Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.&nbsp;
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 dolara, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.&nbsp;
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.&nbsp;
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD - &nbsp;kazao je analitičar u firmi Capital.com, Kyle Rodda.
Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.&nbsp;
No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada dolara &nbsp;po unci.

Dolar pao zbog grenlandske situacije

Dolar je ove sedmice oslabio prema korpi valuta, najviše prema japanskom jenu, pa je na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto.
&nbsp;Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,7 odsto na 98,05 bodova.
&nbsp;Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,5 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1770 USD.
&nbsp;Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 0,8 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 156,55 jena (JPY), prenosi Hina.
&nbsp;Pad dolara prema jenu posljedica je prijetnji japanskih vlasti da će intervenisati na tržištu kako bi se zaustavilo slabljenje jena.
&nbsp;Naime, premda je japanska centralna banka nedavno povećala kamatne stope na najviši nivo u 30 godina i poručila da je naredne godine zbog visoke inflacije moguće dalje povećanje kamata, jen je bio pod pritiskom zbog najave izuzetno podsticajne fiskalne politike.
&nbsp;Kako bi podstakla rast privrede, Vlada premijerke Sanae Takaichi predložila je rekordnu budžetsku potrošnju u narednoj fiskalnoj godini, uz ograničavanje daljeg zaduživanja.
&nbsp;To je na tržištu izazvalo zabrinutost zbog previše ekspanzivne fiskalne politike, pa su jedino prijetnje intervencijom mogle zaustaviti pad jena.
&nbsp;S druge strane, dolar se našao pod pritiskom u odnosu na euro i još neke važne valute, jer se na tržištu procjenjuje da će američka centralna banka naredne godine još u dva navrata smanjiti kamatne stope.
&nbsp;A kako su evropska i neke druge centralne banke pri kraju ciklusa smanjenja kamata, tako će se smanjiti razlika između kamata u SAD-u i tim zemljama.
&nbsp;Kako su u ovoj godini Federalne rezerve (Fed) smanjile kamate u tri navrata za po 0,25 procentnih poena, dolar je već mjesecima pod pritiskom. Tim više što ulagače već duže vrijeme zabrinjava neizvjesna carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.
&nbsp;Zbog toga je od početka godine dolarov indeks pao više od devet odsto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2003.

Dolar na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto

Vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta ove sedmice je na svjetskim je tržištima znatno pala, jer ulagači vjeruju da će američka centralna banka u decembru dodatno smanjiti ključne kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je ove sedmice 0,7 odsto na 99,47 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,7 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1595 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,15 odsto na 156,15 JPY.
Nakon snažnog rasta prethodne sedmice, pri čemu je dostigao najviši nivo u pet i po mjeseci, dolarov indeks je ove sedmice znatno pao. To je posljedica uvjerenja ulagača da će Fed u decembru dodatno smanjiti kamatne stope 0,25 procentnih bodova, kao što je učinio u septembru i oktobru.
Još nedavno šanse da će Fed to učiniti iznosile su samo oko 40 odsto, ali ove sedmice su porasle na 85 odsto.
Naime, ove sedmice objavljeni podaci ukazuju na usporavanje rasta američke privrede, pa su neki čelnici Feda poručili da su spremni dodatno da smanje kamate, jer je rizik od slabljenja tržišta rada veći od rizika od inflacije.
Kurs eura ojačao je u odnosu na dolar, jer će se, ako Fed smanji kamate, smanjiti razlika između kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni.
Dolar je oslabio i prema jenu, jer ulagači ne žele da riskiraju, s obzirom na to da su nakon nedavnog jačanja dolara japanske vlasti zaprijetile intervencijom ako se nastave velike oscilacije kursa i spekulacije usmjerene na slabljenje japanske valute.
Pad kursa dolara prema jenu s najvišeg nivoa u deset mjeseci posljedica je procjena da bi japanska centralna banka mogla povećati kamatne stope jer inflacija u Japanu raste.

