Planirani projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu prerastao je iz infrastrukturnog i ekološkog pitanja u političku krizu, a institucije nijesu blagovremeno reagovale na dezinformacije i manipulativne narative, navodi se u novoj analizi Digitalnog forenzičkog centra.
Iz DFC-a su, u analizi „Botun: Između činjenica i manipulacije“, naveli da je u odsustvu pravovremenih i jasnih informacija o tehnologiji, procedurama procjene uticaja na životnu sredinu i fazama odlučivanja, javni prostor ostao otvoren za spekulacije i političku instrumentalizaciju.&nbsp;
- Takav vakuum predstavlja plodno tlo za širenje dezinformacija, jer strah i neizvjesnost postaju dominantni okvir kroz koji građani interpretiraju projekat- kaže se u analizi.
&nbsp;Ističe se da se narativ formira ad hoc, kroz političke sukobe i medijski senzacionalizam, što vodi do erozije društvenog povjerenja u državne institucije i proces EU integracija.
U analizi DFC-a se navodi da dostupna istraživanja dosljedno pokazuju nizak stepen povjerenja građana u državne institucije, što potvrđuje da je riječ o dugogodišnjem problemu koji je prisutan kroz različite istraživačke cikluse.&nbsp;
- Posljedično, građani često traže alternative za interpretaciju politike putem društvenih mreža i neformalnih medija- kaže se u analizi.
&nbsp;Dodaje se da to potvrđuju posljednji podaci Eurobarometra iz septembra, koji su pokazali prvi veći pad povjerenja u Evropsku uniju (EU) od kada se mjeri ta kategorija.&nbsp;
&nbsp;- Povjerenje građana Crne Gore u EU opalo je u periodu od šest mjeseci za čak 14 odsto (sa 83 na 69 odsto), prema rezultatima istraživanja sprovedenog za potrebe Evropske komisije- naglašeno je u analizi.
Navodi se da su u slučaju Botun od samog početka kreirani narativi da EU i njeni predstavnici direktno nameću odluke i da domaće institucije ne rade u interesu građana. &nbsp;
Iz DFC-a su istakli da su takve narative aktivno plasirali lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i portali Borba, Alo onlajn i IN4S.
&nbsp;U analizi se navodi da je Knežević ambasadora EU u Podgorici Johana Satlera označio kao istinskog donosioca odluka u državi, oslanjajući se na ustaljeni anti-EU narativ koji EU prikazuje kao prijetnju nacionalnom suverenitetu.&nbsp;
&nbsp;- Pozivanjem na Evropsko javno tužilastvo (EPPO/Kövesi), Knežević preusmjerava fokus javnosti na polarizujuće teme, čime se narativ projektuje kao sukob građana protiv spoljašnjeg uticaja- kaže se u analizi.&nbsp;
&nbsp;Dodaje se da senzacionalistički medijski naslovi „Knežević raskrinkao planove“ ili „Kriminalni akt u Gornjoj Zeti“ samo pojačavaju emotivnu reakciju, što je na terenu rezultiralo mobilizacijom lokalnih protesta.&nbsp;
- Diskurs koji se oko izgradnje postrojenja formirao u dijelu medija i javnih nastupa pojedinih političkih aktera pokazuje obrazac koji prevazilazi legitimnu zabrinutost građana- rekli su iz DFC-a.
&nbsp;Oni su naglasili da je dominantni konstrukt da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda nije javni projekat, već sredstvo svjesnog ugrožavanja zdravlja građana, iza kojeg stoje skrivene političko-ekonomske sprege. &nbsp;
&nbsp;Kako su naveli iz DFC-a, tendenciozni medijski sadržaji o raskrinkavanju pozadine, tajnim planovima i novom Černobilju, nemaju funkciju informisanja, već emocionalnog projiciranja.&nbsp;
&nbsp;- Pojam Černobilj, lišen svake tehničke ili regulatorne veze sa kolektorom, služi kao simbol apsolutne katastrofe. Time se racionalna rasprava o standardima i nadzoru zamjenjuje strahom i osjećajem ugroženosti- navodi se u analizi.&nbsp;
&nbsp;Ističe se da se, paralelno s tim, projekat personalizuje imenovanjem pojedinih političkih i poslovnih aktera, čime se javna politika svodi na moralizovani sukob krivaca i žrtava.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da je dalja eskalacija diskursa vidljiva banalizovanjem analogija koje kompleksan infrastrukturni problem svode na lični konflikt i prizemni humor.&nbsp;
&nbsp;- Takve poruke ne traže razjašnjenje već proizvode jasnu podjelu na nas koji smo ugroženi i prevareni, i njih koji nameću rješenja bez legitimiteta. Pitanje lokacije i javnog interesa gubi se iza takve simbolike- dodaje se u analizi.
Iz DFC-a su kazali da se najradikalniji sloj narativa pojavljuje u formulacijama - ekološki genocid, dozvola za ubistvo građana, kriminalni akt i visoka korupcija.&nbsp;
Kako su naveli, upotreba međunarodno-pravnih i krivično-pravnih pojmova u kontekstu infrastrukturnog projekta nema činjenično utemeljenje.&nbsp;
&nbsp;- Ako je projekat genocidan, onda nema prostora za dijalog, ostaje samo otpor. Takav kontekst unaprijed kriminalizuje sve aktere uključene u proces i legitimiše vaninstitucionalni pritisak kao jedini prihvatljiv odgovor- dodali su iz DFC-a.
