Majka mladića nastradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, Dijana Hrka napustila je prostor u blizini Skupštine Srbije u Beogradu, na kojem je protestovala od 2. novembra.
Od petka na tom prostoru više nema šatora u kojem su boravili Hrka i ratni veterani koji su joj pružali podršku i zaštitu.
Hrka je na svom Instagram nalogu podijelila stori čiji je autor izvjesni Ivan Radovanović, u kojem se navodi da borbu nastavljaju na drugom terenu.
- Do sada si znao gdje smo, više nećeš znati - piše, između ostalog, u objavi.
Dijana Hrka je 2. novembra, dan nakon godišnjice pada nadstrešnice, ispred Skupštine započela štrajk glađu koji je trajao punih 15 dana, sve do 17. novembra. Tražila je da se kazne odgovorni za pad nadstrešnice.
Prekidajući štrajk glađu, najavila je da će nastaviti svoju borbu ispred Skupštine.
Posljednji put se javnosti obratila 2. decembra, kada je kazala da više neće najavljivati svoje aktivnosti.
- Biće sve van Beograda, ništa se u Beogradu neće dešavati. Sve držim sada u tajnosti. Ono što planiram ne dam da mi "izbuše" - poručila je Hrka, čiji se šator u tom trenutku i dalje nalazio ispred Skupštine Srbije.
Kako su objavili korisnici društvenih mreža, šatori su u petak uklonjeni sa mjesta na kojem je protestovala.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dijana Hrka napustila prostor ispred Skupštine Srbije: "Do sada si znao gdje smo, više nećeš"

Dijana Hrka, majka Stefana, koji je poginuo u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, podržala je predlog kompanije za drumski prevoz Milomira Jaćimovića o blokadi Beograda i pozvala Novosađane da se odazovu.
Hrka je istakla da je vrijeme za ujedinjenje i zajedničku akciju, piše Nova.rs.
Na konferenciji za novinare, Hrka je izrazila zadovoljstvo što su Jaćimović i njegov sin prekinuli štrajk glađu i najavila da će se sa njim sastati uveče kako bi se dalje dogovorili.
- Podržavam njegov plan o blokadi, ali ćemo ipak pregovarati. Treba konačno da se ujedinimo, da dođemo pod jedan šator i da isplaniramo kako i šta ćemo dalje - rekla je Hrka, dodajući da bi Jaćimović trebalo da dođe u Beograd za četiri dana.
- Hajde da se svi dogovorimo kako treba da to uradimo i šta treba da uradimo. On je najavio blokade i ja sam za to, blokada će trajati do 48 sati, zato se opustite - rekla je.
Ona je potvrdila da se osjeća dobro i da boravi u protestnom šatoru u blizini Skupštine Srbije, koji naziva svojim „drugim domom".
Podsjetimo se da je Hrka nakon tragedije prije sedamnaest dana započela štrajk glađu ispred Narodne skupštine Republike Srbije u Beogradu, zahtijevajući rješavanje pitanja odgovornosti za smrt svog sina i drugih žrtava, koji je u međuvremenu prekinula. U intervjuima kaže da je spremna da učini sve da ujedini narod Srbije i riješi se „zla".