Dolar pao u odnosu na korpu valuta

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je porasla, najviše prema jenu jer se očekuje da će vlada premijerke Sanae Takaiči voditi vrlo podsticajnu fiskalnu politiku.
&nbsp;Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,4 odsto, na 98,93 boda. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,3 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1625 USD, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Američka valuta je ojačala i u odnosu na japansku, i to 1,5 odsto, pa je cijena dolara skočila na 152,85 jena (JPY). Slabljenje jena traje od utorka, kada je japanski parlament podržao novu čelnicu Liberalno-demokratske stranke, za prvu premijerku u istoriji te zemlje, Sanae Takaiči. Takaiči je najavila vrlo podsticajnu fiskalnu politiku, a vjeruje se i da će pokušati uticati na centralnu banku da ne zaoštrava monetarnu politiku, uprkos visokoj inflaciji.
&nbsp;Sve to pozitivno utiče na tržište dionica, pa je prošle sedmice japanski Nikkei indeks dostigao rekordan nivo, ali to negativno utiče na japansku valutu. Podršku dolaru pružile su i vijesti o popuštanju trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine. Bijela kuća saopštila je da će se naredne sedmice predsjednik SAD-a Donald Tramp tokom turneje po Aziji sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom. To je podstaklo nadu ulagača u popuštanje trgovinskih tenzija, pa je popustio i pritisak na dolar.
&nbsp;Međutim, u petak je američka valuta izgubila dio prethodnih dobitaka, nakon što je objavljeno da su potrošačke cijene u SAD-u u septembru porasle 0,3 odsto na mjesečnom, a tri odsto na godišnjem nivou. Premda je to nešto veća inflacija nego mjesec prije, manja je nego što su analitičari očekivali.

Dolar ojačao prema korpi valuta

Dolar je prema korpi valuta ove sedmice blago pao, što je posljedica trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine, kao i očekivanja da će američke Federalne rezerve (Fed) nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,3 odsto na 98,54 boda.&nbsp;
Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,3 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1655 dolara, prenosi Hrportfolio.
Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 0,4 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 150,6 jena (JPY).&nbsp;
Dolar je pod pritiskom od kada je prije prije desetak dana predsjednik SAD-a, Donald Trump, zaprijetio uvođenjem 100-procentnih carina Kini od 1. novembra, kao i drugim mjerama, nakon što je Kina ograničila izvoz rijetkih zemnih minerala.
Kina je najavila protivmjere ako Trump provede svoje najave, no posljednjih dana Trump ublažuje retoriku.
Dolar je oslabio i zbog naznaka problema u američkim regionalnim bankama.
Uz to, očekuje se da će, nakon reza u septembru, američka centralna banka do kraja godine još u dva navrata smanjiti kamatne stope za po 0,25 procentnih poena, jer američko tržište rada nije baš u najboljoj formi.&nbsp;
Na taj način smanjiće se razlika između kamata u SAD-u i eurozoni, s obzirom na to da je u proteklih godinu Evropska centralna banka (ECB) kamate smanjila oštrije nego Fed.
Euro se stabilizovao i zbog djelimičnog popuštanja političke krize u Francuskoj, nakon nedavne neočekivane ostavke Vlade.

Dolar u blagom padu

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je pala zbog prekida rada državnih službi i očekivanja da će američka centralna banka. Federalne rezerve (Fed) nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,5 odsto, na 97,71 bod.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti skliznuo 0,3 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,174 USD, prenosi Hina.
Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 1,4 odsto, pa je cijena dolara pala na 147,45 jena (JPY).
Nakon dvije sedmice rasta, dolar je prošle sedmice oslabio jer su savezne službe privremeno zatvorene, s obzirom na to da republikanci i demokrate u Kongresu ne uspijevaju postići dogovor o daljem finansiranju tih službi.
- Prekid rada saveznih službi produbio je zabrinutosti u vezi sa privredom. Kako nema makroekonomskih izvještaja, mi smo slijepi, ne znamo što se događa u privredi. Potraje li ovaj prekid rada duže, ulagači će biti sve zabrinutiji u vezi uticaja toga na privredu - objasnio je valutni strateg u firmi TD Securities, Jayati Bharadway.&nbsp;
Dolar je pod pritiskom i zbog toga što se očekuje da će američka centralna banka nastaviti smanjivati ključne kamatne stope.
Naime, svi posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, što je i glavni razlog nedavnog smanjenja kamata Feda za 0,25 postotnih bodova.
Ulagači očekuju da će centralna banka do kraja godine još u dva navrata, u oktobru i decembru, dodatno smanjiti kamate za po 0,25 postotnih bodova.
U javnim istupima neki čelnici Feda podržavaju tu tezu, a neki poručuju da ne bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata jer se inflacija i dalje kreće znatno iznad ciljanih nivoa od oko dva odsto.

