Švedska aktivistkinja Greta Tunberg i 170 članova s flotile za Gazu su deportovani iz Izraela, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje.
Kako su naveli iz ministarstva, Greta i aktivisti su poletjeli s Međunarodnog aerodroma Ramon na jugu Izraela i na putu su za Grčku i Slovačku.
Ministarstvo vanjskih poslova Izraela podijelilo je i fotografije Grete Tunberg i drugih deportovanih osoba kako prolaze kroz aerodrom u sivim trenerkama i bijelim majicama.
- Dodatnih 171 provokatora iz flotile Hamas-Sumud, uključujući Gretu Tunberg, deportovano je danas iz Izraela u Grčku i Slovačku. Deportovani su državljani Grčke, Italije, Francuske, Irske, Švedske, Poljske, Njemačke, Bugarske, Litvanije, Austrije, Luksemburga, Finske, Danske, Slovačke, Švajcarske, Norveške, Velike Britanije, Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. Sva zakonska prava učesnika u ovom PR triku bila su i nastaviće biti u potpunosti poštovana. Laži koje šire dio su njihove unaprijed planirane kampanje lažnih vijesti- saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova Izraela.
Istakli su i da je jedan od aktivista ugrizao medicinsku sestru u zatvoru.
Prema informacijama evropskih ministarstava vanjskih poslova, većina oslobođenih aktivista biće avionom prebačena u Grčku, odakle će nastaviti put prema svojim matičnim državama. Među njima su 28 francuskih, 27 grčkih, 15 italijanskih i devet švedskih državljana. Dvadeset jedan Španac već je u nedjelju vraćen u Madrid, dok se još najmanje 28 španskih državljana nalazi u izraelskom pritvoru.
Podsjećamo, u javnosti su se pojavile informacije da je Greta Tunberg bila prisiljena da drži izraelske zastave dok su je fotografisali tokom pritvora. U istom dokumentu navodi se da je Tunberg švedskim diplomatama prenijela kako je u zatvoru imala ograničen pristup vodi i hrani, te da je patila od dehidracije i osipa izazvanih stjenicama u ćeliji.
- Greta je rekla da je bila prisiljena dugo sjediti na tvrdim površinama, da nije imala dovoljno hrane ni vode, te da je bila podvrgnuta grubom postupanju- stoji u diplomatskom izvještaju.
Takođe se navodi da su izraelski vojnici "vukli Gretu za kosu, tukli je i prisiljavali da ljubi izraelsku zastavu".
Podsjećamo, Globalna Sumud flotila isplovila je iz Barselone noseći humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze. U humanitarnoj misiji presrela ih je izraelska mornarica i pritvorila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Greta Tunberg i 170 članova flotile za Gazu deportovani iz Izraela

