U Crnoj Gori oslobođenoj od &nbsp;racionalnog vođenja politika na svim nivoima, jedino nas svakojaki skandali ne mogu iznenaditi. Od političkih, preko bezbjednosnih, pa sve do ekonomskih i kulturnih.
Šta drugo očekivati u zemlji u kojoj se demokratijom naziva podređivanje apsolutno svega partijskim ciljevima, raspodjeli političkog plijena i spoljnim agendama, čiji eksponenti sa svih strana nesmetano i slavodobitno mešetare lijepom nam državom.
U moru skandala, jedna izjava ne bi nam smjela proći ispod radara. Tek da poslije ne bude – nijesmo znali.
Radi se, naime, o reakciji predsjednika opštine Berane Đola Lutovca, nakon što je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč najavila da će skupovi te partije, između ostalog, početi u Beranama. Možda bi se izjava Lutovca i mogla progutati kao stav jednog lokalnog funkcionera, da nije riječ o prvom čovjeku grada, koji se, paralisan strahom od Crkve Srbije u Gornjem Zaostru zalud dodvoravao Metodiju Ostojiću i da ona, po automatizmu nije objavljena na zvaničnom X kanalu PES-a. Dakle, radi se o zvaničnom stavu partije. A budući da je tako, nameće se sasvim logično pitanje – da li je odgovor poslanici Vuković Kuč zaista napisao Lutovac, ili je to, pak, učinio neko drugi, a njegov potpis iskorišćen kao nekakvo žrtveno oruđe?
Kako god bilo, fenomen da se vladajuća partija definiše kao građanska, a državu u biti posmatra sasvim suprotno navedenoj definiciji, nezabilježen je u političkoj teoriji, a vjerovatno i u praksi. Još jedan udžbenički primjer idealan za studiju slučaja, koje više ne možemo ni pobrojati. Mada ih je PES, shodno svom potpunom nerazumijevanju političkih uloga i djelanja na vlasti iznjedrio ponajviše.
Dio citata koji se uči na prvoj godini političkih nauka glasi „Svaka vlast kvari“... PES se, izgleda i finalno pokvario.
Kad čitamo izjavu Lutovca, čujemo cvrkut ptičica koje pjevaju glasom Andrije Mandića. Jer kao što je Skupština Crne Gore samo u Mandićevom izvrnutom univerzumu narodna skupština, tako je i Crna Gora, u izvrnutom univerzumu PES-a država konstitutivnih naroda. Iako je Ustavom proklamovana kao građanska. Čak se radi o prvom ustavnom principu, pa i najneznaveniji ne bi morali gubiti previše vremena na čitanje.
PES papazjanija konačno je razotkrivena. Ako jedna partija nije jasno ideološki obojena, ne znači da njen dominantan dio nije zadojen retrogradnim ideologijama. To nam pokazuje i pomenuto saopštenje. U suprotnom, neko od zdravorazumskih glasova, koji se mogu izbrojati na prste jedne ruke, ogradio bi se od skaredne konstrukcije o Srbima kao konstitutivnom narodu i podjele na opštine sa manjinskim i većinskim stanovništvom.
Da je bilo više reakcija, optužili bi nas da smo izjavu istrgli iz konteksta, kao onomad, kad je takođe beranska funkcionerka i ljekarka povodom proslave Dana nezavisnosti napisala sasvim prostu i nadasve prijeteću rečenicu „krv prolivali“. Ni tada se nijesu ogradili. Počastili su nas političkom blamažom i neznanjem šta je uopšte kontekst.
U saopštenju Lutovca brkaju se narativi, i politički i naučno utemeljeni pojmovi. Najprije, srbofobija je narativ, koji, još od Garašaninovog projekta ima za cilj da Srbe prikaže kao većinski narod, diskriminisan od strane manjina. Politički fašizam je strategija koalicionih partnera PESa, na kojoj su očito, i formalno nakalemljeni.
Predstavljanje Srba kao konstitutivnog naroda u državi u kojoj takvi narodi ne postoje, potvrđuje nam jasan plan. Podjela opština po etničkom ključu postepeno se manifestuje kao zvaničan obrazac političkog djelovanja, koji, čak ni ne zavisi od statistike, već od ideoloških preferencija struktura na vlasti.
Nadalje, nemojmo se začuditi ako nam, kao dio ustavnih izmjena u paketu reformske agende pokušaju protivustavno nametnuti i koncept konstitutivnosti. Saopštenje PES-a upravo djeluje kao priprema terena za ono na šta odavno upozoravamo – pretvaranje građanske Crne Gore u državu naroda, a opština, ili pak djelova državne teritorije u entitete.
Dok premijer ne zna šta će sa sopstvenim imidžom, a kamoli sa Vladom, njegova partija čvrsto je prigrlila koncept etnofederalizacije. I nije čudno što je protivljenje bilo kakvom opozicionom otporu najizraženije baš u Beranama. Ne zaboravimo da tamo Danilo Romanov stražari nad statuom zločinca, a crkva Srbije pastvu podučava da se, umjesto svecu, mole bronzanom Pavlu. Romanov se, na jedvite jade bori s policijskim kordonima, ali Pavle ostaje na sigurnom. I nije isključeno da će prošetati još koji krug po Beranama, dok se tužilaštvo i sud kobajagi spore o njegovoj sudbini.
Partije koje birače mame populističkim mantrama, najštetnije su po državu i najsigurnije se osjećaju pod skutima nacifašističkih i četničkih drugara. No, kako se čini da PES kao jedini način za izlazak iz vrtloga koji vodi ka političkom nestanku vidi bacanje mamca DF biračima, jer su podršku suverenističkih mahom izgubili, odnosi unutar većine daleko su od bajnih. I koliko god PES svirao po DF i crkvenim notama, njihov gubitnički put je nezaustavljiv. No, ipak nam udice za prosrpske birače ne bi smjele prolaziti gotovo neopaženo.
Na kraju, nedostatak jasne strategije, opozicionog jedinstva, učešća građanskih aktivista, NVO sektora, akademske zajednice i nezavisnih intelektualaca obesmišljava svaki vid otpora. Ako znamo protiv kakvih opasnih politika i diletanata se borimo, imajmo i to na umu.
Dok ratne zločince čuvaju po crkvama, državne nagrade pod plaštom etničkih krilatica dobijaju najistaknutiji mrzitelji države, bezbjednosni sektor služi za partijske igrice, a vlast nabudženim brojkama bezuspješno prikriva finansijski kolaps, zajedništvo nam je nikad potrebnije. Bez toga, otpor je samo simboličke prirode, ali bez učinkovitog i praktičnog efekta.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Konstitutivnost sad

