Majka mladića nastradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, Dijana Hrka napustila je prostor u blizini Skupštine Srbije u Beogradu, na kojem je protestovala od 2. novembra.
Od petka na tom prostoru više nema šatora u kojem su boravili Hrka i ratni veterani koji su joj pružali podršku i zaštitu.
Hrka je na svom Instagram nalogu podijelila stori čiji je autor izvjesni Ivan Radovanović, u kojem se navodi da borbu nastavljaju na drugom terenu.
- Do sada si znao gdje smo, više nećeš znati - piše, između ostalog, u objavi.
Dijana Hrka je 2. novembra, dan nakon godišnjice pada nadstrešnice, ispred Skupštine započela štrajk glađu koji je trajao punih 15 dana, sve do 17. novembra. Tražila je da se kazne odgovorni za pad nadstrešnice.
Prekidajući štrajk glađu, najavila je da će nastaviti svoju borbu ispred Skupštine.
Posljednji put se javnosti obratila 2. decembra, kada je kazala da više neće najavljivati svoje aktivnosti.
- Biće sve van Beograda, ništa se u Beogradu neće dešavati. Sve držim sada u tajnosti. Ono što planiram ne dam da mi "izbuše" - poručila je Hrka, čiji se šator u tom trenutku i dalje nalazio ispred Skupštine Srbije.
Kako su objavili korisnici društvenih mreža, šatori su u petak uklonjeni sa mjesta na kojem je protestovala.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dijana Hrka napustila prostor ispred Skupštine Srbije: "Do sada si znao gdje smo, više nećeš"

Dijana Hrka, majka Stefana, koji je poginuo u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, podržala je predlog kompanije za drumski prevoz Milomira Jaćimovića o blokadi Beograda i pozvala Novosađane da se odazovu.
Hrka je istakla da je vrijeme za ujedinjenje i zajedničku akciju, piše Nova.rs.
Na konferenciji za novinare, Hrka je izrazila zadovoljstvo što su Jaćimović i njegov sin prekinuli štrajk glađu i najavila da će se sa njim sastati uveče kako bi se dalje dogovorili.
- Podržavam njegov plan o blokadi, ali ćemo ipak pregovarati. Treba konačno da se ujedinimo, da dođemo pod jedan šator i da isplaniramo kako i šta ćemo dalje - rekla je Hrka, dodajući da bi Jaćimović trebalo da dođe u Beograd za četiri dana.
- Hajde da se svi dogovorimo kako treba da to uradimo i šta treba da uradimo. On je najavio blokade i ja sam za to, blokada će trajati do 48 sati, zato se opustite - rekla je.
Ona je potvrdila da se osjeća dobro i da boravi u protestnom šatoru u blizini Skupštine Srbije, koji naziva svojim „drugim domom".
Podsjetimo se da je Hrka nakon tragedije prije sedamnaest dana započela štrajk glađu ispred Narodne skupštine Republike Srbije u Beogradu, zahtijevajući rješavanje pitanja odgovornosti za smrt svog sina i drugih žrtava, koji je u međuvremenu prekinula. U intervjuima kaže da je spremna da učini sve da ujedini narod Srbije i riješi se „zla".