Dolar oslabio

Dolar je ove sedmice, druge zaredom, porastao prema korpi valuta, jer se čini da američka centralna banka neće žuriti s daljim smanjenjem kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je 0,55 odsto na 98,18 bodova.
&nbsp;Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,35 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1705 dolara, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Američka valuta ojačala je i u odnosu na japansku, 1,05 odsto, pa je cijena dolara dostigla 149,5 jena (JPY).&nbsp;
Jačanje dolara drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se dobrim ekonomskim podacima koji sugerišu da Federalne rezerve (Fed) ne treba da žure sa smanjenjem kamata.
Ove sedmice je saopšteno da je američka ekonomija u drugom tromjesečju porasla 3,8 odsto na godišnjem nivou, brže nego što je pokazivala prva procjena.&nbsp;
Osim toga, broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je za 14 hiljada, na 218 hiljada, niže nego što su analitičari očekivali.
Snažan rast privrede i relativno stabilno tržište rada, navode na zaključak da američka centralna banka ne bi trebalo da žuri s daljim smanjenjem kamatnih stopa.
&nbsp;Fed je prije desetak dana smanjio kamate za 0,25 procentnih poena zbog slabosti tržišta rada, a ulagači su se nadali da će banka žurno nastaviti sa smanjenjem cijene novca do kraja godine.
&nbsp;No, posljednji ekonomski podaci to dovode u pitanje.

Dolar ojačao drugu sedmicu zaredom

Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice je blago pala, drugu sedmicu zaredom, jer je sve sigurnije da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) naredne sedmice smanjiti kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,1 odsto, na 97,61 bod.
Pritom je kurs eura ojačao 0,15 odsto, na 1,1735 USD, prenosi Hina.
Međutim, američka valuta je ojačala u odnosu na japansku, 0,15 odsto, pa je cijena dolara dosegnula 147,65 jena (JPY).
Dolar je pod pritiskom već sedmicama jer svi posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, pa se očekuje da će na sjednici naredne sedmice američka centralna banka smanjiti kamatne stope 0,25 postotnih bodova.
Nakon što su nedavni podaci pokazali da je u avgustu broj zaposlenih porastao znatno manje nego što su analitičari očekivali, prošle sedmice je objavljeno da je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima u prethodnoj sedmici porastao više nego što se očekivalo, na 263 hiljade, najviši nivo u gotovo četiri godine.
Zbog slabosti tržišta rada, ulagači su uvjereni da će čelnici Feda na sjednici naredne sedmice smanjiti kamatne stope 0,25 postotnih bodova.
Neki analitičari procjenjivali su da bi Fed mogao kamate srezati i oštrije, 0,5 postotnih bodova.
Međutim, te su špekulacije splasnule jer su novi podaci pokazali da su u avgustu potrošačke cijene porasle 0,4 odsto na mjesečnom nivou, više nego što se očekivalo.
Na godišnjem nivou inflacija je dostigla 2,9 odsto, najviši nivo od januara, pa se čini da su carine, koje je nedavno uveo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp, podržale rast inflacije.
Temeljna stopa inflacije, iz koje su isključene cijene hrane i energije, dostigla je u avgustu 3,1 odsto.
A rast inflacije ne ostavlja centralnoj banci puno prostora za smanjenje kamatnih stopa, a obzirom na njen ciljani nivo inflacije od oko dva odsto.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