Branislav Jokić, šef Kluba odbornika DPS-a u SO Berane, reagovao je na nedavne postupke predsjednika Opštine Berane, Đoleta Lutovca, ističući da je njegov odnos prema poslanici Aleksandri Vuković-Kuč još jednom pokazao pravi karakter Lutovca.
- Reagovanjem prema poslanici, Lutovac je potvrdio da je klasični beskičmenjak. Ne samo da je ostao nijem pred razjarenim četničkim hordama u Gornjem Zaostru, već sada i potpisuje tuđa saopštenja koja, kako se čini, ni sam ne zna pravilno da pročita - navodi Jokić.
On ističe da je smiješno i žalosno kada Lutovac govori o građanskom karakteru društva i države, dok je, kako tvrdi, zarobljen u političkim okovima Andrije Mandića i Metodija Ostojića. Jokić podsjeća da je Lutovac jedva smio progovoriti dok se u Beranama podizao spomenik četničkom koljaču Pavlu Ðurišiću, jednom od najvećih zlotvora u istoriji Crne Gore.&nbsp;
- Njegovo ponašanje nas ne iznenađuje. Razumijemo da, kao bivši glasač DPS-a, mora da se dokaže svojim novim političkim mentorima i da bestidno pljuje po politici kojoj je godinama pripadao. Sa naše strane, zadovoljstvo je što Lutovac i njemu slični više nijesu dio naše partije i što su svojim postupcima pokazali pravo lice i beranskoj i crnogorskoj javnosti - poručuje Jokić.
On dodaje da će građani na narednim izborima, prema njegovim riječima, pokazati koliko je Lutovac politički propao, te da će njegova „sezonska politička pojava“ biti poslana u političku prošlost.&nbsp;
- Tada će mu biti jasno da oni bez stava i karaktera, neminovno bivaju progutani od velikosrpskog nacionalizma - zaključuje Jokić.

