Ekspertkinja za stratešku komunikaciju Jelena Pavićević ocijenila je da u najvećem broju crnogorskih institucija ne postoje osnovni dokumenti koji se odnose na organizacionu kulturu, etiku i komunikaciju, zbog čega kvalitet rada često zavisi od načina na koji rukovodioci vode ustanove.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Pavićević je kazala da su pravila komunikacije i jasni standardi ponašanja neophodni kako bi se zaposleni zaštitili od nepravde i kako bi se unaprijedili međuljudski odnosi.
- Nedostaje nam jedna utegnutost, nedostaju nam pravila, dokumenta, vezana za komunikaciju, gdje će se znati kako zaposleni u institucijama komuniciraju, osloboditi zaposlene nepravde i eliminisati uvođenjem pravila neke loše međuljudske odnose - istakla je Pavićević.
Prema njenim riječima, komunikacija predstavlja najslabiju kariku u radu crnogorskih institucija, ali problemi, kako navodi, nijesu posljedica nedostatka kadra ili infrastrukture.
Dodala je da je naročito loša interna komunikacija, i to iz više razloga, a prije svega zbog neravnomjerne raspodjele posla i preopterećenosti jednog dijela zaposlenih.
- To su ljudi koji su često na lažnim bolovanjima, ili svojim profilom, svojim znanjem i iskustvom ne odgovaraju poziciji koju pokrivaju, tako da se tu dešava jedna nepravda u opterećenosti poslom. Dešava se činjenica da vam stručnost nije preporuka, nego to bila neka partijska preporuka, pa samim tim ljudi gube motivaciju, jer oni koji su stručni ne mogu da napreduju i ne mogu da dolaze do izražaja - rekla je Pavićević.
Ona je ukazala i na izražen nedostatak organizacione kulture i etike, ističući da se u praksi često dešava da organizaciona kultura ili nekultura zavisi isključivo od načina na koji neko rukovodi institucijom i da li pribjegava improvizaciji.
Pavićević je podsjetila i da su velike tragedije na Cetinju razotkrile slabosti u komunikaciji institucija u kriznim situacijama.
- Tragedija na Cetinju je imala svoje indikatore i mi se sad svi možemo usuditi da to kažemo. Nije to bila samo odgovornost u datom momentu Ministarstva unutrašnjih poslova, tu su mnogi društveni subjekti trebali da uzmu učešća i prije nego što se ta tragedija desila da bi alarmirali i na ubice i na posljedice koje su mogle desiti. To često zna da bude donošenje loših vijesti, to često zna da se tumači kao nešto što jeste prejudiciranje, ali vrijeme je da kao društvo sazrenemo i shvatimo da treba da smo spremni na krizu. Krizna komunikacija je u toj situaciji apsolutno izostala - zaključila je Pavićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Pavićević: Dokumenti o organizacionoj kulturi i etici ne postoje u većini crnogorskih institucija

