Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe sastaće se u ponedjeljak sa predstavnicima ambasade Evropske unije u Crnoj Gori. &nbsp;Od ambasade očekuju da utiče na resorno ministarstvo i Vladu kako bi što prije bila oformljena radna grupa za ribarstvo. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković u novembru 2025. je kazao da radna grupa neće biti formirana do Nove godine.
Predsjednik nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore Marko Kise naveo je da hoće da sa ministarstvom poljoprivrede i Vladom započnu rješavanje višegodišnjih problema u ribarstvu. Prema njegovim riječima, Udruženju se pridružilo još 70 ribara.
- Ribari iz Ulcinja, koji nas nisu podržali prvi put, iz njima poznatih razloga, pozvali su nas i sa nama potpisali memorandum prije neki dan u Budvi, gdje su bili naši i njihovi predstavnici. Sa svih 70 ribara su nas podržali i sada nas ima 189 - navodi on.
Kise kaže da će na sastanak sa Delegacijom EU &nbsp;ići devet predstavnika Nacionalnog udruženja proizvođača ribe.
- Ne čekamo mi da nam Evropska unija to rješava. Mi očekujemo da predstavnici ambasade Evropske unije na neki način uslove ministra Jokovića i predsjednika Vlade Spajića da ispoštuju radu grupu, koja mora biti formirana za 10 dana. Odluka Vlade je od 11. seprembra, a dan danas, poslije pet mjeseci, radne grupe i dalje nema - kazao je Kise.
Formiranje radne grupe, kako podsjeća Kise, dogovoreno je na sastanku sa Ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nakon što su ribari prijetili blokadama na moru.
- Mi samo tražimo da ih na neki način uslove Poglavljem 13, koje je zatvoreno, a ništa ribarima nije riješeno, da počni riješavati probleme, da ne bi u Evropsku uniju ulazili bosi, goli, gladni, žedni, bez osnovnih uslova, koje imaju evropski ribari. Naravno, mi u toj situaciji ne možemo voditi jaku ribarsku utakmicu sa Evropom - smatra Kise.
Predstavnici ribara u novembru su akcentovali proble koji se gomilaju godinama. Istakli su da ni aktuelna Vlada nije ponudila nova rješenja. Ključni problemi za koje se traži hitno rješavanje su:
Vezovi i pristaništa: Ovo je označen kao najveći problem. Ne postoji dovoljan broj bezbjednih vezova za ribarske brodove u Boki, Budvi i &nbsp;Baru. U Budvi praktično ne postoje namjenski vezovi, a u Baru su vezovi privremeni.
Logistika i remont: Nema mjesta za remont brodova, niti majstora i materijala, što ribarima onemogućava održavanje flote. Prodajom brodogradilišta nisu stvoreni uslovi za povlašćene cijene za ribarske brodove.
Gorivo i akcize: Iako postoji priča o povraćaju akciza, ribari moraju kupovati gorivo po punoj cijeni, kreditirajući državu po nekoliko mjeseci, što je praksa koja ne postoji u razvijenim EU zemljama.
Prebacivanje odgovornosti: Ministar Joković tvrdi da problemi poput vezova (Ministarstvo pomorstva) ili akciza (Ministarstvo finansija) nisu u njegovom resoru. Ribari naglašavaju da Ministarstvo poljoprivrede mora biti resorna adresa za sve zahtjeve, te da ono ima obavezu koordinacije sa drugim ministarstvima.
Strategija bez ribara: Kise ističe da su Strategija razvoja i Zakon o ribarstvu rađeni bez učešća predstavnika ribara, čime su stvoreni uslovi koji ne odgovaraju stvarnim potrebama.
Ribari ističu da je njihova flota zastarjela, a obučene posade nedovoljne. Zbog svih problema, mladi ne vide budućnost u ovom poslu.
Marko Kise zaključuje da se nada da će Ambasada EU pokazati ingerenciju i zaštititi crnogorske ribare.
Udruženje je krajem jula prošle godine predalo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore, dopis kojim su nastojali da skrenu pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predstavnici 189 ribara preko delegacije EU traže da sjednu za sto sa Jokovićem

