Delegaciju Vlade Crne Gore na ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici predvodiće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, potvrđeno je Portalu ETV iz izvršne vlasti.
Kako je našem portalu rečeno iz Vlade, premijer Milojko Spajić ni ove godine neće prisustvovati komemoraciji u Potočarima, jer će 10. i 11. jula učestvovati na Konferenciji o obnovi Ukrajine (Ukraine Recovery Conference – URC) koja se održava u Rimu.
Prema informacijama Portal ETV, pored Ibrahimovića, crnogorsku delegaciju činiće i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, te ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.&nbsp;
U delegaciji su i ministar dijaspore Mirsad Azemović, ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore Milutin Butorović, kao i državni sekretari iz više resora.
Portal ETV uputio je pitanja i da li će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović biti na obilježavanju 30 godina genocida i Srebrenici, te ko će ispred Skupštine biti 11. jula u Potočarima. Odgovore iz crnogorskog parlamenta i Kabineta predsjednika još čekamo.&nbsp;
<h2>Biće ukopano još sedam žrtava</h2>
U Memorijalnom centru Srebrenica ove godine biće ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava genocida.
U julu 1995. godine, snage Vojske Republike Srpske ubile su više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolnim mjestima. Do sada je pred različitim međunarodnim i domaćim sudovima za zločine počinjene u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.&nbsp;
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, između ostalih, ratni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić i komandant Vojske RS Ratko Mladić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju 2024. godine Rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Tom rezolucijom, koju je podržala i Crna Gora, osuđuju se negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
<h2>Crna Gora još bez Dana sjećanja</h2>
Tridesetu godišnjicu genocida zvanično će obilježiti najmanje deset država, među kojima su Danska, Francuska, Belgija, Austrija, Švedska, Kanada i Australija.
Crna Gora još nije ustanovila 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozvale su nedavno Skupštinu i Vladu da to hitno učine i već ove godine organizuju zvanično obilježavanje, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine UN iz 2024. i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
Evropski parlament je 7. jula odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, pozvavši Srbiju da se suoči sa svojom ulogom u tim događajima, dok je Evropskoj uniji poručeno da mora djelovati kako bi spriječila ponavljanje takvih zločina.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trideset godina od genocida: Ibrahimović predvodi Vladinu delegaciju u Potočarima, Spajić na konferenciji u Rimu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu 24. i 25. juna.
Sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, partnerskih zemalja i Evropske unije prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Ključne teme o kojima će se raspravljati su jačanje sposobnosti NATO-a za odvraćanje i odbranu, povećanje izdvajanja za odbranu i razvoj odbrambene industrije, kao i nastavak podrške Ukrajini.
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, prisustvovati večeras i svečanoj večeri za lidere članica Alijanse koju priređuje kralj Viljem Aleksander, a na marginama Samita u Hagu razgovaraće sa brojnim evropskim liderima i ponoviti našu posvećenost ostvarenju strateškog cilja - članstva u EU do 2028. godine.

Portal ETV

Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Samitu NATO-a u Hagu

Visoka delegacija Adaptacionog fonda boravi u Crnoj Gori u sklopu regionalne misije koja obuhvata i Albaniju i Sjevernu Makedoniju, s ciljem sagledavanja rezultata regionalnog projekta za upravljanje rizicima od poplava u slivu rijeke Drim. Projekat se realizuje uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Tokom boravka u Podgorici, delegacija je posjetila kancelariju UNDP-a i održala sastanak sa stalnom predstavnicom UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterinom Paniklovom, i njenim timom. Na sastanku je bilo riječi o dosadašnjim aktivnostima, budućim prioritetima i mogućnostima za dalju saradnju u oblasti prilagođavanja klimatskim promjenama.
U okviru terenskih aktivnosti, delegacija je posjetila Ulcinj, gdje je obišla rekonstruisani nasip Gropat–Štodra na rijeci Bojani, jednu od ključnih mjera projekta u Crnoj Gori. Investicija vrijedna 700.000 eura pruža dugoročnu zaštitu za oko 2.000 stanovnika i više od 7.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Lokalne zajednice i timovi za zaštitu i spašavanje podijelili su iskustva iz prethodnih poplava, naglašavajući potrebu za dodatnim ulaganjima u infrastrukturu i jačanjem kapaciteta za odgovor na klimatske rizike. Delegacija se tom prilikom sastala i sa predsjednikom Opštine Ulcinj, Gencijem Nimanbeguom, s kojim je razgovarano o lokalnim prioritetima u upravljanju rizicima od poplava.
Sastanci su održani i sa predstavnicima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Tom prilikom istaknuta je važnost nastavka regionalne saradnje i pripreme za korišćenje sredstava iz fondova Evropske unije u cilju dodatne zaštite područja sliva Bojane.
Ova posjeta označava važan korak u jačanju partnerstva i otvaranju novih mogućnosti za ulaganja u otpornost zajednica na klimatske promjene.
Adaptacioni fond, osnovan 2010. godine u okviru Kjoto protokola, ima ključnu ulogu u podršci zemljama u razvoju u prilagođavanju negativnim efektima klimatskih promjena. Do danas je opredijelio oko 1,25 milijardi američkih dolara za projekte i programe usmjerene na adaptaciju, uključujući 183 lokalna projekta u najugroženijim zajednicama širom svijeta, s oko 45,8 miliona krajnjih korisnika.
UNDP i Adaptacioni fond zajednički rade na brojnim projektima širom svijeta, pružajući podršku za više od 100 zemalja u sprovođenju mjera za prilagođavanje klimatskim promjenama, uz zaštitu života, imovine i prirodnih resursa.