Dijana Hrka poziva na blokadu Beograda

Dijana Hrka je danas građanima koji su došli da je podrže ispred Skupštine rekla da će prekinuti štrajk glađu, ali da se neće skloniti sa mjesta na kom se nalazi, te pozvala studente i građane na razgovor o narednim koracima.
„Jako je tužan dan, kada sam rekla da se ograđujem od studenata i građana, mnogi su me pogrešno razumjeli, nisma se ogradila od ljudi, već od toga da niko ne stupa u štrajk glađu sa mnom“, rekla je Hrka.
Ona je napomenula da su je mnogi pozvali da prekine štrajk glađu i dodala da će to danas i uraditi, ali da se neće skloniti iz šatora ispred Narodne skupštine.
„Mnogo više mogu da uradim ako sam živa, i uradiću, pomjeriću mnoge granice“, rekla je Hrka.
Ona je rekla da se borba mora nastaviti i zamolila policiju da ne diže štitove na građane i da ne štiti kriminalce koji se nalaze u kampu ispred Skupštine.
„Predsjednik je slagao kada je rekao da me ljudi nagovaraju na ovo, a ja pitam predsjednika šta je uradio za godinu dana za nadstrešnicu, pozivam roditelje iz Malog Orašja, Dubone, u vezi sa padom helikoptera, naplatne rampe, i nešto sam sigurno zaboravila. Hajde da otvoreno pričamo ko im je prijetio i zašto su ti slučajevi zataškani“, rekla je Hrka i upitala da li ćemo da otvorimo sva poglavlja koja su oni zataškali.
Kako je naglasila, ako „sada ne progledamo“, 150 000 ljudi će u NIS-u ostati bez posla.
„Šta će ti ljudi da rade sjutra, hoće li svakog dana da dolaze ispred Skupštine i uzimaju dnevnicu, dokle će imati te pare“. upitala je.
Komentarišući opoziciju, Hrka je rekla da dok je Dragan Đilas bio na vlasti, njenoj sestri je poginuo muž, nakon čega joj je bačen krvav ranac i rekli „Imaš djecu“.
„Bilo kakvo obilježje oko mene nemojte stmatrati da je moje. Mogu samo moji veterani da budu obilježeni, ne interesuje me nijedna druga struktura“, rekla je Hrka i dodala da svako može da dođe da je podrži, ali da je ona Dijana Hrka koja traži pravdu i istinu.
Govoreći o razgovorima sa studentima i građanima, ona je rekla da iz šatora neće izaći dok se ne ispune svi zahtjevi.
„Neka me ne ponižava, neka ne priča kako me žali“, poručila je Hrka predsjendiku Srbije i dodala da su je iz vlasti sve češće zvali i željeli da pričaju.
Podsjetimo, Hrka je juče na svom Instagram profilu objavila poziv svima koji je podržavaju na „dogovor bez razilaženja“.