Oni su naglasili da je posebno značajno što se najteže optužbe i najdramatičnije formulacije snažno amplifikuju kroz tabloide van Crne Gore, čime se lokalni slučaj uklapa u širi obrazac delegitimizacije domaćih institucija.&nbsp;
&nbsp;Iz DFC-a su kazali da određeni portali „neobjektivno, neprofesionalno i kontinuirano koriste vrijednosno obojene pojmove poput dostojanstva, slobode i otpora kako bi jednu stranu predstavili kao moralno superiornu, a svako neslaganje kao napad na osnovne vrijednosti zajednice“.&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali, retorička pitanja, navodnici i vizuelno snažne metafore skrivanja služe da se insinuacija predstavi kao činjenica, a sumnja kao dokaz.&nbsp;
&nbsp;Iz DFC-a su rekli da predstavljeni razvoj događaja ide u korist šireg narativa prema kome Crna Gora nije spremna za Evropu, njene institucije su suštinski nelegitimne, dok su evropski standardi samo paravan za skrivene interese.&nbsp;
&nbsp;- Takav ishod odgovara i spoljnim akterima kojima pogoduje status quo ili &nbsp;potpuno zaustavljanje evropskih integracija Crne Gore. Usporavanje tog puta smanjuje pritisak na sprovođenje reformi i ostavlja prostor za očuvanje alternativnih političkih i bezbjednosnih uticaja- kazali su iz DFC-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da politički centri moći u regionu, a posredno i šire, imaju strateški interes da proces konvergencije ka EU bude spor.&nbsp;
&nbsp;Iz DFC-a su istakli da se dodatni sloj legitimizacije tog narativa postiže uključivanjem javnih ličnosti iz Srbije, navodeći da je primjer za to javni nastup &nbsp;bivšeg poslanika Narodne skupštine Srbije Lazara Ristovskog, čiji komentari u vezi sa Botunom izlaze iz okvira građanske solidarnosti i ulaze u zonu političkog miješanja.
&nbsp;- Takve poruke, posebno kada dolaze spolja, pojačavaju nepovjerenje unutar Crne Gore- upozorili su iz DFC-a.
&nbsp;U analizi se navodi da je slučaj Botun pokazao da strateška komunikacija mora biti sastavni dio javne politike, za pravovremeno, jasno i dosljedno tumačenje odluka rizika i procedura.&nbsp;
&nbsp;- Nameće se utisak da problem nije bio u samoj odluci o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koliko u načinu na koji su nadležne institucije komunicirale sa građanima, odnosno, u onome što nijesu iskomunicirale/uradile- kaže se u analizi.
&nbsp;Dodaje se da građanima Botuna i široj javnosti nijesu blagovremeno objašnjeni ciljevi projekta, razlozi za izbor lokacije, kao ni dugoročne koristi po zdravlje i životnu sredinu.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da su, umjesto kontinuiranog dijaloga, institucije reagovale tek nakon eskalacije nezadovoljstva, što je proizvelo utisak da se odluke donose iza zatvorenih vrata.&nbsp;
&nbsp;- I naknadna izjava radonačelnika Podgorice Saše Mujovića da je bilo propusta u komunikaciji je potvrda da strateški pristup nije postojao od početka, već se improvizovalo pod pritiskom- dodaje se u analizi.
&nbsp;Kako se ističe, poseban problem predstavljao je izostanak javno dostupnog i transparentnog vremenskog okvira projekta.&nbsp;
&nbsp;- Građanima nijesu prezentirane faze planiranja, procjene uticaja na životnu sredinu, javne rasprave, rokovi za početak i završetak radova, kao ni uloge pojedinih institucija u tom procesu. Umjesto toga, informacije su saopštavane parcijalno, kroz pojedinačne izjave u medijima, često kontradiktorne ili vremenski neusaglašene- piše u analizi DFC-a.
&nbsp;Navodi se da je takva neizvjesnost podsticala sumnju i osjećaj da se nešto krije, iako za to nijesu postojali jasni dokazi.&nbsp;
&nbsp;Iz DFC-a su istakli da je jedan od najozbiljnijih institucionalnih propusta bio izostanak prevoda tehničkih i stručnih informacija na jezik razumljiv građanima.&nbsp;
&nbsp;- Elaborati o uticaju na životnu sredinu, opisi tehnologije i procedure kontrole rizika ostali su zarobljeni u birokratskom i stručnom jezičkom obrascu. Građanima nije objašnjeno jednostavnim i konkretnim primjerima kako postrojenje funkcioniše, koje tehnologije se koriste, koje su realne opasnosti, a koje mitovi- naveli su iz DFC-a.
&nbsp;Oni su kazali da su u takvom ambijentu, asocijacije na Černobilj ili ekološki genocid bile prijemčivije javnosti, jer institucije nijesu ponudile razumljivu alternativu.&nbsp;
&nbsp;Iz DFC-a su naglasili da nije postojao centralni izvor informacija, nego su one bile rasute između saopštenja različitih institucija, izjava političara i medijskih objava, pa su zato građani bili usmjereni na informacije putem društvenih mreža i portala sa izraženim političkim agendama, što umnogome otežava razdvajanje činjenica od interpretacija.&nbsp;
&nbsp;- Čak je i objavljivanje ključnih dokumenata i ugovora došlo kasno i više djeluje kao reakcija na pritisak nego unaprijed planirana transparentnost- kazali su iz DFC-a.
&nbsp;Oni su dodali da, pored svega toga, institucije nijesu blagovremeno reagovale na dezinformacije i manipulativne narative. 
 
