Bruto zarada ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića u novembru je iznosila 2.602 eura.
Državna sekretarka Direktorata za planiranje prostora Marina Izgarević Pavićević je u novembru zaradila 2.023 eura, a državna sekretarka Direktorata za državnu imovinu Milena Živanović 2.095 eura.
Među najvišim isplatama su i zarade državnog sekretara u Direktoratu za inspekcijski nadzor Boška Vukićevića (1.996 eura), kao i v.d. generalne direktorke Direktorata za strateške odnose i komunikacije Sonje Ražnatović, kojoj je obračunat bruto iznos plate od 1.794 eura.
U rasponu od oko 1.500 do 1.700 eura nalaze se bruto zarade v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje Radmile Lainović (1.694 eura), v.d. generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora Nevene Jovović (1.689 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo Boška Todorovića (1.512 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata Nikole Ražnatovića (1.657 eura), v.d. generalne direktorke Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoj arhitekture Mirjane Đurišić (1.606 eura) i v.d. državnog sekretara Damira Davidovića (1.616 eura)
Dio zaposlenih imao je niže bruto zarade, među njima v.d. generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu Vesna Simović (1.591 euro) i v.d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor, licence i drugostepeni postupak Dušan Savićević (1.416 eura).
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bruto plata Radunovića 2.600, sekretarima i direktorima između 1.400 i 2.095 eura

Sjednica Skupštine Glavnog grada, zakazana za 7. oktobar, biće posvećena odgovorima na odbornička pitanja koja se uglavnom tiču gradnje postrojenja u Botunu, a važna tačka su izbor i imenovanja.
Prema saznanjima Dana još nije poznato da li će odbornici iz svih stranaka vladajuće većine učestvovati, dati kvorum i glasati, a sa druge strane od toga zavisi i da li će nekoliko direktora iz v.d. preći u pune mandate.
Savjet Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice predložio je Dalibora Zečevića za v.d. direktora preduzeća. O ovom predlogu izjasniće se prvo odbor za izbor i imenovanja, a nakon toga i odbornici u Skupštini. Odboru je predloženo i imenovanje direktora Zelenila i to Nikole Gajovića, sadašnjeg vršioca dužnosti. Predlog je u Skupštini dostavio Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice, a prati ga i odluka odbora direktora. U odluci koju potpisuje Emil Osmanović, predsjednik odbora direktora, naznačeno je da se pored Gajovića za direktora prijavila i Amela Husić, ali je ona dostavila nepotpunu dokumentaciju, a kasnije i odustala od kandidature.
Gradonačelnik je Skupštini predložio i imenovanje Bajka Vučićevića za direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, i Nikole Lazovića za direktora Parking servisa. I Vučićević i Lazović sada obavljaju funkcije direktora u v.d. mandatu, a jedini su konkurisali za ova radna mjesta.
Odboru je stigla ostavka Ranke Otašević, odbornice Pokreta za Podgoricu, na članstvo u ovom radnom tijelu i predlog da je zamijeni Miloš Krstović. Članovi odbora izjasniće se o predlozima za Komisiju za dodjelu studentske nagrade.
Za predsjednika Komisije predložen je Veselin Mićanović, prorektor Univerziteta CG, a za članove Edin Jašarović, dekan Fakulteta dramskih umjetnosti, Nataša Raičević, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Milorad Jovović, redovno profesor Ekonomskog fakulteta, i Jakov Vukčević, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta CG.
<h2>Bojanović konkurisao za komandira Službe zaštite</h2>
Vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović prijavio se za ovu poziciju na konkursu za puni mandat pa je provjera njegovog znanja i kompetencija zakazana za 9. oktobar.&nbsp;
Komandir Službe se bira na period od pet godina. Bojanović je rukovođenje Službom, u v.d. mandatu, preuzeo sredinom maja.&nbsp;
Javnim konkursom za ovu funkciju bilo je predviđeno da pored opštih, kandidat mora ispunjavati i posebne uslove - da ima VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Ekonomski fakultet, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja...

Više v.d. direktora čeka Skupštinu Glavnog grada za pune mandate

Američki senator Berni Sanders je kazao da pet najbogatijih osoba na svijetu imaju izvršnu ulogu u medijima.
- Najbogatija osoba na svijetu Ilon Mask posjeduje X. Druga najbogatija osoba na svijetu Leri Elison posjeduje Paramount, uključujući CBS, a moguće je da sada preuzima TikTok i CNN. Džef Bezos posjeduje Washington Post i Twitch. Mark Zakerberg posjeduje i Fejsbuk i Instagram. Zapravo, pet najbogatijih muškaraca na svijetu su vlasnici ili izvršni direktori medija - naveo je on.
Kaže da tu nije riječ samo o prihodima, nego i kontroli nad medijima i onome šta američki narod može vidjeti, čuti i čitati.