Dijana Hrka prekinula štrajk glađu

Otkako je njen sin ubijen zajedno sa još 15 ljudi u urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, Dijana Hrka postala je lice široko rasprostranjenih antivladinih protesta u Srbiji, piše Njujork tajms, prenosi N1.
Kao tinejdžerka koja je odrastala tokom godina rata na Zapadnom Balkanu, Dijana Hrka je naučila da živi sa glađu. Nije bilo hrane, nije bilo struje i bilo je malo vode dok se njena srpska zajednica skrivala pod neprijateljskim bombardovanjem, ali je ona preživjela. Sada gospođa Hrka, 48, ponovo je bez hrane — ovoga puta po sopstvenom izboru, navodi se u opširnom tekstu Njujork tajmsa o njenom štrajku glađu ispred Skupštine Srbije, gdje traži pravdu za smrt 16 ljudi, uključujući i svog 27-godišnjeg sina Stefana. Njih je, podsjeća njujorški list, smrskala betonska nadstrešnica koja se srušila na nedavno renoviranoj željezničkoj stanici na sjeveru Srbije prošlog novembra.
Ta katastrofa podstakla je javni bijes zbog vladinog nemara i korupcije, pokrenuvši neke od najvećih antivladinih demonstracija u Srbiji još od pada bivšeg diktatora Slobodana Miloševića 2000. godine.
Prije urušavanja nadstrešnice, gospođa Hrka, razvedena majka dvoje djece i kuvarica u restoranu brze hrane, imala je malo interesovanja ili vremena za politiku ili proteste protiv predsjednika Aleksandra Vučića, čiju vladu, kako upozoravaju zvaničnici Evropske unije, čeka rizik od demokratskog nazadovanja.
Ali otkako se dogodila tragedija na željezničkoj stanici u Novom Sadu, gospođa Hrka toliko je prisutna na studentskim protestima da je postala neočekivani simbol pokreta.
- Spremna sam da umrem za ovo, spremna sam da živim za ovo. Spremna sam da učinim sve kako bismo se ujedinili i riješili se ovog zla.- rekla je gospođa Hrka prošle nedjelje, sklupčana u šatoru koji su ona i njene pristalice postavile ispred zgrade Narodne skupštine u Beogradu, glavnom gradu Srbije.&nbsp;
Prvi novembar bio je godišnjica novosadske tragedije u kojoj je stradao njen sin. Sljedećeg dana, kako bi podvukla svoje i zahtjeve drugih demonstranata za pravdom za žrtve i odgovornošću vlade, prestala je da jede.
- Pošto sam već bila gladna ranije, mislim da mogu da podnesem više nego možda obični ljudi. Ali opet ne može se to podnositi tako dugo — možda 12 do 13 dana prije nego što će se nešto desiti- rekla je gospođa Hrka, koja nastavlja da pije vodu, čaj i sok.
Tokom njenog štrajka budnom su je držali laserski zraci i zaglušujuća muzika usmjerena ka njenom šatoru od strane kontraprotestanata koji podržavaju gospodina Vučića. Njihov sopstveni kamp ispred Skupštine, postavljen prije nekoliko mjeseci, udaljen je svega nekoliko metara od njenog.
Srbija je duboko podijeljena zemlja, rastrgana rastućim bijesom i nepovjerenjem koje pojačava dezinformisanje. Koleba se između želje da se pridruži Evropskoj uniji i održavanja dugogodišnjeg savezništva sa Rusijom. Mnogi Srbi i dalje su ogorčeni zbog NATO bombardovanja Srbije 1999. godine, tokom godina sukoba na Zapadnom Balkanu koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije.
Optužbe i kontraoptužbe o pranju novca, uličnim prebijanjima i laganju rutinski su dio političkog diskursa, čak i na najvišim nivoima vlasti.
Odobrenje za izgradnju luksuznog Tramp hotela na mjestu bombardovanog arhitektonskog spomenika u Beogradu, koje je prošlo kroz Skupštinu ovog mjeseca, pojačalo je sumnju u vladinu korupciju i podstaklo proteste.
U vezi sa katastrofom na željezničkoj stanici, srpsko tužilaštvo optužilo je najmanje 13 osoba, uključujući dvojicu visokih državnih funkcionera, za korupciju povezanu sa nekvalitetnim renoviranjem koje su izvodili kineski izvođači.
Međutim, sudovi još nijesu osudili nijednog od optuženih mjesecima nakon podizanja optužnica, što podstiče široko rasprostranjeni strah da smrt žrtava neće biti kažnjena.
U nedjeljama poslije katastrofe na željezničkoj stanici, gospođa Hrka kaže da je bila previše šokirana da reaguje. Ali onda je, gledajući televiziju u svom domu u Beogradu, vidjela kako mladi ljudi koje je smatrala „djecom“ izlaze na ulice i traže pravdu za poginule.
- Odjednom sam ih samo pratila na ulicu. I evo me opet, na ulici- rekla je gospođa Hrka tokom jednog od četiri intervjua za Njujork tajms prošle nedjelje u njenom šatoru.&nbsp;