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori saopštila je da pozdravlja početak izgradnje novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Pozvali su zainteresovane strane da se uzdrže od širenja netačnih tvrdnji u vezi sa navodnim ekološkim ili zdravstvenim uticajem projekta, kao i navodnim zloupotrebama policije, piše Portal RTCG.
- Pozdravljamo početak izgradnje novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, finansiranog sredstvima EU, kao i profesionalnu i uzdržanu asistenciju policije koja je omogućila početak radova - poručili su oni.
Oni su istakli da je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda savremen, bezbjedan objekat, usklađen sa pravilima EU, koji ne predstavlja nikakvu prijetnju za okolne zajednice.&nbsp;
- Naprotiv, ono pruža ključnu zaštitu javnog zdravlja i životne sredine - naglasili su oni.
Napominju da je projekat ispunio sve nacionalne administrativne, pravne i ekološke zahtjeve.&nbsp;
- Njegova izgradnja je od suštinskog značaja kako bi Crna Gora ispunila svoje obaveze u skladu sa ekološkim standardima Evropske unije - istakli su oni.

Delegacija EU: Pozdravljamo početak izgradnje postrojenja, policija pružila uzdržanu asistenciju

Demantujemo medijske tvrdnje nakon današnjeg sastanka sa mještanima Botuna, koji je organizovao Predsjednik Jakov Milatović a EU podržava promjenu lokacije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, finansiranog od strane EU, ili odlaganje projekta, poručeno je iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Oni su reagovali na izjave mještana Botuna nakon održanog sastanka, da im je predočeno da se EU zalaže samo za izgradnju, ali da im nije bitno gdje će postrojenje biti.
- Stav EU je jasan: riječ je sigurnom i modernom postrojenju. Ono ne predstavlja zdravstveni rizik; naprotiv, štiti javno zdravlje i životnu sredinu i ključni je korak ka ispunjavanju standarda EU za tretman otpadnih voda prema Poglavlju 27- poručili su na objavi na mreži X.
Iz Delegacije EU ponovili su da realizacija projekta treba da počne što je prije moguće, u interesu javnog zdravlja, zaštite životne sredine i evropskog puta Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEUAmbME%2Fstatus%2F2003899044142502180%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003899044142502180%7Ctwgr%5E334692187d72e0b5a4f319cb5acce76701edae60%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Delegacija EU: Netačno da podržavamo promjenu lokacije postrojenja, početi izgradnju što prije