- Tvrdnje o ugroženosti zdravlja, kriminalnim radnjama i spoljašnjem nametanju odluka širile su se danima, pa i sedmicama, prije nego što su demantovane. Kada su reakcije konačno stigle, bile su zakašnjele i često defanzivne, što je dovelo u pitanje njihov kredibilitet- naglasili su iz DFC-a.&nbsp;
Oni su dodali da su u nekim slučajevima čak i međunarodni akteri morali da demantuju netačne navode, što svjedoči da domaće institucije nijesu preuzele punu odgovornost za zaštitu javnog prostora od dezinformacija.&nbsp;
&nbsp;U analizi je ocijenjeno i da nedostatak pravovremenog angažovanja Vlade u komunikaciji sa građanima povećava njihovo nepovjerenje prema domaćim institucijama.&nbsp;
&nbsp;- To takođe slabi evropski narativ, stvarajući utisak da su evropski standardi samo izgovor za netransparentne odluke. U tom smislu Botun nije izolovani incident ili izuzetak već upozorenje da bez jasne, otvorene i odgovorne institucionalne komunikacije svaki javni projekat može postati plodno tlo za radikalizaciju, dezinformacije i gubitak povjerenja u demokratske procese- navodi se u analizi.
&nbsp;Dodaje se da slučaj izgradnje kolektora u Botunu jasno ukazuje na potrebu &nbsp;jačanja strateške komunikacije unutar državne uprave osnivanjem posebnog odjeljenja za stratešku komunikaciju po uzoru na države članice EU.&nbsp;
&nbsp;U analizi je poručeno da je cilj zaštititi građane od manipulacija i istovremeno ojačati otpornost procesa evropskih integracija koji je već izložen dezinformacijama.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da je očekivano da će pritisci rasti kako se Crna Gora bude približavala punopravnom članstvu u EU.&nbsp;
&nbsp;Zato je, kako su kazali iz DFC-a, neophodno preduzeti hitne korake ka osnaživanju &nbsp;povjerenja građana u institucije.
&nbsp;- Time obezbjeđujemo usaglašene poruke prema javnosti i stvaramo održivu podršku, kao i veću društvenu prihvaćenost javnih projekata. U suprotnom, postoji stvarna prijetnja demokratskoj stabilnosti i evropskoj perspektivi Crne Gore- zaključuje se u analizi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