Direktor preduzeća “Vodovod i kanalizacija Podgorica” Aleksandar Nišavić kazao je da zemljište na kojem se planira izgradnja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pripada industrijskoj zoni KAP-a, kao i da se zbog svoje kontaminiranosti to zemljište ne može koristiti za bilo koju drugu namjenu osim za industrijsku.
On je istakao da izvođač radova radi na pripremi dokumentacije, ali i predočio građanima da će se realizacijom ovog projekta riješiti komunalni problemi i poboljšati zdravlje i ljudi i okoline.
- Zemljište na kojem se planira postrojene za prečišćavanje otpadnih voda se nalazi u industrijskoj zoni KAPa- Podgorice i ne pripada dijelu naselja ni Botun, ni Dajbabe, već pripada industrijskoj zoni - kazao je Nišavić, gostujući u Dnevniku na RTV Podgorica.
Naveo je da zemljište, zbog kontaminacije, nije moguće koristiti za bilo koju drugu svrhu osim za industriju.
- Radili smo ospežna istraživanja samog zemljišta i njenog kvaliteta i ono ne može da se koristi ni za koju drugu upotrebu osim za industriju, nakon određenog procesa remilijacije - ističe Nišavić.
Nišavić je kazao da izvođač radova priprema dokumentaciju za prijavu gradnje.
- Neophodna je polisa osiguranja i sve ostalo što ide uz potrebnu dokumentaciju za prijavu gradnje. Nakon toga, nadležnom građevinskom inspketoru bićemo u mogućnosti da predamo cjelokupnu dokumentaciju zajedno sa nedavno dobijenom građevinskom dozvolom, čime se stiču uslovu za početak radova - istakao je on.
On je istakao da se radi o kontaminiranoj zoni i po prvi put nakon desetina godina, na inicijativu Glavnog grada, neko radi nešto povodom ovog problema.
- Građani Botuna i Zete po prvi put dobijaju nekoga ko kontkretno želi da riješi ovaj problem i ko želi da se bavi ovim problema. Nema razloga da iko bude protiv ovog projekta i da ga na bilo koji način sabotira, jer u slučaju da se projekat ne realizuje, doći ćemo u situaciju da moramo da vratimo sva sredstva kreditnoj instituciji i da obeštetimo izvođača, tako da sva ona sredstva koja su planirana za rješavanje ovog i ostalih pitanja, moraće da budu usmjerena na obeštećenje izvođača i kredita i mislim da nema nijedan razlog da ne dođe do početka ovog projekta upravo zbog mještana Botuna, Zete i Podgorice - kazao je Nišavić.
Nišavić smatra da se građanima Botuna i Omerbožovića, koji protestuju zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i peta sanitarna kada u Tuzima – manipuliše.
- U pitanju su projekti koji rješavaju najvažnije komunalne probleme, kako u samoj deponiji, tako i za odvođenje komunalnih otpadnih voda. Ovim projektima se rješavaju problemi Podgorice, Tuzi, Zete i dobrog dijela Crne Gore, tako da nema razloga i ne bi smjela politika da se miješa u sve ovo. Pozivam građane da budu na strani rješavanja svojih najvažniji komunalnih problema koji opterećuju sve nas toliko godina unazad, a da spašavanje određenih političkih grupacija i pojedinaca bude po strani, jer ovo nisu pitanja u koja treba da uplivava politika, već da budemo na strani svog zdravlja, porodice i da rješavamo probleme koji su ključni za adekvatno zdravlje – tretman otpadnih voda i adekvatno skladištenje otpada koji svi proizvodimo - kazao je Nišavić.
Govoreći o šatoru koji su građani postavili, Nišavić je kazao da se on nalazi na jednoj od katastarskih parcela koje čine urbanističku parcelu na kojoj je predviđena izgradnja postrojenja.
Na tvrdnje Botunjana da je u posljednja dva dana, uprkos izmirivanju računa, gašena voda, Nišavić je kazao da to nije tačno.
- Naplata potraživanja se odnosi na cjelokupnu opštinu. Vodovod Podgorica i dalje snadbijeva Zetu. Svi stanovnici opštine Zeta se snadbijevaju sa vodoizvorišta koja se nalaze na teritoriji Podgorice. To radimo uredno i kvalitetno, jednako kao i prema svakom građaninu, jednako tako se moramo ophoditi i kada su obaveze tih građana u pitanju i iz tog razloga, u prethodnih nekoliko dana, vršene su mjere naplate potraživanja, kako od građana Podgorice, tako i od građana Zete. Konačno imamo situaciju u kojoj su svi potrošači jednaki, tako da su i ti potrošači sankcionisani, odnosno prema njima su preduzete mjere kao prema svim onima koji ne izmiruju svoje obaveze - istakao je Nišavić.
<h2>"Trudimo se da riješi problem zamućenosti Mareze"</h2>
O zamućenosti Mareze zbog obilnih kiša, Nišavić je kazao da se Vodovod trudi da riješi problem.
- Čišćenje kanala koji, odnosno dio kanala koji je u nadležnosti Vodovoda i Glavnog grada je odrađen. Ići ćemo dalje. Očistićemo sve kanale kako bi voda brže opticala i mutnoća što brže prolazila. Svjedoci smo da je u prethodnih sedam dana pala tolika količina kiše da u nekoliko gradova u Crnoj Gori imamo situaciju da voda nije za piće. U pitanju su velike jedinice zamućenosti. Kod nas imamo sreću da je samo vodoizvorište Mareza ugroženo sa mutnoćom i to u manjim jedinicama. Gledamo da riješimo taj problem na najbrži i najbolji mogući način - zaključio je Nišavić.

