Američka administracija je od marta ove godine sprovela 40 letova za deportaciju u glavni grad Venecuele, Karakas, kojima je deportovano oko 8.000 državljana te zemlje, potvrdili su neimenovani izvori iz Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD.
Letovi su počeli u martu kada je Venecuela, u jeku pojačanih tenzija sa SAD, pristala na letove za repatrijaciju, naveli su neimenovani izvori iz Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD za SiBiEs (CBS).
Posljednjim takvim letom za deportaciju 15. oktobra, američka Služba za imigraciju i carine (ICE) deportovala je oko 140 osoba u Venecuelu, uključujući i najmanje sedam osoba sa krivičnim dosijeom - navodne članove bande Tren de Aragua i seksualne prestupnike.
Među deportovanima je i Džeferson Bračo Hadad, navodni član bande Tren de Aragua, za koga je portparol DHS-a rekao da je šest puta hapšen zbog krađa i posjedovanje droge, između ostalog.
Portparol DHS je potvrdio da je istim letom vraćen i Anđelo Denis-Hesus Ainaga-Haspe, osuđen za višestruka krivična djela vezana za ilegalno posjedovanje oružje, kao i Dijego Alehandro Mavarez Aroča, koji je osuđen za seksualne napade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD od marta deportovale u Venecuelu oko 8.000 državljana te zemlje

Velika Britanija danas je uvela nove sankcije protiv ruskih zvaničnika i omladinskih organizacija povezanih s onim što je London nazvao politikom Moskve da deportuje, indoktrinira i militarizuje ukrajinsku djecu. 
 
Moskvu su zapadne vlade i aktivisti optužili da je prisilno deportovala ukrajinsku djecu u Rusiju nakon početka potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. 
 
Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je 2023. godine nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog otmice ukrajinske djece, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
Britanska vlada je saopštila da će uvesti sankcije protiv osam pojedinaca i tri organizacije povezane s ruskom državom. 
 
Britansko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je njihova obavještajna služba otkrila kako Moskva sprovodi “dugoročnu politiku rusifikacije na ilegalno okupiranim teritorijama Ukrajine”, s ciljem brisanja ukrajinskog kulturnog identiteta i državnosti. 
 
Prema podacima britanske vlade, više od 19,5 hiljada ukrajinske djece je prisilno prebačeno ili deportovano u Rusiju, uključujući oko šest hiljada djece smještene u mrežu kampova za prevaspitavanje. 
 
- Kada jednom stignu tamo, podvrgnuti su indoktrinaciji usmjerenoj na uništavanje njihovog ukrajinskog identiteta i usađivanje proruskih osjećaja - navodi se u saopštenju. 
 
Među sankcionisanim su službenica ruskog Ministarstva obrazovanja, Anastasija Pavlovna Akuratova, direktor Centra za omladinske programe, Valerij Majorov, organizacije koju London optužuje za pokušaj okretanja djece protiv vlastite zemlje. 
 
Sankcionisane su i Fondacija Akhmat Kadirov, i njena predsjednica Ajmani Kadyrova, majka čečenskog lidera Ramzana Kadirova, koji je takođe na crnoj listi. 
 
Britanska vlada optužuje fondaciju da razvija programe prevaspitavanja za ukrajinsku djecu, uključujući militarističku obuku. 
 
- Politika Kremlja o prisilnoj deportaciji, indoktrinaciji i militarizaciji ukrajinske djece je odvratna. Ona pokazuje dubinu podlosti do koje je predsjednik Putin spreman ići kako bi iskorijenio ukrajinski jezik, kulturu i identitet - rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi. 
 
Velika Britanija je već u novembru prošle godine uvela sankcije protiv deset zvaničnika i organizacija povezanih s politikom deportacije djece. 
 
Aktivisti tvrde da su ruske trupe tokom rata odvodile većinu djece iz sirotišta i centara za mlade s invaliditetom, dok su ostalu djecu uzimali iz siromašnih porodica, čije su roditelje prevarile okupacione snage.

Britanija uvodi nove sankcije Rusiji zbog deportacije ukrajinske djece

Izrael je 9. juna presreo brod Madleen koji je nosio humanitarnu pomoć za Gazu i preusmjerio ga ka luci Ašdod. Na brodu se nalazila i poznata švedska aktivistkinja Greta Tunberg, kao i još 11 aktivista, uključujući glumca Liama Kaningema i francusku poslanicu Rim Hassan.
Izraelske vlasti saopštile su da će svi putnici biti deportovani u svoje matične zemlje i da je “predstava završena”. Tvrde da će mala količina pomoći sa broda biti prebačena u Gazu preko "zvaničnih kanala".
Brod je isplovio iz Italije 1. juna kako bi skrenuo pažnju na glad u Gazi, a presretnut je u međunarodnim vodama. Aktivisti tvrde da su oteti, dok izraelska vlada brani svoju akciju kao mjeru protiv kršenja blokade.
Organizatori broda, iz Koalicije Flotile slobode, optužuju Izrael za nasilno sprečavanje isporuke pomoći. UN i brojne organizacije već mjesecima upozoravaju na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Izrael deportuje humanitarce sa broda za Gazu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da se, na dan kada se memorijalnim okupljanjem u Herceg Novom obilježavaju 33 godine od zločina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica, sjećamo ne samo žrtava, već i odgovornosti koju nosimo kao društvo. &nbsp;
Milatović je rekao da je kao predsjednik Crne Gore, uputio izvinjenje svim porodicama koje su, zbog drugačijeg imena, etničke i vjerske pripadnosti, izgubile svoje najbliže, koji su u našoj zemlji tražili spas od rata. &nbsp;
Pozdravio je, kako je rekao, važne institucionalne korake koji su u međuvremenu preduzeti – priznavanje statusa civilnih žrtava rata i odluku Vlade o isplati obeštećenja njihovim porodicama – kao početak ispravljanja dugogodišnje nepravde.
- Svjestan činjenice da je time ispunjena samo jedna od moralnih obaveza koje dugujemo žrtvama i njihovim porodicama, apelujem na nadležne državne organe da ne odustanu od utvrđivanja odgovornosti počinilaca za ovaj zločin i pronalaska posmrtnih ostataka stradalih - poručio je Milatović na mreži X.