Delegacija Evropske unije u Srbiji saopštila je 30. oktobra da Evropska unija pomno prati političku situaciju u Srbiji i apelovala na sve da deluju uzdržano, smire tenzije i izbjegnu nasilje.
U objavi pred prvu godišnjicu pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, Delegacija EU još jednom je izrazila najdublje saučešće i solidarnost porodicama stradalih.
- Ta tragedija nas je sve potresla i ostavila duboku ranu u srcima mnogih širom Srbije i šire. Na ovu tužnu godišnjicu, apelujemo na sve da dostojanstveno i mirno oplakuju žrtve- objavila je Delegacija EU.
Dodaje se da su poštovanje osnovnih prava i vrednosti, uključujući slobodu mirnog okupljanja i slobodu medija, ključne vrijednosti EU "koje svi moraju da štite i podržavaju".
Delegacija EU saopštila je da je zajednički cilj da Srbiji pomogne da napreduje na putu ka EU kroz dijalog i konkretan napredak u ključnim reformama, posebno u vladavini prava, izbornom okviru i slobodi medija.
Hiljade studenata u Srbiji pješači na komemorativni skup u Novom Sadu 1. novembra kojim se obilježava prva godišnjica pogibije 16 ljudi na glavnoj željezničkoj stanici u tom gradu.
Oko 4.000 studenata 30. oktobra je pošlo iz Beograda, studentska grupa iz Novog Pazara pješači 400 kilometara na skup u Novom Sadu, na putu pješice ka tom gradu su i studenti, srednjoškolci i ostali građani iz Čačka, Kraljeva, Gornjeg Milanovca, Užica, Subotice, Vršca, Bogatića, Šapca, Valjeva, Kragujevca, Niša, Petrovca na Mlavi.
Samoorganizovani studentski pokret godinu dana predvodi talas građanskih protesta u Srbiji na kojima se zahtijeva odgovornost vlasti Srpske napredne stranke (SNS) za pogibiju u Novom Sadu.
Više desetina hiljada građanskih protesta i blokada obilježeni su optužbama učesnika da je policija prema demonstrantima koristila prekomjernu silu.
Protivnici uličnih blokada u nekoliko navrata studente u protestu udarili su automobilima, optužbe da se policija u nekim slučajevima brutalno obračunavala sa studentima nijesu procesuirane, dok su navodi učesnika skupa 15. marta u Beogradu da je na demonstrantima upotrijebljeno sonično oružje bez sudskog epiloga.
Tada je na Trgu Slavija održan najveći protest u organizaciji studenata u proteklih godinu dana na kom je, po procjeni Arhiva javnih skupova, bilo najmanje od 280.000 do 330.000 ljudi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u julu je ličnom odlukom pomilovao četvoricu mladih aktivista vladajućeg SNS-a koji su u januaru studentkinji na ulici u Novom Sadu bejzbol palicama polomili vilicu.
Tada im je suđenje obustavljeno. Kasnije je pomilovao i djevojku koja je u Novom Beogradu automobilom udarila studentkinju u protestu.
Krajem novembra prošle godine studentski pokret započeo je blokade više od 80 fakulteta na šest državnih univerziteta kao odgovor na fizički napad funkcionera vlasti na studente Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu dok su stajali na ulici i u tišini odavali poštu poginulima.
Prethodno su studenti u novembru zatražili objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice na kojoj se dogodila pogibija, hitno procesuiranje funkcionera SNS-a koji su u Beogradu tukli studente FDU-a, obustavljanje sudskih postupaka protiv uhapšenih zbog učešća na demonstracijama i povećanje budžeta za fakultete od 20 odsto.
Nakon što zahtjevi nisu ispunjeni, u maju su zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Vučić je u ime vlasti odbio da raspiše nove izbore.

Delegacija EU u Srbiji apeluje da se smire tenzije i izbjegne nasilje

Glavni i odgovorni urednici Televizije E Draško Đuranović, Portala ETV Ana Šofranac, M portala Danica Nikolić, Antene M Darko Šuković, Portala Analitika Rosanda Mučalica i Portala Standard Jasmina Muminović pisali su ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru povodom brutalnog targetiranja u tekstu koji je objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti pod naslovom „Uređivao državu i medije: Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Mijajlović stvorio mrežu za obračun sa neistomišljenicima“.
U pismu se ističe da su u tom tekstu objavljeni podaci iz naredbe o sprovođenju istrage, iako su, prema riječima advokata koji su obavezani čuvanjem tajne, ti podaci povjerljivi.
- U tekstu se tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović, navodno tokom više godina, stvarao mrežu medija isključivo s ciljem ‘da koristi lojalne novinare i medijske platforme za napade na neistomišljenike iz političke i bezbjednosne elite i Crkve, te da utiče na politička i bezbjednosna dešavanja u zemlji’. Pozivajući se na navode Specijalnog državnog tužilaštva, taj medij objavljuje da je Mijajlović, u periodu od 2018. do 2024. godine, direktno oblikovao uređivačku politiku brojnih medija u zemlji - konsatovano je u pismu.
Kako su istakli urednici više crnogorskih medija, u tekstu se bez ikakvog dokaza navodi da je Mijajlović davao instrukcije pojedinim redakcijama „kako njihovi tekstovi treba da izgledaju i koliko dugo da ostanu na naslovnim stranama“.
- Obraćamo Vam se svjesni da se ništa slično, tokom naših dugogodišnjih novinarskih karijera, nikada nije dogodilo u Crnoj Gori. Bez ikakve sumnje znamo da su uređivačke politike naših medija vođene isključivo osnovnim načelima novinarstva - istinitošću, provjerom informacija i pravom javnosti da zna. To jeste, i mora biti, standard u svakoj slobodnoj zemlji svijeta - naglasili su oni.
Urednici medija koji su potpisali pismo navode da se u Crnoj Gori mora postaviti pitanje da li osnovna načela novinarstva još važe, „ako smo došli u situaciju da Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, uz pomoć jednog medija, optužuju novinare i urednike da uređivanje svojih medija prepuštaju nekome drugom“.
- Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na ovakav, grub i do sada nezabilježen vid zloupotrebe moći, koji predstavlja pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas - jasni su oni.
Pošto vladajuća koalicija konstantno govori o evropskom putu i demokratiji, oni su pozivali Satlera i da jasno odgovori - da li zemlja u kojoj se novinari i urednici zastrašuju, u kojoj im se prijeti pritvorom i hapšenjem, te ih lažno optužuje da im se uređivačka politika diktira izvan redakcije, može ispuniti standarde civilizovanog demokratskog svijeta?“.
- Podsjećamo i da su i dalje na snazi medijski zakoni Crne Gore i Kodeks novinara, koji nas obavezuju da građane ove zemlje svakodnevno informišemo profesionalno, istinito i vjerodostojno - kao što smo to oduvijek činili i nastavićemo da činimo - naveli su urendici.
Niko ih, podvlače, neće spriječiti da upozoravaju, govore i pišu o svim nezakonitostima.
- Bilo da su povezane sa onima na vlasti ili u opoziciji, jer čvrsto vjerujemo da su slobodni i profesionalni mediji jedini put ka demokratiji kojoj svi težimo - zaključili su u pismu.

