Njihov veting je pravda po mjeri partijskih interesa Demokratskog fronta i Demokrata. Ili u najkraćem - BIA veting - poručio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1971183268344086833%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za “oslobodioce” pravna država se, cijeni on, svodi na prost koncept - Pravda, to sam ja.
- Na tragu one poznate izreke Luja 14. “ Država to sam ja”, oslobodioci i na ovom primjeru pokazuju da nijesu daleko odmakli od Srednjeg vijeka. Dakle, pravosuđe i institucije rade sjajan posao kad otkrivaju korupciju, kriminal i nezakonitosti bivših vlasti (čega je bilo napretek), a kada taknu u osinjak bezakonja “oslobodilaca” odmah se prijeti krivičnim prijavama i priziva famozni veting. Kada pravosuđe donese odluku protiv pripadnika bivših vlasti tada je to vrhunac vladavine prava, a kada to nije slučaj ili kada se presudi protiv neke vedete iz njihovih redova tada slijedi kukanje i zapomaganje - naveo je Vujović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
To su, podvlači on, principi od 30. avgusta 2020. godine.
- Treba biti jako glup ili pokvaren pa pasti na njihovu priču o vetingu, odnosno ne uvidjeti kako su oni to zamislili - zaključio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Njihov veting je pravda po mjeri partijskih interesa Demokratskog fronta i Demokrata - odnosno BIA veting

Članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“, hoće promjenu Ustava da bi se Crna Gora iz građanske pretvorila u državu naroda. Traže konstitutivnost za srpski narod, promjenu državnih simbola i da srpski postane glavni službeni jezik. Ovi zahtjevi su osnova njihovog političkog programa, ali je to, za sada, na nivou parole.
No, u Beogradu se time konkretno bavi nekoliko saradnika-istraživača u okviru Instituta za političke studije i Instituta za evropske studije koji funkcionišu kao državne naučne institucije.&nbsp;
Promjenom ustavnog poretka Crne Gore iz perspektive interesa Srba i Srbije posebno se bave Vladan Stanković iz Instituta za političke studije i Rajko Petrović iz Instituta za evropske studije. Radove o toj temi su objavili u časopisima „Nacionalni interes“ i „Politička revija“. Njihovo polazište je da trenutni ustavni model, prema kojem je Crna Gora građanska i unitarna država, ne odgovara interesima Srba (Srbije). Vladan Stanković je u radu „Modeli rešenja srpskog nacionalnog pitanja u Crnoj Gori“ iz 2023. istakao da se prava Srba ne mogu ostvariti isključivo stranačkim sredstvima borbe za demokratiju u građanskim okvirima, već da to mora biti preko institucionalnih mehanizama: konsocijativnosti, konstitutivnosti i prekogranične saradnje.&nbsp;
Konsocijativnost bi Srbima, prema zastupljenosti u datoj sredini i bez obzira na promjene vlasti, obezbijedila srazmjerno učešće u svim strukturama vlasti, javnim preduzećima i ustanovama. U ovome modelu bi postojao veto nacionalnih zajednica, dok bi za uspostavljanje vlasti bilo neophodno formiranje većih međunacionalnih koalicija. Ukoliko konsocijativnost ne bi uspjela, Stanković predlaže model konstitutivnosti, koji podrazumijeva definisanje Crne Gore kao crnogorsko-srpske federacije sa zagarantovanim pravima nacionalnih manjina. Treći model koji je predložio podrazumijeva da opštine Crne Gore u kojima Srbi čine relativnu ili apsolutnu većinu uspostave institucionalnu saradnju s opštinama u Srbiji i Republici Srpskoj.
Stanković smatra da bi se moglo otvoriti pitanje „mesta i položaja tzv. Stare Crne Gore u sastavu velike AVNOJ-ske Crne Gore, odnosno pitanje pretenzija Cetinja na Primorje, Brda i sever Crne Gore“. U radu „Politika nacionalnih identiteta u postlitijskoj Crnoj Gori“ iz 2022., Stanković ističe da bi postojanje dva ili više entiteta „transparentnije održavali realne odnose političkih snaga u multinacionalnoj Crnoj Gori“. Prema njegovom mišljenju, Srbija bi trebalo da se zvanično uključi u ovaj proces tako što će u pregovorima sa EU, kao zainteresovana strana, istaknuti pitanje položaja Srba u Crnoj Gori.
Rajko Petrović u radu „Institucionalna rešenja za prevazilaženje međunacionalnih tenzija u Crnoj Gori“, koji je objavljen 2021. godine, tvrdi da državno uređenje Crne Gore kao unitarne republike s građanskim konceptom ne odražava potrebe svih nacija i da je „opravdano postaviti pitanje opstanka države u budućnosti ukoliko ustavno-politički sistem ne bude skrojen kao rezultat kompromisa svih nacija“. Petrović predlaže da se Crnogorci i Srbi proglase za konstitutivne narode, dok bi Bošnjake, Albance, Muslimane, Hrvate, Rome i ostale proglasio nacionalnim manjinama s odgovarajućim pravima. Prema ovom konceptu, postajao bi paritet crnogorskih i srpskih ministara u Vladi, a Srbi i Crnogorci bi se rotirali na mjestima presjednika Vlade i države.
Sljedeći korak koji predlaže Petrović je podjela Skupštine na Dom građana i Dom naroda. U Domu građana bi se, na bazi proporcionalnosti, birali poslanici iz cijele države, dok bi se Dom naroda sastojao od političkih predstavnika svih naroda i oni bi se birali u izbornim jedinicama formiranim tako da u njima većinu čine pripadnici određenog naroda. Ovaj model zahtijeva federalizaciju Crne Gore koja se, prema Petrovićevom mišljenju, može sprovesti na dva načina. Prvi je asimetrična federacija, koju bi činile srpska i crnogorska federalna jedinica, sastavljene od većinski srpskih, odnosno crnogorskih opština. U okviru srpske federalne jedinice postojala bi bošnjačka autonomna zajednica, dok bi se u okviru crnogorske federalne jedinice formirala albanska autonomna zajednica, sastavljene od većinskih bošnjačkih i albanskih opština.
Drugo rješenje, prema Petrovićevoj zamisli, je simetrična federacija sa srpskom, crnogorskom, bošnjačkom i albanskom federalnom jedinicom. Prema Petrovićevom konceptu, sve federalne jedinice bi imale sopstvene ustave, jednodomne skupštine, predsjednika, vladu i sudove. Imale bi široka ovlašćenja u poljoprivredi, saobraćaju, prosvjeti, kulturi, sportu i policiji, dok bi na Crnu Goru prenijele samo nadležnosti odbrane, spoljnih poslova i zajedničkog tržišta. Zvanični jezik u federalnoj jedinici bio bi jezik većinskog stanovništva u njoj, a federalne jedinice bi imale sopstvenu zastavu, grb i himnu. Ako bi se usvojio model sa asimetričnom federacijom, onda bi bošnjačka i albanska autonomna zajednica, umjesto ustava, imale statute i visok stepen prosvjetne, kulturne i ekonomske autonomije.
U oba modela federalizacije, Podgorica bi, kako predlaže Petrović, imala status distrikta u kome bi Srbi i Crnogorci bili konstitutivni narodi. Da bi se postigla što veća nacionalna homogenost federalnih jednica, Petrović je predložio diobe postojećih opština. Prema njegovoj zamisli, izdvajanjem zapadnog dijela Opštine Nikšić osnovala bi se većinski srpska opština, a izdvajanjem istočnog dijela Opštine Bijelo Polje osnovale bi se dvije opštine s većinskim bošnjačkim, odnosno srpskim stanovništvom.
Modeli koje su predložili Stanković i Petrović su hodogram uništenja Crne Gore. Umjesto funkcionalne unitarne i građanske države s razvijenom lokalnom samoupravom i razgranatim sistemom zaštite i promocije nacionalnih identiteta, pretvorila bi se u blokiranu etnofederalizovanu državu. Izvjesno je da bi takve federalne jedinice težile ka nacionalnoj homogenizaciji, što bi dovelo do asimilacije i međuetničkih sukoba. Sigurno je da bi u završnoj fazi federalne jedinice tražile pravo na otcjepljenje i ujedinjenje s nacionalnim maticama. Jasno je i da je ovaj model usmjeren isključivo protiv Crnogoraca, jer bi crnogorska federalna jedinica (to bi u stvari bio ostatak države Crne Gore) bila svedena uglavnom na granice iz 1858., a Crnogorci osuđeni na život u rezervatu i borbu za preživljavanje u enklavama koje bi se nalazile u drugim federalnim jedinicama.
Ne može se dokazati da su se Stanković i Petrović ovim pitanjem bavili na podsticaj državnih organa Srbije, ali je sigurno da vlast Srbije ima na raspolaganju modele slabljenja i razbijanja Crne Gore. Režim u Srbiji nije zadovoljan političkom situacijom u Crnoj Gori nakon 2020. godine, jer je ostvario taktički, ali ne i strateški uspjeh. Trenutna postavka vlasti u Crnoj Gori, koju uglavnom čine sluge i taoci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, može već na narednim izborima izgubiti vlast i tako će Srbija izgubiti uticaj. Ni tzv. Temeljni ugovor sa Crkvom Srbije (SPC) nije garancija dugoročne nadmoći, jer je jasno da će se s dolaskom procrnogorske vlasti taj ugovor poništiti ili da će profesionalni sastav Ustavnog suda ovaj ugovor proglasiti neustavnim, što je već uočilo par sudija Ustavnog suda.
Zbog toga Srbija traži institucionalne mehanizme preko kojih će, bez obzira na političke promjene, imati presudan i trajan uticaj u Crnoj Gori.&nbsp;
To se prepoznaje u Vučićevoj izjavi iz avgusta 2023. godine: „Ja se ne mešam ko će da uđe u vladu [Crne Gore]. Mene interesuje samo kakva će prava Srbi da imaju.“ U aprilu 2025. je izjavio: „Srbija će i dalje iskreno i argumentovano ukazivati na položaj Srba u Crnoj Gori i zalagati se za njihova prava.“&nbsp;
Da bi država Srbija, preko parole „borba za prava Srba“, mogla da manipuliše Crnom Gorom nepohodna je promjena Ustava, a za pet godina od 30. avgusta 2020. godine marionete Srbije u Crnoj Gori nijesu uspjele da promijene ni zarez u Ustavu. Suštinski cilj litijaških snaga, koje predvode Crkva Srbije i Andrija Mandić, bio je da unište građanski koncept države, crnogorsku nezavisnost i identitet i da ospore evroatlantske integracije, ali ništa od toga nijesu ostvarili. Iako imaju vlast, pretrpjeli su strateški poraz. Uz to, preuzimanjem vlasti, priznali su Ustav i, što je najvažnije, tako su posredno priznali rezultat referenduma iz 2006. Sami su poništili njihovu Bijelu knjigu o referendumu. Nakon pet godina litijaške vlasti, a imajući u vidu i period do 2020., nema više ni jedne nacionalne partije u Crnoj Gori koja nije bila dio državne vlasti.
One su na taj način prihvatile građanski koncept države prema kome nacionalni kriterijum nije odlučujući za formiranje vlasti. Iako je litijaška vlast uspostavila neformalnu kleročetničku despotiju i paralisala ustavni poredak, Ustav je nepromijenjen. Crna Gora je i dalje nezavisna, unitarna i građanska država i članica NATO-a, a njeno međunarodno priznanje je neupitno. Uz to, popis stanovništva nije bitnije promijenio nacionalnu strukturu.
Litijaške snage su vlast iskoristile isključivo za iživljavanje primitivizma, kriminalno-nepotističku blamažu, nacionalno-političke progone i promociju klerofašizma. Od odgovornosti za to ne mogu pobjeći ni od birača ni od pravosudnih organa. Njihove devijacije su opasne, ali se mogu riješiti u jednom mandatu državno-odgovorne vlasti i profesionalnog pravosuđa. Tada se, na primjer, propagandna bjelaško-četnička bižuterija i konfekcija Andrije Mandića iz Skupštine može počistiti za jedan dan.
Može se očekivati da će režim Srbije, preko marioneta, pokušati da preoblikuje Crnu Goru prema jednom od modela koje su predložili istraživači Stanković i Petrović. Srpskom režimu je vjerovatno najbliža opcija stvaranja srpske federalne (entitetske) jedinice u Crnoj Gori i za tu potrebu se promoviše teza o „oslobođenju“ tzv. Stare Hercegovine, Stare Raške i Primorja od Crne Gore, dok SPC promoviše zločinački četnički pokret da bi osporila AVNOJ-sku Crnu Goru. Ipak, za etnofederalizaciju je potrebno pridobiti i ostale nacionalne partije, jer izmjene Ustava o ovim pitanjima nema bez dvotrećinske većine u Skupštini i tropetinske na referendumu.
Zato je u Skupštini Crne Gore, na inicijativu Andrije Mandića, održan sastanak lidera srpskih i dijela albanskih nacionalnih partija. Bošnjačka stranka se u ove pregovore nije uključila. PES se nije izjasnio, ali se zna da lako podlegne Mandićevim (Vučićevim) ucjenama.
Najveći problem za srpske planere je što za ovaj model nemaju sagovornike među procrnogorskim partijama koje su isključivo građanski orijentisane i to je presudno u očuvanju Ustava. Zato ove partije imaju dva suštinska zadatka. Prvi je da, zajedno sa svim suverenističkim, građanskim i antifašističkim snagama, odbrane postojeći Ustav. To je najefikasniji način odbrane crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta.
Neophodno je da u Skupštini vrše snažan pritisak da se vlast i državni organi vrate u okvire ustavnosti i zakonitosti. Drugi zadatak je da daju maksimalan doprinos učlanjenju Crne Gore u EU. Realna je pretpostavka da će Srbija nastojati da zaustavi ili uspori taj proces i da će uraditi sve što može kako bi spriječila Crnu Goru da postane članica EU prije nje i prije nego što etnofederalizuje Crnu Goru. Vučić je još 2017. izjavio: „Crna Gora misli da će ući u EU pre ostalih, ali to se neće desiti.“ Srpski režim, preko vazalnih Mandića, Kneževića i Bečića, izaziva probleme Crne Gore s Hrvatskom i navlači Hrvatsku da blokira Crnu Goru u pristupanju EU. No, to nije jedini kanal opstrukcije. Pregovore sa EU Srbija može iskoristiti kako bi ucjenama problematizovala položaj Srba u Crnoj Gori i dobila odgovarajuće ustupke.
To se ne smije potcijeniti, naročito ako se ima u vidu spremnost dijela lidera EU da prave takve dogovore sa srpskim režimom. Ukoliko Crna Gora uđe u EU prije Srbije i bez uslovljavanja Srbije, to će ojačati Ustav i građanski karakter Crne Gore. Tome pogoduje i kriza Vučićevog režima. Zato opozicija u Skupštini mora požurivati Vladu da što prije završi pregovore o pristupanju EU. To je jedina smislena politika Spajićeve Vlade, a na tom pitanju najprije može doći do sukoba u Vladi. Uz to, integracija u EU je jedina tema na osnovu koje procrnogorska opozicija može dobiti međunarodnu pažnju i značaj. Učlanjenje u EU je završetak evroatlantskih integracija Crne Gore, koje su propisane preambulom Ustava.
Presudnim doprinosom tom cilju procrnogorska opozicija možda neće osvojiti vlast, ali će realizovati svoj državotvorni program i sačuvati Ustav, odnosno Crnu Goru koja je formirana na referendumu 2006. To bi bio epohalan rezultat procrnogorskih partija.