Zagovornici prava migranata u SAD se redovno okupljaju ispred Međunarodnog aerodroma King Kaunti u Sijetlu da bi svjedočili letovima za deportaciju i širili vijest o tome kuda oni idu i koliko je u tim avionima ljudi koji su pritom vezani.
Donedavno su mogli da prate letove koristeći javno dostupne veb stranice, ali kažu da avio-kompanije sada koriste lažne oznake za letove za deportaciju i blokiraju registracione brojeve aviona na veb-stranicama za praćenje letova, dok broj letova za deportaciju dostiže rekordan nivo pod predsjednikom Donaldom Trampom. Promjene su ih primorale da nađu druge načine za praćenje letova, uključujući razmjenu informacija sa drugim grupama i korišćenje drugih podataka o avionima.
Njihov rad pomaže ljudima da nađu rođake i prijatelje koji su deportovani o čemu nema informacija američke imigracione i carinske službe koja rijetko otkriva letove. I novinske organizacije su koristile takvo praćenje letova u izvještavanju.
Tom Kartrajt, penzionisani finansijski službenik J.P. Morgan-a koji je postao zagovornik imigracije, pratio je 1.214 letova povezanih sa deportacijom u julu - najveći nivo otkako je počeo da prati u januaru 2020. Oko 80% letova obavljaju tri avio-kompanije: GlobalX, Eastern Air Express i Avelo Airlines. Oni prevoze imigrante do drugih aerodroma radi prebacivanja na prekomorske letove ili ih prebacuju preko granice, uglavnom u zemlje Centralne Amerike i Meksiko.
Kartrajt je pratio 5.962 leta od početka Trampovog drugog mandata, do jula, što je povećanje od 41% u odnosu na 1.721 let u istom periodu 2024. godine. Ove brojke uključuju informacije sa glavnih aerodroma za deportaciju, ali ne i sa manjih poput Međunarodnog aerodroma King Kaunti, poznatog i kao Boing Fild. Kartrajtove brojke uključuju 68 vojnih letova za deportaciju od januara - 18 samo u julu. Većina je otišla u zaliv Gvantanamo na Kubi.
Posao je postao toliko zahtjevan pa su Kartrajt (71) i njegova grupa, „Svjedok na granici“, ovog mjeseca predali posao organizaciji „Hjuman rajts ferst“, koja je svoj projekat nazvala „ICE Flight Monitor“.
- Njegov rad donosi suštinsku transparentnost akcijama vlade SAD koje utiču na hiljade života i predstavlja snažan primjer odgovornosti koju pokreću građani u odbrani ljudskih prava i demokratij-, rekao je Uzrz Zeja, glavni izvršni direktor organizacije „Hjuman rajts ferst“.
Avio-kompanije nijesu odgovorile na višestruke zahtjeve za komentar. ICE je dio Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje nije potvrdilo nikakve preduzete bezbjednosne mjere.
"La Resistensija", neprofitna grupa iz oblasti Sijetla za prava imigranata, pratila je 59 letova na aerodromu "Boing Fild" i pet na aerodromu Jakima u 2025. godini, premašivši ukupno 42 iz 2024. godine.
Nijesu svi letovi za deportaciju. Mnogi se upućuju ka ili iz imigracionih pritvorskih centara ili ka aerodromima blizu granice. "La Resistensija" je izbrojala 1.023 imigranta dovedena u pritvorski centar ICE u Takomi, država Vašington, a 2.279 je otišlo avionom, često u države na granici SAD i Meksika.
- ICE čini sve što je u njenoj moći da što više otežava razlikovanje vladinih aktivnosti svojih izvođača radova od drugih komercijalnih poduhvata- rekla je organizatorka Gvadalupe Gonzalez za Asošijejted pres.
Federalna uprava za vazduhoplovstvo dozvoljava prevoznicima da blokiraju podatke poput registracionih brojeva aviona sa javnih veb stranica za praćenje letova u okviru programa za ograničavanje prikaza podataka o avionima, ili LADD, rekao je Ijan Pečenik, portparol FlightRadar24.
Avioni sa blokiranim registarskim brojevima više se ne pojavljuju na veb stranicama poput FlightRadar24 ili FlightAware. Stranica za praćenje ih identifikuje kao "N/A" (N/D - Nije dostupno) dok lete i kada su na pisti. Odredišta i vremena dolaska nijesu navedeni.
Slične stvari su se dešavale sa oznakama letova, rekla je Gonzalez.
Međunarodni aerodrom King Kaunti je jedno od rijjetkih mesta u SAD gdje se putnici mogu vidjeti kako izlaze i ulaze u avione, a volonteri ih izdaleka prebrojavaju.
Uz to dostupne nadzorne kamere okružne vlasti snimaju imigrante koji dolaze autobusima, kako ih pretražuju i uvode uz stepenice do aviona što se prenosi i na vebsajtu.
Pritvorenici moraju da se kreću stepenicama aviona vezanih članakam nogu i ruku, a te lisice su povezane s lancem oko struka, tako da ne mogu da podižu ruke, drže se za ogradu ili prave velike korake, rekao je aktivista Sten Šikuma za AP.