Sanders: Pet najbogatijih muškaraca na svijetu su vlasnici ili izvršni direktori medija

U Centru za građansko obrazovanje (CGO) ukazali su da je danas 45 poslanica i poslanika parlamentarne većine, od kojih mnogi gazeći i sopstvena obećanja od ranije, glasalo za <a href="https://etv.me/drustvo/poslanici-ponovo-izglasali-opsti-zakon-o-obrazovanju-i-vaspitanju">izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju</a> koje vraćaju moć ministru ili ministarki prosvjete da bira i razriješava na stotine direktora javnih obrazovnih ustanova.
- CGO izražava žaljenje što umjesto normi koje bi doprinijele potrebnoj demokratizaciji obrazovnog sistema imamo norme koje otvaraju prostor za kadriranje u službi partijskih i partikularnih interesa a ograničavaju decentralizaciju i obesmišljavaju postojanje školskih odbora – kazali su u toj NVO.
Obrazovanje, podvlače, mora biti oslobođeno svih političkih uticaja i pritisaka, i fokusirano na kvalitet.
- Ovim rješenjem se vraćamo unazad, uz dodatno urušavanje profesija prosvjete i autonomije rukovodnog kadra u ovom sektoru, a posljedično i kvaliteta čitavog obrazovnog sistema – ocijenili su u CG.
Ovaj potez poslanika i poslanica, prema mišljenju CGO, ogoljava činjenicu da ne žele da rade na jačanju i unaprjeđenju institucionalnog sistema.
- Odlučnost koju je pokazalo 45 poslanika/ca, ostajući gluvi za brojne i utemeljene kritike zainteresovane javnosti, i ignorišući priliku koji im je predsjednik države dao vraćajući te izmjene i dopune zakona na ponovno odlučivanje, ogoljava činjenicu da oni ne žele da rade na jačanju i unaprijeđenju institucionalnog sistema i demokratskoj konsolidaciji – zaključili su u CGO.

Obrazovanje ponovo postaje „politička pijaca“

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvuje na 56. izdanju godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma pod nazivom „Duh dijaloga“ koji se održava u Davosu.
Ovogodišnje izdanje se odvija u uslovima značajnih geopolitičkih, ekonomskih i tehnoloških promjena koje, kako su naglasili u Vladi, nameću potrebu za snažnijom međunarodnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem radi očuvanja stabilnosti i održivog razvoja.
Spajić će, tokom boravka u Davosu, učestvovati na multilateralnim događajima, uključujući sastanak „Japan, snalaženje u geopolitičkim promjenama“, kao i događaje „Dijalog za večerom - evropski izbori u konkurentnom svijetu“ i “Refleksije o liderstvu mladih šefova država i političkih lidera”.
- Planirano je da predsjednik Vlade ima i bilateralne susrete sa visokim zvaničnicima, uključujući predsjednike vlada, šefove država, evropske komesare, kao i predstavnike međunarodnih organizacija i globalne poslovne zajednice - naglasili su u Vladi.
Učešće na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice prilika je, dodaju oni, za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim pitanjima, kao i za promociju Crne Gore kao stabilne i atraktivne destinacije za investicije.
- Sastanci delegacije Vlade Crne Gore posebno su važni imajući u vidu da se Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma održava na početku godine u kojoj Crna Gora obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti i dok, u zavšnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU, preuzima značajne regionalne i evropske obaveze - naveli su u Vladi.
Svjetski ekonomski forum, koji se od 1971. godine organizuje krajem januara u švajcarskom Davosu, okuplja političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere iz velikog broja država, sektora i zajednica, sa ciljem da se kroz otvoreni dijalog odgovori na savremene globalne izazove i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta i razvoja.

Spajić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

U Višem sudu je za 4. februar odgođeno suđenje grupi koja se se tereti za šverc dvije i po tone kokaina.
Sutkinja Nada Rabrenović kazala je da su ih iz Istražnog zatvora juče obavijestili da je optuženi Dragan Pavličević upućen na pregled u psihijatrijsku bolnicu u Kotor i da je zadržan na dalje liječenje.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih su Damir Madić, Ulićev sin - Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

AKCIJA GENERAL: Odgođeno suđenje za 4. februar, optuženi Pavličević na liječenju

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović pozvala je Komunalnu inspekciju da ne kažnjava privredne subjekte zbog nove odluke o radnom vremenu.
- Potrebno je prvo da obavjestite podgoričku privredu da je Skupština Glavnog grada donijela novu odluku o radnom vremenu krajem decembra, pa tek onda da izvršite provjere na terenu - podvukla je ona u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F2013527583741149221&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je da bi nadležni trebalo da pomognu privredi.
- Zašto umijete samo da kažnjavate, valjda treba da pomognete, a ne da odmognete privredi?! - navela je Aranitović u objavi.