1250x600

1084x550

Plan uništenja i strategija odbrane Crne Gore

Hrvatski politički analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u izjavi za Portal ETV ocjenjuje da je ključna razlika između Hrvatske i Crne Gore u pristupnom procesu EU upravo u političkoj ozbiljnosti. Hrvatska je, kako navodi, imala čvrst konsenzus vlasti i opozicije oko evropskog puta, dok Crna Gora danas tapka u mjestu – blokirana iznutra.
- Temeljna prednost Hrvatske bila je politička zrelost – vlast i opozicija su zajedno radile na cilju pristupanja Uniji. Čak je formirano i posebno tijelo koje je okupljalo parlamentarnu većinu i manjinu kako bi definisali zajedničke stavove o EU integracijama - kaže Đenero. 
To tijelo, podsjeća, nije vodio bilo ko: u prvom mandatu Sanaderove vlade na čelu mu je bio Ivica Račan, a kasnije Vesna Pusić. Iako su pred kraj pregovora postojale tenzije unutar SDP-a, Hrvatska je uspješno sprovela potrebne ustavne promjene.
Crna Gora, s druge strane, ima vlast koja funkcioniše kao kočnica. 
Đenero jasno ukazuje da su glavni remetilački faktor bivši Demokratski front, ali i Demokrate Alekse Bečića, koje – iako su dio vlasti – sprovode otvoreno prorusku politiku i zagovaraju koncepte „srpskog sveta“. Njihova uloga u vlasti nije reformska, već destruktivna.
- Njihov je cilj da stalno stvaraju blokade i krize, da spriječe napredak i da opstruiraju europeizaciju Crne Gore - tvrdi Đenero. 
Zato, kako ističe, jedini logičan potez bio bi političko preslagivanje i formiranje većine koja je iskreno i dosljedno proevropska.
Ipak, upozorava da problemi neće nestati ni nakon takvog preslagivanja.
- Za sprovođenje ključnih reformi potrebne su ustavne promjene, a to znači dvotrećinska većina. I tu bivši DF i Demokrate nastavljaju da igraju ulogu političkih talaca – spremnih da sve zaustave kad god požele - zaključio je Đenero u razgovoru za Portal ETV.

Miraš Dušević

Đenero za Portal ETV: Bečićeve Demokrate i bivši DF su remetilački, proruski tandem koji blokira evropski put Crne Gore

Svi učesnici proslave Dana državnosti u organizaciji SUBNOR, od organizatora, hora, stranih delegacija do govornika i svih izvedenih numera su od strane građana ispraćeni dugim i snažnim aplauzom. Svi osim jednog gosta, gradonačelnika Podgorice, naveo je na mreži X predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan. 
- Ako mu nije jasno zašto su ga građani pozdravili pištaljkama, zvižducima i okrenuli mu leđa, neka pita partnere iz DF, promotere lika i nedjela Pavla Đurišića i vojvodu Andriju Mandića - naglasio je Belan. 
Prema njegovim riječima, nema mjesta glumatanju, ne idu zajedno "Đurišiću mlad majore" i "Bella Ciao".
- Ovaj lijep i svečani skup je zaključen baš kako treba, sa "Bella Ciao" - zaključio je Belan.

Belan: Ako Mujoviću nije jasno zašto su ga građani izviždali i okrenuli mu leđa, neka pita partnere iz DF

&nbsp;Kristalno je jasno da Demokratski front, kao najorganizovanija i politički i ideološki najzaokruženija struktura u vlasti, vuče ključne konce u većini, poručio je na mreži X poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
- Kada sam prije nikšićkih izbora više puta ukazivao na činjenicu a to je da je glas za PES glas za DF, odnosno Marka Kovačevića, bilo je različitih komentara i opservacija da to možda nije tako- podsjetio je on.
Ostalo je, ističke Mugoša, samo predstava za sve manji i manji dio domaće i međunarodne javnosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1917848513376915867%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1917848513376915867%7Ctwgr%5Ea34a7d1674c263432302198bc10340320da86bc0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: DF najorganizovanija, politički i ideološki najzaokruženija struktura u vlasti, vuče ključne konce u većini