Letovi za deportaciju iz SAD dostigli rekordan broj, avio-prevoznici pokušavaju da sakriju avione

Savezni sud je odobrio administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i poništi radne dozvole za više od 60.000 migranata iz Srednje Amerike i Nepala.
Odluka Žalbenog suda SAD-a omogućava vladi ukidanje statusa privremene zaštite za migrante, dok se pred sudom vodi postupak protiv te politike.
Ahilan Arulanantam iz Centra za imigracijsko pravo i politiku UCLA-e, jedne od organizacija koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud zbog nedostatka obrazloženja i rekao da odluka odobrava vladinu poziciju moći.
Okružna sutkinja Trina L. Tompson u julu je privremeno onemogućila administraciju da ukine zaštitu od deportacije u oštro sročenoj presudi.
Ona je utvrdila da je odluka vlade vjerovatno bila motivirana "rasnom netrpeljivošću".

1250x600

1084x550

Trampu omogućeno ukidanje zaštite od deportacije: Na udaru 60.000 migranata, poništiće im se radne dozvole

Ako ima Boga i pravde, smatraju podgoričke Demokrate, dobri čovjek Pavle Bulatović će dobiti svoju ulicu u Podgorici. Uz blagoslov Svevišnjeg u toj stranci - Alekse Bečića. Izniklog iz političkog šinjela Momira i Pavla Bulatovića. .
Potom će, jasno je, u tom procesu suočavanja sa prošlošću u režiji Demokata, i u drugim gradovima Crne Gore, dje dobaci ruka pravdoljubivog Alekse, dobri čovjek Pavle dobiti svoju ulicu. Možda i čitav kvart.
„Kvart Pavla Bulatovića“!? To možda i ne zvuči loše, u današnjoj zemlji čuda - Crnoj Gori.
Pošto je Pavle Bulatović bio i ministar odbrane SRJ, možda će Bečić i njegovi sljedbenici da prekrste i „Kasarnu Milovan Šaranović“ u Danilovgradu. Kada može 13-julsku nagradu dobiti, Bećir Vuković, bila bi planetarna nepravda da i ta kasarna ne dobije ime po opjevanom vojskovođi Pavlu Bulatoviću.
Narodni heroji iz NOB-a su, ionako, po Bečiću i bratiji, samo mrtva vojska. Ko ne vjeruje, neka pita Vojvodu Mandića.
<h2>Dobri ljudi u dobrom vremenu</h2>
Istražujući ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, i prateći suđenja Haškog Tibunala, primijetio sam jednu zajedničku osobinu osuđenih ratnih zločinaca: svi oni su prije početka ratnog ludila važili za brižne očeve, dobre komšije, iskrene prijatelje... Jednom riječju, za dobre ljude.
Tako je bilo i sa glavnokomandujućim fašistima osuđenim na Nirnberškom procesu, kao i sa ratnim zločincima iz Ruande.
Dakle, i tamo se radilo o dobrim ljudima. Koji prije rata i ratnih dešavanja ne bi „ni mrava zgazili.“ A kamoli u smrt poslali na desetine, stotine, hiljade ili stotine hiljada ljudi.
Među njima se, mirne duše, može svrstati i dobri čovjek Pavle. Takvog sam ga i ja poznavao. I prije rata je znao popiti po koju čašicu više, ali ni u tim „trenucima istine“ iz njega nije izbijala uvreda ili mržnja prema drugom ili drugačijem. Jednostavno rečeno: dobar čovjek - u dobrom vremenu.
<h2>Čekale su ga haške rešetke</h2>
No, rat je učinio svoje: Dobri Čovjek Pavle je kao ministar crnogorske policije svojim potpisom i depešom, s proljeća 1992. godine, direktno poslao u smrt najmanje 85. bosanskih izbjeglica. Bar kako sam ja dokumentovao. A na dokumentovanju tog zločina, lično mi je čestitao Džefri Najs, glavni tužilac na suđenju Slobodanu Miloševiću.