Grupa urednika pisala Satleru: Očekujemo Vašu reakciju i odgovor na do sad neviđenu zloupotrebu moći i pokušaj da se ućutka svaki slobodan i kritički glas

U zaleđu Velike plaže u Ulcinju sjutra će biti organizovana velika akcija čišćenja.
Akciju organizuje Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ambasadama država članica EU, Opštinom Ulcinj, Upravom policije, Zaštitom prostora, nevladinim organizacijama Ozelenimo Crnu Goru i Zero WasteMontenegro, kao i ostalim partnerima kampanje „Čuvaj da te čuva“, povodom Evropskog dana čišćenja obala.
Cilj akcije je, kako su naglasili u Evropskoj kući, podizanje svijesti o značaju zaštite životne sredine i zajedničkog doprinosa čistijim obalama Crne Gore.
- Okupljanje učesnika planirano je u devet sati na ovoj lokaciji: Zaleđe Velike plaže, Ulcinj gdje će organizatori podijeliti potrebnu opremu i osvježenje. Akcija čišćenja obale trajaće do 10.30 sati - naveli su oni.
Očišćeni prostor zaleđa Velike plaže biće, kako su kazali, opremljen nadzornim kamerama, klupama i korpama, po uzoru na nedavno saniranu divlju deponiju na Ćemovskom polju.
Akcija čišćenja zaleđa Velike plaže u Ulcinju dio je nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva“.
Realizuje je široka koalicija institucija na državnom i lokalnom nivou, partneri iz organizacija civilnog društva uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Kampanja ima za cilj da podigne svijest građana o važnosti zaštite životne sredine i odgovornom upravljanju otpadom. Čuvajmo obale, one su lice naših voda i ogledalo našeg odnosa prema prirodi - Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

