Postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore Đina Janković.
U požaru u Tuzli, kaže Janković, je stradalo 12 osoba i preko 30 povrijeđeno je upozorenje da se svi zapitaju koliko su sigurni objekti u kojima borave, prije svega javne institucije poput bolnica, škola, staračkih domova.
Dodaje i da se uvijek polazi od pretpostavke da je tokom izgradnje određenih objekata ispunjena zakonska procedura i da su ti objekti dobili dozvolu za obavljanje djelatnosti koju obavljaju.&nbsp;
- Kad se utvrdi da je sve čisto, kako bismo rekli, onda stupa Zakon o zaštiti na radu. Naravno neizostavan je Zakon o zaštiti i spašavanju, ali kada govorimo o ovome neizostavno je da pomenemo Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, jer u svim objektima u kojima se zapošljavaju ljudi neophodno je da se radi na edukaciji korisnika i zaposlenih u tim objektima, posebno kada govorimo o školama, gdje vrijeme provode djeca, ili o staračkim domovima gdje imamo mnogo nepokretnih i starih ljudi, kao što je bio slučaj sada u BiH. Zaista moramo raditi mnogo više na edukaciji promociji važnosti ove teme- rekla je Janković.
Podsjeća da se u skladu sa zakonom o elektro i gromobranskoj instalaciji moraju ispitivati najmanje jednom u tri godine i to je uslov svih uslova.&nbsp;
- Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije mi ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte, neizvodljivo je fizički. Mi znamo da mnogo firmi, čak i koje se nama obraćaju kada prvi put kod njih dođe inspekcija da im nešto traži pitaju ,,šta je to, mi prvi put čujemo za to, a imamo firmu preko 20 godina i nikada nijesmo čuli”, ne zato što su željeli da izbjegnu zakonsku obavezu, već jednostavno nijesu bili informisani. Onda se suočavamo sa činjenicom da zaista postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte- zaključila je Janković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Janković: Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije, ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte

U periodima ekstremnih ljetnjih temperatura posebno su ugroženi radnici na otvorenom, a uprkos zakonskim regulativama i preporukama nadležnih institucija, zaštita zdravlja na radu često se zanemaruje. Na ovo je upozorila Đina Janković, ekspertkinja za zaštitu i zdravlje na radu, gostujući u emisiji "Budilnik" na Televiziji E.
- Najugroženiji tokom vrelih ljetnih dana su građevinski radnici, radnici koji održavaju energetske i vodovodne mreže, oni koji rade na uklanjanju otpada, svi koji rade u plažnim barovima, na plažama, a ne smiju se zanemariti ni ljudi koji rade u poljoprivredi - istakla je Janković.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kako kaže, svake godine pred početak ljeta donosi preporuke, ali postoje i precizni propisi koji obavezuju poslodavce.
- Imamo Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, kao i Pravilnik o mjerama zaštite i zdravlja na radu u radnoj sredini i radnoj okolini. Ta dva pravilnika u jednom članu propisuju da pri ekstremno visokim temperaturama, kada su temperature iznad 36 stepeni, ne bi trebalo da se obavljaju poslovi na otvorenom, osim u slučajevima kada je ugroženo ljudsko zdravlje i životi, u slučajevima ozbiljne i neizbježne opasnosti, odnosno kada su ugrožena materijalna dobra od društvenog interesa - navodi Janković.
Ona upozorava da se o ovim temama govori iz godine u godinu, što ukazuje na to da zakoni i preporuke i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru.
- Nijesu to samo preporuke, već i dva pravilnika, što je zakonska obaveza poslodavaca da se pridržavaju ovih mjera. Koliko se to poštuje u praksi? Nažalost, svakog ljeta govorimo o ovome i sve dok govorimo i ukazujemo na problem koji je evidentan, činjenica je da se ne poštuju ni zakonske regulative, a ni preporuke - rekla je Janković.
Janković upozorava i na visoke vrijednosti UV zračenja, koje ovih dana dostižu između osam i devet, što predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje.
- Visok UV indeks može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje – na prvom mjestu dehidratacije, vrtoglavice, toplotnog udara i svega onoga što trenutno izlaganje tako visokim temperaturama donosi svima nama koji se izlažemo suncu. Dakle, u periodima dana kada je UV indeks zračenja između 8 i 10, zdravstvena struka preporučuje da uopšte ne izlazimo napolje – čak ni da provodimo slobodno vrijeme na otvorenom, a kamoli da radimo - naglasila je ona.
Kada se rad na otvorenom ne može izbjeći, Janković podsjeća da su poslodavci dužni da obezbijede adekvatne uslove za rad.
- Poslodavac je dužan da obezbijedi zaposlenima dovoljnu količinu tečnosti da ne bi došlo do dehidratacije na visokim temperaturama, kao i češće pauze - kazala je ona.
Ona precizira da te pauze moraju biti organizovane u hladovini ili posebno pripremljenim, natkrivenim prostorima.
- Neophodno je da se pauze organizuju i održavaju u hladovini, ili u nekim za to specijalno određenim mjestima, gdje nema sunca. Da te pauze budu češće i, ukoliko je ikako moguće, da se rad organizuje u smjenama, kako bi se izbjegli udarni periodi oko podneva, kada su UV zračenje i temperature najviši - zaključila je Janković.