Dijana Hrka poziva na blokadu Beograda

Dijana Hrka je danas građanima koji su došli da je podrže ispred Skupštine rekla da će prekinuti štrajk glađu, ali da se neće skloniti sa mjesta na kom se nalazi, te pozvala studente i građane na razgovor o narednim koracima.
„Jako je tužan dan, kada sam rekla da se ograđujem od studenata i građana, mnogi su me pogrešno razumjeli, nisma se ogradila od ljudi, već od toga da niko ne stupa u štrajk glađu sa mnom“, rekla je Hrka.
Ona je napomenula da su je mnogi pozvali da prekine štrajk glađu i dodala da će to danas i uraditi, ali da se neće skloniti iz šatora ispred Narodne skupštine.
„Mnogo više mogu da uradim ako sam živa, i uradiću, pomjeriću mnoge granice“, rekla je Hrka.
Ona je rekla da se borba mora nastaviti i zamolila policiju da ne diže štitove na građane i da ne štiti kriminalce koji se nalaze u kampu ispred Skupštine.
„Predsjednik je slagao kada je rekao da me ljudi nagovaraju na ovo, a ja pitam predsjednika šta je uradio za godinu dana za nadstrešnicu, pozivam roditelje iz Malog Orašja, Dubone, u vezi sa padom helikoptera, naplatne rampe, i nešto sam sigurno zaboravila. Hajde da otvoreno pričamo ko im je prijetio i zašto su ti slučajevi zataškani“, rekla je Hrka i upitala da li ćemo da otvorimo sva poglavlja koja su oni zataškali.
Kako je naglasila, ako „sada ne progledamo“, 150 000 ljudi će u NIS-u ostati bez posla.
„Šta će ti ljudi da rade sjutra, hoće li svakog dana da dolaze ispred Skupštine i uzimaju dnevnicu, dokle će imati te pare“. upitala je.
Komentarišući opoziciju, Hrka je rekla da dok je Dragan Đilas bio na vlasti, njenoj sestri je poginuo muž, nakon čega joj je bačen krvav ranac i rekli „Imaš djecu“.
„Bilo kakvo obilježje oko mene nemojte stmatrati da je moje. Mogu samo moji veterani da budu obilježeni, ne interesuje me nijedna druga struktura“, rekla je Hrka i dodala da svako može da dođe da je podrži, ali da je ona Dijana Hrka koja traži pravdu i istinu.
Govoreći o razgovorima sa studentima i građanima, ona je rekla da iz šatora neće izaći dok se ne ispune svi zahtjevi.
„Neka me ne ponižava, neka ne priča kako me žali“, poručila je Hrka predsjendiku Srbije i dodala da su je iz vlasti sve češće zvali i željeli da pričaju.
Podsjetimo, Hrka je juče na svom Instagram profilu objavila poziv svima koji je podržavaju na „dogovor bez razilaženja“.