„Čuvaj da te čuva“: U zaleđu Velike plaže sjutra velika akcija čišćenja

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je državnom parlamentu da u oktobru izabere nedostajuće sudije Ustavnog suda.&nbsp;
Oni su to rekli Vijestima nakon što je vladajuća većina u ponedjeljak sabotirala održavanje sjednice najvišeg zakonodavnog doma na kojoj je trebalo da se odlučuje o predlogu šefa države Jakova Milatovića da advokatica Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.&nbsp;
- Evropska unija (EU) poziva crnogorsku Skupštinu da, na sjednici u oktobru, obezbijedi imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, zasnovano na zaslugama i transparentnosti. Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud je ključan za zaštitu prava građana, očuvanje demokratske stabilnosti i garantovanje slobodnih i fer izbora - kazali su iz Delegacije EU.&nbsp;
Oni su, naveli da EU poziva Crnu Goru da bez odgađanja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi s izmjenama zakonodavstva, kako bi se, prema njihovim riječima, ojačala nezavisnost Ustavnog suda i garantovalo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
- Ovi koraci su od ključnog značaja ne samo za evropski put Crne Gore, već prije svega za zaštitu osnovnih sloboda građana - naveli su iz Delegacije EU.
Većina poslanika vlasti nije omogućila usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta koju je inicirao Milatović sa predlogom da Vučinić bude izabrana za sutkinju. Glasalo je 59 skupštinara, od kojih je 21 bio za predloženi dnevni red, dok je 38 bilo uzdržano (nije bilo glasova protiv). Milatovićev predlog u proceduri je od sredine maja. Bez obzira što nije razmatran, ostaće u proceduri.&nbsp;
Ustavni sud radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da ima četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Sudije bira i razrješava Skupština - dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i petoro na predlog Ustavnog odbora parlamenta.

Delegacija EU poručila Skupštini: U oktobru izaberite sudije Ustavnog suda

Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici saopšteno je da je projekat izgradnje kolektora u Botunu već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv - pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu.&nbsp;
Oni su to poručili u odgovoru na pitanja FB stranice Oči Podgorice navodeći i da očekuju da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Naglasili su i da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući preko 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke, te da je ovo najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.
- Novo postrojenje će zamijeniti zastarjelo, koje se trenutno nalazi u najnaseljenijem području Glavnog grada i koje prečišćava otpadne vode za ne više od 55.000 ljudi, što predstavlja svega četvrtinu stanovništva Podgorice. Neprečišćena voda se trenutno ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju - navodi se u odgovoru za FB stranicu "Oči Podgorice".
Svjesni su, kažu, zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasništva sa Podgorice na Zetu.
- Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu. Tokom naših kontakata, nadležne institucije su nas uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - kazali su iz Delegacije EU.
Očekuju i da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
- Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - naveli su u odgovoru.
Ističu da je najznačajnije to da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje.
- Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore - zaključili su u odgovoru.

Delegacija EU: Kolektor u Botunu igra ključnu ulogu u zatvaranju Poglavlja 27 do kraja 2026.

Za Evropsku uniju civilno društvo je ključni element demokratskog sistema i kao takvo treba da bude priznato i tretirano od strane državnih institucija, poručili su iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u odgovoru na pismo kojiim je Centar za građansko obrazovanje (CGO). avgusta, u ime 38 NVO i 13 građanskih aktivista i aktivistkinja, informisao o prljavoj kampanji protiv izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc-Prelević i advokata Veselina Radulovića.
- Vi imate suštinsku ulogu u unapređenju transparentnosti, odgovornosti i građanskog učešća, unoseći različite glasove u javnu debatu. Vaše praćenje rada javnih institucija pomaže da se obezbijedi da proces donošenja politika odražava potrebe i interese svih segmenata društva. Isto tako, u skladu sa Osnovnim principima Ujedinjenih nacija o ulozi advokata (1990), advokatima mora biti omogućeno da obavljaju svoje profesionalne funkcije bez zastrašivanja, ometanja, uznemiravanja ili neprimjerenog uplitanja – navodi se u pismu koje potpisuje otpravnik poslova Rikardo Seri.
On je poručio da shodno navedenom, umjesto da se upušta u javne kritike i optužbe oštrim tonom, u EU očekuju od vlasti da zaštite prostor za rad civilnog društva i omoguće konstruktivno uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja politika.&nbsp;
- Takođe očekujemo da se predstavnici Vlade i svi javni akteri uzdrže od davanja izjava koje advokate povezuju sa njihovim klijentima, te da podstiču okruženje u kojem advokati mogu da obavljaju svoj rad u potpunoj saglasnosti sa principima profesionalizma i integriteta – navodi se u obraćanju.
- Kao što znate, Evropska unija pomno prati sve događaje koji su relevantni za poglavlja pregovora vezana za vladavinu prava – poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), kao i povezana završna mjerila. Pogodan pravni, regulatorni i institucionalni okvir, kao i sveukupno podsticajno okruženje za organizacije civilnog društva u skladu sa EU standardima, svakako je glavni fokus našeg praćenja u ovom kontekstu. Želim vam mnogo uspjeha u sprovođenju vaših aktivnosti. Radujem se da primim vaš odgovor i obavještenja o razvoju situacije, ako bude potrebno – zaključuje Seri u pismu.