&nbsp;Vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i prošle sedmice, treće zaredom, jer su ojačala očekivanja da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) smanjiti ključne kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,1 odsto, na 97,73 boda. Pritom je kurs eura ojačao 0,15 odsto, na 1,1715 USD.
Američka valuta oslabila je 0,15 odsto i u odnosu na japansku, pa je cijena dolara skliznula na 146,95 jena (JPY).
Gotovo cijele sedmice dolarov indeks kretao se iznad nivoa od 98 bodova, dok su ulagači čekali govor predsjednika Feda Jeromea Powella na tradicionalnom godišnjem skupu centralnih bankara u američkom gradiću Jackson Holeu, prenosi SEEbiz.
Najvažnije pitanje na tržištima bilo je hoće li Powell signalizirati smanjenje kamata ili će ponoviti ono što poručuje već duže vrijeme – da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata dok se ne vidi kako je povećanje carina na uvoz u SAD uticalo na inflaciju.
Posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, što predstavlja glavni razlog za smanjenje kamata. S druge strane, posljednji podaci pokazuju i da je inflacija i dalje povišena, što ne ostavlja puno prostora za takav potez Feda. I, konačno, u petak je Powell kazao da su sada rizici u privredi uravnoteženi i da se bliži vrijeme za prilagođavanje monetarne politike.
To je na tržištu protumačeno kao signal da će Fed na sjednici 17. septembra smanjiti kamate 0,25 postotnih bodova, pa je vrijednost dolara prema korpi valuta u petak potonula gotovo jedan odsto i tako zabilježila pad treću sedmicu zaredom.

Pad vrijednosti dolara

U Kotoru će tokom predstojećeg vikenda biti održane humanitarna karnevalska tombola i tradicionalni Zimski kotorski karneval, uz prateći muzički program i privremene izmjene režima saobraćaja.
Program počinje u subotu, 21. februara, kada će od 10:30 sati gradom prodefilovati Mažoretke „Fešta“ i Gradska muzika. Nakon defilea, u bašti kafane „Dojmi“ u 11 sati biće organizovana humanitarna karnevalska tombola, a u prodaji će biti i humorističko-satirični list „Karampana“.
Tradicionalni Zimski kotorski karneval biće održan u nedjelju, 22. februara, sa početkom u 14 sati. Formiranje karnevalske povorke planirano je na donjem putu u Dobroti, od otvorenog bazena do marketa „Aroma“. Zbog toga će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj od 12 do 15 sati, a građani su pozvani da uklone parkirana vozila najkasnije do 11:30 sati. Na dan karnevala neće biti dozvoljeno parkiranje motora na Rivi.
Glavna saobraćajnica od otvorenog bazena do marketa „Idea“ na kružnom toku biće zatvorena od 13:30 do 15:30 sati, dok će lokalni put od kružnog toka kod Glavne pošte do Hemijske čistione „Limili“ biti zatvoren od 14:30 do 15:30 sati.
Suđenje i spaljivanje karnevalske figure biće održano na Maceu. Građani se mole da uklone vozila na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion“ (u dužini od oko 100 metara) u periodu od 21. februara od 17 sati do 22. februara do 17 sati, kako bi se izbjegla eventualna oštećenja. Takođe, plovila u blizini mjesta spaljivanja moraju biti uklonjena najkasnije do nedjelje do 10 sati.
Nakon spaljivanja karnevala, program će biti nastavljen na glavnom gradskom trgu, gdje su planirani dodjela pehara i koncerti The Grupe i Bruna Račkog.
Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.&nbsp;