Janković: Poslodavci ne poštuju propise o zaštiti radnika tokom ljetnjih vrućina

Mi u Crnoj Gori imamo nedovoljan broj inspektora koji se bave zaštitom zdravlja na radu, u čitavoj Crnoj Gori imamo 10 inspektora. Sam taj broj nam govori da je nemoguće da oni izvrše sve neophodne kontrole, jer oni postupaju po prijavama i naravno da su u fokusu njihovog djelovanja najrizičnija zanimanja, što ne znači da periodično ne vrše kontrole i svih ostalih kompanije u Crnoj Gori, različitih djelatnosti, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta često dolazi do propusta, nažalost, i nedovoljne kontrole onih radnih mjesta koja bi možda trebala biti češće kontrolisana - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja zaštite na radu Đina Janković.
Mjere zaštite na radu u ugostiteljskim objektima, kaže Janković, ne razlikuju se od mjera u svim drugim objektima, i radnim mjestima gdje se obavljaju različiti poslovi.
- Zaposleni u ugostiteljskim objektima moraju preduzeti sve one mjere koje su propisane Zakonom o zaštiti zdravlja na radu. Na prvom mjestu zaposleni moraju biti osposobljeni za bezbjedan rad, znači da na svim radnim mjestima moraju biti utvrđeni predviđeni rizici, koji na tim radnim mjestima postoje…Ne postoji radno mjesto koje ne nosi određene rizike. Ono što laička javnost često misli da su rizici prisutni samo na gradilištima, ili na nekim teškim poslovima, gdje postoji zaista visoki rizik, međutim, ne postoji nijedno radno mjesto koje ne nosi određeni rizik. U ugostiteljskim objektima gdje imamo veliki broj ljudi koji je prisutan, u njima postoje određeni rizici, ne samo za posjetioce, nego svakako i za zaposlene. Ti zaposleni moraju proći osposobljavanje za bezbjedan rad, prije nego što stupe u taj rad, a ta osposobljavanja bi trebalo da se rade i periodično - rekla je Janković.
Neophodno je da zaposleni, objašnjava Janković, prođu obuku za rukovanje protupožarnim aparatima, a ukoliko je objekat veći od 400m² neophodno bi bilo da postoji lice koje je zaduženo za protivpožarnu zaštitu i djelovanje, kako ističe, u svim kriznim situacijama.
Za oblast zaštite zdravlja na radu, podsjeća Janković, nadležno je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u okviru kojeg posluje i radi Inspekcija zaštite zdravlja na radu.
- Mi u Crnoj Gori imamo nedovoljan broj inspektora, koji se bave ovim poslom, u čitavoj Crnoj Gori imamo 10 inspektora. Sam taj broj nam govori da je nemoguće da oni izvrše sve neophodne kontrole, jer oni postupaju po prijavama, i naravno da su u fokusu njihovog djelovanja najrizičnija zanimanja, što ne znači da periodično ne vrše kontrole i svih ostalih kompanije u Crnoj Gori, različitih djelatnosti, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta često dolazi do propusta, nažalost, i nedovoljne kontrole onih radnih mjesta koja bi možda trebala biti češće kontrolisana - istakla je Janković.
Problem je ljetna turistička sezona, kaže Janković, pa inspektori u toku sezone bivaju upućeni na primorje gdje je najveći broj ugostiteljskih objekata otvoren upravo u tom periodu.
Zakon o zaštiti zdravlja na radu, kaže Janković, primjenjuje se zaposlene, međutim polazi se od pretpostavke da taj objekat u kom se obavlja djelatnost zadovoljava određene uslove.
- Zakon o zaštiti zdravlja na radu ne bavi se time da li neki objekat ima određene uslove, upotrebnu dozvolu, ali ne možemo ga posmatrati izolovano. Moram naglasiti da kada je u pitanju ta oblast nadležno je Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma, i u okviru tog Ministarstva djeluje građevinska, odnosno urbanistička inspekcija. Prije puštanja u rad određenog objekta neophodno je da se dobije upotrebna dozvola. Vlasnik tog objekta podnosi zahtjev nadležnom Ministarstvu za izdavanje upotrebne dozvole, nakon određenog perioda, u roku od 7 dana bi trebalo da shodno zakonu nadležno Ministarstvo formira komisiju koja će izvršiti tehnički pregled usklađenosti tog objekat koji će vršiti određenu namjenu. U roku od 7 dana bi trebalo da se izda upotrebna dozvola, ukoliko su zadovoljeni uslovi - zaključila je Janković.