Njen sin Stefan radio je kao radnik na održavanju u jednoj firmi u Novom Sadu kad je poginuo.
- Bili smo veoma bliski i uvijek smo pokušavali da gledamo pozitivno, jer smo živjeli u teškim okolnostima. Počeo je da radi i pomagao mi je da ne moram da radim toliko poslova. Rekli smo jedno drugom da ćemo biti srećni sa onim što imamo — i bili smo- rekla je gospođa Hrka.
Kada je bila mlađa, željela je da bude kozmetičarka, i čak tokom štrajka glađu njeni nokti bili su nalakirani svjetlucavo ružičastom nijansom.&nbsp;
- U budućnosti, ako sve ovo bude dobro voljela bih da osnujem fondaciju koja će nositi Stefanovo ime i pomagati svoj djeci- kazala je.
Dobronamjernici, uključujući sveštenike, donosili su molitvenike, cvijeće, vjerske ikone i druge poklone u njen šator. Ali gospođa Hrka priznaje da ne vidi jasan kraj protesta.&nbsp;
- Ne znam — što god Bog kaže. U Božijim je rukama- kazala je.
Gospođa Hrka ne želi da govori o svom mlađem sinu iz straha da bi ga bezbjednosne službe mogle targetirati, ali sebe vidi kao majku studentima koji vode proteste.
- Ako moram da umrem da bi sva djeca mogla da žive slobodno i da Srbija bude slobodna, spremna sam- rekla je.
Ako gospođa Hrka umre od štrajka glađu, „to bi mogla biti prelomna tačka“ nakon godine tinjajućih, ali uglavnom mirnih protesta, kaže Raša Nedeljkov, programski direktor Crte u Beogradu.
Gospođa Hrka i ostali demonstranti takođe pozivaju na vanredne izbore kako bi se zamijenio gospodin Vučić, koji je na vlasti kao premijer, a zatim kao predsjednik od 2014. godine. On ne pokazuje nikakvu namjeru da odstupi.
<h3>Vučić: Zabrinut sam za gospođu Hrku, a oni nijesu</h3>
U jednosatnom intervjuu u njegovoj kancelariji u četvrtak, gospodin Vučić se zakleo da će „pokazati da pravda postoji u zemlji“ i da će pozvati na odgovornost svakoga ko je kriv za malverzacije pri izgradnji željezničke stanice. Ali rekao je da je na sudovima, a ne na njemu, da vode istrage, kako bi se izbjegao bilo kakav utisak političkog miješanja.
Takođe je negirao da bezbjednosne službe zastrašuju ili proizvoljno privode demonstrante, kako tvrde zvaničnici EU.
Gospodin Vučić bio je pažljiv da ne kritikuje gospođu Hrku, ali je sugerisao da se ona koristi kao najnovija figura u nizu protesta političkih protivnika koji traže njegovo svrgavanje. (Gospođa Hrka tvrdi da je odluka da stupi u štrajk isključivo njena. „Niko me nije natjerao na ovo“, rekla je.)
- Nadali su se da će Dijana Hrka umrijeti i onda će svi kriviti mene. Brinem o njoj rekao je gospodin Vučić. Zabrinut sam za nju, a oni nijesu- rekao je Vučić.
Gospodin Vučić rekao je da je prošle nedjelje zvao gospođu Hrku da je pokuša ubijediti da ponovo jede. Umjesto toga, razgovor je još više produbio njihove razlike.
Čak su i opozicioni zvaničnici koji podržavaju gospođu Hrku molili da prekine štrajk.
- Ako nastavi, ovo je kao samoubistvo. Veoma sam tužan zbog toga- rekao je Dragan Đilas, opozicioni lider u Skupštini.&nbsp;
Drugi kažu da ih inspiriše. Još jedan antivladin demonstrant i njegov tinejdžerski sin započeli su štrajk glađu, premda je dječak potom nastavio da jede.
- Dijana je majka koja je mnogo pretrpjela i htjela je da bude dio cijelog pokreta jer je izgubila dijete. Zaista sam zabrinut za njeno zdravlje, ali niko od nas ne može da joj oduzme autonomiju- rekao je Vladimir Štimac, bivši profesionalni košarkaš koji je nedavno priveden od strane policije zbog učešća na protestima.
<h3>„Djeca gledaju u mene, zajedno smo jači“</h3>
Jedanaeste noći njenog štrajka glađu, gospođa Hrka odvedena je u medicinsku kliniku od strane svojih pristalica i liječena zbog dehidratacije nakon što se osjetila slabo i pala joj je krvni pritisak.
Nekoliko stotina pristalica okupilo se ispred njenog šatora u tihom bdenju sa svijećama koje je trajalo najmanje 15 minuta. Zatim je masa počela da skandira „Dijana Hrka“ — žamor koji je prerastao u povik.
Gospođa Hrka vratila se nekoliko sati kasnije. Sljedećeg jutra, u svom šatoru, dvanaestog dana štrajka, djelovala je iscrpljeno i bledo, ali je zvučala snažnije nego dan ranije.
Rekla je da neće odustati.
- Djeca gledaju u mene. Kada su započeli proteste, policija je pokušavala da ih uguši, da uguši proteste. Ali onda, sa mnom, zajedno — mi smo jači- poručila je Hrka.