Jokić: Lutovac još jednom pokazao politički beskičmenjakluk, zadovoljstvo nam što više nije naš glasač

Srpstvo je preživjelo mnoga zla, a sada se sa najgorim bori, kazala je poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč na mreži Iks, reagujući na pređašnje saopštenje predsjednika Opštine Berane Đola Lutovca u kojem navodi da "srbofobija DPS-a prelazi u oblike političkog fašizma".
- Kvazibraniči srpstva, nemoćni da ga odbrane od velikosrpstva svojih političkih vlasnika, Andrije Mandića i i onih sljedbenika Pavla Đurišića, ne stide se da lažu i podmeću. I kad je od PES-a zvanog „što to bjehu politika, ideologija i stav“, mnogo je - istakla je Vuković-Kuč.&nbsp;
Prema njenim riječima, u Beranama će nići cvijet pobune i odbrane pristojne, građanske Crne Gore i svih njenih nacija i vjera.&nbsp;
- I onih Srba kojima su ovi politički i plaćeni velikosrbi nedorasli. A takvi Srbi su većina u odnosu na najamnike gazde Vučića - zaključila je Vuković-Kuč.&nbsp;

Vuković-Kuč: U Beranama će nići cvijet pobune i odbrane građanske Crne Gore svih njenih nacija i vjera

Izjava poslanice DPS-a Aleksandre Vuković-Kuč, da će njihova partija „početi skupove tamo gdje je država najugroženija – u Beranama, Pljevljima, Nikšiću, Herceg Novom i drugim gradovima“, još jednom potvrđuje nastavak politike te partije usmjerene ka targetiranju sredina sa većinskim srpskim stanovništvom, saopštio je predsjednik Opštine Berane i funkcioner PES-a Đole Lutovac.
Prema njegovim riječima, takva retorika predstavlja kontinuitet otvorene srbofobije DPS-a, koja sve više poprima obrise političkog fašizma.&nbsp;
- Jasno je da DPS nikada nije bio, niti jeste, građanska partija – uprkos višegodišnjem insistiranju da se tako predstavi. Podsjećam da su Srbi konstitutivan narod u Crnoj Gori – narod koji je neraskidivo vezan za ovu zemlju, koji je branio i gradio, i koji će je uvijek doživljavati kao svoj dom - poručuje Lutovac.
Berane je, kako dodaje, čvrsto u Crnoj Gori i nijedna izjava, niti pokušaj etiketiranja, ne može promijeniti činjenicu da je ovo grad slobodnih ljudi.&nbsp;
- Ako DPS zaista traži „mjesto gdje je Crna Gora najugroženija“, neka počnu od svojih partijskih prostorija – jer upravo se iz njih godinama urušavala, potkradala i ugrožavala Crna Gora - zaključuje Lutovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60.3502%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovic-kuc-skupovi-dps-a-u-gradovima-u-kojima-je-drzava-najugrozenija-beranama-pljevljima-niksicu-herceg-novom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lutovac: Srbofobija DPS-a prelazi u oblike političkog fašizma

Međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Miloš Đuričković, uputio je poruku podrške Đolu Lutovcu putem mreže X.
- Podrška za Đola Lutovca. Izdrži, brate u Hristu - napisao je Đuričković.
On je dodao da Lutovcu, kako je naveo, njegova podrška i nije potrebna „kad ima takvu podršku od kolega iz PES-a i premijera“.
- Zaslužuješ i da ambasade Kvinte stanu uz tebe. Tvoj će primjer učiti pjevača kako treba s besmrtnošću zborit. Hvala ti što sačuva mir! Hvala ti što sačuva evropski put! Vile će se kroz vjekove grabit da ti vijence dostojne sapletu - poručio je Đuričković.