Potvrdilo se ono o čemu se govorilo tokom cijele predizborne kampanje - da je glas za Pokret Evropa sad zapravo glas za Demokratski front i za Marka Kovačevića.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Bilo je, dodaje on, sasvim izvjesno nakon rezultata lokalnih izbora u Nikšiću da će koalicija Za budućnost Nikšića zajedno sa PES-om i Demokratama početi pregovore o formiranju vlasti u Nikšiću.
- Mislim da će se oni vrlo lako i jednostavno dogovoriti. To je, u konačnom, i gospodin (Zoran) Mrkić rekao, da on nema nikakvu dilemu da Marko Kovačević treba bude predsjednik opštine Nikšić još četiri godine. Moram da budem iskren, očekivao sam da će se ovo dešavati na malo suptilniji način. Zaista sam očekivao da će Pokret Evropa sad pokušati makar u javnosti da pokaže neku kičmu da će nečim da uslovi tu koaliciju, da će nešto da traže, međutim oni su danas sve karte stavili na sto - rekao je Zirojević.
Smatra da Nova srpska demokratija nije uslovljavala podršku Sporazumu sa UAE formiranjem vlasti u Nikšiću, već je taj Sporazum podržala iz, kako ističe, nekih drugih razloga.
- To je ona linija Aleksandar Vučić, Edi Rama koja se sada preslikava i na Crnu Goru. Imamo Beograd na vodi, imamo Drač, sada imamo pokušaj u Ulcinju, ili na nekoj drugoj lokaciji, vidjećemo šta će se dešavati. Došlo do formiranja vlasti u Nikšiću ili ne, glas Nove srpske demokratije, odnosno koalicije Za budućnost Crne Gore, nije bio upitan. Evo DNP za drugi zakon koji je bio na dnevnom redu nije glasala, nijesu usvojeni amandmani, ali suštinski sve je to isto, oni su to podržali, bez obzira na rezultate formiranja loklne vlasti u Nikšiću - rekao je Zirojević.&nbsp;
Sporazumi sa UAE usvojeni u Skupštini Crne Gore, kaže on, nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i prepreka su evropskom putu Crnu Gore, što je potvrdio i izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
- &nbsp;Na evropskom putu moramo zakonodavstvo prilagođavati evropskom, a ne da uvodimo neke nove sporazume koji se kose i sa našim i sa evropskim zakonodavstvom. Mnogo mi je važnije od samog evropskog zakonodavstva to da ovaj sporazum nije u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, što je Vlada i priznala, da ukoliko se sporazum realizuje neće biti do kraja ispoštovani svi crnogorski zakoni, mislim konkretno na Zakon o javnim nabavkama. Zamislite jednu Vladu koja javno kaže da neće poštovati zakone sopstvene države kako bi nekom investitoru koji se njima dopao namjestila neki veoma dobar i unosan posao - naglasio je Zirojević.
Kaže i da je zabrinjavajuća izjava Tonina Picule koji nije optimista da će 2030.godine ijedna država ući u Evropsku uniju, a time, ističe Zirojević, misli i na Crnu Goru, što su pokazatelji da su sve manje šanse da Crna Gora uđe u EU u narednih pet godina.&nbsp;
- Plašim se da je Vlada Crne Gore i ova parlamentarna većina do te mjere ogrezla da ćemo vrlo brzo dobiti i crveni karton - dodao je on.&nbsp;
Manjinske partije su, kako kaže, požurile da daju glas za rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića, a sada se suočavaju sa posljedicama sopstvenih odluka.
- Tu mislim na predstavnike Force, predstavnike Albanskog foruma, i tu mislim i na gospodina (Mehmeda) Zenku koji je glasao za Vladu, i tada na neki način branio predstavnike Bošnjačke stranke od mene kada sam problematizovao njihov ulazak u Vladu Milojka Spajića - rekao je on.
Sada se, kako je istakao, predstavnici albanskih manjinskih partija hvataju za glavu zbog toga što su uradili.
- Potpredsjednik Skupštine (Nikola) Camaj danas govori da bi mogli da promijene stranu ukoliko se nastavi ovakvo ponašanje Vlade i parlamentarne većine, što znači da će, citiraću gospodina Camaja, planira da se vrati lopovima, a da ostavi četnike, to su bile njegove riječi, da bi “radije bio sa četnicima nego sa lopovima”, evo sada vidimo kako mu je sa četnicima, toliko mu je dobro da planira da se vrati kod nas, kako kaže, lopova - naglasio je Zirojević.
Te partije, sada preživljavaju posljedice politički pogrešnih odluka, na koje su upozoravani. Jedina se tu, kako kaže, stoički drži Bošnjačka stranka.
- Oni su spremni i svoju đedovinu da daju za još koju fotelju, oni su spremni i svoje kućne pragove da prodaju za jedno mjesto u upravnom odboru, ili za asfalt u nekom selu. Vidjećemo do kada će izdržati - rekao je Zirojević.
Podsjeća da su zaboravljena mnoga obećanja premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji se, kako kaže, frlja sa milijardama da se više ne može pohvatati gdje je i koliko milijardi obećao.
- Zaboravili smo i te brze ceste, pa smo tako zaboravili i deset aerodroma u Crnoj Gori, ašov na drugoj dionici autoputa u septembru, sasvim je jasno da od svega toga nema ništa i u tome vidim šansu da Velika plaža opstane, da će ovo biti samo još jedno obećanje Milojka Spajića od kojeg neće biti ništa - zaključio je Zirojević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPKJcWAA4OZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Nijesam očekivao da će PES toliko javno, jasno i vidljivo biti najobičniji satelit Marka Kovačevića u Nikšiću

