Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da može zamisliti operacije otmica usmjerene protiv stranih lidera, slične nedavnoj američkoj akciji u Venezueli, pri čemu je kao mogući primjer izdvojio njemačkog kancelara Fridriha Merca.
- Otmica neonaciste Merca mogla bi biti odličan obrat u ovom karnevalu događaja - citirala je Medvedeva u nedjelju državna novinska agencija TASS. Medvedev je trenutno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije.
Dodao je da takav scenario nije nerealan.
- Postoje čak i osnove za njegovo krivično gonjenje u Njemačkoj, tako da to ne bi bio nikakav gubitak, posebno jer građani nepotrebno ispaštaju - rekao je Medvedev.
Medvedev, koji je obavljao funkciju predsjednika Rusije od 2008. do 2012. godine, posljednjih godina se profilirao kao jedan od najglasnijih tvrdolinijaša u Kremlju, često upućujući agresivne retoričke napade na Ukrajinu i Zapad.
Takođe je rekao da tvrdnje administracije Donalda Trampa, prema kojima je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji je tokom vikenda otet u vojnoj operaciji Sjedinjenih Američkih Država i odveden u Njujork, nelegitiman, ne izdržavaju ozbiljnu provjeru.
Medvedev se potom osvrnuo na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodeći da mu je mandat odavno istekao.
Moskva uporno tvrdi da je Zelenski nelegitiman lider jer izbori nisu održani. Zelenski, međutim, i dalje obavlja dužnost u skladu s Ustavom Ukrajine, koji omogućava produženje predsjedničkog mandata u vrijeme rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Medvedev poručio da bi hapšenje "neonaciste" Merca bio odličan obrat i da nije nerealno