Janković: Ne postoji nijedno radno mjesto koje ne nosi određeni rizik

Prošle godine je na radnim mjestima, prvenstveno gradilištima kao najrizičnijim, bilo 8 smrtnih slučajeva, što je zabrinjavajući podatak, o čemu je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, govorila ekspertkinja zaštite i zdravlja na radu Đina Janković.
Mjere zaštite i zdravlja na radu neophodno je da budu sprovedene na svim radnim mjestima, jer sva radna mjesta nose određene rizike, kazala je ona.
- Gradilišta jesu svakako najrizičnija radna mjesta, i broj povreda koji dešava na gradilištima kod nas je jako veliki, a samim tim i povrede koje se dese na gradilištu, nažalost, često se završavaju smrtni ishodom. Takav slučaj nije u nekim razvijenim zemljama Evropske unije, tamo se najveći broj povreda dešava u poljoprivredi, šumarstvu i nekim drugim granama industrije, s obzirom da kod nas te grane industrije nijesu toliko razvijene, i u svakom slučaju nedovoljno uređene, kako bismo imali adekvatne podatke iz svih oblasti. Mi još uvijek govorimo o gradilištima kao o najrizičnijim &nbsp;zanimanjima, gdje se dešava najveći broj povreda- rekla je Janković.
U posljednjih 12 godina na radnim mjestima &nbsp;je bilo 90 smrtnih slučajeva, podsjeća Janković, i preko 90 posto tih slučajeva se desilo na gradilištima.&nbsp;
- Prošle godine je bilo 8 smrtnih slučajeva, i to su vrlo zabrinjavajuće brojke koje ukazuju na probleme koji još uvijek postoje, iako se situacija u zadnjih 15, 20 godina bitno promijenila, i bolja je nego što je bila, ali još uvijek daleko od onoga čemu težimo, da radna mjesta budu bezbjedna, i da niko zarađuje za život, a da tom prilikom njegov život bude ugrožen, ili na kraju krajeva izgubi život na radnom mjestu- poručila je Janković.
&nbsp;Važno je da svaki poslodavac ima dovoljno razvijenu svijest o tome da su zaposleni najvažniji i najvrjedniji resurs kompanije, ističe ona, i da je neophodno da ih osposobe za bezbjedan rad.
- Ne samo na gradilištima, nego na svim radnim mjestima svi zaposleni moraju osposobljeni za onu vrstu posla koju obavljaju, jer svako radno mjesto nosi određenu vrstu rizika, a posebno kada se radi o visokorizičnim zanimanjima, dakle radnim mjestima sa povećanim rizikom, i radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, gdje osim osposobljavanja kroz koje zaposleni prolaze prije početka tog rada i u nekim drugim situacijama prilikom promjene radnog mjesta, prilikom promjene neke tehnologije, dužeg odsustvovanja sa tog radnog mjesta. U svim tim situacijama neophodno je osposobljavanje, ali takođe na ovako rizičnim radnim mjestima neophodno je i &nbsp;da zaposleni prolaze obavezno periodične ljekarske preglede, jer rad na visini, na bilo kojem rizičnom mjestu podrazumijeva i određeno zdravstveno stanje koje moja biti zadovaljavajuće za takvu vrstu poslova- zaključila je Janković.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkFBswoL_uHk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janković: U posljednjih 12 godina je bilo 90 smrtnih slučajeva na radnim mjestima