Đuričković: Podrška za Đola Lutovca, izdrži brate u Hristu

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac saopštio je da je nakon saznanja o postavljanju spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro odmah reagovao, te da je po nalogu Ministarstva kulture i medija pokrenuta procedura uklanjanja.
Kako je naveo, rješenje o uklanjanju spomenika uručeno je Opštini i njemu lično, a sve službe su koordinisale rad zbog složenosti situacije i informacija da su na lokaciji prisutna lica povezana sa službama iz regiona. Na lice mjesta izašli su u noći između 7. i 8. avgusta, gdje su ih sačekali okupljeni građani.
- Razgovor je vođen u mirnoj atmosferi, bez tenzija. Zamolio sam sveštenike Milenka Ralevića i Miloša Mizića, kao i predstavnike bezbjednosnih službi, da pokušamo naći rješenje. Jasno sam istakao da živimo u sekularnoj državi, da se zakoni moraju poštovati i da njihovo sprovođenje ne može zavisiti od bilo čije riječi, pa ni od crkvenih poglavara - kazao je Lutovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-meni-drzava-uskracuje-osnovna-prava-lutovac-i-radevic-zele-progon-srpskog-naroda-i-crkve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodao je da je, nakon konsultacija sa kolegama iz Odjeljenja bezbjednosti Berane, procijenio da se građani neće povući dobrovoljno i da bi uklanjanje spomenika bilo moguće jedino uz upotrebu sile. Kako je kazao, to je odbacio kao opciju, ne želeći da se primijeni sila prema okupljenima ili njihovoj imovini. Građanima je saopštio da do narednog dana moraju osloboditi prilaz kako bi službe realizvoale rješenje, što su okupljeni prihvatili i sami uklonili spomenik.
- Najodgovorniji sam za ono što se te noći desilo - jer sam smirio tenzije, izbjegao primjenu sile, nova hapšenja i sukobe. Istina je potpuno suprotna tvrdnjama Mitropolita Metodija. Spreman sam to da potvrdim i na poligrafu i pred sudom - istakao je Lutovac dodajući da je posebno zahvalan svešteniku Milenku Raleviću „na konstruktivnom i smirujućem pristupu“.
On je kazao i da je nakon događaja kontaktirao porodicu uhapšenog Dobrašinovića iz moralnih razloga, želeći da iskaže brigu za njegovo zdravlje.
- Život i zdravlje svake osobe moraju biti zaštićeni. Zakoni se moraju poštovati, ali institucije su dužne da ih sprovode pravedno i nepristrasno - rekao je on.
Lutovac je odbacio i tvrdnje da je direktor jednog opštinskog preduzeća Ivan Radević imao bilo kakvu drugu ulogu osim što je, na njegov zahtjev, obezbijedio mašinu za izvršenje rješenja.
- Pojedinci pokušavaju da uklanjanje nelegalno podignutog spomenika iskoriste za politički obračun, a plasira se i neistinit narativ da se zbog toga Srbi hapse po Crnoj Gori. Jasno poručujem da nikoga ne hapsim - to nije moja nadležnost, niti motiv. Sačuvao sam narod i postupio po zakonu - naglasio je predsjednik Opštine Berane.

Lutovac: Neistinite tvrdnje Metodija, smirio sam tenzije i izbjegao primjenu sile, hapšenja i sukobe