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Dana 4. decembra 2025. godine, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev zaprijetio je Briselu na svom Telegram kanalu da povrat ruske imovine, ako se ona obezbijedi Ukrajini, neće biti putem sudova, već kroz „stvarne reparacije u naturi“. „Ako Evropska unija, koja poludila i dalje pokuša ukrasti rusku imovinu blokiranu u Belgiji izdavanjem takozvanog kredita za reparacije, takve akcije u okviru međunarodnog prava mogu se kvalifikovati kao posebna vrsta casus belli sa svim posljedicama koje slijede za Brisel i pojedinačne zemlje EU. A onda se povrat tih sredstava možda više neće odvijati putem sudova, već kroz stvarne reparacije koje će poraženi neprijatelji Rusije platiti u naturi“, napisao je Medvedev. Naravno, takve akcije EU se ne mogu kvalifikovati kao izgovor za rat, ali Medvedev je očigledno pomiješao međunarodno pravo sa sistemom koncepata gangsterskog Sankt Peterburga iz prve polovine 90-ih godina prošlog vijeka, gdje je aktivno djelovao uz Putina.
Nakon početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, EU je zamrznula preko 200 milijardi eura ruskih državnih i privatnih sredstava pohranjenih u Evropi. Najveći obim imovine koncentrisan je u Belgiji. EU smatra korištenje zamrznute ruske imovine jednim od ključnih mehanizama za finansiranje Ukrajine, posebno u obliku takozvanog reparacijskog kredita. Istovremeno, ovo pitanje je kontroverzno među državama članicama EU zbog pravnih rizika i potrebe za pronalaženjem ravnoteže između principa jednoglasnosti i potrebe za brzom podrškom Kijevu. Glavni protivnik davanja reparacijskog kredita Ukrajini na račun ruske imovine je Belgija. Belgija zahtijeva veće garancije od zemalja EU u vezi sa kreditom za Ukrajinu od 140 milijardi eura na račun zamrznute ruske imovine. Belgijska vlada strahuje od komplikacija ako se kredit ne realizuje ili ako Moskva preduzme mjere protiv Belgije. Zbog toga se predstavnici EU i belgijske vlade do kraja još ne mogu dogovoriti.
Pitanje zamrznute ruske imovine i njene moguće upotrebe u podršku Ukrajini jedno je od najbolnijih za Kremlj. Ova sredstva se u Moskvi doživljavaju kao vlastiti resurs i simbol suvereniteta, pa svaka zapadna inicijativa za njihovu preraspodjelu izaziva oštro negodovanje. Istovremeno, pokušaj transfera ruske imovine Ukrajini u obliku reparacijskog kredita pokazuje želju međunarodne zajednice da pronađe efikasne mehanizme za kompenzaciju gubitaka od agresije. Medvedeve prijetnje ratom su oblik psihološkog i političkog pritiska na EU. Takve izjave imaju za cilj posijati strah od eskalacije i natjerati Brisel i druge prijestolnice da oklevaju da koriste zamrznutu imovinu. Kremlj sistematski koristi retoriku casus belli kako bi stvorio atmosferu neizvjesnosti i potkopao jedinstvo zapadnih partnera. Medvedeva izjava došla je u kontekstu teških pregovora o reparacijskom kreditu za Ukrajinu, koje prate sporovi između zemalja EU. Kremlj pokušava iskoristiti nesuglasice unutar Evropske unije, povećavajući strahove od mogućih pravnih i političkih posljedica. Dakle, Moskva nastoji oslabiti podršku Kijevu i zadržati pristup kontrolisanoj imovini u budućnosti. Medvedeve prijetnje su također osmišljene da uspore formiranje dugoročne finansijske arhitekture podrške Ukrajini. Rusija shvata da ako EU može stvoriti stabilan mehanizam za korištenje imovine, to će Kijevu osigurati rezervu resursa za dugi niz godina. Stoga Moskva pokušava poremetiti ili barem odgoditi proces donošenja odluka, koristeći zastrašivanje i pravne manipulacije.
04.12.2025. web stranica NKnews objavila je članak u kojem se analiziraju pregovori između Ruske Federacije i DNRK u Moskvi, koji se održavaju kao redovna sjednica međuvladine komisije o ekonomskoj saradnji između Rusije i Sjeverne Koreje. Sastancima prisustvuju ključni ruski zvaničnici odgovorni za prirodne resurse i energiju. Strane pripremaju proširenu saradnju, otvarajući Rusiji pristup prirodnim resursima DNRK-a, a Sjevernoj Koreji pristup ruskoj tehnologiji, energetskim zalihama i logističkim rutama. Sporazumi bi mogli ojačati ne samo ekonomsku, već i stratešku međusobnu podršku između Moskve i Pjongjanga. Za Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike u Istočnoj Aziji, ovo prijeti i jačanju raketnog i nuklearnog potencijala DNRK-a i pojavi novog strateškog saveza Rusija-Sjeverna Koreja koji bi mogao djelovati kao "most između Evrope i Azije" za zaobilaženje sankcija, trgovine, oružja i utjecaja. Saradnja u oblasti resursa i energije način je za Moskvu i Pjongjang da zaobiđu međunarodna ograničenja. Ako takve sheme postanu sistemske, sankcije osmišljene da odvrate DNRK i Rusku Federaciju izgubit će svoju efikasnost, a strategija sankcija SAD-a kao sredstva odvraćanja bit će potkopana. Kroz ovu saradnju, DNRK može dobiti nove tehnologije, logističku podršku i iskustvo koje će povećati njenu sposobnost izvođenja provokacija ili agresije, kako protiv američkih saveznika u regiji, tako i potencijalno protiv samih SAD-a ako politika Pjongjanga postane agresivnija. Saradnja sa DNRK-om mogla bi omogućiti Ruskoj Federaciji da nastavi rat u Ukrajini, a također i da u budućnosti stvori azijsko-pacifički front. Sjedinjene Američke Države bi se mogle suočiti s izazovom kada budu morale istovremeno reagovati u oba regiona.