Naša država je prošlog mjeseca usvojila treći po redu Program dostojanstvenog rada za period 2023.godine - &nbsp;2027.godine, koji za cilj ima prevazilaženje najvećih izazova u ovoj oblasti, odnosno regulisanje neformalog rada, radna prava &nbsp;zaposlenih, zaštite zdravlja na radu, prava mladih, žena, ranjivih kategorija - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, predstavnica Udruženja zaštite na radu Đina Janković.
- Sve aktivnosti našeg Udruženja su usmjerene na pomoć državi, odnosno poslodavcima &nbsp;i zaposlenima kada su u pitanju izazovi u oblasti rada i socijalnih politika, a oslanjaju se na agendu dostojanstvenog rada, koja ima za &nbsp;cilj ostvarivanje svih onih ciljeva održivog &nbsp;razvoja. Zapravo, ne možemo postići ciljeve održivog razvoja, ukoliko ne ostvarimo sve ovo što smo zacrtali, sve te neke ciljeve u oblasti rada, socijalnih politika, prava zaposlenih koja su još uvijek na vrlo nezadovoljavajućem nivou - rekla je Janković.
Mladi ljudi vrlo malo znaju o svojim pravima, ističe Janković, te vrlo često dolazi do zloupotreba, i dodaje ona, iz tog razloga su odlučili da nastave sa aktivnostima edukacije mladih.
- Od 1.oktobra je počela realizacija novog projekta, koji finansira Fond za Zapadni Balkan, Western Balkans Fund, koji ćemo realizovati zajedno sa kolegama iz regiona, sa kolegama iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, jer pokazuje se, zapravo, da problemi sa kojima se mi u Crnoj Gori suočavamo vrlo slični sa problemima kolega, odnosno zaposlenih i poslodavaca, u zemljama regiona, a i ogromna je fluktuacija kojoj svjedočimo, tako smo započeli sa realizacijom ovog projekta. Jedna od prvih aktivnosti će biti organizovanje Akademije dostojanstvenog rada, koja &nbsp;će biti organizovana, &nbsp;upravo, &nbsp;kod nas u Crnoj Gori, u periodu između 28. novembra i 1.decembra, to će biti konferencija koja će biti organizovana u hotelu Palmon Bay u Herceg Novom - naglasila je Janković.
Visina plate nije jedino što čini zaposlenog zadovoljnim, kaže Janković, jer sva istraživanja govore u prilog tome da je bitnije da zaposleni ima dobre uslove rada, kako kaže ona, i ostvaren balans između privatnog i poslovnog života.
- Ne možemo se uvijek ljutiti na poslodavce, jer vrlo često poslodavci nijesu informisani o svojim obavezama i odgovornostima, koje imaju prema zaposlenima. Često nam se dešava, &nbsp;na brojnim seminarima, radionicama, konferencijama, koje organizujemo, da se prvi put sretnemo sa nekim poslodavcem koji posluje u svojoj djelatnosti, možda i deceniju, dvije, a da nije bio upoznat sa nekim obavezama, koje je morao da ispuni, shodno zakonu prema svojim zaposlenicima, shodno i Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu, tako ne možemo govoriti da uvijek poslodavci žele da izbjegnu svoje obaveze, nekada ih i nijesu svjesni - &nbsp;istakla je Janković.
Zaposlenici, takođe, nijesu svjesni svojih prava, poručuje Janković, a najveći problem je, po njenoj ocjeni, mentalitetski problem, odnosno strah od gubitka posla, naročito, ističe ona, među starijima, ali i mladi odrasli u takvim okolnostima.