Jedna od posljednjih komunikacija koje je pokojni vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić ostvario prije “provaljivanja” i gašenja aplikacije SKY ECC, početkom marta 2021. odnosila se na na prošle lokalne izbore u Nikšiću, koji su održani 14. marta te godine. Vukotić je u tom razgovoru koristio šifru GP6DYO, a prepiska se odvijala u grupi koju su činili on i, prema identifikaciji koju su obavile službe bezbjednosti, Darko Vicković (šifra 76Q34E), višestruko osuđivano bezbjednosno interesantno lice iz Nikšića, blizak Ranku Raduloviću koji je nedavno uhapšen zbog silovanja. Vukotić u toj SKY ECC prepisci pominje jednog od svojih bliskih saradnika i, nakon Vukotićeve smrti, jednog od vodećih ljudi škaljarskog klana Radomira Bobana Baćovića, ali i biznismene Miodraga Daku Davidovića, Zdravka Kosanovića i Darka Krivokapića. Tadašnji vođa „škaljaraca“ traži od Vickovića, na osnovu Baćovićevih sugestija, da se „poguraju robom ili parama“ određene navijačke grupe koje su učestvovale na litijama da glasaju za tadašnju opoziciju, a današnju vlast. Problem je, kako je to Baćović predstavio Vukotiću, koji više puta naglašava da ga politika ne interesuje, što su navijači podržali biznismena Miodraga Daku Davidovića koji je, opet prema Baćovićevim riječima, „Daka sa DPS-om“. U SKY ECC komunikaciji koja se odvija 8. marta između 15 sati i 51 minut i 21 sat i dva minuta, Vukotić detaljno prepričava šta mu je sve Baćović kazao o izborima u Nikšiću i kakvu je pomoć tražio od njega. On prvo od Vickovića traži informaciju da li ima vezu sa nekim od navijača koji su učestvovali na litijama i tvrdi da su mu rekli „da su dobri momci, ali ih je Daka preuzeo“, a nedugo potom otkriva da mu je Boban (Baćović) kazao da je „Daka kao sa DPS-om i da im se kaže to da pređu za opoziciju“. Vukotić dalje kaže da je skrenuo pažnju Baćoviću da ljudi moraju da se „stimulišu robom ili parama“, te da mu je Baćović odgovorio da će on „pogurati sa parama“. Vukotić u tom trenutku traži mišljenje o tome od Vickovića i dodaje „E jbg brate bolje da sam njima dao koji kom no sam Barane pokušao da uzdignem“. Podsjećamo, M portal je 18. marta 2023. godine objavio dio SKY ECC prepiski u kojima Radomir Baćović detaljno govori i tome kako ga nikšićki izbori već dosta koštaju, ali da sa zadovoljstvom troši na njih“. Desetak minuta nakon početka razgovora Vukotić otvoreno kaže Vickoviću „Evo Boban me udavi sinoć da ti momci pređu za opoziciju jer je Daka sa Branom dogovor napravio“. Potom slijedi Vukotićeva glasovna poruka u kojoj pominje Zdravka Kosanovića (Kole), bliskog saradnika Dake Davidovića „Biće, biće Kole i Darko Krivokapić čuveni, biznismeni i kamataši nikšićki, sad su i oni u politiku ušli“. Tadašnji vođa „škaljaraca“ čak pravi i mini političku analizu: „Sad ću pričati mada za Daku se zna da je napravio partiju da bi odnio glasove opoziciji. A sa Branom je drug i znam da su pričali nego brate mene i ne interesuje to no Boban me udavi oće sad da se spušta dolje oko izbora da pomogne opoziciji“. Pred sam kraj razgovora Vukotić zaključuje „Pomoći ćemo mu sve“, ali i izražava zabrinutost zbog Baćovićeve najave da će doći u Nikšić da bi pomogao tadašnju opoziciju uoči lokalnih izbora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409090456_ae93acc69c2b42ebc9b068e93191ad3724bce58c2bdb205f882b353b18754a43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250409090456_ae93acc69c2b42ebc9b068e93191ad3724bce58c2bdb205f882b353b18754a43" data-rendition-name="original" width="572" height="533" loading="lazy" alt="Skaj prepiske"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040910040_614e12b5ec39d5f672b6914788a6495d9e4f5ef8f0773b03941508cda96e4d37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025040910040_614e12b5ec39d5f672b6914788a6495d9e4f5ef8f0773b03941508cda96e4d37" data-rendition-name="original" width="569" height="467" loading="lazy" alt="Skaj prepiske"> </figure>  Radomir Boban Baćović trenutno važi za istaknutog člana "škaljarskog klana", jedne od vodećih kriminalnih organizacija na Balkanu. Prema informacijama do kojih su ranije došli srpski mediji, Baćović je bio blizak saradnik Ranka Radoševića zvanog Eskobar, koji je ubijen u martu 2023. godine u Beogradu. Radošević je inače ujak aktuelnog predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića. Bezbjednosne službe su još tokom devedesetih godina prošlog vijeka ukazivale na povezanost Baćovića sa srpskom Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA), a iskusniji crnogorski bezbjednjaci tvrde da je on i sada pod nekom vrstom zaštite srpske tajne službe. Izvori M portala tvrde da crnogorske službe već nekoliko godina raspolažu podacima da je Baćović u toku predizborne kampanje za izbore u Nikšiću organizovao „štab“ u Trebinju, odakle je finansirao kupovinu glasova i koordinirao aktivnostima koje su se odnosile na predizborne malverzacije. Njegov brat Rajko Baćović iz Nikšića, vlasnik taksi firme, takođe je bio uključen u te aktivnosti a uoči prošlih nikšićkih izbora policija je pretresala prostorije njegove firme zbog sumnji da se upravo odatle obavlja kupovina glasova. Bezbjednosno interesantna lica iz Nikšića koja Boban Baćović drži pod kontrolom, a prema izvorima M portala bliska su nekadašnjem Demokratskom frontu i predsjedniku Opštine Marku Kovačeviću, lično je Baćović angažovao neposredno prije održavanja prošlih nikšićkih izbora kao obezbjeđenje osobama iz Srbije, uglavnom aktivistima tamošnje vladajuće Srpske napredne stranke, koje su tokom predizborne kampanje dolazile u Nikšić kako bi donosile keš novac za kupovinu glasova. Crnogorska policija je u tom periodu nekoliko puta privodila državljane Srbije kod kojih je otkrila veće količine keša, tehničku robu ili propagandni materijal koji je bio namijenjen predizbornoj kampanji tadašnjeg DF-a čiju je listu predvodio Marko Kovačević. Među „viđenijim“ aktivistima SNS-a koje je crnogorska policija tada privodila bio je i Vladimir Mandić, bivši rukometaš, član Glavnog odbora SNS-a i Vučićev čovjek od povjerenja za prljave poslove poput razbijanja demonstracija opozicije, prikrivanje vlasništva nad nekretninama i prijavljivanje boravka fantomskih birača iz Republike Srpske. Mandić je, prema istraživanjima srpskih medija, vlasnik nevjerovatnih 46 nekretnina u Beogradu, a samo na jednoj adresi gdje Mandić posjeduje nekretninu prijavljen je čak 121 fantomski birač iz Republike Srpske sa lažno prijavljenim prebivalištem u Beogradu. I Nemanja Stajić, nedavno uhapšeni bivši sekretar beogradskog Gradskog sekretarijata za poslove legalizacije, privođen je neposredno uoči prošlih nikšićkih izbora kada je na graničnom prelazu Ranče kod njega pronađeno više od 26.000 eura u kešu, pet laptop računara i 11 srpskih zastava.&nbsp;

Vođa „škaljaraca“ uoči prošlih izbora u Nikšiću: „Ljudi moraju da se stimulišu robom i parama, Boban će pogurati parama“