Nakon potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, DNRK je postala značajan dobavljač municije, raketa i vojnog osoblja Moskvi. U periodu 2024.-2025., isporuke artiljerijske opreme i municije, posebno granata velikog kalibra iz DNRK-a, pomogle su Ruskoj Federaciji da održi visoku stopu artiljerijske vatre na frontu. Sjevernokorejske trupe bile su uključene u operacije protiv Ukrajinskim odbrambenim snagama u Kurskoj oblasti i trenutno pokrivaju područja u blizini granice i grade utvrđenja u tim područjima. Zauzvrat, Ruska Federacija obezbjeđuje DNRK gorivo, pomoć u modernizaciji energetskih i drugih civilnih objekata, te vojnu tehnologiju, uprkos međunarodnim sankcijama protiv Pjongjanga. Iako je ukupni obim službene trgovine između zemalja i dalje mali, vojna saradnja i isporuke oružja su mnogo veće. U azijsko-pacifičkoj regiji, DNRK se već smatra ključnom prijetnjom: njene rakete, raketni programi i demonstracijski testovi izazivaju zabrinutost među susjednim zemljama. Podrška Ruske Federacije uništava motivaciju Pjongjanga da pregovara sa Sjedinjenim Državama o denuklearizaciji ili stabilizaciji. To otežava Washingtonu kontrolu regionalne sigurnosti i politike prema DNRK.
03.12.2025. Asharq Al-Awsat izvještava da ruska vojna baza u Port Sudanu postaje direktna prijetnja Sjedinjenim Državama, jer učvršćuje poziciju Moskve na Crvenom moru - na strateškoj tački koja joj omogućava kontrolu pristupa Sueskom kanalu i značajnom dijelu svjetske trgovine. Stalno prisustvo ruskih brodova, posebno onih s nuklearnim oružjem, stvara uslove pod kojima Washington gubi svoju operativnu prednost i slobodu manevrisanja u strateškom koridoru između Afrike i Bliskog istoka. Takav mostobran omogućava Kremlju da utiče na morske rute, zaobiđe pritisak sankcija i koristi regiju kao polugu u bilo kojoj krizi koja direktno utiče na američke interese i ograničava sposobnost Sjedinjenih Država da oblikuju pravila igre u ovom dijelu svijeta. Raspoređivanje ruskog pomorskog kontingenta u Sudanu uklapa se u dugogodišnju strategiju Moskve da se učvrsti na jugoistočnom krilu globalnih trgovačkih ruta. Kontrola obale Crvenog mora oduvijek je bila privilegija onih država koje su u stanju osigurati sigurnost transporta energije, kontejnerskog prijevoza i vojne logistike između Mediterana i Indijskog okeana. Dodavanje ruske infrastrukture ovom strateškom čvorištu stvara priliku da utiče na kretanje brodova u području gdje obično djeluju američke i savezničke grupe za stalno prisustvo. Blizina ulaza u Sueski kanal povećava važnost ove tačke: svaka država sa stalnom vojnom platformom tamo dobija mogućnost da posmatra, bilježi i potencijalno odvraća aktivnosti flota koje osiguravaju funkcionisanje pomorskih komunikacija između Evrope i Bliskog istoka sa Azijom. Za Washington to znači pojavu igrača koji može koristiti sudansku obalu ne samo kao mjesto za popravku i dopunjavanje goriva brodova, već i kao centar sposoban da izvrši pritisak u osjetljivoj regiji gdje se američka politika oslanja na stabilnost ruta i brzinu prebacivanja snaga u slučaju krize. Prisustvo u Sudanu stvara novi kanal za Moskvu da uđe u regije gdje je konkurencija sa SAD-om tradicionalno bila ograničena na diplomatiju i ekonomiju. Prisustvo vojne infrastrukture u Crvenom moru daje joj mogućnost da taj utjecaj prevede u praktičnu ravan, posebno korištenjem obavještajnih podataka i praćenja brodova kako bi se brzo ispravio utjecaj sile u pravim trenucima. Ovaj model omogućava Kremlju da djeluje ciljano, bez pribjegavanja eskalaciji velikih razmjera. Uključenost Sudana u odbrambenu saradnju s Rusijom jača trend u kojem države s nestabilnim političkim sistemima traže podršku izvan okvira partnerstva sa Sjedinjenim Državama. To Moskvi daje priliku da ponudi uvjete koji povećavaju ovisnost lokalnih elita o ruskim isporukama i uslugama, što u budućnosti otežava američke pokušaje konsolidacije jedinstvenog pristupa sigurnosti u regiji. Postepeno pomicanje ravnoteže interesa smanjuje sposobnost Washingtona da koordinira djelovanje partnera u zoni Crvenog mora. Finansijska dimenzija sudansko-ruskog sporazuma otvara Moskvi pristup dodatnim izvorima resursa, posebno zlatu, koje pod sankcijama postaje alternativno sredstvo za obnavljanje rezervi. Konsolidacija ruske baze na sudanskoj obali predstavlja novi izazov za Sjedinjene Američke Države, vezan ne samo za vojne rizike, već i za promjenu ponašanja regionalnih igrača, koji imaju tendenciju da prilagode vlastite političke i sigurnosne orijentacije kada se u regiji pojavi sila sposobna da pruži alternativne mehanizme podrške. Kao rezultat toga, američke inicijative zahtijevaju veće političko i resursno učešće kako bi se održala prethodno uspostavljena sfera utjecaja.