Janković: Prava zaposlenih su još na vrlo nezadovoljavajućem nivou

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvuje na 56. izdanju godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma pod nazivom „Duh dijaloga“ koji se održava u Davosu.
Ovogodišnje izdanje se odvija u uslovima značajnih geopolitičkih, ekonomskih i tehnoloških promjena koje, kako su naglasili u Vladi, nameću potrebu za snažnijom međunarodnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem radi očuvanja stabilnosti i održivog razvoja.
Spajić će, tokom boravka u Davosu, učestvovati na multilateralnim događajima, uključujući sastanak „Japan, snalaženje u geopolitičkim promjenama“, kao i događaje „Dijalog za večerom - evropski izbori u konkurentnom svijetu“ i “Refleksije o liderstvu mladih šefova država i političkih lidera”.
- Planirano je da predsjednik Vlade ima i bilateralne susrete sa visokim zvaničnicima, uključujući predsjednike vlada, šefove država, evropske komesare, kao i predstavnike međunarodnih organizacija i globalne poslovne zajednice - naglasili su u Vladi.
Učešće na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice prilika je, dodaju oni, za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim pitanjima, kao i za promociju Crne Gore kao stabilne i atraktivne destinacije za investicije.
- Sastanci delegacije Vlade Crne Gore posebno su važni imajući u vidu da se Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma održava na početku godine u kojoj Crna Gora obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti i dok, u zavšnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU, preuzima značajne regionalne i evropske obaveze - naveli su u Vladi.
Svjetski ekonomski forum, koji se od 1971. godine organizuje krajem januara u švajcarskom Davosu, okuplja političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere iz velikog broja država, sektora i zajednica, sa ciljem da se kroz otvoreni dijalog odgovori na savremene globalne izazove i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta i razvoja.

Spajić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

U Višem sudu je za 4. februar odgođeno suđenje grupi koja se se tereti za šverc dvije i po tone kokaina.
Sutkinja Nada Rabrenović kazala je da su ih iz Istražnog zatvora juče obavijestili da je optuženi Dragan Pavličević upućen na pregled u psihijatrijsku bolnicu u Kotor i da je zadržan na dalje liječenje.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih su Damir Madić, Ulićev sin - Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

AKCIJA GENERAL: Odgođeno suđenje za 4. februar, optuženi Pavličević na liječenju

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović pozvala je Komunalnu inspekciju da ne kažnjava privredne subjekte zbog nove odluke o radnom vremenu.
- Potrebno je prvo da obavjestite podgoričku privredu da je Skupština Glavnog grada donijela novu odluku o radnom vremenu krajem decembra, pa tek onda da izvršite provjere na terenu - podvukla je ona u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F2013527583741149221&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je da bi nadležni trebalo da pomognu privredi.
- Zašto umijete samo da kažnjavate, valjda treba da pomognete, a ne da odmognete privredi?! - navela je Aranitović u objavi.