Njujork tajms: Dijana Hrka - neočekivana majka jednog pokreta

Dijana Hrka, majka poginulog Stefana u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu petnaesti dan, dok je autoprevoznik Milomir Jaćimović ušao u sedmi.
Građani su okupljeni pored šatora kod Skupštine Srbije u Beogradu, gdje Dijana Hrka štrajkuje glađu, zahtijevajući otkrivanje istine o pogibiji njenog sina i još petnaest osoba u padu betonske nadstrešnice na novosadskoj Željezničkoj stanici prije godinu.
Ispred šatora je okačen transparent "Snaga majke i brda pomijera", prenijela je Beta.
Ona štrajkuje glađu nedaleko od šatorskog kampa u kome su pristalice vlasti.
Autoprevoznik Milomir Jaćimović štrajkuje glađu ispred zgrade Banovine u Novom Sadu već sedam dana.
- Normalno je da nemam više one snage što sam imao, ali tako je kako je, mora se, ići ćemo do kraja. Došao sam u takvu situaciju kad su mi uzeli zadnji autobus - prenio je N1 riječi Jaćimovića.
Jaćimović, koji je prevozio svojim autobusima studente na proteste, traži da mu oni budu vraćeni tvrdeći da su neosnovano oduzeti, kao i da se ponište višemilionske kazne koje su mu izrečene.
U znak podrške Jaćimoviću u Kragujevcu, u centranoj Srbiji, građani su poslije jednočasovne protestne šetnje blokirali Autobusku stanicu.
U Srbiji duže od godinu traju protesti i blokade na kojima se insistira na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.

Majka poginulog mladića u Novom Sadu štrajkuje glađu 15. dan, autoprevoznik sedmi

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, koja štrajkuje glađu već 14. dan u blizini Skupštine Srbije, primila je infuzijum, a potom se vratila u šator pored Skupštine gdje nastavlja štrajk glađu.
Ona se tamo, kako javlja reporterka N1, zadržala oko dva i po sata. Nakon što se vratila u Takovsku, iz automobila su je odmah smjestili u invalidska kolica, a potom vratili u šator, tako da nije bilo prilike za detaljnije razgovore sa njom.
Očekuje se da se u 18 sati obrati ili ona ili veterani koji je čuvaju. Najavljeno je i, javlja reporterka N1, da će majke iz Novog Sada doći da je podrže.
Hrka je ponovo primljena u Opštu bolnicu Medigrup zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, radi pružanja neophodne medicinske pomoći, saopšteno je iz te ustanove.
- Nakon procjene stanja, pacijentkinji je obezbijeđen ljekarski nadzor i odgovarajuća terapija. Prioritet ostaje očuvanje zdravlja, stoga molimo medije i javnost za razumijevanje i poštovanje prava pacijentkinje na privatnost tokom boravka u ustanovi - naveli su iz ove bolnice.
Hrka je prethodno dva puta dobijala medicinsku pomoć u Opštoj bolnici Medigrup i poslije ukazivanja pomoći nastavljala štrajk glađu kod Skupštine.
Dijana Hrka je stupila je u štajk glađu 2. novembra nedaleko od Doma Narodne skupštine tražeći da se utvrdi odgovornost svih za pad nadstrešnice i da počnu sudski procesi protiv odgovornih, da se puste na slobodu svi studenti uhapšeni tokom protesta u prethodnoj godini, kao i da se raspišu vanredni izbori.