EU očekuje od vlasti da zaštiti prostor za rad civilnog društva i advokata

Rusija je u četvrtak ujutro u Kijevu napala zgradu u kojoj se nalazi delegacija Evropske unije (EU), uzrokujući značajnu štetu, ali nema povrijeđenog osoblja iz same zgrade. Ambasadorka EU u Ukrajini Katarina Maternova izjavila je da je zgrada “teško oštećena udarnim talasom” masovne baraže dronova i balističkih projektila koje je Rusija ispalila tokom noći, pri čemu je najmanje 10 ljudi izgubilo život, a 30 ih je povrijeđeno. 
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da je “ciljala diplomate – što predstavlja direktno kršenje Bečke konvencije”. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas nazvala je napad “namjernim činom eskalacije i ismijavanja mirovnih napora”, prenosi Politico.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkmathernova%2Fstatus%2F1960955497248387267%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1960955497248387267%7Ctwgr%5E45104e7fa78fccba45fee1e920a5f153245fd6e9%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Osude iz EU</h2>
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da su zaposleni delegacije EU sigurni, te je pozvala Rusiju da “odmah prekine svoje nediskriminirajuće napade na civilnu infrastrukturu”. 
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da je šteta na zgradi delegacije EU u Kijevu “namjerna” i dodao da je “zgrožen” ruskim napadima. Ipak, čini se da je zgrada napadnuta rano ujutro, kada osoblje još nije bilo na radnom mjestu. 
- EU se neće dati zastrašiti. Ruska agresija samo jača našu odlučnost da budemo uz Ukrajinu i njen narod - istakao je Košta.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola osudila je “još jedan neselektivni ruski napad tokom ove besmislene agresije”, nazivajući delegaciju “glasom EU na terenu u Ukrajini”. 
Komesarka za proširenje Marta Kos oštro je osudila brutalne napade, ističući da je jasan znak da Rusija odbacuje mir i bira teror. 
- Naša puna solidarnost ide zaposlenima EU, njihovim porodicama i svim Ukrajincima koji trpe ovu agresiju - poručila je Kos.
<h2>Pokušaji pregovora</h2>
Napadi su izvedeni u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak na ruskog lidera Vladimira Putina, ali i na Volodimira Zelenskog, s ciljem postizanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat. Ukrajina je postavila sigurnosna jemstva, podržana od strane Zapada, kao ključni zahtjev za svaki eventualni dogovor, kako bi se spriječili dalji ruski napadi.
Nakon sastanka Zelenskog i njegovih evropskih saveznika u Bijeloj kući 18. avgusta, Trampova administracija signalizirala je da će podržati evropske snage u pružanju pomoći Ukrajini, uključujući obavještajna sredstva, nadzor bojnih polja i učestvovanja u protivvazdušnoj odbrani. Ipak, dok je Tramp najavio trilateralni sastanak s Putinom i Zelenskim, iz Kremlja su stigle suprotne poruke.
Rusija je u srijedu odbacila ideju da evropske mirovne trupe djeluju u Ukrajini, što je u kontradikciji s Trampovom tvrdnjom da bi ih Putin prihvatio u okviru mirovnog sporazuma. Napad na Kijev dogodio se istog dana kada ministri odbrane EU treba da stignu u Kopenhagen zbog razgovora o povećanju pritiska na Rusiju kroz sankcije i dodatnu podršku Ukrajini.

Rusija pogodila zgradu delegacije EU u Kijevu: Nema povrijeđenih, šteta velika

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: delegacija-eu