Za vikend humanitarna tombola i Zimski kotorski karneval

Upravni odbor Zajednice opština Crne Gore na sjednici zakazanoj za sjutra razmatraće izvještaj o radu ove asocijacije za 2025. godinu u kojoj je program rada &nbsp;premašen za 49 odsto, što je za najvažniji rezultat imalo višemilionske uštede za budžete opstina kroz prilagođavanje zakona i preko 20 miliona eura podrške Zajednice kroz EU i druge projekte i sopstvena sredstva.
Kako se navodi u saopštenju, u izvještaju koji podnosi generalna sekretarka Mišela Manojlović, navodi se da je umjesto planiranih 108, realizovana čak 161 aktivnost, a prethodna godina vidi se kao godina početka decentralizacije i rekordne podrške opštinama.
- Čak 80 zakona, strategija i planova na državnom nivou usvojeno je uz učešće Zajednice. U 38 nacrta i predloga sugestije Zajednice su potpuno ili djelimično prihvaćene, a na pet zakona &nbsp;dostavljani su &nbsp;i amandmani poslanicima državnog parlamenta i uglavnom usvojeni - dodaje se.&nbsp;
Finansijski efekti normativnih aktivnosti Zajednice, kako se navodi, ogledaju se u stvaranju pravnog okvira za višemilionske uštede i prilive u budžete opština, a u toku je i obezbjeđenje novog lokalnog prihoda – naknada za državne puteve koji prolaze kroz naseljena mjesta.
- Od normativnih aktivnosti mogu se izdvojiti amandmani Zajednice na Zakon o porezu na nepokretnosti kojima je spriječeno proglašenje neustavnim više odredbi tog zakona, a samim tim i milionski troškovi postupka zbog izmjena pravosnažnih poreskih rješenja, zatim zakonsko &nbsp;regulisanje &nbsp;reprograma poreskih dugova opština kojim će se ostvariti &nbsp;uštede kroz mogućnost otpisa kamata, a tu je i vraćanje ranije oduzetnih &nbsp;lokalnih nadležnosti Zakonom o planiranju prostora, Zakonom o izgradnji objekata, Zakonom o legalizaciji objekata koji će ubrzati razvoj i finansijski ojačati opštine. Spriječeno je i umanjenje lokalnih prihoda &nbsp;iz Egalizacionog fonda od 2,5 miliona eura &nbsp;kroz Zakon o sportu, kao i umanjenje koncesionih naknada za luke i aerodrome od 30-50% kroz Zakon o finansiranju lokalne samouprave. &nbsp;Na inicijativu Zajednice i uz podršku Ministarstva finansija, umanjena je nova advokatska tarifa za žalbe zbog ćutanja uprave u postupcima &nbsp;slobodnog pristupa informacijama &nbsp;sa 700 eura na 80, čime će se &nbsp;zaustaviti &nbsp;milionski odlivi iz opštinskih budžeta - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kroz projektne aktivnosti Zajednice vezano za EU i druge fondove i sopstvenim sredstvima namjenjenim za finansiranje tehničke dokumentacije za lokalne razvojne projekte pružena je direktna podrška opštinama &nbsp;u ukupnoj vrijednosti od preko 20 miliona eura.
- Zajednica je u 2025. godini imala i intenzivnu međunarodnu i regionalnu saradnju. Delegacija post-monitoring misije Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope posjetila je Zajednicu &nbsp;u decembru prošle godine radi kontrole primjene Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i kontrole postupanja po preporukama Savjeta Evrope iz Izvještaja od 2024. godine koje se odnose na dalju decentralizaciju CG i jačanje fiskalne i institucionalne autonomije opština. Delegacija Zajednice u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope učestvovala na 48. i 49. sjednici u Strazburu na teme demokratskih standarda, izbora na lokalnom nivou, nasilja nad ženama u politici, transparentnosti i digitalizacije. Zajednički savjetodavni odbor između Komiteta regiona EU i Crne Gore održao je dvije redovne sjednice, od kojih je jedna u Briselu bila posvećena konceptu Crne Gore kao ekološke države, dok je druga na Žabljaku stavila fokus na jačanje podrške opštinama kroz Plan rasta - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Zajednica je u protekloj godini, kako se dodaje, objavila tri priručnika na teme uloge opština u procesu evropskih integracija, dostupnih EU fondova za opštine i implementacije EU projekata, kao i brošuru o inveticionim potencijalima opština – u saradnji sa Ministarstvom dijaspore. Time je, ističu, dat doprinos povećanju apsorpcionih kapaciteta opština za povlačenje EU i drugih fondova i podsticaj investitora da ulažu u lokalne zajednice.
- U organizaciji Zajednice u 2025. godini održano je 48 obuka iz različitih oblasti kroz koje je prošlo 955 polaznika iz opština, a realizovane su i tri međunarodne studijske posjete za 15 lokalnih funkcionera. Uručene su i nagrade za najbolje prakse opštinama Budva, Pljevlja, Tivat i Šavnik koje se dalje razmjenjuju sa drugim opštinama. Konačno, Zajednica je u protekloj godini sprovodila Program podrške mladima bez roditeljskog staranja, u okviru kojega je uspjela da doprinese olakšavanju prvih koraka za više mladih štićenika Doma “Mladost” u Bijeloj &nbsp;u procesu osamostaljenja. Takođe se borila za povećanje neznatnih mjesečnih socijalnih davanja ovoj ciljnoj grupi i njihovo prioritiziranje u obezbjeđenju smještaja, zaposlenja ili stipendija za dalje školovanje. Poruka sekretarke Mišele Manojlović je da u narednom period Zajednica može postići još više, uz jedinstvene akcije i lobiranje svojih organa - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Izvještaj o radu ZOCG za 2025: Ostvarene višemilionske uštede za budžete opština uz direktnu podršku od preko 20 miliona eura

Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da ne likuje nad hapšenjem bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, ali i da cijeni da se ovo desilo sada jer je bivša tužiteljka, odbjegla Lidija Mitrović poslala pismo u kojem je upoznala javnost da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović njoj izdavao naredbe kako da postupi u slučaju Olivere Injac - te da se sada se pojavljuje pristup „uvođenja ravnoteže“.
- Oni koji se privode i pripadaju DPS-u, oni su unaprijed krivi i osuđeni. Međutim, desio se slučaj Bratić - zašto baš sada? Po mom sudu, zato što je bivša tužiteljka Lidija Mitrović poslala pismo u kojem je upoznala javnost da je Vladimir Novović njoj izdavao naredbe kako da postupi u slučaju Olivere Injac. I sada se naravno pojavljuje pristup uvođenja ravnoteže - 'dajte da uhapsimo nekog drugog, sa druge strane, da se napravi ravnoteža, kako bi se poslala poruka da nijesmo selektivni - poručio je on gostujući na Anteni M, a prenio je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/zivkovic-ne-likujem-nad-hapsenjem-bratic-kad-je-hapsena-perovic-vlast-nije-ovako-reagovala-iako-je-i-ona-zena-i-samohrana-majka">Portal Analitika.</a>
Istakao je da su se svi iz vlasti oglasili povodom hapšenja Bratić.
- Svi su rekli kako to stavljanje lisica na ruke nije opravdano. Ali kada je hapšena Jelena Perović, u lajv uključenju na javnom servisu, nijesmo imali takvu reakciju vlasti. Sve i da je Perović kriva, a vjerujem da će naći način da nije, došli smo do paradoksa da tada niko nije vodio računa o dostojanstvu žene i samohrane majke. Tada niko nije rekao kako je to hapšenje pretjerano. A danas su se oglasili svi iz vlasti - pri čemu ne govore šta joj se stavlja na teret - naveo je Živković.
Poručio je da ne likuje nad hapšenjem Vesne Bratić.
- Valjda postoji neko čojsko ponašanje u ovoj državi da treba voditi računa da je to žena, bez obzira na to kakav je bio njen stav o ovoj državi. Ni najmanje ne likujem nad hapšenjem Bratić. Ako je to postao primjer borbe protiv kriminala, da nekome stavite lisice na ruke i pozovete novinare da to snime, tako što ćete nekome oduzeti pravo na dostojanstven život, onda neka se neko zapita šta radi sa pozicije moći - istakao je on.
Ne može se, smatra on, na isti način tretirati neko ko je bio ministar i neko ko je osumnjičen za teški kriminal.
- Kada su hapšeni neki bivši funkcioneri DPS-a, ljudi iz vlasti su likovali, proslavljali su to - naglasio je.
<h2>SDT će postajati jedan od ključnih političkih aktera kako se izbori budu bližili</h2>
Kazao je da će u predizbornom periodu SDT biti jedan od ključnih političkih aktera.
- Nemojte imati dilemu. Ova i 2027. godina će biti ispunjena tim aktivnostima - kad vlast šalje poruku 'pripremite se svi', to je poruka sile i autoriteta. SDT treba da tempira vrijeme hapšenja određenih funkcionera - naveo je Živković.
Govorio je i o tome što pojedini predstavnici Brisela, govoreći o integracijama iskazuju bojazan i povodom scenarija "trojanskog konja".
- Oni vrlo dobro znaju kakvo je stanje na terenu, iako su spremni da zažmure, svjesni da ističe vrijeme i da je Crnu Goru potrebno primiti pod okrilje EU. Jer, EU nas želi, zbog onoga što se desilo u Ukrajini, a ne zbog toga napredujemo li mi ili ne. Dakle geopolitika je opredijelila da širom otvori prozor - šta god da se desi u Crnoj Gori, ona bi napredovala na evropskom putu - istakao je Živković.
<h2>U Briselu znaju da u većini ima onih koji su daleko od vrijednosti EU</h2>
DPS je, &nbsp;dodaje on, zajedno sa partnerima otvorila evropsku perspektivu Crnoj Gori.
- To se mora ponavljati, jer će ovi koji su sada vlast još malo da nas ubjeđuju da su oni donijeli nezavisnost Crnoj Gori, a nijesu - kazao je Živković.
Ocijenio je da u aktuelnoj većini ima partija koje nijesu na fonu evropskih vrijednosti, te da zato evropski zvaničnici šalju poruke o "trojanskom konju".
- Kada govorimo o NSD - oni su daleko od vrijednosti EU. Vjerujem da oni dobro čuju poruke sa važnih briselskih adresa. PES je u koaliciji sa Andrijom Mandićem i ne razmišlja da je raskine. Dok god je tako, i oni pokazuju da ne shvataju te poruke iz Brisela - poručio je Živković.