Dijana Hrka prekinula štrajk glađu

Otkako je njen sin ubijen zajedno sa još 15 ljudi u urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, Dijana Hrka postala je lice široko rasprostranjenih antivladinih protesta u Srbiji, piše Njujork tajms, prenosi N1.
Kao tinejdžerka koja je odrastala tokom godina rata na Zapadnom Balkanu, Dijana Hrka je naučila da živi sa glađu. Nije bilo hrane, nije bilo struje i bilo je malo vode dok se njena srpska zajednica skrivala pod neprijateljskim bombardovanjem, ali je ona preživjela. Sada gospođa Hrka, 48, ponovo je bez hrane — ovoga puta po sopstvenom izboru, navodi se u opširnom tekstu Njujork tajmsa o njenom štrajku glađu ispred Skupštine Srbije, gdje traži pravdu za smrt 16 ljudi, uključujući i svog 27-godišnjeg sina Stefana. Njih je, podsjeća njujorški list, smrskala betonska nadstrešnica koja se srušila na nedavno renoviranoj željezničkoj stanici na sjeveru Srbije prošlog novembra.
Ta katastrofa podstakla je javni bijes zbog vladinog nemara i korupcije, pokrenuvši neke od najvećih antivladinih demonstracija u Srbiji još od pada bivšeg diktatora Slobodana Miloševića 2000. godine.
Prije urušavanja nadstrešnice, gospođa Hrka, razvedena majka dvoje djece i kuvarica u restoranu brze hrane, imala je malo interesovanja ili vremena za politiku ili proteste protiv predsjednika Aleksandra Vučića, čiju vladu, kako upozoravaju zvaničnici Evropske unije, čeka rizik od demokratskog nazadovanja.
Ali otkako se dogodila tragedija na željezničkoj stanici u Novom Sadu, gospođa Hrka toliko je prisutna na studentskim protestima da je postala neočekivani simbol pokreta.
- Spremna sam da umrem za ovo, spremna sam da živim za ovo. Spremna sam da učinim sve kako bismo se ujedinili i riješili se ovog zla.- rekla je gospođa Hrka prošle nedjelje, sklupčana u šatoru koji su ona i njene pristalice postavile ispred zgrade Narodne skupštine u Beogradu, glavnom gradu Srbije.&nbsp;
Prvi novembar bio je godišnjica novosadske tragedije u kojoj je stradao njen sin. Sljedećeg dana, kako bi podvukla svoje i zahtjeve drugih demonstranata za pravdom za žrtve i odgovornošću vlade, prestala je da jede.
- Pošto sam već bila gladna ranije, mislim da mogu da podnesem više nego možda obični ljudi. Ali opet ne može se to podnositi tako dugo — možda 12 do 13 dana prije nego što će se nešto desiti- rekla je gospođa Hrka, koja nastavlja da pije vodu, čaj i sok.
Tokom njenog štrajka budnom su je držali laserski zraci i zaglušujuća muzika usmjerena ka njenom šatoru od strane kontraprotestanata koji podržavaju gospodina Vučića. Njihov sopstveni kamp ispred Skupštine, postavljen prije nekoliko mjeseci, udaljen je svega nekoliko metara od njenog.
Srbija je duboko podijeljena zemlja, rastrgana rastućim bijesom i nepovjerenjem koje pojačava dezinformisanje. Koleba se između želje da se pridruži Evropskoj uniji i održavanja dugogodišnjeg savezništva sa Rusijom. Mnogi Srbi i dalje su ogorčeni zbog NATO bombardovanja Srbije 1999. godine, tokom godina sukoba na Zapadnom Balkanu koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije.
Optužbe i kontraoptužbe o pranju novca, uličnim prebijanjima i laganju rutinski su dio političkog diskursa, čak i na najvišim nivoima vlasti.
Odobrenje za izgradnju luksuznog Tramp hotela na mjestu bombardovanog arhitektonskog spomenika u Beogradu, koje je prošlo kroz Skupštinu ovog mjeseca, pojačalo je sumnju u vladinu korupciju i podstaklo proteste.
U vezi sa katastrofom na željezničkoj stanici, srpsko tužilaštvo optužilo je najmanje 13 osoba, uključujući dvojicu visokih državnih funkcionera, za korupciju povezanu sa nekvalitetnim renoviranjem koje su izvodili kineski izvođači.
Međutim, sudovi još nijesu osudili nijednog od optuženih mjesecima nakon podizanja optužnica, što podstiče široko rasprostranjeni strah da smrt žrtava neće biti kažnjena.
U nedjeljama poslije katastrofe na željezničkoj stanici, gospođa Hrka kaže da je bila previše šokirana da reaguje. Ali onda je, gledajući televiziju u svom domu u Beogradu, vidjela kako mladi ljudi koje je smatrala „djecom“ izlaze na ulice i traže pravdu za poginule.
- Odjednom sam ih samo pratila na ulicu. I evo me opet, na ulici- rekla je gospođa Hrka tokom jednog od četiri intervjua za Njujork tajms prošle nedjelje u njenom šatoru.&nbsp;