Evo djelić atmosfere koja je tih dana vladala u Miloševićevoj Crnoj Gori, koju sam blagovremeno opisao u knjizi „Kobna Sloboda“.
„Lov na izbjeglice trajao je danima i noćima. Racije su sprovođene po ulicama i trgovima, kućama i vikendicama, kafanama i hotelskim sobama...
Bez ikakvog sudskog naloga, usred mrkle noći, ili u cik zore, pred uspaničenim majkama odvođeni su sinovi, djeca su plakala za očevima, žene za muževima, sestre za braćom...
Arogantni inspektori i policajci, nisu se obazirali na te vapaje, baš kao ni na molbe čestitih domaćina da im iz kuća ne odvode bliske rođake i prijatelje, koji su tu došli da se sklone od rata i na njihovu riječ...“
<h2>Ministrov pečat na zločin</h2>
Ministra Pavla Bulatovića je samo smrt spriječila da ne završi iza haških rešetaka. Preciznije, njegova nerazriješena mafijaška likvidacija 7. februara 2000-te, u beogradskom restoranu fudbalskog kluba "Rad". Ubica nikada nije otkriven.
Samo godinu ranije, u jednoj rožajskoj kafani, ozbiljno zaražen velikosrpskim ludilom, ministar vojni i dobri čovjek Pavle je, okružen četničkom svitom i tjelohraniteljima, iz sve snage pjevao "Đe su straže/ đe su straže/ generala Draže".
A nakon predsjedničke pobjede Mila Đukanovića, huškački pozivao Crnogorce da ne dozvole "da njima vladaju Turci".
Što je u to zlo vrijeme bio vrlo opasan poziv na ubistva i klanje crnogorskih „Turaka“.
A samo deceniju ranije bio je predavač u Titovoj političkoj školi u Kumrovcu. Gdje je „bratsvo i jedinstvo“ bilo kamen temeljac.
Haški tužioci su, znamo, protiv Pavla Bulatovića vodili istragu zbog njegove uloge u ratnom zločinu deportovanja bh. izbjeglica iz CG. I njegove komandne odgovornosti, kao ministra odbrane SRJ, zbog ratnih zločina na Kosovu.
Da je Pavle Bulatović direktno odgovoran za ratni zločin „Deportacija“ potvrdio je, još za njegovog života, njegov nasljednik na poziciji ministra crnogorske policije - Nikola Pejaković.
„Devedeset i dvoje izbjeglica je isporučeno policiji Radovana Karadžića. Naredbu o hapšenju i deportovanju tih ljudi lično je izdao tadašnji ministar crnogorske policije Pavle Bulatović“, precizirao je 8. aprila 1993. Nikola Pejaković u odgovoru na poslaničko pitanje SDP-a. Stavljajući tako i državni pečat na taj ratni zločin.
<h2>Fatalna depeša</h2>
U mojoj knjizi „Kobna sloboda“ (Fond za humanitarno pravo, Beograd 2005) dokumentovao sam da je na osnovu kobne depeše Pavla Bulatovića, u Crnoj Gori, protivno svim međunarodnim zakonima i konvencijama, predato policiji Radovana Karadžića 143 građanina ratom zahvaćene BiH: 105 Bošnjaka, među njima i jedna žena, 33 Srbina i petorica Hrvata.
Nema podataka da su nekog od bosanskih Srba i Hrvata, deportovanih iz Crne Gore, ubili Karadžićevi egzekutori.
Da je zbog komandne odgovornosti u ratnim zločinima koje su počinile jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu, Pavle Bulatović bio pod istragom Haškog Tužilaštva, potvrdio je agenciji SENSE zamjenik glavnog haškog tužioca Grejem Bluit.
<h2>Deset hiljada dugih cijevi</h2>
A ko je bio dobri čovjek Pavle, posvjedočio je i Novak Kilibarda u pokajničkoj knjizi „Kilibarda“, Slavoljuba Šćekića.
Kilibarda u toj knjizi objašnjava, kako se jednom prilikom sastao sa Pavlom Bulatovićem i dogovorio da se, pripadnici njegove stranke i drugi „žestoki Srbi“ u Crnoj Gori, naoružaju dugim cijevima.