Živković: Ne likujem nad hapšenjem Bratić, kad je hapšena Perović - vlast nije ovako reagovala, iako je i ona žena i samohrana majka

Državna revizorska institucija (DRI) objavila je Izvještaj o realizaciji preporuka datih u Izvještaju o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Pokreta za promjene za 2021. godinu. Izvještaj je dostupan na zvaničnoj internet stranici DRI – www.dri.co.me.
DRI je izvršila kontrolu realizacije preporuka iz prethodnog revizorskog izvještaja, pri čemu je provjerena implementacija 15 preporuka koje su zahtijevale dalje praćenje.
Nadležni Kolegijum DRI, u sastavu članica Senata Vesna Mihailović, rukovoditeljka Kolegijuma, i član Senata dr Milan Dabović, zaključio je da je Pokret za promjene, u periodu od usvajanja Izvještaja o reviziji 12. oktobra 2022. godine do sprovođenja treće terenske kontrole 10. decembra 2025. godine, od ukupno 24 izdate preporuke realizovao 13.
Prema navodima DRI, tri preporuke su djelimično realizovane, šest nije realizovano, dok za dvije preporuke nije utvrđen status.
Kolegijum je zaključio da je za 11 preporuka, koje zahtijevaju dalje praćenje, potrebno izvršiti dodatnu kontrolu kod subjekta revizije i o tome izvijestiti najkasnije do 31. decembra 2026. godine.
Predmetni izvještaj biće dostavljen Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore, na upoznavanje.

Tag: dolar