Njen sin Stefan radio je kao radnik na održavanju u jednoj firmi u Novom Sadu kad je poginuo.
- Bili smo veoma bliski i uvijek smo pokušavali da gledamo pozitivno, jer smo živjeli u teškim okolnostima. Počeo je da radi i pomagao mi je da ne moram da radim toliko poslova. Rekli smo jedno drugom da ćemo biti srećni sa onim što imamo — i bili smo- rekla je gospođa Hrka.
Kada je bila mlađa, željela je da bude kozmetičarka, i čak tokom štrajka glađu njeni nokti bili su nalakirani svjetlucavo ružičastom nijansom.&nbsp;
- U budućnosti, ako sve ovo bude dobro voljela bih da osnujem fondaciju koja će nositi Stefanovo ime i pomagati svoj djeci- kazala je.
Dobronamjernici, uključujući sveštenike, donosili su molitvenike, cvijeće, vjerske ikone i druge poklone u njen šator. Ali gospođa Hrka priznaje da ne vidi jasan kraj protesta.&nbsp;
- Ne znam — što god Bog kaže. U Božijim je rukama- kazala je.
Gospođa Hrka ne želi da govori o svom mlađem sinu iz straha da bi ga bezbjednosne službe mogle targetirati, ali sebe vidi kao majku studentima koji vode proteste.
- Ako moram da umrem da bi sva djeca mogla da žive slobodno i da Srbija bude slobodna, spremna sam- rekla je.
Ako gospođa Hrka umre od štrajka glađu, „to bi mogla biti prelomna tačka“ nakon godine tinjajućih, ali uglavnom mirnih protesta, kaže Raša Nedeljkov, programski direktor Crte u Beogradu.
Gospođa Hrka i ostali demonstranti takođe pozivaju na vanredne izbore kako bi se zamijenio gospodin Vučić, koji je na vlasti kao premijer, a zatim kao predsjednik od 2014. godine. On ne pokazuje nikakvu namjeru da odstupi.
<h3>Vučić: Zabrinut sam za gospođu Hrku, a oni nijesu</h3>
U jednosatnom intervjuu u njegovoj kancelariji u četvrtak, gospodin Vučić se zakleo da će „pokazati da pravda postoji u zemlji“ i da će pozvati na odgovornost svakoga ko je kriv za malverzacije pri izgradnji željezničke stanice. Ali rekao je da je na sudovima, a ne na njemu, da vode istrage, kako bi se izbjegao bilo kakav utisak političkog miješanja.
Takođe je negirao da bezbjednosne službe zastrašuju ili proizvoljno privode demonstrante, kako tvrde zvaničnici EU.
Gospodin Vučić bio je pažljiv da ne kritikuje gospođu Hrku, ali je sugerisao da se ona koristi kao najnovija figura u nizu protesta političkih protivnika koji traže njegovo svrgavanje. (Gospođa Hrka tvrdi da je odluka da stupi u štrajk isključivo njena. „Niko me nije natjerao na ovo“, rekla je.)
- Nadali su se da će Dijana Hrka umrijeti i onda će svi kriviti mene. Brinem o njoj rekao je gospodin Vučić. Zabrinut sam za nju, a oni nijesu- rekao je Vučić.
Gospodin Vučić rekao je da je prošle nedjelje zvao gospođu Hrku da je pokuša ubijediti da ponovo jede. Umjesto toga, razgovor je još više produbio njihove razlike.
Čak su i opozicioni zvaničnici koji podržavaju gospođu Hrku molili da prekine štrajk.
- Ako nastavi, ovo je kao samoubistvo. Veoma sam tužan zbog toga- rekao je Dragan Đilas, opozicioni lider u Skupštini.&nbsp;
Drugi kažu da ih inspiriše. Još jedan antivladin demonstrant i njegov tinejdžerski sin započeli su štrajk glađu, premda je dječak potom nastavio da jede.
- Dijana je majka koja je mnogo pretrpjela i htjela je da bude dio cijelog pokreta jer je izgubila dijete. Zaista sam zabrinut za njeno zdravlje, ali niko od nas ne može da joj oduzme autonomiju- rekao je Vladimir Štimac, bivši profesionalni košarkaš koji je nedavno priveden od strane policije zbog učešća na protestima.
<h3>„Djeca gledaju u mene, zajedno smo jači“</h3>
Jedanaeste noći njenog štrajka glađu, gospođa Hrka odvedena je u medicinsku kliniku od strane svojih pristalica i liječena zbog dehidratacije nakon što se osjetila slabo i pala joj je krvni pritisak.
Nekoliko stotina pristalica okupilo se ispred njenog šatora u tihom bdenju sa svijećama koje je trajalo najmanje 15 minuta. Zatim je masa počela da skandira „Dijana Hrka“ — žamor koji je prerastao u povik.
Gospođa Hrka vratila se nekoliko sati kasnije. Sljedećeg jutra, u svom šatoru, dvanaestog dana štrajka, djelovala je iscrpljeno i bledo, ali je zvučala snažnije nego dan ranije.
Rekla je da neće odustati.
- Djeca gledaju u mene. Kada su započeli proteste, policija je pokušavala da ih uguši, da uguši proteste. Ali onda, sa mnom, zajedno — mi smo jači- poručila je Hrka.