Mitropolit SPC Metodije ističe kako je za dešavanja na imanju porodice Dobrašinović u Gornjem Zaostru, gdje je postavljan spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, najodgovorniji predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac, te da on i predsjednik OO SNP Berane Ivan Radević žele "progon srpskog naroda, istorije i crkve".
Zapravo, on Lutovca krivi za to što su nadležni, prve večeri nakon postavljanja tog obilježja, željeli da ga uklone.
Kaže kako je neistina da su novinari Pobjede i Vijesti, koji su tog dana bili napadnuti, bili nezaštićeni, te da nije tačno da je policija "samo posmatrala" incident.
Ističe i kako su prve večeri u Gornjem Zaostru dva puta pokušali da uklone spomenik.
- Pritisak na narod je bio strašan i neprimjeren. Gradonačelnik Berana umjesto da smiruje tenzije i upravlja krizom, umjesto da zaštiti svoje mještane bez obzira na nacionalnu, vjersku i političku pripadnost, on je u potpunosti konflikt proizveo i podgrijavao - dodaje on.&nbsp;
Kako kaže Metodije, njegov posao su te duge i mučne noći preuzeli parohijski sveštenici zauzevši se da umire situaciju koja je prijetila da eskalira, uvjerivši u dva navrata policijske snage da nema potrebe za nasilnim rušenjem i produbljivanjem nesloge i razdora.
- Nažalost, kako je noć odmicala sve je bivalo jasnije da je gradonačelnik Lutovac brutalno sprovodio planiran i namjeren posao, po svojoj pameti ili tuđem nalogu, na vama je da utvrdite, nasrćući na mještane sela i utjerujući im strah. Gradonačelnik je te noći i djelom i riječju potvrdio odsustvo dobre namjere prema srpskom narodu i srpskoj crkvi i na mirotvorna uvjeravanja sveštenstva da će mojim dolaskom spomenik biti uklonjen, a samim tim ispunjeni zahtjevi Tužilaštva, izazvao opštu sablazan i burnu reakciju prisutnog naroda javno sumnjičivši moju riječ i postupanje. Sjutrašnji događaji su ga demantovali, spomenik je bez rušenja uklonjen. Ali su posljedice njegovog nedjelanja i nedjela mještane odvele u pritvor na 30 dana - dodao je on.
Kaže kako su "Lutovac i koalicioni mu partner Radević na čelu policijskih snaga koji su potpuno promašili opis svoga radnog mjesta i u potpunosti izdali i iznevjerili narod koji ih je izabrao na te visoke pozicije, a sebe otpisali iz reda pristojnog svijeta".
Rekao je i kako mu Crna Gora uskraćuje osnovna prava "ne samo kao pravoslavnom episkopu, nego i kao čovjeku i građaninu".
- Konkretno, Ustavom Crne Gore je predviđeno da Crna Gora jemči i štiti prava i slobode. Postavljam pitanje kako je moguće da budem "izviđan" i pozivan drugi put u 30 dana da praktično po istoj stvari dajem izjavu policijskim službenicima, ako se jemči pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, zbog čega sam po drugi put pozvan i obavezan da se izjašnjavam o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima, iako je to suprotno Ustavu? Zbog čega se flagrantno ograničava moja sloboda ispoljavanja uvjerenja, ako svako ima pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način, i ako u Crnoj Gori nema cenzure i ako se to pravo može ograničiti samo izuzetno i na osnovu sudske odluke - pita on.

Metodije: Meni država uskraćuje osnovna prava, Lutovac i Radević žele progon srpskog naroda i crkve

Podizanje i otkrivanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, koji nije ništa drugo do spomenik fašizmu i zločinu, predstavlja posljednji alarm za lokalne i državne funkcionere da odlučno stanu na put istorijskom revizionizmu i spriječe dalje veličanje ratnih zločinaca – poručio je šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini opštine Berane, Branislav Jokić.
On je naglasio da reakcije na ovaj čin ne smiju ostati samo na verbalnom nivou.
– Potrebno je jasno utvrditi odgovornost svih nadležnih institucija i pojedinaca, i njihova smjena bi bila jedina poruka da Crna Gora ne toleriše anticivilizacijsko i protivzakonito djelovanje. Vrijeme je da država pokaže da se zakon primjenjuje jednako na sve – pa i na crkvena lica – i da sankcioniše veličanje ratnih zločinaca poput Pavla Đurišića, naveo je Jokić.
On je podsjetio i na dugogodišnji stav Demokratske partije socijalista prema Temeljnom ugovoru.
– Danas je, nadam se, i onima koji su to tada osporavali jasnije zašto je DPS bio protiv Temeljnog ugovora u kojem su objekti Crkve Srbije praktično izuzeti iz važećih crnogorskih zakona. Zahvaljujući tome, danas zločinac Đurišić „stoluje“ u jednom od crkvenih objekata, istakao je Jokić.
Posebnu odgovornost, prema njegovim riječima, snosi predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac.
– Ne treba da čudi ni to što Lutovac ćuti. Kao pulen Crkve Srbije, pristao je na ovakve trule kompromise zarad fotelja. Time je još jednom potvrdio da je svaki glas za PES – glas za Andriju Mandića. Lutovac mora da zna da će funkcije i privilegije proći, ali će na njegovom obrazu ostati ova fašistička mrlja koju vrijeme ne pere, poručio je Jokić.
On je zaključio da je Lutovac imao moralnu i političku obavezu da se javno ogradi od ovakvih postupanja svojih koalicionih partnera.
– Ako se već predstavlja kao funkcioner građanske i antifašističke države, morao je jasno da upozori koalicione partnere i izađe iz njihovog zagrljaja. U suprotnom, potvrđuje da dijeli njihovu poraženu četničku ideologiju. Ćutanje je njihova ideologija. No pasaran!, zaključio je Jokić.