DFC: Projekat izgradnje postrojenja u Botunu prerastao iz ekološkog pitanja u političku krizu

Gdje god postoji prostor za destabilizaciju, Rusija će ga iskoristiti, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa analitičar crnogorskog Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Draško Jabučanin.
Iz DFC-a su u posljednjoj analizi o ruskom uticaju ukazali na strategiju te zemlje prema državama koje su u različitim stadijumima evroatlantskih integracija.
Posebno su istakli sličnosti u slučaju Crne Gore i Moldavije.
- Zapadni Balkan i Moldavija u ruskoj strategiji destabilizacije služe istom cilju – da pokažu Zapadu da su poluge moći i uticaja i dalje u rukama Kremlja uprkos sankcijama i političkoj izolaciji - ističe Jabučanin.
Rusija se gotovo četiri godine nalazi pod sankcijama, nakon invazije na susjednu Ukrajinu.
Bez obzira koja je država bila meta u posljednjih deset godina, Moskva, prema njegovim riječima, koristi iste metode kako bi uticala na demokratske procese, prije svega dezinformacije, vjerske organizacije i tajne službe.
Iz Ambasade Rusije nijesu odgovorili na upit RSE - da li je njihov cilj slabljenje proevropskog kursa Crne Gore, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti.
Ambasador Rusije nedavno je optužio vlasti za neprijateljstvo prema Moskvi.
<h2>Izborne paralele</h2>
U Moldaviji su u septembru 2025. održani parlamentarni izbori koji su viđeni kao ključno opredjeljivanje ove istočnoevropske zemlje između Brisela i Moskve.
Nedjelju dana uoči izbora, moldavske vlasti su uhapsile desetine osoba zbog sumnje za pripremanje masovnih nemira. Ispostavilo se da je većina obučavana u Srbiji.
Naime, istraga je pokazala da su ruske službe bezbjednosti formirale u Srbiji kamp za specijalnu obuku moldavskih i rumunskih državljana pod plaštom vjerskog hodočašća.
Instruktori su ih podučavali taktikama uličnih nemira, probijanja policijskih kordona i upotrebe oružja: "Glavni cilj ruske paraobavještajne operacije bio je podsticanja nereda i nemira u slučaju pobjede proevropske većine na izborima u Moldaviji".
Ubjedljivu pobjedu na tim izborima je osvojila proevropska stranka predsjednice Maje Sandu.
Ove izbore u DFC-u su uporedili su pokušajem "državnog udara" na dan izbora 2016. u Crnoj Gori.
Taktike nasilnih protesta i specijalnih sredstava planiranih u Moldaviji identične su onima u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u slučaju poznatom kao državni udar iz 2016, ističe DFC.
Optuženi su namjeravali da na dan parlamentarnih izbora izazovu nemire, sukobe sa policijom i spriječe članstvo Crne Gore u NATO.
Za organizaciju i finansiranje operacije optuženi su ruski agenti Eduard Šišmakov i Vladimir Popov.
Među optuženima je osam srpskih državljana i tri crnogorska, među kojima i sadašnji predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević.
Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, a u ponovljenom suđenju oslobodio. Odluka nije pravosnažna.
<h2>"Srbija kao centralno čvorište za aktivnosti GRU"</h2>
I u slučaju Moldavije 2025. i Crne Gore 2016, zabilježena je aktivnost agenata ruske vojne obavještajne službe GRU sa ciljem destabilizacije države izazivanjem nemira, finansiranjem kriminogenih struktura i nasilnim protestima, ističe DFC.
- U oba slučaja Srbija je poslužila kao centralno čvorište za paraobavještajne aktivnosti GRU. Među dokazima o planiranim nelegalnim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjeni novac u iznosu 125.000 eura, što su potvrdili istražni organi Srbije - kazali su u DFC-u.
Zajednički imenitelj nije samo taktičko djelovanje operativaca na terenu, već integraciona faza u kojoj su se nalazile obje države.
Crna Gora je 2016. godine bila na pragu ulaska u NATO, a izbori u Moldaviji 2025. godine bili su ključni za buduću integraciju te države u EU.
<h2>"Moldavski scenario"</h2>
U DFC-u upozoravaju da se u Crnoj Gori od 2020. kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario, koji ima za cilj slabljenje proevropskog kursa države i kreiranje političke nestabilnosti koja pogoduje interesima Rusije.
- Instrumentalizacija proruskih partija, infiltracija vjerske zajednice u političku sferu, snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže, te ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela neosporno se reflektuju i u crnogorskom kontekstu - navodi se u analizi DFC-a.
Te 2020. godine smijenjena je trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a vlast je preuzela koalicija čija su okosnica partije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.
Godinu prije toga trebalo bi da budu održani redovni parlamentarni izbori.
<h2>Uticaj preko Moldavske i Srpske pravoslavne crkve</h2>
DFC je paralelu konstatovao i u djelovanju crkve.
U slučaju posljednjih moldavskih izbora septembra 2025, ključnu ulogu u širenju antievropske propagande imali su sveštenici Moldavske pravoslavne crkve.
Novinska agencija Rojters piše da su sveštenici godinu uoči tih izbora išli na plaćena hodočašća u Rusiju a potom, po povratku u Moldaviju, dobijali sredstva za osnivanje desetina Telegram kanala putem kojih su upozoravali na opasnosti od evropskih aspiracija moldavskih vlasti.
Zajednički narativ bio je borba za tradicionalne vrijednosti pod plaštom predavanja o zajedničkoj vjeri i ljubavi pravoslavlja.
U balkanskom kontekstu, Srpska pravoslavna crkva (SPC) ima identičnu mobilizacionu moć koja je čini ključnim posrednikom ruskog uticaja, ističe DFC.
- Prije lokalnih izbora u Kotoru i Podgorici septembra 2024, SPC je iskoristila kompletnu svešteničku mrežu koja je na ceremonijama i liturgijama isticala ključnu ulogu čuvanja vjere, naroda i svetinja kao uvod u izbornu kampanju - navode u DFC-u.
Dodaju da su se ključni ljudi crkve stavili u funkciju prosrpskih i proruskih partija, pokušavajući da direktno utiču na izborni rezultat.
Vlast u tim gradovima čine partije bliske SPC.
<h2>Odgovor Mitropolije SPC u Crnoj Gori</h2>
Iz Mitropolije SPC su na upit RSE o navodima da su ključni posrednik ruskog uticaja odgovorili da su navodi DFC "prazni, lažni i zlonamjerni"
- Neutemeljene tvrdnje tzv. DFC o Crkvi ... su opasne i, očigledno, sračunate laži, koje za cilj imaju samo nanošenje štete SPC, iz ko zna kakvih i ko zna čijih interesa - navodi se u odgovoru.
Potom tvrde da crkva nije bila angažovana u izbornim kampanjama ni u Podgorici ni u Kotoru.
- Crkva se, zbog ozbiljne pravne ugroženosti, vrlo otvoreno zalagala za promjenu vlasti 2020. godine, ali se ni tada ni sada nije bavila niti će da se bavi stranačkim kampanjama - ističe se.
Navode da je besmislica prozivati Crkvu da njena zalaganja za "vjeru, narod i svetinje" predstavljaju uvod u izbornu kampanju.
- U Crnoj Gori ne postoji hibridna aktivnost Srpske pravoslavne crkve - zaključuju u odgovoru RSE.
<h2>Država ključna u borbi protiv ruskog uticaja</h2>
Ključnu ulogu u suzbijanju napora Kremlja treba da imaju institucije sistema, smatra Draško Jabučanin iz DFC-a.
- Koje bi djelovale proaktivno protiv posredničkih (proksi) pokušaja destabilizacije i operacija uticaja na javno mnjenje. Sa druge strane, strateška komunikacija donosioca odluka treba da ukaže građanima na važnost EU integracija, kao i na motive trećih stana da zaustave taj proces - kazao je on.
Evropska komisije je u posljednjem izvještaju preporučila Crnoj Gori da uloži dodatne napore u borbi protiv stranog miješanja i dezinformacija. U cilju izgradnje otpornosti na hibridne prijetnje, predloženo je usvajanje strategije i akcionog plana.
Crna Gora je u ovom trenutku najbliža članstvu u EU, sa otvorenim svim i zatvorenim sedam od 33 pregovaračka poglavlja.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.