Njujork tajms: Dijana Hrka - neočekivana majka jednog pokreta

Dijana Hrka, majka poginulog Stefana u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu petnaesti dan, dok je autoprevoznik Milomir Jaćimović ušao u sedmi.
Građani su okupljeni pored šatora kod Skupštine Srbije u Beogradu, gdje Dijana Hrka štrajkuje glađu, zahtijevajući otkrivanje istine o pogibiji njenog sina i još petnaest osoba u padu betonske nadstrešnice na novosadskoj Željezničkoj stanici prije godinu.
Ispred šatora je okačen transparent "Snaga majke i brda pomijera", prenijela je Beta.
Ona štrajkuje glađu nedaleko od šatorskog kampa u kome su pristalice vlasti.
Autoprevoznik Milomir Jaćimović štrajkuje glađu ispred zgrade Banovine u Novom Sadu već sedam dana.
- Normalno je da nemam više one snage što sam imao, ali tako je kako je, mora se, ići ćemo do kraja. Došao sam u takvu situaciju kad su mi uzeli zadnji autobus - prenio je N1 riječi Jaćimovića.
Jaćimović, koji je prevozio svojim autobusima studente na proteste, traži da mu oni budu vraćeni tvrdeći da su neosnovano oduzeti, kao i da se ponište višemilionske kazne koje su mu izrečene.
U znak podrške Jaćimoviću u Kragujevcu, u centranoj Srbiji, građani su poslije jednočasovne protestne šetnje blokirali Autobusku stanicu.
U Srbiji duže od godinu traju protesti i blokade na kojima se insistira na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.

Majka poginulog mladića u Novom Sadu štrajkuje glađu 15. dan, autoprevoznik sedmi

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, koja štrajkuje glađu već 14. dan u blizini Skupštine Srbije, primila je infuzijum, a potom se vratila u šator pored Skupštine gdje nastavlja štrajk glađu.
Ona se tamo, kako javlja reporterka N1, zadržala oko dva i po sata. Nakon što se vratila u Takovsku, iz automobila su je odmah smjestili u invalidska kolica, a potom vratili u šator, tako da nije bilo prilike za detaljnije razgovore sa njom.
Očekuje se da se u 18 sati obrati ili ona ili veterani koji je čuvaju. Najavljeno je i, javlja reporterka N1, da će majke iz Novog Sada doći da je podrže.
Hrka je ponovo primljena u Opštu bolnicu Medigrup zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, radi pružanja neophodne medicinske pomoći, saopšteno je iz te ustanove.
- Nakon procjene stanja, pacijentkinji je obezbijeđen ljekarski nadzor i odgovarajuća terapija. Prioritet ostaje očuvanje zdravlja, stoga molimo medije i javnost za razumijevanje i poštovanje prava pacijentkinje na privatnost tokom boravka u ustanovi - naveli su iz ove bolnice.
Hrka je prethodno dva puta dobijala medicinsku pomoć u Opštoj bolnici Medigrup i poslije ukazivanja pomoći nastavljala štrajk glađu kod Skupštine.
Dijana Hrka je stupila je u štajk glađu 2. novembra nedaleko od Doma Narodne skupštine tražeći da se utvrdi odgovornost svih za pad nadstrešnice i da počnu sudski procesi protiv odgovornih, da se puste na slobodu svi studenti uhapšeni tokom protesta u prethodnoj godini, kao i da se raspišu vanredni izbori.

Dijana Hrka primila infuziju, nastavlja štrajk glađu pored Skupštine

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu uputili su apel Dijani Hrki, majci mladića poginulog u padu nadstrešnice, da prekine štrajk glađu.
- Mi, studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu, sa dubokom zabrinutošću pratimo Vašu borbu i Vaš, već trinaest dana dug, štrajk glađu. Svjesni smo ogromne boli koju nosite i snage koju pokazujete uprkos svemu što ste prošli. Vaša hrabrost, istrajnost i dostojanstvo već su postali simbol borbe za pravdu. Kao budući ljekari, ali prije svega kao ljudi, osjećamo odgovornost da Vam se obratimo i zamolimo Vas da sačuvate svoje zdravlje- &nbsp;poručili su studenti.
Iz ovog razloga oni su zamolili Hrku da prekine štrajk glađu i poručili joj da ostane sa njima, snažna i prisutna, kako bi zajedno nastavili borbu koju je započela, borbu koja se, kako navode, tiče svakog građanina ove zemlje.
- Ovo što tražimo nije malo, ali Vas molimo da nas poslušate jer je nama, za razliku od njih, važno zdravlje i život svakog pojedinca. Hvala Vam, majko!- navodi se na kraju studentskog apela Hrki.
Podsjećamo, Dijana Hrka već trinaest dana štrajkuje kod Skupštine Srbije, zahtijevajući da nadležni organi saslušaju i pritvore sve osobe osumnjičene za pad nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, puštanje svih pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu zamolili Dijanu Hrku da sačuva svoje zdravlje i prekine štrajk glađu

