije bilo ispunjeno. U tom smislu, ne postoji nikakav zaokret u mojim stavovima, već naprotiv kontinuirano zalaganje za rješenja koja štite i životnu sredinu i zdravlje građana, na osnovu stručnih analiza, a ne političkih pojednostavljivanja.
Rekli ste nedavno da pitanje izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika nije nikakav hir i da to treba riješiti prije učlanjenja u Evropsku uniju. Ipak, premijer i dobar dio Vlade insistiraju da se to pitanje ostavi po strani i da je evropska agenda mnogo važnija. Da li se onda ipak može govoriti o hiru, ako insistirate na nečemu što može zakomplikovati političku situaciju, a samim tim i usporiti evropski put zemlje?
BOJOVIĆ: Ne, u ovom slučaju se ni na koji način ne može govoriti o hiru. Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Podjele koje i dalje opterećuju naše društvo nijesu nastale spontano, niti iz takozvanih patriotskih ili ideoloških razloga, već su decenijama svjesno podsticane iz čisto pragmatičnih i, rekao bih, lukrativnih motiva, a kako bi se kroz podjele lakše održavala politička kontrola i sprovodila ekonomska pohara države.
Te vještački proizvedene podjele među ljudima, koji su u stvarnom životu braća, sestre, rodbina, kumovi i prijatelji, moraju se prevazilaziti, kako bi se društvo konačno moglo okrenuti suštinskim pitanjima, poput kvaliteta života građana, ekonomske stabilnosti i institucionalne pravde. Jedan od ključnih preduslova tog pomirenja jeste i rješavanje pitanja statusa srpskog jezika. Paradoksalno je i pravno neprihvatljivo da najzastupljeniji jezik u jednoj državi nema status službenog jezika. Takav presedan ne poznaje međunarodna pravna praksa i on ne predstavlja pitanje političke volje ili hira, već pitanje borbe protiv diskriminacije i zaštite ugroženih prava. Upravo na to nas obavezuju evropski pravni standardi i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju. A teško je zamisliti ozbiljniji oblik diskriminacije od one koja pogađa najveću jezičku zajednicu u zemlji.
Odluka Dragana Bojovića nije nikakvo iznenađenje za članove Glavnog odbora partije, poručio je lider DNP-a Milan Knežević. Znači li to da je već duže vrijeme među vama tinjao sukob?
BOJOVIĆ: Ne bih to nazvao sukobom. Uostalom, razlike ne vode nužno u sukobljavanje. Kao što sam i kazao, riječ je o razlikama u političkoj procjeni koje su postojale izvjesno vrijeme i koje su vremenom postale jasnije. Do odluke nije došlo preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije.
Knežević je, gostujući u jednoj TV emisiji, postavio pitanje i da li ćete se vratiti u DNP ako na kraju ta partija izađe kao pobjednik i usvoje se njeni zahtjevi. Dodao je i da će morati održati sjednicu organa predsjedništva da odluče da li bi Vas primili nazad. Da li biste bili spremni da se vratite?
BOJOVIĆ: O tome je u ovom trenutku suvišno govoriti. Politika za mene nije stvar ličnih kalkulacija, već odgovornosti. Moja odluka je donesena u konkretnom političkom kontekstu i iz konkretnih razloga. Budućnost će, kao i uvijek, zavisiti od okolnosti i političkih procesa, ali uz sve uvažavanje Demokratske narodne partije, ne razmišljam o povratku.&nbsp;
Vaša supruga je takođe neko ko je ostavio značajan trag na crnogorskoj političkoj sceni, doduše kao nestranačka ličnost. Da li potencijalno razmišljate u pravcu osnivanja partije u kojoj bi i njeno iskustvo predstavljalo važan politički kapital?
BOJOVIĆ: Važno mi je da politiku ne posmatramo kroz prizmu ličnih odnosa. Moja supruga je, nezavisno od mene, kao ljekar i nestranačka ličnost započela svoj politički angažman koji, čini mi se, obavlja na krajnje principijelan i odgovoran način. A to su potvrdili i njen rad kao ministarke zdravlja i rezultati podgoričkih izbora, redovnih 2022. i vanrednih 2024. godine, na kojima je kao nositeljka liste ostvarila još bolji procenat. Podrazumijeva se da ona za svoj angažman ima moju punu ličnu i profesionalnu podršku. Nema razloga da žurimo u prognozama i razgovorima o budućim formama političkog djelovanja. Za sada, kao nezavisni poslanik, želim pažljivo da oslušnem glas građana.

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Stanari jedne zgrade u podgoričkom naselju Blok V najavili su da će narednih dana predati peticiju policiji i tužilaštvu, zahtijevajući hitnu i efikasnu reakciju državnih organa kako bi bili zaštićeni od, kako navode, višegodišnjeg nasilnog ponašanja jednog sugrađanina, piše Portal RTCG.
Povod za ovu inicijativu je napad koji se dogodio 24. decembra prošle godine, kada je osumnjičeni, prema navodima stanara, ušao u stan na trgu Nikole Kovačevića u kojem su se nalazile dvije ženske osobe i nožem povrijedio jednu od njih u predjelu vitalnih organa. Druga žena je, usljed pretrpljenog šoka, zadobila amneziju, što je, kako tvrde stanari, potvrđeno medicinskom dokumentacijom.
Stanari ističu da su posebno uznemireni odlukom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da ovaj događaj ne kvalifikuje kao pokušaj ubistva, već kao krivično djelo nasilničkog ponašanja, nakon čega je predmet proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Iako je ženi nanio povrede nožem u predjelu vitalnih organa i oborio je na pod, tužilaštvo je ocijenilo da se radi samo o nasilničkom ponašanju. Posebno zabrinjava činjenica da je kod sebe imao dva noža i da je prijetio da će pobiti cijelu porodicu - navode stanari.
Kako tvrde, riječ je o osobi koja je, prema njihovim saznanjima, ranije više puta osuđivana za teška krivična djela, zbog čega se, kako kažu, već godinama osjećaju ugroženo. Dodaju da su policiju u više navrata upozoravali na prijetnje i dostavljali dokaze da se ta osoba kreće naoružana.
Iz Uprave policije Portalu RTCG saopšteno je da im je događaj prijavljen i da su postupali u skladu sa zakonom, te da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti. Za dalja pitanja, kako su naveli, nadležno je tužilaštvo.
Podgoričko tužilaštvo, međutim, do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja Portala RTCG, iako su upućena u petak.
Stanari najavljuju da je u toku prikupljanje potpisa za peticiju, a ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, poručuju da će organizovati protest.
- Očigledno je da se ne osjećamo bezbjedno u sopstvenim stanovima. Ako institucije ne reaguju, bićemo prinuđeni da nezadovoljstvo iskažemo na protestu - poručuju stanari, uz ocjenu da prostor za adekvatnije djelovanje ima i Centar za socijalni rad.
Oni ističu da je njihova situacija, kako kažu, „javna tajna“ u Podgorici, te da to dodatno obavezuje nadležne institucije da reaguju efikasno i odlučno.
- Nevjerovatno je da se ovakve stvari dešavaju u Crnoj Gori, u trenutku kada bi država uskoro trebalo da zatvori pregovore sa Evropskom unijom - zaključuju stanari Bloka V.

Tag: dom-kulture-josip-markovic