Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nisu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine. Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima. - Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu. Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine. - Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu. Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja. - Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu. Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje. - U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu. Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b" data-rendition-name="original" width="486" height="692" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037" data-rendition-name="original" width="481" height="693" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>  Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UN pisale Mandiću: Zabrinuti da amandmani na Zakon o javnom okupljanju nijesu u skladu sa međunarodnim aktima

Saradnja Vlade Crne Gore i Tima Ujedinjenih nacija u zemlji u potpunosti je usklađena sa nacionalnim prioritetima zemlje, prevashodno ispunjenju Agende održivog razvoja i pridruženju Evropskoj uniji, ocijenjeno je na sastanku Nadzornog odbora za praćenje implementacije petogodišnjeg Okvira saradnje UN i Vlade Crne Gore za održivi razvoj 2023-2027, kojim su ko-predsjedavali potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i v.d. rezidentnog koordinatora u Crnoj Gori Dijego Sorilja. Uz zajedničku ocjenu visokog stepena komplementarnosti Agende održivog razvoja i procesa pristupanja Evropskoj uniji, učesnici sastanka su sumirali ključne rezultate ostvarene u prethodnom periodu, kao i planove za 2025. godinu koje Vlada i sistem UN u zemlji zajednički sprovode, u sklopu implementacije strateškog petogodišnjeg Okvira saradnje 2023-2027.&nbsp; Ibrahimović je naglasio značaj snažnog partnerstva sa sistemom Ujedinjenih nacija u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i jačanju temelja demokratskog društva u Crnoj Gori.&nbsp; Zahvalio je Kancelariji rezidentnog koordinatora i predstavnicima svih resora i agencija UN na profesionalnom i posvećenom pristupu, uloženim naporima i ostvarenom napretku.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052917058_748de8afd8c45731926f89ad9e64a241a34135a1d943bced72359e50b12106db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052917058_748de8afd8c45731926f89ad9e64a241a34135a1d943bced72359e50b12106db" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Sorilja i Ibrahimović"> <figcaption>Sorilja i Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Rezultati ostvareni tokom 2024. godine predstavljaju čvrst temelj za dalje unapređenje zajedničkog djelovanja - kazao je Ibrahimović. Posebno je istakao opredijeljenost Crne Gore za efikasno i odgovorno multilateralno djelovanje, zasnovano na principima vladavine prava i poštovanju ljudskih prava i sloboda, naglasivši da se „Crna Gora, u svjetlu aktuelnih geopolitičkih kretanja, zalaže za efikasnije, djelotvornije i transparentnije UN, spremne da odgovore na sve izazove 21. vijeka.“&nbsp; V.d. rezidentnog koordinatora kazao je da je Crna Gora je prepoznata po svom aktivnom članstvu u UN i posvećenosti multilateralizmu.&nbsp; - U današnjem globalnom okruženju obilježenom sukobima i neizvjesnošću, jačanje saradnje među državama je od vitalnog značaja - kazao je Sorilja. On je istakao da se Ujedinjene nacije suočavaju sa ozbiljnom krizom likvidnosti, što zahtijeva transformativno razmišljanje o tome kako i gdje se resursi raspoređuju.&nbsp; - Međunarodna konferencija UN o finansiranju razvoja koja će se održati u Sevilji u julu fokusiraće se na reformu finansijske arhitekture i rješavanje finansijskih izazova kako bi se omogućila hitno potrebna investicija za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja - rekao je Sorilja i podsjetio na strateški dokument UN „Pakt za budućnost”, koji su usvojile država članica na Samitu za budućnost 2024. godine, a koji ima za cilj modernizaciju međunarodne saradnje kako bi se odgovorilo na trenutne realnosti i izazove.&nbsp; Sorilja je istakao snažno partnerstvo Crne Gore i Ujedinjenih nacija, naglasivši da sistem UN u zemlji ostaje posvećen pružanju podrške Vladi Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i u ostvarivanju Agende održivog razvoja do 2030.&nbsp; Petogodišnji plan razvoja - Okvir saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027, koji zajednički realizuju 19 agencija UN u zemlji i Vlada Crne Gore u saradnji sa nacionalnim i međunarodnim partnerima, definiše podršku sistema UN u Crnoj Gori u tri strateške oblasti: inkluzivni ekonomski razvoj i održivost životne sredine, razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti i socijalna inkluzija, socijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska prava.