Dijana Hrka, majka Stefana koji je poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu već 13. dan. Zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, danas je prevezena u bolnicu, ali je poslijepodne puštena nakon pružene medicinske pomoći i vratila se u svoj šator ispred Skupštine Srbije.
Bolnica MediGroup saopštila je da je Hrki osiguran nadzor ljekara i odgovarajuća terapija. Građani su je dočekali aplauzom i skandiranjem njenog imena dok su je veterani prebacivali u šator u invalidskim kolicima.
U obraćanju medijima, Hrka je kritikovala institucije, ističući da nijedna ne radi svoj posao.
&nbsp;- Ja zaista mogu uda umrem, a institucije neće početi da rade svoj posao- kazala je.
Hrka štrajkuje od 2. novembra, zahtijevajući istinu i odgovornost za tragediju u kojoj je poginuo njen sin i još 15 ljudi. Takođe traži puštanje uhapšenih studenata i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Dijana Hrka nastavila štrajk glađu: Ja zaista mogu da umrem, a nijedna institucija neće početi da radi svoj posao

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je poginuo 1. novembra prošle godine u urušavanju Željezničke stanice u Novom Sadu, štrajkuje glađu 13. dan.
Veliki broj građana je svakodnevno obilazi i pruža podršku u njenoj borbi.
Ipak, s obzirom na to da štrajk traje jako dugo, njeno zdravstveno stanje je sve teže. Već danima se ispred Skupštine Srbije u Beogradu kreće u kolicima, ali odbija primiti infuziju.
Studenti medicine iz Kragujevca su joj uputili apel da prekine štrajk, jer su jako zabrinuti za njeno zdravlje.
- Mi studenti Fakulteta medicinskih nauka smo postali jako zabrinuti za vaše zdravstveno stanje. Iz dana u dan pokazujete odlučnost i spremnost, ali ste to pokazivali i prije ove odluke svakodnevno provodeći vrijeme sa nama i uz nas u ovoj borbi unazad godinu. Kao budući zdravstveni radnici osjećamo obavezu i potrebu da Vas zamolimo, zbog Vašeg zdravstvenog stanja, da obustavite štrajk glađu, kako biste odmorniji i spremniji bili za nastavak naše zajedničke borbe za istinu i pravdu. Ne smijemo dozvoliti da djelovanje ovog režima stvori nove žrtve - naveli su oni.
Hrku će danas pregledati ljekar i nakon toga će biti poznatije informacije o njenom zdravstvenom stanju.
Podsjetimo, ona je štrajk glađu najavila 1. novembra, na godišnicu urušavanja Željezničke stanice, jer do sada niko nije odgovarao za ovu tragediju.

Dijana Hrka štrajkuje glađu 13. dan: Kreće se u kolicima, studenti je mole da prekine

Dijana Hrka ostaje dosljedna u namjeri da istraje u štrajku glađu i da se ispune njeni zahtjevi, saopštio je Velibor Mikić, koga je Hrka ovlastila da se obraća medijima u njeno ime.
Mikić je kazao da se Hrka uznemirila jer su neke osobe putem nepoznatog broja kontaktirale njenog drugog sina.
- Sinoć je došlo do problema, malo se više uzbudila, jer je dobila informaciju da su njenog drugog sina kontaktirale neke osobe telefonom sa nepoznatog broja, koje su se predstavile kao policajci. Nismo mogli da potvrdimo autentičnost poziva, pa smo kasnije iz više izvora pokušavali da provjerimo, ali se ispostavilo da je riječ o lažnom broju. Zbog toga se posebno uznemirila, jer se sada u to uključuje i njen sin. Te osobe su tražile da on utiče na nju da promijeni odluku i prekine štrajk glađu. On je to doživio kao uznemiravanje, a ona se jedva smirila - rekao je Mikić, prenosi N1.
On je dodao da je Dijana od policije zatražila informacije u vezi sa ovim slučajem, naglasivši da ne želi da se slična situacija ponovi.

Dijana Hrka ostaje nastavlja štrajku glađu; Sa nepoznatog broja kontaktiran njen drugi sin

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: dijana-hrka