610x380

500x500

Ruski uticaj– zajednički izazov Crne Gore i Moldavije

DFC: Crna Gora potencijalna i navodna naredna meta ruskog uticaja

Kada dezinformacije oblikuju stvarnost: Medijski i politički odjeci incidenta na Zabjelu

Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima izazvanim spoljnim miješanjem. Dok korača ka Evropi, rusko-srpski centar moći tu tranziciju pokušava da zaustavi. Na to ukazuje najnoviji britanski izvještaj sačinjen uoči londonske konferencije Berlinskog procesa.
Izvještaj domaće stručnjake ne iznenađuje, ali duboko zabrinjava.
Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra ističe da se Rusija otvoreno protivi članstvu Crne Gore u EU.
- Nažalost, slabe i politizovane institucije kakve mi imamo u Crnoj Gori ostavljaju dodatan prostor za te maligne uticaje. Rusija i Srbija imaju više kanala uticaja u crnogorskom društvu. Prvenstveno političke partije, vjerske organizacije, medije i organizacije koje djeluju u oblasti kulture - navodi Banović za informativnu emisiju "24 sata" na TV E.
U izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta - pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire.
Bivši ambasador u Ujedinjenim nacijama, Austriji i Albaniji Željko Perović ističe da je od izuzetne važnosti da se u britanskom izvještaju, nakon određenog "tihovanja" i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na "maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori".
U predgovoru izvještaja, lord Džordž Robertson, deseti generalni sekretar NATO-a i bivši ministar odbrane velike britanije, poručuje da zapad mora odlučnije reagovati na korupciju, nacionalizam i strani uticaj.
Ipak, sagovornici TVE smatraju da će takve pojave samo jačati.
Banović navodi da je ono što je za očekivati je da Crna Gora, kako se bude približavala članstvu u EU, tako će se i intenzivirati strani maligni uticaji.&nbsp;
- Mislim da smo mi imali takvo iskustvo prije nekih desetak godina tokom našeg članstva u NATO i da će se slične stvari vrlo izvjesno mogu ponavljati i sada kako se budemo približavali članstvu u EU - ističe Banović.
Nevenka Vuksanović iz Centra za demokratiju i ljudska prava kaže da je naš kurs vrlo jasan u tom smislu.
- Ali da li smo mi podložni za neke vrste napada, uticaja, promjena, bilo promjena iznutra, bilo promjena spolja, jesmo. I to nas negdje čini donekle nestabilnim faktorom - ocijenila je Vuksanović.
Perović smatra da je ključni problem saučesništvo dijela vlasti u destabilizaciji i pokušaju zaustavljanja evropskog puta Crne Gore.
- Crnogorska vladajuća garnitura na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom (Andrijom) Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicima iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi - rekao je Perović.
Poruke međunarodne zajednice su jasne, a od Crne Gore, poručuju sagoviornici Televizije E, zavisi da li će ih pravilno čitati i biti spremna da ih sprovede u djelo.&nbsp;
Prilog novinarke Televizije E Dalile Šabović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Banović: Slabe i politizovane institucije kakve imamo ostavljaju dodatan prostor za maligne uticaje