U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog &nbsp;politika predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana - ocijenio je u hrvatski europoslanik Tomislav Sokol.
On je u intervjuu za Standard poručio da to drugim riječima znači da: one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u porodicu Evropskih narodnjaka.
- Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore - ukazao je Sokol.
STANDARD: U Crnoj Gori smo nedavno imali skup predstavnika Evropske narodne stranke. Što je bio zapravo cilj tog skupa? Je li cilj uvući Pokret Evropa sad Milojka Spajića u EPP?
SOKOL: Krajem marta predstavnici stranaka članica Evropske narodne stranke okupili su se u Crnoj Gori da bi raspravljali o perspektivi proširenja Evropske unije na države jugoistočne Evrope.
Danas, nakon početka rata u Ukrajini, u Evropskoj uniji postoji obnovljena politička volja za postupnim proširenjem i za daljnjom evropskom integracijom država jugoistočne Evrope, a Crna Gora je najviše od svih država kandidatkinja napredovala na evropskom putu. Takođe, položaj i veličina Crne Gore jamče da njena integracija u strukture Evropske unije neće biti problem za Brisel.
Cilj okupljanja Evropskih narodnjaka u Crnoj Gori bio je poslati poruku o tome da EPP ostaje ključni podržavalac i pokretač procesa proširenja EU, zasnovanog na zaslugama i evropskim vrijednostima te da se Crna Gora mora oduprijeti stranim uticajima koji žele razoriti crnogorski identitet i udaljiti je od članstva u Evropskoj uniji.
EPP pažljivo prati političku situaciju u Crnoj Gori i spreman je na blisku saradnju sa strankama koje dijele evropska načela. Činjenica je da je (Milojko) Spajić generalno dobro prihvaćen na Zapadu, ali želimo vidjeti još ambiciozniji pristup prema evropskom putu Crne Gore.
Naravno, teško je u punom smislu govoriti o proevropskoj politici u situaciji u kojoj u vladajućoj koaliciji imate osobe koje su u jednoj državi članici proglašene za personae non gratae, a neki od njih zazivaju vojne saveze sa Srbijom, govore o ugroženosti pravoslavlja kao devedesetih i uopšteno su im prioriteti malo istočnije od Evropske unije.
STANDARD: U više navrata smo svjedočili da Andrija Mandić pokušava svoje političko djelovanje da predstavi kao djelovanje tipičnog evropskog konzervativca i narodnjaka. Prvi put se to dogodilo 2019, a nakon toga više puta zaključno s čestitkom Donaldu Trampu. Kako evropski narodnjaci gledaju na Novu srpsku demokratiju? Postoje li uopšte šanse da Mandićeva stranka bude jednog dana dio te grupacije?
SOKOL: Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore.
U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog njegovih politika i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana. Drugim riječima, one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u obitelj Evropskih narodnjaka.
STANDARD: Znate li da li još neko iz Crne Gore za članstvo? Imao sam prilike čuti, naravno neslužbeno, da je svojevremeno i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića pokušavala, ali da nije uspjela.
SOKOL: Demokratska Crna Gora, na čelu s Aleksom Bečićem, u prošlosti je pokušavala ostvariti bliže odnose s EPP-om, a ti pokušaji nijesu rezultirali njihovim članstvom u EPP-u i to s razlogom. Iako se Bečić retorički predstavlja kao proevropski političar, postoji opravdana sumnja u njegovu iskrenost i dosljednost.
Evropska unija je svjesna pozadine donošenja rezolucije o Jasenovcu čime su neki politički akteri u Crnoj Gori pokazali da su pod direktnim upravljačem Beograda. Manipulisanje i iskrivljavanje istorijskih činjenica ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima između Hrvatske i Crne Gore u kojoj, čini se, neki još nisu prošli katarzu politike devedesetih godina, koja je bila pogrešna i krajnje štetna za crnogorski narod.
STANDARD: Kako je protekao posljednji sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje? Što nam možete reći mimo onoga što sadrži usvojena Deklaracija s preporukama?
SOKOL: Službeno, sjednica je protekla u radnoj i konstruktivnoj atmosferi. No, neslužbeno, došlo je do ozbiljnog razotkrivanja problema koje međunarodni partneri sve češće vide u Crnoj Gori, a o kojima sam dosta toga rekao u prethodnim odgovorima.
U tom smislu, bitan je bio inicijalno predložen tekst preporuka o kojima smo glasali, u koji se pokušalo uvrstiti neprihvatljivi dio kojim bi se insinuiralo da Hrvatska želi sabotirati evropski put Crne Gore. Širokom diplomatskom inicijativom uspjeli smo spriječiti da takva konstrukcija kompromituje tekst preporuka jer je Evropski parlament bio spreman zbog takve konstrukcije odbiti čitavi tekst preporuka o kojima smo glasali.
STANDARD: Ovdje se moglo čuti da je bilo interesantnog ishoda glasanja o nekim amandmanima. Što je bilo u tim amandmanima koji nijesu usvojeni?
SOKOL: Amandman koji sam predložio s koleginicom [Sunčanom] Glavak, ali kojeg nije podržala crnogorska strana (konkretno, predstavnici vladajuće koalicije), pa zbog toga nije prošao, odnosio se na problem uvođenja novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva na što sam više puta upozoravao. Uvođenje novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva moglo bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za procese donošenja odluka u Crnoj Gori, kao i za njen identitet.
Stoga sam amandmanom pozvao Crnu Goru da osigura da svaki novi zakonodavni akt bude u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom Evropske unije. Kome nije jasno da se iza inicijative o novim mogućnostima sticanja dvojnog državljanstva krije nastojanje za izbornim inženjeringom od strane srpskih snaga, taj Crnoj Gori ne želi dobro.
STANDARD: Kako vidite sadašnje odnose Crne Gore i Hrvatske? Održavaju li redovne sastanke koje su dogovorili? Nakon prvog sastanka je objavljeno da su dogovoreni redovni sastanci predstavnika MVEP RH i MVP CG i da je „određena dinamika“, ali ništa više od toga nije objavljeno.
SOKOL: Hrvatska je u više navrata poslala jasnu poruku o tome da snažno podržava evropski put Crne Gore, ali ne može tolerisati one poteze koji idu protiv evropskih vrijednosti i protiv hrvatskih, ali i crnogorskih, nacionalnih interesa. Donošenje rezolucije o Jasenovcu posebno je problematično za odnose dviju država i narušava prijateljske odnose država koje su opterećene problemima iz prošlosti za koje je kriva pogrešna politika koja se provodila, nažalost, dijelom i iz Crne Gore, početkom devedesetih godina. Drago mi je da je crnogorska opozicija prepoznala o čemu se radi te nije podržala tu rezoluciju.
Osim toga, na primjer, pitanja pronalaska nestalih i odštete stradalnicima nadilaze bilateralne odnose dviju država jer se odnose na evropske vrijednosti koje ne mogu biti predmet kompromisa već moraju biti u cijelosti usvojene. Ukratko, Hrvatskoj je u interesu Crna Gora u Evropskoj uniji, ali Crna Gora koja je proevropska, prozapadna i suverenistička, a ne „drugo oko u glavi“ Beograda.
STANDARD: Vi i europoslanik Davor Ivo Štir ste u više navrata u EP ukazivali na suštinu problema današnje Crne Gore, a to je politika Beograda kojoj neki na vlasti ovdje služe. Dopiru li ti Vaši stavovi do drugih u EP? Zna li se izvan ove regije što se zapravo u CG događa?
SOKOL: U Evropskom parlamentu se sve više shvata da Crna Gora ima ozbiljan problem s vanjskim političkim uplivima, prvenstveno iz Beograda, ali i iz Moskve.
Pitanje najavljenih izmjena Zakona o državljanstvu, pokušaji narušavanja odnosa s Hrvatskom i relativizacija ratnih zločina prepoznaju se kao odstupanja od evropskih vrijednosti. Istovremeno, sve je veća svijest o tome da Crna Gora ne može deklarativno biti proevropska, a u praksi se voditi direktivama iz Beograda.
STANDARD: U CG svjedočimo interesantnoj dinamici unutar Vučićevog dijela vladajuće koalicije: Milan Knežević zastupa radikalne stavove, a Andrija Mandić se uzdržava, što reče početkom prošle godine Milojko Spajić, Mandić „šalje miroljubivije poruke od Dalaj Lame“. Kako Vi na ovo gledate?
Sokol: Milan Knežević, Andrija Mandić i Aleksa Bečić promovišu istu politiku, onu koja je prvenstveno u funkciji stranih interesa, a ne crnogorskih. Mandićeve umirujuće izjave, koje su Spajiću čak djelovale „miroljubivije od Dalaj Lame“, samo su kozmetika. Očito je da on i Knežević igraju uloge dobrog i lošeg policajca, ali to je sve predstava za javnost. Stvarna politika se vidi kroz podršku idejama koje potkopavaju suverenitet Crne Gore i dovode do stranog uplitanja u unutrašnje stvari koje su od vitalnog interesa za opstanak Crne Gore.
Ako zaista dođe do uvođenja novih mogućnosti sticanja dvojnog državljanstva doći će do stvaranja novog biračkog tijela po mjeri Beograda, što je direktna prijetnja ne samo evropskom putu, nego i opstanku crnogorske države kakvu danas poznajemo.
Na kraju, sve se svodi na jedno ključno pitanje, a to je hoće li PES imati snage biti garant evropskih integracija ili će biti samo politička fasada hegemonističkog koncepta „srpskog sveta“? Vrijeme će pokazati, ali EU pozorno prati razvoj političkih događanja u Crnoj Gori.

