Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je dvije vanredne sjednice za ponedjeljak, 2. februar 2026. godine, na kojima će se razmatrati 49 tačaka iz različitih oblasti.
Na Prvoj vanrednoj sjednici Skupštine u 2026. godini, na dnevnom redu će se, pored ostalog, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o državnom tužilaštvu...
Pred poslanicima će biti i Prijedlog zakona o potvrdivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost...
Na Drugoj vanrednoj sjednici Skupštine poslanici će raspravljati o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Prijedlogu zakona o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o socijalnom stanovanju, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o željeznici...
Takođe, na dnevnom redu će biti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, Prijedlog zakona o ljekovima, Prijedlog zakona o dopuni zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju...
Vanredne sjednice sazvane su na zahtjev Vlade Crne Gore.
Sjednice su zakazane za 11 i 12 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vanredna zasijedanja 2. februara, na dnevnom redu 49 tačaka

Skupština Crne Gore zasijedaće i danas, a pred poslanicima će, pored ostalog, biti Prijedlog za imenovanje direktora Uprave policije, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Prijedlog zakona o posebnim mjerama za zaštitu životne sredine u opštini Pljevlja...
Radni dan će započeti sedmom sjednicom Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, a na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o energetici i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o efikasnom korišćenju energije. 
Nakon završene rasprave, uslijediće nastavak Prve sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja na kojoj će poslanici voditi raspravu o Prijedlogu zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije. 
Potom će poslanici nastaviti sedmu sjednicu na kojoj će rasrpavljati o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o radu, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Prijedlog zakona o posebnim mjerama za zaštitu životne sredine u opštini Pljevlja i Prijedlogu za imenovanje direktora Uprave policije. 
Početak sjednice zakazan je za 11 sati.

Danas dvije sjednice Skupštine: Na dnevnom redu i prijedlog za imenovanje direktora policije, mjere za Pljevlja, izmjene Zakona o PIO...

Predstavnici vladajuće većine nijesu glasali za to da Skupština raspravlja o Prijedlogu izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru koji je Demokratska partija socijalista (DPS) pripremila sa ciljem da se medicinskim sestrama i tehničarima uvećaju plate za oko 25 odsto - saopštili su iz poslaničkog kluba te partije.
Ovim prijedlogom tražili su da se plate medicinskim sestrama i tehničarima sa srednjom stručnom spremom sa 616 eura povećaju na 765 eura. Predviđeno je, kako su dodali, i povećanje i za ostale grupe, zavisno od stepena obrazovanja.
- Međutim, parlamentarna većina onemogućila je čak i da se raspravlja o konkretnom zakonskom rješenju, koje je pisano sa jednim jedinim motivom - da se unaprijedi položaj srednjeg medicinskog kadra koji na svojim leđima nosi najveći teret u zdravstvenom sistemu Crne Gore. I ovim činjenjem su, između ostalog, potvrdili da samo deklarativno vrednuju rad medicinskih sestara i tehničara, te da se njihove diskusije o tome koliko su oni važni za sistem zdravstva, svode na praznu politikantsku priču - ocijenili su poslanici DPS-a.
Jasno je, decidni su u DPS-u, da su ovaj predlog odbili isključivo iz razloga što isti dolazi od Kluba poslanika Demokratske partije socijalista.
- A očigledno je da pokušavaju da uberu jeftine političke poen na bazi priče o tome kako će plate povećavati kroz Granski kolektivni ugovor, iako će se istovremeno ukinuti stimulacije, tako da sve dođe na isto - istakli su oni.
Dodaju i da je jasno svima da je ekonomska politika vladajućeg PES-a zasnovana na trikovima kojima osporavaju da srednji medicinski kadar zaslužuje veće plate.
- Poručujemo da ne odustajemo od inicijative da srednji medicinski kadar dobije što mu pripada, te informišemo javnost da ćemo ponovo predati naš prijedlog u skupštinsku proceduru - zaključili su u saopštenju.

DPS: Vlast nije glasala da u dnevni red uđe prijedlog da se medicinskim sestrama i tehničarima povećaju plate

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je prvu sjednicu Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini za srijedu, 12. mart.&nbsp;
Sjednica će biti održana u zgradi Skupštine Prijestonice Cetinje, a početak je planiran u 13 sati.
Mandić je za prvu sjednicu predložio dnevni red sa 11 tačaka, među kojima su ponovno odlučivanje o Zakonu o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Prijedlog zakona o energetici, Prijedlog zakona o osiguranju, Prijedlog zakona o izmjenama i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dopunama Zakona o patentima, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o primjeni člana 65 Konvencije o priznavanju evropskih patenata.
Takođe, na dnevnom redu bi trebalo da budu i Izvještaj o radu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost za 2023. godinu, &nbsp;Finansijski izvještaj sa Izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2023. godinu, Godišnji izvještaj o radu Komisije za tržište kapitala i stanju na tržištu kapitala za 2023. godinu i Izvještaj ovlašćenog revizora o finansijskom poslovanju Komisije za tržište kapitala za 2023. godinu.
Takođe, Mandić je predložio i da se raspravlja o Izvještaju o finansijskom poslovanju i Izvještaju o radu Agencije za elektronske medije za 2023. godinu, te Prijedlozima finansijskih planova &nbsp;sa planovima rada za 2025. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to: Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Komisije za tržište kapitala i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Posljednja tačka su Izbori, imenovanja i razrješenja.
&nbsp;