Ruski malgini uticaj ozbiljno ugrožava EU integracije Crne Gore, poručili su iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC).
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je u intervjuu za Politico kazao da da zlonamjerni uticaj trećih zemalja može predstavljati rizik za crnogorsko pristupanje EU i pozvao Brisel da bude proaktivan u suzbijanju takvih prijetnji.&nbsp;
Iz Digitalnog forenzičkog centra su kazali da godinama ukazuju na taj problem.&nbsp;
- Taj problem je jasno naglašen i u Rezoluciji EU parlamenta za Crnu Goru iz 2025. godine i u EU izvještaju o napretku iz 2024. godine. Međutim, političkim elitama u Crnoj Gori borba protiv stranog miješanja nikada nije bila u vrhu prioriteta. Nažalost, DFC je u svojoj misiji usamljen i bez institucionalne podrške - navodi se u saopštenju ove organizacije.
U takvim okolnostima, kako kažu, ruski malgini uticaj ozbiljno ugrožava EU integracije Crne Gore i kompletnog regiona Zapadnog Balkana.
- Regionalni habovi ruskih državnih medija, Sputnik Srbija i RT Balkan, koji su obuhvaćeni snakcijama EU, nesmetano šire manipulativne sadržaje i targetiraju Crnu Goru. Međutim, važno je imati na umu da to nijesu jedini kanali koji šire maligni ruski uticaj u Crnoj Gori. Osim medija, važni kanali ruskkog uticaj u Crnoj Gori predstavljaju lokalni proksiji, koji dolaze iz političkih partija, vjerskih organizacija, krajnje densičarskih grupa i nevladinih organizacija. Njihovo djelovanje je direktno usmjereno ka zaustavljanju EU integracija naše zemlje. Ozbiljnost problema ukazuje činjenica da u ključnuom trenutku za evropski put Crne Gore sva istraživanja javnog mnjenja bilježe pad podrške članstvu u crnogorskom društvu - istakli su u DFC-u.
Iako se DFC godinama uspješno bori protiv stranog miješanja, neophodna je, poručuju, snažnija podrška državnih institucija i Evropske unije kako bi se proces integracija Crne Gore priveo kraju.