610x380

500x500

1084x550

Nišavić: Zemljište za postrojenje u industrijskoj zoni Podgorice, priprema se dokumentacija za početak izgradnje

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije vodila dosije u odnosu na vlasnika i glavnog i odgovornosnog urednika Dana Duška Jovanovića i ne posjeduju dokumentaciju za njegovo ubistvo, navedeno je u dopisu dostavljenom Anketnom odboru koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce.
Dopis, koji potpisuje direktor ANB-a Ivica Janović, je na početku današnje sjednice pročitao predsjedavajući Odbora Andrija Nikolić.
Informacije povodom slučaja ubistva Duška Jovanovića i drugih detalja u posjedu ANB zatražio je poslanik Demokrata Momčilo Leković.
- ANB je odgovorio da na osnovu raspoloživog dokumentacionog fonda, koji obuhvata i period bivše službe džavne bezbjednosti nije vodio dosije u odnosu na vlasnika i glavnog i odgovornosnog urednika Dana Duška Jovanovića i da ne posjeduju dokumentaciju za ubistvo koje se desilo 27. maja 2004. - pročitao je Nikolić odgovor Janovića.
T.K.

Janović: ANB nije vodio dosije, niti ima dokumentaciju za ubistvo Duška Jovanovića

Uprava carina saopštila je da su brodski materijali za plovila u dolasku i odlasku iz Luke Bar i njihova prateća dokumentacija izuzeti u pet navrata od Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), i to 575 brodskih manifesta u periodu 2019-2022. godine.
Iz Uprave carina to su saopštili povodom javnih istupa izvršne direktorice Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanje Ćalović Marković u kojima su iznešene tvrdnje da joj nisu dostavljeni podaci o ulasku i izlasku robe iz Luke Bar. Tvrde da bi dostavljanje i objavljivanje dokumenata bilo kršenje zakona, jer je sva dokumentacija u SPO.
- Radi tačnog informisanja javnosti i očuvanja transparentnosti rada Uprave carina i sprečavanja pogrešnih tumačenja i interpretacija u javnosti, u odnosu na dokumentaciju koja je u posjedu ovog organa, saopštavamo da bi dostavljanje i objavljivanje dokumenata o plovilima u dolasku i odlasku iz Luke Bar bilo kršenje Zakona o carinskoj službi. Shodno članu 101 stav 4 Zakona o carinskoj službi, pojedinačni podaci o fizičkim i pravnim licima sadržani u carinskim deklaracijama, kao i podaci potrebni za utvrđivanje i provjeru carinske vrijednosti robe, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju carinski poslovi i odredbama zakona kojim se uređuje zvanična statistika i sistem zvanične statistike, smatraju se službenom tajnom i ne smiju se od strane carinskog organa dalje saopštavati bez izričite saglasnosti lica ili ovlašćenih organa koji su ih dali - navedeno je u saopštenju Uprave carina.
Ističu da Uprava carina nijedan podatak ne može dostavljati bez prethodne saglasnosti pravnih i fizičkih lica čija roba ulazi i izlazi iz Luke Bar.
- Navedeni carinski propis je usaglašen sa evropskim zakonodavstvom i carinski organ ne može javno objavljivati podatke koje pribavlja u vršenju svojih nadležnosti što je potvrđeno od strane Evropske komisije - dodaje se u saopštenju.
Uprava carina saopštava da su brodski manifesti za plovila u dolasku i odlasku iz „Luke Bar“ i njihova prateća dokumentacija izuzeti u pet navrata od Specijalnog policijskog odjeljenja, i to 575 brodskih manifesta u periodu 2019-2022. godine.
- Shodno zakonskim ovlašćenjima, jedini koji je u posjedu navedene dokumentacija je Specijalno policijsko odjeljenje, koje postupa u skladu sa istom. Uprava carina ostaje posvećena zakonitom i transparentnom radu u okviru svojih nadležnosti - zaključuje se u saopštenju.