Dijana Hrka primila infuziju, nastavlja štrajk glađu pored Skupštine

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu uputili su apel Dijani Hrki, majci mladića poginulog u padu nadstrešnice, da prekine štrajk glađu.
- Mi, studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu, sa dubokom zabrinutošću pratimo Vašu borbu i Vaš, već trinaest dana dug, štrajk glađu. Svjesni smo ogromne boli koju nosite i snage koju pokazujete uprkos svemu što ste prošli. Vaša hrabrost, istrajnost i dostojanstvo već su postali simbol borbe za pravdu. Kao budući ljekari, ali prije svega kao ljudi, osjećamo odgovornost da Vam se obratimo i zamolimo Vas da sačuvate svoje zdravlje- &nbsp;poručili su studenti.
Iz ovog razloga oni su zamolili Hrku da prekine štrajk glađu i poručili joj da ostane sa njima, snažna i prisutna, kako bi zajedno nastavili borbu koju je započela, borbu koja se, kako navode, tiče svakog građanina ove zemlje.
- Ovo što tražimo nije malo, ali Vas molimo da nas poslušate jer je nama, za razliku od njih, važno zdravlje i život svakog pojedinca. Hvala Vam, majko!- navodi se na kraju studentskog apela Hrki.
Podsjećamo, Dijana Hrka već trinaest dana štrajkuje kod Skupštine Srbije, zahtijevajući da nadležni organi saslušaju i pritvore sve osobe osumnjičene za pad nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, puštanje svih pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu zamolili Dijanu Hrku da sačuva svoje zdravlje i prekine štrajk glađu

Dijana Hrka, majka Stefana koji je poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu već 13. dan. Zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, danas je prevezena u bolnicu, ali je poslijepodne puštena nakon pružene medicinske pomoći i vratila se u svoj šator ispred Skupštine Srbije.
Bolnica MediGroup saopštila je da je Hrki osiguran nadzor ljekara i odgovarajuća terapija. Građani su je dočekali aplauzom i skandiranjem njenog imena dok su je veterani prebacivali u šator u invalidskim kolicima.
U obraćanju medijima, Hrka je kritikovala institucije, ističući da nijedna ne radi svoj posao.
&nbsp;- Ja zaista mogu uda umrem, a institucije neće početi da rade svoj posao- kazala je.
Hrka štrajkuje od 2. novembra, zahtijevajući istinu i odgovornost za tragediju u kojoj je poginuo njen sin i još 15 ljudi. Takođe traži puštanje uhapšenih studenata i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Dijana Hrka nastavila štrajk glađu: Ja zaista mogu da umrem, a nijedna institucija neće početi da radi svoj posao

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je poginuo 1. novembra prošle godine u urušavanju Željezničke stanice u Novom Sadu, štrajkuje glađu 13. dan.
Veliki broj građana je svakodnevno obilazi i pruža podršku u njenoj borbi.
Ipak, s obzirom na to da štrajk traje jako dugo, njeno zdravstveno stanje je sve teže. Već danima se ispred Skupštine Srbije u Beogradu kreće u kolicima, ali odbija primiti infuziju.
Studenti medicine iz Kragujevca su joj uputili apel da prekine štrajk, jer su jako zabrinuti za njeno zdravlje.
- Mi studenti Fakulteta medicinskih nauka smo postali jako zabrinuti za vaše zdravstveno stanje. Iz dana u dan pokazujete odlučnost i spremnost, ali ste to pokazivali i prije ove odluke svakodnevno provodeći vrijeme sa nama i uz nas u ovoj borbi unazad godinu. Kao budući zdravstveni radnici osjećamo obavezu i potrebu da Vas zamolimo, zbog Vašeg zdravstvenog stanja, da obustavite štrajk glađu, kako biste odmorniji i spremniji bili za nastavak naše zajedničke borbe za istinu i pravdu. Ne smijemo dozvoliti da djelovanje ovog režima stvori nove žrtve - naveli su oni.
Hrku će danas pregledati ljekar i nakon toga će biti poznatije informacije o njenom zdravstvenom stanju.
Podsjetimo, ona je štrajk glađu najavila 1. novembra, na godišnicu urušavanja Željezničke stanice, jer do sada niko nije odgovarao za ovu tragediju.