Milatović: Uputio sam izvinjenje svim porodicama koje su zbog drugačijeg imena, etničke i vjerske pripadnosti izgubile svoje najbliže

Američki sudija Džejms Bosberg je izjavio da bi mogao da proglasi administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa krivom za nepoštovanje suda zbog "namjernog nepoštovanja" naloga kojim se naređuje obustava letova za deportaciju sa više od 200 osoba prema Salvadoru prošlog mjeseca.
Administracija se pri tom pozvala na 227 godina star zakon koji je izvorno donešen kako bi zaštitio Sjedinjene Države u ratnim vremenima, kako bi provela masovne deportacije.
- Sud ne donosi ovaj zaključak olako niti ishitreno, već je dao tuženima više nego dovoljno prilika da isprave ili objasne svoje postupke. Nijedan njihov odgovor nije bio zadovoljavajući - napisao je savezni sudija Džejms Bosberg, prenosi Rojters.
Odluka o pokretanju postupka zbog nepoštovanja suda pojačava sukob između Bijele kuće i pravosuđa oko predsjedničkih ovlašćenja.
Administracija bi mogla da izbjegne proglašenje krivom za nepoštovanje ili da se "očisti" od prekršaja ukoliko pruži zadovoljavajuće objašnjenje svojih postupaka i postupi u skladu sa izvornim sudskim nalogom iz prošlog mjeseca, rekao je Bosberg u srijedu.
Tražena dokumentacija mora biti predata do 23. aprila, rekao je on.
Odluka od četvrtka donešena je uprkos kasnijoj presudi Vrhovnog suda prema kojoj Donald Tramp ipak može da koristi Zakon o neprijateljskim strancima iz 1798. godine za deportacije u Salvador.
Presuda Vrhovnog suda, koja je poništila Bosbergovu privremenu zabranu, "ne opravdava kršenje zakona od Vlade", dodao je sudija.
Ukoliko administracija ne preda tražene informacije do 23. aprila, Bosberg će pokušati da identifikuje pojedince koji su ignorisali sudski nalog za zaustavljanje deportacija. Tada bi mogao da preporuči pokretanje krivičnog postupka protiv odgovornih, prenosi BiBiSi (BBC).

Američki sudija kaže da bi mogao proglasiti Trampovu administraciju krivom za nepoštovanje suda zbog deportacija

Avion sa 199 migranata deportovanih iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stigao je jutros u Venecuelu, saopštile su venecuelanske vlasti.
- Danas primamo 199 sunarodnika - rekao je ministar unutrašnjih poslova Venecuele Diosdado Kabeljo na međunarodnom aerodromu u glavnom gradu Karakasu.
Ovo je četvrti let kojim su Venecuelanci deportovani iz SAD.
Prva dva aviona su poletjela iz El Pasa u Teksasu 10. februara, a zatim jedan sa 177 migranata koji su bili u zatvoru Gvantanamo na Kubi i preko Hondurasa stigli u Venecuelu.
Letova za deportaciju migranata nije bilo, otkako je predsjednik SAD Donald Tramp, nezadovoljan tempom repatrijacije, krajem februara povukao dozvolu američkoj naftnoj grupi Ševron koju je izdala prethodna administracija da radi u Venecueli, uprkos sankcijama protiv te zemlje.
Karakas je saopštio da je američki Stejt department „blokirao“ letove za repatrijaciju.

Avion sa 199 migranata deportovanih iz SAD stigao u Venecuelu

Američki predsjednik Donald Tramp naložio je niz sankcija, uključujući carine, protiv Kolumbije, koja je vratila vojne avione sa migrantima protjeranim iz SAD.
Tramp je na svojoj platformi Truth Social rekao da je naredio „odlučne, hitne i uzvratne mjere“ kao odgovor na odluku kolumbijskog predsjednika Gustava Petra.
Sankcije uključuju povećanje porez sa 25 na 50 odsto na svu kolumbijsku robu koja ulazi u SAD, kao i zabranu putovanja zvaničnicima kolumbijske vlade.
Kolumbijska vlada saopštila je danas da će poslati svoj predsjednički avion u SAD kako bi „dostojanstveno“ prevezla ilegalne imigrante koje je Trampova administracija željela da protera vojnim avionima što je Bogota odbila.
- Vlada Kolumbije, pod vođstvom predsjednika Gustava Petra, stavila je na raspolaganje predsjednički avion kako bi omogućila dostojanstven povratak državljana koje je trebalo da jutros stignu u zemlju letovima za protjerivanje - navodi se u saopštenju predsjedništva.

Tramp najavio niz sankcija Kolumbiji zbog odbijanja vojnih letova za vraćanje migranata

&nbsp;Državljanin Republike Albanije N. D. (51) osuđen je na 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkhola, odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Ulcinju Anke Rašović.
On je, kako se navodi u saopštenju, 16. januara oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u visokoj koncentraciji.&nbsp;
Kako okrivljeni novčanu kaznu nije platio odmah po izricanju, zamijenjena je za zatvorsku kaznu.&nbsp;
- &nbsp;Sutkinja je odlučila da se kao strani državljanin uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koju će po izdržanoj kazni sprovesti Uprava policije.

Državljaninu Albanije 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Marsenić produžila ugovor sa OTP Group Budućnost

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tag: deportacija