Na sastanku njih dvojice u Hotelu Crna Gora, svjedoči Kilibarda, pila se dobra rakija, a pao je i konkretan dogovor.
„Ubrzo će momci iz Narodne stranke otići negdje kod Bajine Bašte, te dovesti pun kamion oružja. Određeni su povjerioci koji su distribuirali to i drugo oružje po Crnoj Gori. Znam da je stizalo do Herceg Novog, Mojkovca, Bijelog Polja... Rekli su da ima kalašnjikova, pušaka, mitraljeza i revolvera...“
Tih dana će Bulatovićeva policija na sjeveru Crne Gore podijeliti oko deset hiljada dugih cijevi. I to uz pomoć velikosrpskih stranaka, svojih aktivista i povjerenika.
A Kilibarda i tadašnji vrh Narodne stranke će, otkriće se kasnije, otići i korak dalje: izdaće nalog pojedinim radikalnim članovima da miniraju muslimanska groblja na sjeveru Crne Gore.
<h2>Ulica Braće Rikalo</h2>
Prava je šteta što su, u proces suočavanja sa prošlošću, Bečićeve demokrate krenule sa inicijativom da se jedna od ulica u multietničkoj Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću, a ne recimo, po braći Rikalo.
Oni su, po nalogu i depeši Pavla Bulatovića, uhapšeni u Baošićima i odvedeni u smrt.
„Od njih trojice se nije pronašla ni jedna koščica“, kako je svjedočila njihova, sada već pokojna majka, Vahida u dokumentarnom filmu „Karneval“. https://thedokument.me/en/carnival/
Ako bi Bečić, Šaranović, Bogdanović i njihova bratija ušli u priču suočavanja sa prošlošću na prinicipijelan i pošten način, onda bi morali da povuku svoj predlog o ulici Pavla Bulatovića.
Ako je ova trojka dobronamjerna u slučaju „Deportacija“, mogli bi preko svojih odbornika iz Herceg Novog inicirati da se jedna od ulica u tom gradu nazove po preminulom policajcu Milanu Jokiću. Ocu proslavljenog crnogorskog vaterpoliste Predraga.
Jokić je iz CB Herceg Novi, gdje se nalazio Sabirni Centar za uhapšene bh. izbjeglice, na svoju ruku, usred mrkle noći, pustio braću Nedžiba i Nermina Sijerčića iz Goražda. I tako ih spasio od sigurne smrti.
Nakon Jokićeve smrti, to herojsko djelo sebi je pripučio na junačke prsi, opjevani Slobodan Pejović. Njihovo svjedočenje o tome možete vidjeti u mom dokumentarnom filmu „Heroj našeg doba“. Evo linka filma: https://thedokument.me/en/a-hero-for-our-time
Muke po Jakovu
Kada su u pitanju „Deportacije“, svoju prvu priliku u suočavanju sa ovim ratnim zločinom, propustio je i Jakov Milatović.
Predsjednica „Udruženja deportovanih izbjeglica“ Jasenka Perović i ja smo, prošle godine, podnijeli zvaničnu inicijativu predsjedniku Jakovu Milatoviću da Milanu Jokiću, tom hrabrom i dobrom čovjeku u vremenu zla, posthumno dodijeli „Medalju čovjekoljublja“.
Čime bi, naglasili smo, doprinio da Herceg Novi i njegovi građani, ni krivi ni dužni, više ne nose biljeg tog ratnog zločina. Koji je naredio heroj Demokrata, Pavle Bulatović.
Ali tu inicijativu predsjednik Milatović, nažalost, nije prihvatio.
Da smo za to posthumno priznanje predložili Pavla Bulatovića, možda i bi. Vrag će ga znati.
Ipak, sačekajmo početak septembra da vidimo kako će se Milatovićevi odbornici u Podgorici, izjasniti o ovoj inicijativi Demokrata da Pavle Bulatović dobije svoju ulici u multietničkoj Podgorici.
Ako glasaju „Za“, to će značiti da se i Milatović, poput nepopravljivog Bećića i njegove bratije, ukopao u duboku jamu velikosrpske ideologije krvi i tla.
I da se iz nje zadugo neće vaditi.