Sokol: U Briselu jača svijest o opasnosti da Mandić pretvori Crnu Goru u Bjelorusiju na Mediteranu

Od svih političkih partija prema Crnoj Gori najgore su tzv. Demokrate Alekse Bečića - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Demokrate su, prema njegovim riječima, obični politički demagozi i licemjeri.
- Čije vođstvo samo pohlepa za vlašću zanima, a nesposobna populistička družina, čiji mnogi prvaci nemaju regularno završene fakultete. Gori su od bivšeg DF - poručio je Adžić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1908130556124058073%3Ft%3DDfHV8PYCv752U8oEemhXlg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Demokrate su gore od bivšeg DF-a, obični politički demagozi i licemjeri

Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

Anja Ivanović

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Državni sekretar Andrija Delić iznosi uznemirujuće svjedočenje iz terena, praćenja, prijetnje, zasjede i pucnjevi dok je pokušavao da razotkrije lanac besomučne sječe šuma.&nbsp;
U tekstu objavljenom na Fejsbuku tvrdi da šumski kriminal ne bi mogao da funkcioniše bez podrške u institucijama i upozorava da, dok “ne počistimo svoje dvorište”, ne možemo očekivati ni da se zaustave bjekstva ljudi sa vrha kriminalnih struktura.
Objavu Državnog sekretara Andrije Delića objavljujemo integralno:
Čitam tekstove u vezi s bjekstvom M. Medenice i uopšte me ne iznenađuje ono što se desilo. Čak i kada su ga pustili iz pritvora, rekao sam nekim prijateljima: „Ovoga više ne hvataju.“
Zašto ovo kažem? Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na besomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“.
Međutim, kada se zakopate dublje u suštinu, shvatite da je sve to jedna velika farsa. Vrlo brzo sam postao svjestan da su to opasne vode u kojima sam već duboko zaplivao. Mjesec po mjesec, dan po dan, išao sam dalje kako bih provalio njihov modus operandi. Tokom tog procesa bilo je raznih situacija – za neke opasnih, ali za mene neozbiljnih.
Jednom su me ta gospoda sačekala džipom uz mojkovačke strane. Ponašali su se krajnje neozbiljno: usporavali su ispred mene, a kada bih pokušao da ih preteknem – dodavali gas. Na kraju su me sačekali na proširenju prema Stevanovcu, s majmunskim facama i police naočarima okrenutim prema Krstcu. Nisam mogao stati jer je iza mene bio šleper. Sve sam to prijavio nadležnim organima, ne zato što me je bilo strah, već zato što se taj džip uklapao u neke druge sumnjive okolnosti.
Tokom terenskih nadzora u beranskim šumama uvijek smo imali „flaster“ koji nas je pratio. Vozila su se mijenjala – od golfa dvojke do kamioneta. Kada smo nailazili na situacije koje su nedvosmisleno ukazivale na zloupotrebu položaja, dobijali smo prijetnje od onih koji su bili nalogodavci, a pripadali su službeničkim strukturama. Čak nas je u Kaludri presreo visoki funkcioner Uprave riječima:
„Još jednom dođite u Kaludru bez mog znanja i imaćete veliki problem.“
U Rožajama, prema Kuli, u gazdinskoj jedinici Crnja–Ibarac, dok smo vršili kontrolu, pojavili su se momci (zbog magle im nismo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas. U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nisu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao:
„Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu.
Sljedeća situacija bila je kada sam ja služio da odvučem pažnju „flasteru“, kako bi momci mogli na miru da odrade kontrolu jednog odjeljenja u Rožajama. Oni su otišli privatnim vozilima, a ja sam službenim terencem povukao kamionet prema Džakovici. Vozio sam dok snijeg nije postao toliki da se više nije moglo dalje. Kada sam pokušao da se okrenem, kamionet je već bio iznad mene i izašao drugim putem uz pomoć 4×4 pogona. Vratio sam se i „provozao“ ih prema Kaludri, koju sada znam kao svoj džep. Uspio sam da izađem do Kaludarskih kapa. Kamionet je odustao, ali me je odmah preuzeo golf dvojka, a zatim i Lada Niva.
Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave.
Milioni kubika drvne mase (sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili su da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama.
U tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima). Imali smo odličnu saradnju sa CB Berane i Rožaje, kao i sa pojedinim inspektorima šumarstva. Ali se opet nameće pitanje: kako je moglo da prođe sedam miliona kubika neopaženo, a da su prijavljena samo dva? Da je prošlo sedam miliona klikera, neko bi se zapitao…
Proveli smo desetak večeri na granici s Kosovom, u reonu Kaludre, odnosno Glođija katuna. Pratili smo put transporta građe jer smo sumnjali da odlazi na Kosovo. Međutim, ubrzo smo utvrdili da cijela završava u Beranama. Time smo razbili priču o upadima s Kosova i krađi. Ipak, ta oblast je specifična – tim putevima možete dovesti i odvesti šta god hoćete. Riječ je o ogromnoj planini i prostoru koji je izuzetno teško kontrolisati.
Suština priče je sljedeća: ako ne možemo stati na kraj kriminalcima koji djeluju isključivo u okviru naše države, kako ćemo spriječiti dobro organizovano bjekstvo od strane kriminalne grupe koja funkcioniše na svjetskom nivou, kojoj pripada Miloš Medenica? Ako određeni pripadnici sistema ćute na sve ono kroz šta smo prošli u Beranama i Rožajama, zašto očekivati da će progovoriti u slučaju Medenice?
Posljednji je trenutak da počnemo sređivati sopstveno dvorište.