DFC: Ruski malgini uticaj ozbiljno ugrožava EU integracije Crne Gore

Objavljivanje snimka jučerašnjeg ubistva u Podgorici bez ikakvog upozorenja na portalu koji nije registrovan predstavlja još jedan drastičan primjer duboko neprofesionalnog i neodgovornog djelovanja u javnom prostoru. ocjenjuje u izjavi za Antenu M Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra.
Kako naglašava, ovo otvara više slojeva problema.
- Prvi je činjenica da se takvi sadržaji masovno dijele u digitalnom prostoru i dostupni su široj javnosti, uključujući i porodicu žrtve. To ne samo da produbljuje traumu već i ozbiljno ugrožava osjećaj bezbjednosti građana, podstiče širenje panike i dodatno unižava ionako narušeno povjerenje u bezbjednosne institucije- ukazuje sagovornik Antene M.
Takođe, Banović upozorava da dijeljenje takvih snimaka može imati i opasan podsticajni efekat, jer, kako ističe, u digitalnom okruženju postaju normalizovani zločini, nasilje, pa čak i likvidacije.&nbsp;
- Uprkos novom Zakonu o medijima, koji je usvojen u okviru tzv. IBAR zakona i koji predviđa obaveznu registraciju medija i mogućnost sankcionisanja za neetičko postupanje – praksa se nije promijenila. Platforme koje djeluju van sistema samoregulative i van zakonskog okvira i dalje nesmetano funkcionišu, šire dezinformacije, govor mržnje, a sada i eksplicitan sadržaj koji vrijeđa osnovne norme javne pristojnosti i ugrožava mentalno zdravlje korisnika- podvlači Banović.
Ističe i da nepostojanje institucionalne reakcije i ignorisanje Zakona o medijima jasno ukazuju na duboku nemoć države da zaštiti građane.
- U još gorem scenariju, riječ je o političkoj ili institucionalnoj bezvoljnosti da se ovim problemima uopšte pristupi. Time se šalje poruka da se zakoni u Crnoj Gori donose isključivo radi ispunjavanja formalnih zahtjeva Evropske unije, bez istinske namjere da se sprovedu- ukazuje Banović.
Naglašava da se umjesto stvarnih reformi, suočavamo sa simulacijom reformskog procesa, što je dodatno opasno jer urušava povjerenje i u same evropske integracije.&nbsp;
- Na kraju, ovaj slučaj bi morao biti povod za hitnu reakciju nadležnih institucija jer širenje ovakvog sadržaja nije samo moralno neprihvatljivo, već i društveno opasno. Crnogorsko društvo mora odlučno stati u odbranu osnovnih etičkih i ljudskih vrijednosti, u suprotnom ćemo nastaviti kliziti ka normalizaciji brutalnosti i gašenju javne empatije- poručuje Banović.
Podsjetimo, riječ je o portalu, koji je navodno osnovan na Kubi, čiji je jedan od suvlasnika rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović, te je u javnosti prepoznatljiv kao rektorov portal.
Inače, ova neregistrovana platforma, već deceniju i po, od svog osnivanja, služi kao rusko-srpski proksi, namijenjen širenju najbrutalnijeg govora mržnje, kojim se svakodnevno truje crnogorska javna scena.
Na političko-osvetničke i uz to duboko perfidne tekstove smo navikli. Navikli smo i na krivotvorenje istorije i negiranje crnogorskoga identiteta, od strane kolumnista ovoga propagandnog glasila.
Ipak, čini se, svi limiti, i etički i ljudski ovim činom su probijeni, iako znamo da u postupanju neregistrovanih glasila nema nikakvih ograničenja, a još manje empatije. Nije ih sankcionisala ni prošla vlast, a od ove trenutne tek ne možemo očekivati institucionalni odgovor na širenje straha, kršenje standarda i tabloidno podrivanje davno posrnulog bezbjednosnog sistema. Neregistrovana glasila nastaviće da sprovode svoju ideološku matricu, jer u ovakvoj Crnoj Gori ne postoji niko ko ima hrabrosti da ih sankcioniše i zaustavi.

1084x550

Banović: Objavljivanje snimka ubistva povod za hitnu reakciju institucija, širenje ovakvog sadržaja društveno opasno

Antifašističko nasljeđe u Crnoj Gori nalazi se pod snažnim udarom istorijskog revizionizma, upozorava analitičar Digitalnog forenzičkog centra Marko Banović u intervjuu za Pobjedu. On ističe da je u toj kampanji Srpska pravoslavna crkva (SPC) jedan od ključnih aktera, a da rehabilitacijom četničkog pokreta kreira ideološku vezu između srpskog nacionalizma i ruskog imperijalnog diskursa.
- SPC zatire autentični antifašizam i istovremeno relativizuje zločine kolaboracionističkih pokreta, promovišući narative koji se uklapaju u interese Beograda i Moskve - kazao je Banović.
<h2>Cilj: zamjena vrijednosnog sistema</h2>
Banović upozorava da je u Crnoj Gori u toku projekat redefinisanja identiteta države, koji se temelji na narativima crkve, nacije i borbi protiv komunizma. Kako navodi, riječ je o „široj strategiji promjene vrijednosnog sistema crnogorskog društva“.
- Takvo usklađivanje s narativima iz Srbije jača prosrpske organizacije u Crnoj Gori, povećava uticaj Srbije, a istovremeno dovodi do društvene polarizacije i destabilizacije - objašnjava on.
Ističe da Srbija ima primarnu ulogu u plasiranju ovih narativa, dok Rusija koristi isti model za ostvarivanje svojih interesa.
<h2>Revizionizam kao oružje</h2>
Banović naglašava da je rehabilitacija četničkog pokreta i negiranje uloge partizana jedan od ključnih stubova revizionističkog narativa koji se širi regionom.
- Danas svjedočimo pokušaju da se četnici predstave kao žrtve, a partizani kao zločinci. To je opasna manipulacija zasnovana na emocijama i lažnim sjećanjima - kaže on.
Kao primjer navodi skup u Sloveniji u junu 2025. godine, na kojem su učestvovali prosrpski političari iz Crne Gore, SPC, kao i ultradesničarske organizacije.
<h2>Sinergija Srbije i Rusije</h2>
Poseban akcenat Banović stavlja na povezanost SPC i ruske propagande.
- Kremlj agresiju na Ukrajinu uklapa u narativ o borbi protiv fašizma i nacizma, a SPC rehabilitacijom četnika gradi most između srpskog nacionalizma i ruskog imperijalizma. Time se stvara kulturno-politički front koji koristi antifašističku retoriku za opravdavanje agresivnih politika - navodi on.
<h2>Napad na obrazovanje i mlade</h2>
Banović upozorava da su mladi posebno izloženi ovim narativima, koji se plasiraju kroz obrazovanje, vjerske institucije, društvene mreže i medije.
- Ako se ovakvi narativi nastave, postoji realna opasnost da mladi budu formirani na osnovu propagande, a ne istorijskih činjenica. Pritisak za uvođenje vjeronauke u škole nije slučajan - kaže Banović.
<h2>Devalvacija vrijednosti</h2>
Govoreći o stanju u društvu, on ističe da je antifašizam kao civilizacijska vrijednost marginalizovan, a da se sada sistematski pokušava uniziti.
- Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade onima koji otvoreno negiraju crnogorski identitet i antifašističke vrijednosti jasno pokazuje u kojem pravcu ide taj proces - kaže Banović.
<h2>Očekivane dezinformacije</h2>
Na pitanje kakvi narativi bi mogli dominirati u narednom periodu, Banović odgovara:
- Očekujem nastavak rehabilitacije četnika, relativizaciju zločina, negiranje genocida u Srebrenici, te tvrdnje da Crna Gora nije država već tvorevina komunizma. Sve to vodi ka stvaranju narativa da crnogorski identitet ne postoji - zaključuje Banović.