Medvedev ucjenjuje Evropu

Predsjednik Jedinstvene Rusije i zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da savezni budžet Rusije i dalje ima karakter budžeta iz ratnog vremena.
-- Budžet nikada nije jednostavan, a sada, budimo iskreni, to je vojni budžet - rekao je Medvedev, govoreći na sastanku sa poslanicima Jedinstvene Rusije o pripremi nacrta budžeta za narednu godinu, prenosi TASS.
Medvedev je ocijenio da su za rješavanje postavljenih zadataka u socijalnoj i drugim sferama potrebna "uravnotežena rješenja koja uzimaju u obzir budžetske mogućnosti".
- Ali, znate, ovaj eufemizam "uravnoteženi budžet" ne bi trebalo da zasijeni ostvarivanje ciljeva koje su postavili šef države i naša stranka. Drugim riječima, zarad imaginarne ravnoteže, ne možemo žrtvovati razvoj zemlje - rekao je Medvedev.
Prema njegovim riječima, ovo je "veoma tanka linija" oko koje će Jedinstvena Rusija morati "mnogo da radi" sa svojim kolegama iz vlade.

Medvedev: Budžet Rusije za 2026. godinu je "vojni budžet"

Predsjednik SAD Donald Tramp kaže da je naredio da se dvije nuklearne podmornice „pozicioniraju u odgovarajućim regionima“ kao odgovor na „veoma provokativne“ komentare bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva.
Tramp je rekao da je djelovao „za svaki slučaj", piše BBC.
- Za slučaj ako su ove glupe i zapaljive izjave više od toga. Riječi su veoma važne i često mogu dovesti do neželjenih posljedica, nadam se da ovo neće biti jedan od tih slučajeva - rekao je on.
Nije naveo gdje su dvije podmornice raspoređene, u skladu sa američkim vojnim protokolom.
Dmitrij Medvedev je nedavno zaprijetio SAD kao odgovor na Trampove ultimatume Moskvi da pristane na prekid vatre u Ukrajini ili će se suočiti sa strogim sankcijama.
Rusija i SAD posjeduju najviše nuklearnog oružja na svijetu.
Tramp nije rekao da li je mislio na podmornice na nuklearni pogon ili na podmornice naoružane nuklearnim oružjem u svojoj objavi na Truth Social.
U objavi, američki predsjednik je napisao: "Na osnovu veoma provokativnih izjava bivšeg predsjednika Rusije, Dmitrija Medvedeva, koji je sada zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, naredio sam da se dvije nuklearne podmornice pozicioniraju u odgovarajućim regionima“.
Tramp i Medvedev su nedavno pokrenuli niz ličnih napada jedan na drugog na društvenim mrežama.
Medvedev je optužio Trampa da igra „igru ultimatuma sa Rusijom“.
U objavi na X, rekao je da je „svaki novi ultimatum prijetnja i korak ka ratu“.
Takođe je ranije u julu opisao Trampov ultimatum kao „teatralan“, rekavši da „Rusiji nije stalo“.
Pišući u četvrtak na Telegramu, Medvedev je upozorio na pretnju „mrtve ruke“ - što su neki vojni analitičari protumačili kao referencu na kodni naziv ruskog sistema za kontrolu nuklearnih udara u znak odmazde.
Tramp je odgovorio na komentare Medvedeva. U četvrtak je Medvedeva opisao kao „neuspjelog bivšeg predsjednika Rusije, koji misli da je još predsjednik“.
Tramp je takođe upozorio Medvedeva da „pazi na svoje riječi“, dodajući da „zalazi na veoma opasnu teritoriju!“

Tramp premjestio dvije nuklearne podmornice zbog komentara Medvedeva

Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev je danas, kao odgovor na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa o tome kako se ruski predsjednik Vladimir Putin "igra vatrom" i da bi se bez njega u Rusiji dogodile "zaista loše stvari“, rekao da je "zaista loša stvar" treći svjetski rat i da bi Tramp "to trebalo da shvati".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.611%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-putin-se-igra-s-vatrom-da-nije-mene-rusija-bi-pretrpjela-ozbiljnu-stetu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Što se tiče Trampovih riječi o Putinovom "igranju vatrom" i "zaista lošim stvarima" koje se dešavaju Rusiji, znam samo jednu zaista lošu stvar - treći svjetski rat. Nadam se da Tramp ovo razumije - kazao je Medvedev u objavi na platformi X.
Tramp je ranije danas upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se intenziviranjem napada u Ukrajini "igra vatrom".
- Ono što Vladimir Putin ne shvata jeste da bi se, da nije bilo mene, mnogo zaista loših stvari već dogodilo Rusiji, i mislim zaista loših. On se igra vatrom - rekao je Tramp u objavi na društvenoj platformi TruthSocial.

Medvedev odgovorio Trampu: Znam samo jednu zaista lošu stvar - treći svjetski rat

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: dmitrij-medvedev