Ibrahimović-Sorilja: Nastavak jačanja saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj

Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Dijego Sorilja, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, programska koordinatorka UNESCO-a Milica Nikolić i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei, posjetili su danas Cetinje povodom tragedije koja se dogodila 1. januara, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Na sastanku sa gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Nikolom Đuraškovićem razgovarano je o posljedicama tragedije, značaju pružanja podrške ugroženim građanima i mogućnostima buduće saradnje. Delegacija Ujedinjenih nacija izrazila je solidarnost sa građanima Cetinja i ponudila pomoć u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta.
Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je temama zaštite mentalnog zdravlja, pružanju podrške najugroženijim kategorijama stanovništva, kao i promociji mira i tolerancije. Predstavnici UN-a govorili su o programima socijalne kohezije i podrške mladima i istakli značaj zajedničkog djelovanja na lokalnom i međunarodnom nivou kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.
Gradonačelnik Đurašković zahvalio se predstavnicima UN-a na posjeti i iskazanoj podršci, naglašavajući važnost saradnje sa međunarodnim organizacijama u jačanju socijalne kohezije i unaprjeđenju kvaliteta života građana Cetinja.
&nbsp;- Tragedija koja nas je zadesila zahtijeva zajednički napor svih nas – lokalne uprave, državnih institucija i međunarodnih partnera. Ujedinjene nacije su još jednom pokazale spremnost da budu uz nas u najtežim trenucima- poručio je Đurašković.
Sastanku su prisustvovali rukovodilac sektora za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i šefica Kancelarije rezidentnog koordinatora Ana Zec.

Predstavnici UN-a sa Đuraškovićem: Pomoć institucija UN-a u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta na Cetinju u cilju sprečavanja sličnih tragedija u budućnosti

Crna Gora je posvećena saradnji s Ujedinjenim nacijama i veoma cijeni angažovanje Kancelarije UN, koja kroz usaglašeni programski okvir saradnje s Vladom naše zemlje pruža podršku Crnoj Gori u ispunjavanju reformi na putu pristupanja EU - kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku s novim privremenim koordinatorom Kancelarije Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Dijegom Soriljom.
&nbsp;- Podrška Kancelarije UN je veoma značajna i za postizanje ciljeva održivog razvoja jer su oni u velikoj mjeri usaglašeni sa standarima za članstvo u Evropskoj uniji, što znači da ispunjavanje tih ciljeva znači i napredak Crne Gore na njenom evropskom putu - naglasio je Ivanović.
&nbsp;Ponovio je da Crna Gora ima za cilj da do 2028. godine postrane punopravna članova EU za šta je neophodno jačanje administrativnih kapaciteta, te da računa na podršku sistema Ujedinjenih nacija u oblastima kao što su demokratizacija, vladavina prava, socijalna inkluzija.&nbsp;
Osvrnuo se, kako se navodi u saopštenju, na kandidaturu Crne Gore za nestalno članstvo u Savjetu bezbjednosti UN za period od 2026. do 2027. i istakao da računa na podršku Kancelarije UN promociji i jačanju vidljivosti Crne Gore i njene uloge na globalnom nivou.
&nbsp;- Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori, Dijego Sorilja saglasio se da je saradnja Ujedinjenih nacija i Vlade Crne Gore blisko usklađena sa procesom pridruživanja Evropskoj uniji i potvrdio opredjeljenje tima UN da ponudi zemlji ekspertize u specifičnim poglavljima procesa pristupanja - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Sorilja se, kako dodaju, posebno osvrnuo na značaj Fonda UN za ubrzani razvoj Crne Gore koji za cilj ima objedinjavanje donatorskih sredstava i njihovo usmjerava na inicijative održivog razvoja, sa posebnim fokusom na ranjive grupe.
&nbsp;- Soriljo je potpredsjedniku Ivanoviću prenio uvjeravanje da tim Ujedinjenih nacija u zemlji ostaje otvoren za saradnju i dalju podršku u pozicioniranju Crne Gore na međunarodnom planu - navedeno je u saoštenju.

Ivanović sa Soriljom: Snažna podrška UN-a evropskim integracijama Crne Gore

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

Tag: dijego-sorilja