Jokić: Lutovcu da bude jasno – funkcije prolaze, ali fašistička mrlja ostaje

Rukovodstvo beranske opštine sinoć je odustalo od realizacije odluke o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću, nezvanično saznaje Antena M.
Tačnost ove informacije nije bilo moguće zvanično potvrditi jer predsjednik opštine Đole Lutovac nije odgovorio na pozive i poruke Antene M.
Izvor Antene M tvrdi da čelni ljudi Berana očekuju da do 15 sati spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću uklone građani koji su ga postavili?
Vladika Crkve Srbije/SPC Metodije (Ostojić) agresivni glorifikator lika i djela Pavla Đurišića i četničkog pokreta služi liturgiju u Gornjem Zaostru, u blizini juče postavljenog spomenika jednom od, na ovom prostoru, najpoznatijih kolaboracionista sa okupatorima u Drugom svjetskom ratu.
Okupljeni građani, uglavnom obučeni u odjeću sa četničkim obilježjima poručuju da će oni, a ne policija, ukloniti spomenik.
Navodno, takva odluka opštinskog rukovodstva svojevrstan je politički kompromis unutar vladajuće koalicije u tom gradu, kako bi se spriječila teža kompromitacija pročetničkih stranaka u vlasti pred njenimk biračima.

Opština neće ukloniti spomenik Pavlu Đurišiću, očekuju da to urade građani?!

Predsjednik Opštine Berane, najoštrije je osudio postavljanje spomenika Pavlu Đurišiću koje je izvršeno na teritoriji tog grada, bez, kako navodi, prethodnog obavještenja nadležnih institucija i mimo zakonskih procedura.&nbsp;
Kako je kazao Lutovac, ovakvo postupanje predstavlja grubo kršenje propisa koji jasno definišu da se spomen-obilježja mogu podizati isključivo u skladu sa Programom koji donosi skupština opštine, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa državne uprave zaduženog za poslove kulture.
- Pored toga što se radi o nezakonitom aktu, riječ je i o djelu za koje su propisane krivične sankcije — uključujući i kaznu zatvora — za svakoga ko organizuje ili izvrši postavljanje spomen-obilježja bez odobrenja. Zato očekujem hitnu reakciju nadležnih državnih organa, kako bi se ovaj nezakonito postavljen spomenik uklonio u najkraćem mogućem roku - ističe Lutovac.&nbsp;
Važno je, dodaje, naglasiti da ovaj čin ne predstavlja samo flagrantno kršenje zakona, već i pokušaj dodatne polarizacije našeg ionako podijeljenog društva.&nbsp;
- Berane je grad koji pripada svim svojim građanima, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili ideološku pripadnost. Naša je obaveza da čuvamo društveni mir, poštujemo zakone i njegujemo istorijsku istinu - naveo je Lutovac.&nbsp;
U tom duhu, poručuje da će lokalna uprava ostati dosljedna principima vladavine prava i međusobnog poštovanja svih građana.

Lutovac: Najoštrije osuđujem postavljanje spomenika Pavlu Đurišiću, očekujem hitnu reakciju nadležnih organa

Vlada Crne Gore, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), započela je realizaciju projekta „Unapređenje strateškog planiranja i izvještavanja kroz unapređenje informacionog sistema“, koji ima za cilj jačanje institucionalne koordinacije i digitalizaciju procesa planiranja i praćenja javnih politika.
Projekat će omogućiti modernizaciju i unapređenje Informacionog sistema za praćenje i izvještavanje (ISPI), čime će se pojednostaviti procesi strateškog planiranja, povećati transparentnost rada institucija i ubrzati realizacija državnih obaveza. Ovaj model predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za efikasno upravljanje nacionalnim razvojnim programima, kao i inicijativama koje će biti realizovane nakon pristupanja Evropskoj uniji.
Povodom početka projekta održan je radni sastanak u Generalnom sekretarijatu Vlade, kojem su prisustvovali zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vučić Popović i v.d. rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj Ranko Andrijašević, kao i predstavnici UNDP-a: zamjenica stalne predstavnice UN Silke Hollander, lider tima za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i projektna analitičarka za javnu upravu Maja Marković.
Na sastanku su dogovoreni početni koraci koji uključuju analizu postojećeg pravnog okvira, unapređenje propisa i definisanje procedura za uspostavljanje sistema koordinacije donatorske podrške i javnih politika. Time će biti obezbijeđen pravno obavezujući osnov za funkcionisanje nacionalnih institucija u ovoj oblasti.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku Generalnom sekretarijatu Vlade u cilju efikasnije implementacije aktivnosti, kvalitetne komunikacije sa međunarodnim partnerima i praktične primjene novih rješenja u radu javne uprave.
Zaključeno je da projekat otvara jasnu perspektivu unapređenja državnih kapaciteta, posebno u segmentu koordinacije razvojnih procesa. Realizacija ovih aktivnosti stvoriće i potrebne uslove za buduću ulogu Crne Gore u pružanju razvojne pomoći kao članice Evropske unije.