Uprava carina: Sva dokumentacija o ulasku i izlasku robe iz Luke Bar je u SPO

Američka vlada objavila je oko 10.000 stranica dokumentacije vezane za ubistvo sentatora Roberta F. Kenedija 1968. godine, čime je u skladu sa naređenjem predsjednika Donalda Trampa nastavljeno objavljivanje dokumenta držanih pod oznakom tajnosti.
Direktorka Nacionalne obaveštajne službe Talsi Gabard rekla je da će objavljivanje dokumenata vezano za ubistvo Roberta Kenedija „uprijeti dugo čekano svjetlo na istinu“.
- Gotovo 60 godina poslije tragičnog atentata na senatora Roberta F. Kenedija američki narod će prvi put imati mogućnost da preispita istragu savezne vlade zahvaljujući vođstvu predsjednika Trampa - napisala je Gabard.
Američka Uprava za nacionalnu arhivu i dokumentaciju objavila je oko 229 fajlova sa tim stranicama na svom vebsajtu.
Pedsjednik SAD Donald Tramp je u januaru potpisao izvršnu naredbu o skidanju oznake tajnosti nad preostalim saveznim dokumentima vezanim za ubistva predsjednika Džona F. Kendija, senatora Roberta F. Kenedija i Martina Lutera Kinga Mlađeg.
Američka vlada počela je sredinom marta da objavljuje preostale povjerljive dokumenate o ubistvu predsjednika Džona F. Kenedija, 1963. godine u Dalasu.

SAD objavila oko 10.000 strana dokumenata o ubistvu Roberta Kenedija

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je 26. januara da je u nedjelju na svom sajtu objavilo preostalu dokumentaciju u okviru postupka koji vodi za pad nadstrešnice sa novosadske Željezničke stanice 1. novembra, kada je poginulo 15 osoba, a dvije su teško povrijeđene.
- Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je, zaključno sa 26. januarom 2025. godine, postavljanjem dokumenta pod nazivom "Preostala dokumentacija 3. dio", stavilo na uvid cjelokupnu dokumentaciju sa kojom raspolože, kao i informacije prikupljene tokom predistražnog i istražnog postupka vođenog pred Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, kao i druge dokaze kojima se potkrepljuje opravdana sumnja da su optužena lica izvršila krivična djela koja im se stavljaju na teret - navodi se u saopštenju.
Tužilaštvo navodi da je dokumentacija objavljena iz opravdanog interesa javnosti, te da je "izuzeta medicinska dokumentacija koja uključuje fotografije, snimke i zapisnike koji se tiču preminulih i povrijeđenih".
Nakon pritiska javnosti i zahtjeva studenata u blokadi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je polovinom decembra 2024. najavio objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice.
Dio dokumentacije sukcesivno je objavljivan na sajtu Vlade Srbije, nakon čega su studenti u blokadi i predstavnici stručne javnosti u više navrata ukazali da ona nije kompletna.
Dio dokumentacije je nakon toga, krajem decembra, objavljen na sajtu Vlade, kao i na sajtu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu.
Međutim, i nakon toga su studenti u blokadi i predstavnici struke nastavili da insistiraju na tome da u objavljenim spisima nedostaje ključna dokumentacija neophodna za utvrđivanje krivične odgovornosti lica koja su rukovodila rekonstrukcijom Željezničke stanice i bila na njoj angažovana.
Oni su u saopštenju ukazali da cilj njihovog zahtjeva nije samo da se dokumentacija učini dostupnom javnosti, već da se podstakne tužilaštvo da je u okviru svog sistema funkcionisanja pregleda, a da nakon toga preduzme zakonom predviđene korake.
U padu betonske nadstrešnice na rekonstruisanoj Željezničkoj stanici poginulo je 15, a teško povrijeđeno dvije osobe.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom pada nadstrešnice u tom gradu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.

Tužilaštvo u Novom Sadu objavilo "preostalu dokumentaciju" o padu nadstrešnice

Premijer Srbije Miloš Vučević najavio je danas da će vrlo brzo na sajtu Vlade Srbije biti objavljena dodatna dokumentacija sa kojom se raspolaže u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu.
Vučević je podsjetio da je na sajtu dostupno oko 600 linkova prema dokumentaciji sa nekoliko hiljada stranica, a da su poslije saopštenja Građevisnkog fakulteta razgovarali sa predsjednikom Republike o tome da treba da budu objavljeni dodatni dokumenti.
- Vrlo brzo ćemo ono s čime Vlada, Ministarstvo građevinarstva i Infrastrukture željeznica raspolažu objaviti na sajtu vlade - rekao je Vučević za Tanjug.
Vučević je dodao da ništa nije sakriveno niti uništeno.
- Nema šta da se krije. Kako je rekao predsjednik juče, tako će biti urađeno u vrlo kratkom vremenu - rekao je Vučević.