Dijana Hrka štrajkuje glađu 13. dan: Kreće se u kolicima, studenti je mole da prekine

Dijana Hrka ostaje dosljedna u namjeri da istraje u štrajku glađu i da se ispune njeni zahtjevi, saopštio je Velibor Mikić, koga je Hrka ovlastila da se obraća medijima u njeno ime.
Mikić je kazao da se Hrka uznemirila jer su neke osobe putem nepoznatog broja kontaktirale njenog drugog sina.
- Sinoć je došlo do problema, malo se više uzbudila, jer je dobila informaciju da su njenog drugog sina kontaktirale neke osobe telefonom sa nepoznatog broja, koje su se predstavile kao policajci. Nismo mogli da potvrdimo autentičnost poziva, pa smo kasnije iz više izvora pokušavali da provjerimo, ali se ispostavilo da je riječ o lažnom broju. Zbog toga se posebno uznemirila, jer se sada u to uključuje i njen sin. Te osobe su tražile da on utiče na nju da promijeni odluku i prekine štrajk glađu. On je to doživio kao uznemiravanje, a ona se jedva smirila - rekao je Mikić, prenosi N1.
On je dodao da je Dijana od policije zatražila informacije u vezi sa ovim slučajem, naglasivši da ne želi da se slična situacija ponovi.

Dijana Hrka ostaje nastavlja štrajku glađu; Sa nepoznatog broja kontaktiran njen drugi sin

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Zelenski zahvalan Trampu što je nagovorio Putina da sedam dana ne napada Kijev i druge gradove

Bugarska policija u saradnji s grčkom razbila je organizovanu kriminalnu mrežu umiješanu u krijumčarenje migranata iz Turske preko Bugarske i dalje kroz Srbiju ili Rumuniju ka zemljama zapadne Evrope, saopštio je u četvrtak Europol.
Evropska policijska agencija je navela da je u operaciji, tokom koje su izvedeni pretresi na šest lokacija, uhapšeno 16 osoba i da su zaplijenjeni mobilni uređaji, administrativni dokumenti, dokumenata o registraciji vozila, knjigovodstvene bilješke i druga evidencija.
Bugarska, Grčka, Srbija i Rumunija nalaze se na takozvanoj zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti.
Kako je djelovala kriminalna grupa?
Ta mreža krijumčarenja migranata je, prema navodima Europola, djelovala je po piramidalnoj strukturi.
Osnovna grupa, sa sjedištem u Sofiji, sastojala se uglavnom od bugarskih i sirijskih državljana koji su djelovali na veoma koordinisan način, navodi evropska agencija i dodaje da je njihova glavna uloga bila da organizuju tranzit preko Bugarske.
Posle regrutovanja migranata u Turskoj, članovi kriminalne mreže su ih krijumčarili preko južne bugarske zelene granice, dovodeći ih do unaprijed određenih lokacija. Odatle su ih vozači prevozili do Sofije koristeći razna vozila, uključujući automobile i autobuse.
Migranti su privremeno smješteni u sigurnim kućama u Sofiji i okolini pre nego što su premješteni ka bugarsko-srpskoj ili bugarsko-rumunskoj granici. U nekim slučajevima, migranti su direktno prevoženi do graničnih područja bez privremenog smeštaja.

Tag: dijana-hrka