Aranitović: Komunalna inspekcija da ne kažnjava privredu nego da ih prvo obavijesti o novoj odluci o radnom vremenu

Cijene 53 vrste cigareta u ponedjeljak su porasle 20 do 50 centi, tako da najniža iznosi tri eura za paklicu.
U pitanju su cigarete čiji su uvoznici Japan Tobacco (JTI) i Philip Morris, piše Dan.
List je prošle sedmice najavio da će te dvije kompanije od ponedjeljka podići cijene paklica, jer je Vlada povećala akcize na duvanske proizvode.
British American Tobacco (BAT) još nije korigovao cijene svojih proizvoda, tako da su cijene paklice ispod tri eura, odnosno najjeftnija košta 2,7 eura.
L&amp;M Slims Pink i L&amp;M Slims Violet od ponedjeljka koštaju tri eura, L&amp;M Red Label i L&amp;M Blue Label 3,5 eura , L&amp;M Loft Sea Bluei L&amp;M Loft Blue 3,3 eura a L&amp;M Loft Sea Blue XL, L&amp;M Loft Blue XL i L&amp;M Loft Black XL 3,4 eura.
Marlboro Fine Touch (svijetloplavi), Marlboro Touch (plavi), Marlboro Fine Touch XL (svijetloplavi) i Marlboro Touch XL (plavi) poskupjeli su na četiri eura, dok Marlboro (Red), Marlboro (Red, 100's), Marlboro (Red, soft pack), Marlboro (Gold) i Marlboro (Gold, 100's) koštaju 4,2 eura.
Muratti Ambassador (crveni) košta 3,9 eura, Parliament Aqua Blue i Parliament Silver Blue 4,7 eura, Parliament Soho (Silver Blue XI.), Parliament Soho (Aqua Blue XL) 3,4, eura a Parliament Soho Aqua Blue KS RCT20 SLI i Parliament Soho Silver Blue KS RCT20 SLI po 3,2 eura. Marlboro Slims XSL i Marlboro Extra Slims Blue koštaju 3,4 eura, dok su Parliament Silver Sims i Parliament Aqua Slums tri eura.
Sobranie Black Russian i Sobranie Color sada će koštati šest eura, odnosno 50 centi više, a Sobranie Superslims Pink, Sobranie Black, Sobranie Gold, Sobranie Black Slims i Sobranie Colors Slims po 4,6 eura, što je povećanje od 30 centi.
Sobranie Refine Black i Sobranie Refine White biće po 4,4 eura, a Sobranie Refine Black KS i Sobranie Refine Blue KS po četiri.
Za Winston 100s Red i Winston 100s Blue biće potrebno izdvojiti 3,8 eura, a za Winston Super Slims Blue, Winston Super Slims Silver, Winston Classic Red i Winston Legend Blue po 3,6 eura.
Maloprodajna cijena Winston XStyle Long Blue, Winston XStyle Long Silver i Winston XStyle Long Red biće 3,5 eura, a deset centi jeftiniji biće Winston XStyle Silver i Winston XStyle Blue. Po tri eura koštaju Winston Fine Line Blue i Winston Fine Line Gold.
Minimalno poskupljenje po paklici iznosilo je 20 centi. Naredno poskupljenje očekuje se u julu, kada će ponovo porasti akciza.
Izmjenama zakona o akcizama predviđeno je da specifična akciza od 1. januara iznosi 58,85 eura na hiljadu komada cigareta, od 1. jula do 31. decembra 64,74 eura, dok bi od 1. jula 2028. godine bila povećana na 94,78 eura.
Iskustva iz prethodnih godina ukazuju na moguće negativne posljedice naglog rasta cijena. U 2017. godini, povećanje cijena cigareta za 50 centi dovelo je do prelivanja više od polovine legalnog tržišta u sivu zonu, dok su prihodi države od akciza u kratkom roku smanjeni za oko 17 miliona eura.&nbsp;
Ipak, brojne analizie pokazuju da se povećanjem cijena cigareta povećavaju prihodi države, a smanjuje broj pušača.
Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je cilj povećanja akciza smanjenje potrošnje cigareta, posebno među mladima i osobama sa nižim prihodima.

Tag: direktori