Prva redovna sjednica Skupštine u srijedu na Cetinju

Vlada Crne Gore još nije raspravljala o prijedlogu ministra javne uprave Maraša Dukaja da se sjutra održi dio sjednice na čijem dnevnom redu bi bio izbor predsjednika Skupštine Opštine Budva, saznaje Portal ETV.
Neki mediji su objavili da je Vlada odbila ovaj prijedlog Maraša, ali prema našim informacijama, ova tačka uopšte nije bila ni kandidovana za raspravu na jučerašnjoj telefonskoj sjednici.
Nakon što su 10. januara verifikovani mandati odbornicima, pristalice saveza „Za budućnost Budve“ i Demokrate-PES ušli su u prostorije Skupštine Opštine Budva, zauzeli odborničke klupe navodeći da neće dozvoliti održavanje današnje sjednice na kojoj bi trebalo da se konstituiše vlast. Prije toga su, održavanje sjednice na kojoj je Petar Odžić iz Evropskog saveza trebalo da bude izabran za predsjednika lokalnog parlamenta, odbornici saveza „Za budućnost Budve“, Demokratske Crne Gore i PES već blokirali uz navode da je na djelu gruba zloupotreba procedure.
Tada je potpredsjednik Opštine Budva i nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović poručio da je n<a href="https://etv.me/politika/pristalice-zbb-demokrata-i-pes-u-sali-so-budva-neizvjestan-nastavak-sjednice">asilan upad u salu Skupštine Opštine Budva</a> organizovao NSD Budva koji ima punu logistiku Demokratske Crne Gore koja upravlja resorom Uprave policije i MUP. S druge strane, lider liste Za budućnost Budve Mladen Mikijelj je rekao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika opštine Budva.
Rok za izbor predsjednika SO Budva ističe 12. februara.

Anja Ivanović

Vlada još nije raspravljala o prijedlogu Dukaja da se sjutra nastavi sjednica i bira predsjednik SO Budva

Odbornici Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Žabljak tražli su zakazivanje sjednice SO zbog pitanja od hitne važnosti.&nbsp;
- Još 19. 08. 2024. podnijet je akt kojem nije udovoljeno, a 08. 10. 2024. godine zatražili smo da se u dnevni red redovne sjednice uvrste i tačke koje smo predložili i to: Informacija o stanju u NP “Durmitor”; Informacija o investicionim radovima u ovoj godini sa naglaskom na investicije u centru grada; Informacije o divljoj gradnji; Izmjene cjenovnika vezano za povoljnosti lokalnog stanovništva za usluge Parking servisa. Nažalost, nijedan od ovih predloga nije uvršten u dnevni red sjednice - navedeno je u saopštenju DPS-a Žabljak.
Iako se ova pitanja nijesu našla na dnevnom redu naredne sjednice, odbornici DPS-a će kroz odbornička pitanja, diskusije i slobodan pristupa informacijama tražiti odgovor na postavljena i egzistencionalna pitanja stanovnika opštine Žabljak.
- Pored pitanja koja su tražena da se uvrste u dnevni red sjednice tražićemo odgovore i za: prekoračenje radova u Centru grada od preko 100 dana što je ozbiljno ugrozilo funkcionisanje tokom čitave ljetnje turističke sezone. Kvalitet ugrađenog asfalta u centru grada, koji nezadovoljava tehničke normative i koji se ugrađivao bez nadzornog organa. Prve kiše su već pokazale loš kvalitet izvedenih radova. Zahtijevamo stručnu analizu izvedenih radova u centru Žabljaka, kako bi se utvrdili propusti i osiguralo da se ovakve greške ne ponove u budućnosti. Nepostavljanje informativne table o izvođaču radova što je suprotno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata. Problemi sa snadbijevanjem ogrijevnim drvetom za mještane poddurmitorskih sela, kako u zonama kojima gazduje Nacionalni park „Durmitor“ tako i u nadležnosti Uprave za šume - napomenuli su iz te partije.
Zbog važnosti ovih tema, odbornici DPS-a Žabljak zahtijevaju prisustvo medija na narednoj sjednici Skupštine opštine, kako bi građani Žabljaka i šira javnost bili upoznati sa problemima koji su tiču grada.

DPS Žabljak: Sjednice SO održavati uz prisustvo medija, na dnevnom redu da budu teme važne za standard građana

Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen je izjavio da Evropa treba snažno da odgovori ekonomskim mjerama ukoliko Vašington uvede carine članicama alijanse koje su uputile vojnike na Grenland.
Rasmusen je ocijenio da insistiranje američkog predsjednika Donalda Trampa da Grenland postane dio SAD predstavlja najveći izazov za NATO od formiranja alijanse 1949. godine, javlja Rojters.
- Ulog je budućnost NATO. Vrijeme laskanja Trampu je prošlo. To ne funkcioniše. Činjenica je da Tramp poštuje samo snagu i silu. I jedinstvo. To je ono što bi Evropa sada trebalo da demonstrira - rekao je Rasmusen u Davosu, tokom Svjetskog ekonomskog foruma.
Rasmusen je naveo da bi trebalo da bude unaprijeđen sporazum između Vašingtona i Kopenhagena iz 1951. godine, kojim bi se dozvolilo da u bazama SAD na Grenlandu bude ojačano prisustvo NATO.
Prema riječima Rasmusena, trebalo bi napraviti sporazum o investicijama, kako bi se američkim i evropskim firmama olakšalo da iskopavaju minerale na Grenlandu i spriječile kineska i ruska ulaganja u kritične sektore na ostrvu.

Rasmusen: Vrijeme laskanja Trampu je prošlo, Evropa treba snažno da odgovori

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Tag: dnevni-red