Dobri čovjek Pavle

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u petak je zadržao svoju blokadu predsjednikovih deportacija venecuelskih migranata prema zakonu iz 1798. koji se istorijski koristio samo u ratno vrijeme, okrivljujući administraciju Donalda Trampa za pokušaj njihove deportacije bez odgovarajućeg pravnog postupka.
Sudije su u kratkom i nepotpisanom mišljenju odobrili zahtjev advokata Američke unije za građanske slobode, koji zastupaju migrante, da se zasad zadrži obustava deportacija.
Sud je 19. aprila naredio privremenu obustavu deportacija desetaka migranata koji su bili zatočeni u pritvorskom centru u Teksasu od Trampove administracije.
Deportacije su dio imigracijske represije republikanskog predsjednika otkako se vratio na dužnost u januaru.
Advokati ACLU-a zatražili su od Vrhovnog suda da interveniše nakon što su 18. aprila izvijestili da će Trampova administracija uskoro deportovati migrante bez potrebne obavijesti ili mogućnosti osporavanja deportacija. Sudije su u petak postigle saglasnost.
- U ovim okolnostima, obavijest otprilike 24 sata prije deportacije, bez informacija o tome kako ostvariti prava na pravičan postupak za osporavanje deportacije, sigurno ne prolazi - napisao je sud u svojoj presudi.&nbsp;
Pravičan postupak oupšteno zahtijeva od vlade da dostavi obavijest i priliku za saslušanje prije poduzimanja određenih negativnih radnji.
Tramp je kritikovao postupak Vrhovnog suda napisavši na društvenim mrežama: "Ovo je loš i opasan dan za Ameriku!".
Predsjednik SAD-a izrazio je i žaljenje što se prema presudi ilegalni imigranti za koje je rekao da su počinili zločine "ne smiju prisilno izbaciti bez prolaska kroz dug, razvučen i skup pravni postupak koji bi mogao trajati godinama. Presuda, dodao je Tramp, takođe će podstaknuti druge kriminalce da ilegalno uđu u zemlju.
Konzervativne sudije Samuel Alito i Klarens Tomas nisu se složili s odlukom Vrhovnog suda. Alito je u mišljenju napisao da ne misli da Vrhovni sud ima ovlasti da se izjasni u ovoj fazi slučaja i doveo je u pitanje je li pružanje pomoći pritvorenicima kao grupi bilo legalno.

Vrhovni sud SAD-a zadržao blokadu Trampovih deportacija

Agencija za imigraciju unutar vlade SAD-a (ICE) priprema se za "ogromnu operaciju" deportacija kada Donald Tramp preuzme funkciju američkog predsjednika 20. januara - piše The New York Post. 
 
Kako je za ovaj medij, blizak Republikanskoj stranci u SAD-u, rečeno iz izvora bliskih ICE-u, već 21. januara, dan poslije Trampove inauguracije, krenuće operacija na području cijele države.
Fokus će biti na gradovima u kojima "liderstvo ne sarađuje s nadležnim agencijama", a radi se o mjestima gdje vlast imaju političari iz Demokratske stranke.
Prioritet će biti imigranti koji imaju aktivne naredbe da napuste državu, ali se ne isključuje i proširenje operacija na druge osobe za koje se sumnja da su ilegalno ušle u SAD.
Tramp je za neformalnu poziciju "rukovodioca granice" (border tsar, engl.) imenovao Toma Homana, koji je u prethodnom periodu govorio intenzivno upravo o ovom tipu operacija.
Ipak, ovdje treba istaći da je pitanje imigracije i deportacija izrazito kompleksno, te se očekuje da će demokrate koristiti sva pravna i politička sredstva da ove operacije zaustavi, ili barem ublaži.
Ovi zvaničnici često govore kako su ove najave "ilegalne", te napominju da osobe na koje se sumnja da su granicu prešle ilegalno imaju pravo na potpuni proces pred sudovima u SAD-u. 
 
New York Post također napominje da je Homan u prethodnom periodu najavio da će prve veće operacije početi u Čikagu, te da njihovi izvori kažu da se već spremilo 200 agenata u ovom gradu.