Banović: SPC ima ključnu ulogu u zatiranju antifašističkog nasljeđa u Crnoj Gori

Tekst ''U Srebrenici nije bilo genocida. Evo zašto'', objavljen na neregistrovanom proruskom i prosrpskom portalu IN4S, predstavlja primjer revizionističkog i negacionističkog diskursa, usmjerenog na osporavanje međunarodno utvrđene činjenice da se u Srebrenici jula 1995. godine dogodio genocid nad Bošnjacima kako su to potvrdile presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju &nbsp;i Međunarodnog suda pravde, upozoravaju u najnovijoj &nbsp;analizi iz Digitalnog forenzičkog centra.
U analizi o kontinuiranom negiranju genocida u Srebrenici, prisutnom u medijskom javnom diskursu, čega je ovaj tekst primjer, iz DFC-a naglašavaju da se koriste manipulacije u cilju delegitimizacije međunarodnih presuda, relativizacije zločina i preoblikovanja istorijske stvarnosti u okviru teorija zavjere.
- Takvo izvještavanje direktno je suprotno međunarodnim normama i zvaničnim stavovima Crne Gore koja je kroz više dokumenata jasno definisala svoj odnos prema genocidu u Srebrenici. Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine, zvanično je priznato da se u Srebrenici dogodio genocid. Rezolucija osuđuje poricanje genocida, zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i izražava saučešće žrtvama. Deklaracijom iz 2009. godine, Crna Gora je prihvatila Rezoluciju Evropskog parlamenta iz iste godine, kojom se 11. jul proglašava Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Glasanjem za Rezoluciju o Srebrenici Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i potvrđuje pravna kvalifikacija genocida, Crna Gora je dodatno učvrstila svoje međunarodne obaveze po tom pitanju- podsjećaju iz DFC-a.
U tom kontekstu, ističu iz Digitalnog forenzičkog centra, širenje sadržaja koji otvoreno negira genocid direktno je suprotno međunarodnim pravnim obavezama koje Crna Gora ima kao članica Ujedinjenih nacija, kao i obavezama koje je preuzela sopstvenim zakonodavnim aktima.
- Tekst neregistrovanog portala IN4S je primjer organizovanog istorijskog revizionizma, koji ima za cilj da preoblikuje kolektivno pamćenje i poništi međunarodno priznate činjenice. U vremenu kada se na globalnom nivou vodi borba protiv sve češćih pokušaja revizije istorije, ključno je da se medijski prostor zaštiti od štetnih i netačnih narativa koji služe relativizaciji genocida, podsticanju međuetničkih tenzija u regionu, rušenju poverenja u pravdu i narušavanju dostojanstva žrtva- navode iz DFC.
Iz Digitalnog forenzičkog centra posebno su zabrinuti zbog činjenice da se sporni tekst nalazi na portalu koji nije registrovan u skladu sa novim Zakonom o medijima.
- Zakonski rok od godinu dana za registraciju portala je istekao, a Ministarstvo kulture i medija još uvijek nema uspostavljen registar medija u skladu sa novom zakonskom regulativom- zaključuju u analizi iz DFC.

1250x600

DFC: Tekst "U Srebrenici nije bilo genocida: Evo zašto" sa portala IN4S primjer revizionističkog i negacionističkog diskursa

DFC: Vlast se, bez obzira na deklarativnu proevropsku retoriku, nije sistemski i strateški suprotstavila širenju malignog uticaja

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Tag: digitalni-forenzicki-centar