Delić: Prijetili su nam, pratili nas i pucali - eko-kriminal je uvezan sa institucijama

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila novu Uredbu o Diplomi Luča.
,,Luča“ je diploma koju škole dodjeljuju učenicima za izuzetna postignuća. Novim rješenjem je predviđeno da nosioci ove diplome pored odličnog uspjeha i primjernog vladanja, moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja, odnosno, maturskom i stručnom ispitu.
- Učenik, u skladu sa Uredbom, može dobiti ovo priznanje i ako je iz jednog od nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojčanom ocjenom dobio ocjenu najmanje vrlo dobar, ali i ako je na eksternoj provjeri znanja ili maturskom, odnosno stručnom ispitu iz jednog od nastavnih predmeta dobio ocjenu najmanje vrlo dobar - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Takođe, Uredba predviđa da Diplomu Luča mogu dobiti i učenici koji su jednu godinu proveli u inostranstvu, a ispunjavaju kriterijume koje Uredba propisuje.
Uredba će se primjenjivati od školske 2026/2027. godine.

Dobitnici "Luče" moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja

Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, čiji je cilj da doprinese višem nivou društvene prihvaćenosti i vidljivosti LGBTQI+ osoba u Crnoj Gori kroz promociju tačnog, uravnoteženog i na činjenicama zasnovanog medijskog izvještavanja.
Kako je saopšteno iz CeMI-ja, cilj projekta je i doprinos smanjenju negativnih medijskih narativa i govora mržnje usmjerenog prema LGBTQI+ osobama kroz sprovođenje sveobuhvatne analize dugoročnih trendova u medijskom izvještavanju i online komentarima.
- Cilj projekta je i podsticanje zagovaranja zasnovanog na dokazima za sistemske promjene u Crnoj Gori kroz generisanje i dijeljenje uvida zasnovanih na podacima - uključujući analizu medijskih sadržaja, komentara javnosti i sentimenta o LGBTQI+ reprezentaciji - sa organizacijama civilnog društva, medijskim profesionalcima i institucionalnim akterima, radi promocije inkluzivnih javnih narativa i informacija - navodi se u saopštenju.
Iz CeMI-ja su ukazali da je projekat odgovorio na dugogodišnji nedostatak longitudinalne studije odnosno podataka o učestalosti, tonu i kontekstu medijskog izvještavanja o LGBTIQ+ osobama, kao i o narativima prisutnim u online komentarima.
- U okviru istraživanja, koje je sprovedeno u okviru projekta, analizirano je približno 3.250 medijskih članaka i oko 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S u periodu od 2012. do 2024. godine. Analiza je sprovedena kombinovanjem ručnog i mašinskog kodiranja, što je omogućilo sistematsko mapiranje dominantnih narativa, sentimenta i tematskih okvira u kojima se LGBTIQ+ zajednica pojavljuje u javnom narativu - istakli su iz CeMI-ja.
Ukazali su da je pored analize, u okviru projekta izrađen i &nbsp;Priručnik za novinare i medijske profesionalce, koji nudi konkretne smjernice za etičko, tačno i inkluzivno izvještavanje o LGBTIQ+ temama, sa praktičnim primjerima i preporukama za rad u redakcijama i upravljanje online komentarima.
Iz CeMI-ja najavljuju da počinju kampanju razvojem ključnih poruka zasnovanih na nalazima monitoringa i analize medijskog izvještavanja, čiji će fokus biti na razbijanju stereotipa, promociji tačnog i odgovornog predstavljanja, te podsticanju poštovanja i konstruktivnog javnog dijaloga.
Nalazi istraživanja biće predstavljeni na okruglom stolu zakazanom za 12. februar u Podgorici.
Projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ u crnogorskim medijima (2011–2024)“, koji sprovodi CeMI, podržan je kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

CeMI: Projekat će doprinijeti višem nivou društvene prihvaćenosti LGBTQI+ osoba kroz promociju etičkog medijskog izvještavanja

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, donio odluku o promjeni naziva Metalurško-tehnološkog fakulteta u Tehnološki fakultet.
Na sjednici su razmatrana finansijska i kadrovska pitanja, uključujući finansijski izvještaj za 2025. godinu, kao i utvrđivanje plana javnih nabavki za 2026. godinu radi odvijanja tekućih aktivnosti i djelatnosti Univerziteta.
- Donesena je odluka o promjeni naziva Metalurško-tehnološkog fakulteta u Tehnološki fakultet Univerziteta Crne Gore, čime se dodatno naglašava njegov širi akademski profil i strateški razvoj studijskih programa, uključujući oblasti tehnologije, inženjerstva i održivog razvoja - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Na sjednici su donesene odluke o obavezi godišnjeg izvještavanja za tržišne i nacionalne naučno-istraživačke projekte, čime se, kažu u UCG, jača transparentnost i odgovorno upravljanje projektima.
Takođe, razmotrene su studentske inicijative za podršku o osiguravanju održivosti projekata „Summer Job 2026“ i „Dan otvorenih vrata“, koje, ističu u Univerzitetu, doprinose praktičnom angažovanju i podršci studentima.
- Upravni odbor je ocijenio da razmatrana pitanja i donesene odluke imaju značajan uticaj na kvalitet rada i unapređenje razvojnih procesa na Univerzitetu Crne Gore - poručeno je u saopštenju.

Tag: df