Vučević: Uskoro objavljivanje dodatne dokumentacije o padu nadstrešnice

Vlada Srbije saopštila je na današnjoj sjednici odluku da Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u naredna 24 sata "učini javno dostupnim dokumentaciju koja se tiču mogućeg izvršenja krivičnog djela uslijed obrušavanja nadstrešnice na staničnoj zgradi u Novom Sadu, dana 1. novembra 2024. godine".
U padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu je poginulo 15 ljudi, dok se dvoje teško ranjenih, više od mjesec dana kasnije, i dalje bori za život. Stanica je svečano otvorena u julu nakon trogodišnje rekonstrukcije.
U saopštenju od 12. decembra se dodaje da je Vlada na istoj sjednici donijela odluku da se iznos sredstava za materijalne troškove visokoškolskih ustanova utvrđen Zakonom o budžetu Srbije za 2025. godinu uveća za 20 odsto u odnosu na iznos sredstava utvrđen Zakonom o budžetu Arbije za 2024. godinu.
Odluka Vlade dolazi manje od 24 sata nakon što je predsednik Srbije 11. decembra u obraćanju medijima u zgradi Predsjedništva u Beogradu najavio ove poteze.
Dok se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obraćao medijima, ispred zgrade Predsjedništva protestovao je jedan broj studenata koji blokira fakultete insistirajući na ispunjenju zahtjeva, među kojima su objavljivanje cjelokupne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu i veća izdvajanja za materijalne troškove visokoškolskih ustanova.
Blokade visokoškolskih ustanova traju od kraja novembra nakon napada na studente tokom protesta zbog nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Više od 40 fakulteta i viših škola u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Subotici se priključilo blokadama.
Predstavnici vlasti osuđuju blokade i proteste.

Vlada Srbije donijela odluku da se objavi dokumentacija u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu

Vlada Crne Gore je 1. juna 2023. godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću.
Državna revizorska institucija je prilikom revizije ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.
U obrazloženju Vlade je bilo navedeno da je novac dodijeljen jer Crkva Svetog Vasilija u Nikšiću ujedno ima i status kulturnog dobra pod državnom zaštitom.
- Ulaganje je krajnje neophodno, radi očuvanja ovog izuzetnog dobra naše kulturne baštine i ujedno moralna obaveza... - navodi se u odluci kojom se zadužuje Ministarstvo finansija da uplati novac na račun Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve.
Moralna obaveza Vlade da očuva kulturnu baštinu ovom odlukom nije definisala i obavezu Eparhije da izvještava o tome kako se novac troši, niti je Vlada poštovala svoju obavezu da sagleda svu neophodnu dokumentaciju, kako je navedeno u izvještaju DRI.
U konačnom izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji Prijedloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu piše da je Ministarstvo pravde tek 1. 7. 2024. godine dostavilo na uvid dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostali iznos (od 160.000) utrošiti u narednom periodu.
- Navedene isplate nijesu izvršene u skladu sa tačkom 3 Pravilnika o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju DRI.
Revizori ističu da isplata nije izvršena u skladu sa pravilnikom i uputstvom o radu državnog trezora kojim je definisano ovjeravanje i odobravanje plaćanja od strane potrošačkih jedinica.
- Vlada i resorna ministarstva su dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju.
U situacijama kada nije obezbijeđena propratna dokumentacija, u prijedlogu zaključka treba navesti okvirni iznos za koji se traži saglasnost, a isplatu izvršiti nakon što resorno ministarstvo potvrdi Ministarstvu finansija opravdanost isplate na bazi relevantne dokumentacije, preporučili su iz DRI.
<h2>Procvat od 2017. godine</h2>
Eparhija Budimljansko nikšićka je, prema podacima portala Moj novac Instituta Alternativa, od 31. januara 2011. godine do danas dobila gotovo dva miliona eura iz budžeta, preciznije 1.992.206,52 eura.
Od tog novca je 936.000 opisano kao „ostali transferi institucijama“, 360.000 je iz Ministarstva pravde po odlukama Vlade. Pod stavkom transferi političkim partijama i udruženjima iz budžeta je Eparhija za to vrijeme dobila 236.195.83, pod „ostalo“ se vodi 148.897,97 eura. Transferi institucijama kulture i sporta iznose 99.000, za stručno osposobljavanje invalidnih lica 81.124,65, a za javni rad 31.920 eura. Iz budžeta je od 2011. godine ovoj Eparhiji pod stavkom subvencije poslodavcima za zapošljavanje lica sa invaliditetom uplaćeno 29.806,97, a transferi ostalim institucijama, po odlukama vlade 24.344,82...
Navedene su i subvencije za prozvodnju, transferi političkim partijama, strankama i udruženjima, subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, odluke komisije za budžet pomoć pravnim licima, ostale usluge, vodovodi, konsultantske usluge.
Na grafikonu sajta Moj novac primjetno je da je Eparhija najviše novca dobila 2023. godine - 458.395,03 eura.
Rast iznosa koji ta Eparhija dobija iz budžeta počinje od 2017. godine kada je za njene potrebe izdvojeno 109.946,48 eura, a naredne 2018. godine 261.876,45. Oko 312. 000 je dobila 2019. godine, a 2020. je uslijedio značajan pad – svega 74.222 eura.
Već naredne 2021. godine Vlada je bila izdašnija pa je ovom ogranku SPC namijenila 303.577 eura. Trend je nastavljen i 2022, kada je iz budžeta Eparhiji dato nešto preko 253.000.
Ovu godinu završava primanjima iz budžeta sa 84.000 eura koliko je trenutno prikazano na portalu Instituta Alternativa Moj novac.
To su znatno veći izdaci države za Srpsku pravoslavnu crkvu, u odnosu na prethodne godine, koje prati portal. Od 2011. godine do 2017, iznosi su bili znatno skromniji.
Tako je Eparhija 2011. godine primila nešto preko 26.000 eura, 2012. je dobila iz budžeta svega 9.442 eura, a naredne 2013. godine 13.278. Država je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj za 2014. godinu izdvojila 24,920, naredne 2015. godine je dobila 28,962. Tokom 2016. godine joj je dato 30.910 eura.
<h2>Neregulisano finansiranje</h2>
U godini 2023, kada je dato 200.000 eura Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, Vlada je dala i 900.000 eura za srednju vjersku školu „Sveti Sava“, i 800.000 eura za Medresu „Mehmed Fatih“. Vjerske škole se finansiraju od 2019. godine, a nakon nalaza DRI da su novac dobijale nezakonito, Centar za građansko obrazovanje je podnio krivičnu prijavu, pa se sada time bavi i Specijalno državno tužilaštvo.
DRI je nedavno u izvještaju o finansiranju vjerskih zajednica navela podatak da je od 2019. do 2023. godine iz budžeta Crne Gore, po više osnova, uplaćeno 8,75 miliona eura na račune svih vjerskih zajednica i to: za finansiranje vjerskih zajednica 1,97 miliona eura, za finansiranje srednjih vjerskih škola 4,9 miliona eura i po drugim osnovama 1,87 miliona eura.
Predmetna sredstva su uplaćena na račune sedamnaest vjerskih zajednica koje su upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica i dvije srednje vjerske škole.
DRI je tada utvrdila da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore.
- Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti. Finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno je na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju - saopštio je DRI.
Na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, finansirane su vjerske zajednice u periodu 2019-2023, u ukupnom iznosu od 1,97 miliona eura.
U periodu 2021-2023, vjerske organizacije su finansirane iz budžeta Crne Gore na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao se na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja.
Kolegijum DRI je, saglasno sprovedenoj reviziji i utvrđenom činjeničnom stanju, izradio preporuke tako da je Ministarstvu pravde preporučeno da inicira donošenje normativnog okvira kojim će se regulisati finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, a posebno u dijelu propisivanja kriterijuma za odobravanje i procjenu potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja sredstava, kao i način praćenja i izvještavanja o namjenskoj upotrebi javnih sredstava za finansiranje vjerskih zajednica.
 
&nbsp;

Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura, bez dokumentacije i obaveze da pravda trošenje

Protiv N.C. (66) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao investitor u Plužinama od 2020. do 2023. godine izgradio tri objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
To je saopšteno iz Uprave policije.
Prijavu protiv njega su podnijeli službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić i Stanice policije Plužine - u saradnji sa Urbanističko-građevinskom inspekcijom.

Krivična prijava osumnjičenom da je u Plužinama izgradio tri objekta bez prijave i dokumentacije

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: dokumentacija