Aranitović: Komunalna inspekcija da ne kažnjava privredu nego da ih prvo obavijesti o novoj odluci o radnom vremenu

Cijene 53 vrste cigareta u ponedjeljak su porasle 20 do 50 centi, tako da najniža iznosi tri eura za paklicu.
U pitanju su cigarete čiji su uvoznici Japan Tobacco (JTI) i Philip Morris, piše Dan.
List je prošle sedmice najavio da će te dvije kompanije od ponedjeljka podići cijene paklica, jer je Vlada povećala akcize na duvanske proizvode.
British American Tobacco (BAT) još nije korigovao cijene svojih proizvoda, tako da su cijene paklice ispod tri eura, odnosno najjeftnija košta 2,7 eura.
L&amp;M Slims Pink i L&amp;M Slims Violet od ponedjeljka koštaju tri eura, L&amp;M Red Label i L&amp;M Blue Label 3,5 eura , L&amp;M Loft Sea Bluei L&amp;M Loft Blue 3,3 eura a L&amp;M Loft Sea Blue XL, L&amp;M Loft Blue XL i L&amp;M Loft Black XL 3,4 eura.
Marlboro Fine Touch (svijetloplavi), Marlboro Touch (plavi), Marlboro Fine Touch XL (svijetloplavi) i Marlboro Touch XL (plavi) poskupjeli su na četiri eura, dok Marlboro (Red), Marlboro (Red, 100's), Marlboro (Red, soft pack), Marlboro (Gold) i Marlboro (Gold, 100's) koštaju 4,2 eura.
Muratti Ambassador (crveni) košta 3,9 eura, Parliament Aqua Blue i Parliament Silver Blue 4,7 eura, Parliament Soho (Silver Blue XI.), Parliament Soho (Aqua Blue XL) 3,4, eura a Parliament Soho Aqua Blue KS RCT20 SLI i Parliament Soho Silver Blue KS RCT20 SLI po 3,2 eura. Marlboro Slims XSL i Marlboro Extra Slims Blue koštaju 3,4 eura, dok su Parliament Silver Sims i Parliament Aqua Slums tri eura.
Sobranie Black Russian i Sobranie Color sada će koštati šest eura, odnosno 50 centi više, a Sobranie Superslims Pink, Sobranie Black, Sobranie Gold, Sobranie Black Slims i Sobranie Colors Slims po 4,6 eura, što je povećanje od 30 centi.
Sobranie Refine Black i Sobranie Refine White biće po 4,4 eura, a Sobranie Refine Black KS i Sobranie Refine Blue KS po četiri.
Za Winston 100s Red i Winston 100s Blue biće potrebno izdvojiti 3,8 eura, a za Winston Super Slims Blue, Winston Super Slims Silver, Winston Classic Red i Winston Legend Blue po 3,6 eura.
Maloprodajna cijena Winston XStyle Long Blue, Winston XStyle Long Silver i Winston XStyle Long Red biće 3,5 eura, a deset centi jeftiniji biće Winston XStyle Silver i Winston XStyle Blue. Po tri eura koštaju Winston Fine Line Blue i Winston Fine Line Gold.
Minimalno poskupljenje po paklici iznosilo je 20 centi. Naredno poskupljenje očekuje se u julu, kada će ponovo porasti akciza.
Izmjenama zakona o akcizama predviđeno je da specifična akciza od 1. januara iznosi 58,85 eura na hiljadu komada cigareta, od 1. jula do 31. decembra 64,74 eura, dok bi od 1. jula 2028. godine bila povećana na 94,78 eura.
Iskustva iz prethodnih godina ukazuju na moguće negativne posljedice naglog rasta cijena. U 2017. godini, povećanje cijena cigareta za 50 centi dovelo je do prelivanja više od polovine legalnog tržišta u sivu zonu, dok su prihodi države od akciza u kratkom roku smanjeni za oko 17 miliona eura.&nbsp;
Ipak, brojne analizie pokazuju da se povećanjem cijena cigareta povećavaju prihodi države, a smanjuje broj pušača.
Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je cilj povećanja akciza smanjenje potrošnje cigareta, posebno među mladima i osobama sa nižim prihodima.

Tag: dina-jankovic