Nakon Trampove inauguracije kreću operacije deportacija

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je pojačavajući svoja predizborna obećanja najavio da će uvesti trgovinske tarife i izvršiti masovne deportacije, dok je naznačio da bi SAD mogle da se povuku iz NATO-a pošto preuzme dužnost sljedećeg mjeseca.
U prvom zvaničnom televizijskom intervjuu od izbora i samo šest nedjelja prije inauguracije Tramp je ponovo signalizirao da će se podrška SAD Ukrajini smanjiti, rekavši da će “vjerovatno” srezati pomoć Kijevu za odbijanje ruske invaziju.
On je takođe rekao da će “vrlo brzo” razmotriti pomilovanja za pristalice zatvorene zbog napada na američki Kapitol poslije njegovog poraza na izborima 2020. od Džoa Bajdena.
Intervju za televiziju NBC snimljen je u petak, ali je emitovan u nedjelju, posle Trampovih sastanaka sa predsjednicima Francuske i Ukrajine tokom vikenda.
Tramp je ponovio prijetnju da će napustiti NATO, kamen temeljac bezbjednosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, rekavši da američki saveznici ne plaćaju dovoljno za odbranu.
- Ako plaćaju svoje račune i ako mislim da se prema nama ponašaju pošteno, odgovor je apsolutno da bih ostao u NATO-u - rekao je Tramp.
Ali, dodao je on, “apsolutno” postoji mogućnost i izlaska SAD iz NATO-a.
Tramp je takođe naglasio da će njegova predizborna obećanja o ogromnim carinama, uključujući glavnim američkim trgovinskim partnerima Kanadi, Meksiku i Kini, biti sprovedena.
- Mi subvencionišemo Meksiko i mi subvencionišemo Kanadu i subvencionišemo mnoge zemlje širom svijeta - rekao je on.
Obećavajući da su “ispravno korišćene” carine “veoma moćno oruđe”, Tramp je dodao da će ih koristiti ne samo ekonomski, “već i za dobijanje drugih stvari van ekonomije”.
On je obećao da će, prvog dana na funkciji u januaru, uvesti carine od 25 odsto na svu robu iz Meksika i Kanade, osim ako te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok droga kao što je fentanil u SAD. Takođe je zaprijetio carinama Kini kako bi ta zemlja obuzdala proizvodnju fentanila.
Na pitanje da li će Amerikanci vidjeti veće cijene kao rezultat carina, Tramp je rekao da ne može ništa da garantuje.
On je takođe rekao da će nastaviti sa masovnom deportacijom imigranata bez dokumenata, za šta ekonomisti kažu da može da omete privredu.
- Mislim da to morate da uradite, a to je teško – veoma teško da se uradi - rekao je on.
Takođe je rekao da će pokušati da okonča “smiješno” ustavom zaštićeno pravo na američko državljanstvo za svakoga rođenog u zemlji.
Ipak, ponudio je mogućnost da se nekim migrantima bez dokumenata – ključnom izvoru radne snage za veći dio američke privrede – dozvoli da ostanu.
Tramp je rekao da ću “raditi sa demokratama” na takozvanim “sanjarima” - ljudima koji su odrasli u SAD pošto su kao mala djeca ušli u zemlju ilegalno.
Međutim, Tramp je sugerisao da bi čak i građani SAD mogli da budu deportovani ako imaju članove porodice koji su u zemlji ilegalno, što je pravno sumnjiv potez.
- Jedini način da ne razbijete porodicu je da ih držite na okupu i morate ih sve vratiti nazad - rekao je on.
Tramp je ponovo odbio da prizna da je izgubio izbore 2020. i rekao da bi članovi Kongresa koji su vodili istragu protiv njega zbog pobune njegovih pristalica 6. januara 2021. “trebalo da odu u zatvor”.
Naveo je da on lično neće narediti organima za sprovođenje zakona da krivično gone njegove političke neprijatelje, ali je rekao da zvaničnici mogu sami da donesu odluku o tome.

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: deportacije