Vlada i UNDP pokreću digitalni sistem za efikasniju koordinaciju politika i donatorske podrške

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva koju je izjavilo na odluku sutkinje za istrage tog suda Suzane Mugoše koja je u neđelju veče odredila kućni pritvor bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižiću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću i policijskom funkcioneru Aleksandru Boškoviću – potvrđeno je Portalu ETV u Višem sudu.
Sutkinja Mugoša nije prihvatila prijedlog Tužilaštva da policajce pošalje u spuški pritvor.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak ujutro, zbog sumnje, da su navodno bili članovi grupe koju je, prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Dan kasnije uhapšen je i Bošković zbog navodnog falsifikovanja isprave.
Žižić je bio jedan od ključnih svjedoka u istrazi koji je demontirao navode optužnice koja je podignuta protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Žižić je u toj istrazi naveo da od momenta kada su Veljko Belivuk i Marko Miljković ušli u Crnu Goru bili pod stalnim nadzorom. On je predočio i konkretne dokaze da je tokom njihovog boravka bio u stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Srbije. O tome postoji i zvanična korespondencija.
Kategorično jed negirao navode tužioca i u prilog svojim tvrdnjama naveo konkretne premete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz kriminalnih klanova.
Kneževićevo hapšenje uslijedilo je pet dana prije zakazanog ročišta u Višem sudu u Podgorici na kojem je bilo planirano iznošenje njegove odbrane na optužbe tužioca Jovana Vukotića da je zloupotrijebio službeni položaj.
Prema informacijama portala ETV, Tužilaštvu je sporan dopis Uprave policije od avgusta 2021. godine kada su odgovorili na pitanje SDT da je zabrana ulaska Belivuku i Miljkoviću ukinuta na osnovu odluke menadžemnat Uprave policije.
Knežević je objasnio da su dopis sačinile kolege iz nadležnog sektora, nakon čega ga je on, kao pomoćnik direktora policije, ovjerio faksimilom i proslijedio. Sa skidanjem zabrane, Knežević je naveo,da nema nikakve veze jer je u to vrijeme bio rukovodilac Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja narkotika.
Bošković je potvrdio odbranu Kneževića i ispričao kako je sačinio dopis – njegovi navodi su potvrđeni i na poligrafu. On je takođe bio svjedok u istrazi koju je Tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića.

Odbijena žalba SDT-a: Žižić, Knežević i Bošković ostaju u kućnom pritvoru

Povodom Međunarodnog dana volontera, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) uputila je čestitke svim mladim ljudima koji svojim vremenom, znanjem i energijom doprinose razvoju zajednice, ističući da je volontiranje jedna od najznačajnijih pokretačkih snaga solidarnosti i društvene odgovornosti.
Iz MOACG podsjećaju da je Međunarodni dan volontera ustanovljen kako bi se naglasila ključna uloga volontera u unapređenju društva i pružila podrška svima koji nesebično rade za opšte dobro.
- Svaki sat uložen u volontiranje doprinos je boljoj i inkluzivnijoj zajednici, jačanju povjerenja među ljudima i stvaranju prostora u kojem se mladi osjećaju važnim i vidljivim - &nbsp;poručuju iz organizacije.
Ovaj dan, kako ističu, posvećen je mladima koji vjeruju da promjena počinje od njih – onima koji pokreću inicijative, pomažu drugima i svojim primjerom pokazuju šta znači biti aktivan i odgovoran član društva.
- Čestitamo svim volonterima, a posebno mladima MOACG – naš praznik je i vaša zasluga!
Iz MOACG pozivaju sve mlade zainteresovane za volontiranje da im se pridruže:
- Postanite dio Mreže za omladinski aktivizam i budite glas nove generacije koja mijenja društvo na bolje.

MOACG: Mladi su pokretači promjena u zajednici

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: dole-lutovac