Delegacija Adaptacionog fonda u posjeti Crnoj Gori: Fokus na zaštiti od poplava

Na sajtu Vlade prije dva dana objavljen je <a href="https://wapi.gov.me/download-preview/fe81a994-1054-43df-9453-33d2bc0ec775?version=1.0">prijedlog</a> da 16 članova četiri resora otputuje u Azerbejdžan, gdje se u Bakuu održava 29. konferencija Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
Delegaciju će predvoditi ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić uz ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ministarku turizma Simonidu Kordić, ministarku rada i zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić.
Njima će društvo praviti 12 službenika tih resora: državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i imovine Marina Izgarević Pavićević, državni sekretari u Ministarstvu turizma Vuk Žižić i Petar Drašković, državna sekretarka u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Bašović, koordinatorka Direktorata za politike i pristup tržištu rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Drobnjak, PR Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Sandra Nikolić, članica delegacije Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Tamara Brajović, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Jelena Ban.
Tu će biti i pravni savjetnik u Eko fondu Ranko Lazović, samostalna savjetnica u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Sonja Ražnatović i PR Ministarstva turizma Milica Delibašić Merdović.
Ovaj događaj traje od 17. do 24. novembra.
Za svakog člana delegacije potrebno je obezbijediti avionske karte, hotelski smještaj i dnevnice, a kako je naglašeno u prijedlogu za putovanje, troškovi padaju na teret ova četiri resora.

Anja Ivanović

Predloženo da Vladu na konferenciji u Azerbejdžanu predstavlja 16 članova

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvuje na 56. izdanju godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma pod nazivom „Duh dijaloga“ koji se održava u Davosu.
Ovogodišnje izdanje se odvija u uslovima značajnih geopolitičkih, ekonomskih i tehnoloških promjena koje, kako su naglasili u Vladi, nameću potrebu za snažnijom međunarodnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem radi očuvanja stabilnosti i održivog razvoja.
Spajić će, tokom boravka u Davosu, učestvovati na multilateralnim događajima, uključujući sastanak „Japan, snalaženje u geopolitičkim promjenama“, kao i događaje „Dijalog za večerom - evropski izbori u konkurentnom svijetu“ i “Refleksije o liderstvu mladih šefova država i političkih lidera”.
- Planirano je da predsjednik Vlade ima i bilateralne susrete sa visokim zvaničnicima, uključujući predsjednike vlada, šefove država, evropske komesare, kao i predstavnike međunarodnih organizacija i globalne poslovne zajednice - naglasili su u Vladi.
Učešće na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice prilika je, dodaju oni, za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim pitanjima, kao i za promociju Crne Gore kao stabilne i atraktivne destinacije za investicije.
- Sastanci delegacije Vlade Crne Gore posebno su važni imajući u vidu da se Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma održava na početku godine u kojoj Crna Gora obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti i dok, u zavšnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU, preuzima značajne regionalne i evropske obaveze - naveli su u Vladi.
Svjetski ekonomski forum, koji se od 1971. godine organizuje krajem januara u švajcarskom Davosu, okuplja političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere iz velikog broja država, sektora i zajednica, sa ciljem da se kroz otvoreni dijalog odgovori na savremene globalne izazove i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta i razvoja.

Spajić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

U Višem sudu je za 4. februar odgođeno suđenje grupi koja se se tereti za šverc dvije i po tone kokaina.
Sutkinja Nada Rabrenović kazala je da su ih iz Istražnog zatvora juče obavijestili da je optuženi Dragan Pavličević upućen na pregled u psihijatrijsku bolnicu u Kotor i da je zadržan na dalje liječenje.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih su Damir Madić, Ulićev sin - Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

AKCIJA GENERAL: Odgođeno suđenje za 4. februar, optuženi Pavličević na liječenju

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović pozvala je Komunalnu inspekciju da ne kažnjava privredne subjekte zbog nove odluke o radnom vremenu.
- Potrebno je prvo da obavjestite podgoričku privredu da je Skupština Glavnog grada donijela novu odluku o radnom vremenu krajem decembra, pa tek onda da izvršite provjere na terenu - podvukla je ona u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F2013527583741149221&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je da bi nadležni trebalo da pomognu privredi.
- Zašto umijete samo da kažnjavate, valjda treba da pomognete, a ne da odmognete privredi?! - navela je Aranitović u objavi.

Aranitović: Komunalna inspekcija da ne kažnjava privredu nego da ih prvo obavijesti o novoj odluci o radnom vremenu

Cijene 53 vrste cigareta u ponedjeljak su porasle 20 do 50 centi, tako da najniža iznosi tri eura za paklicu.
U pitanju su cigarete čiji su uvoznici Japan Tobacco (JTI) i Philip Morris, piše Dan.
List je prošle sedmice najavio da će te dvije kompanije od ponedjeljka podići cijene paklica, jer je Vlada povećala akcize na duvanske proizvode.
British American Tobacco (BAT) još nije korigovao cijene svojih proizvoda, tako da su cijene paklice ispod tri eura, odnosno najjeftnija košta 2,7 eura.
L&amp;M Slims Pink i L&amp;M Slims Violet od ponedjeljka koštaju tri eura, L&amp;M Red Label i L&amp;M Blue Label 3,5 eura , L&amp;M Loft Sea Bluei L&amp;M Loft Blue 3,3 eura a L&amp;M Loft Sea Blue XL, L&amp;M Loft Blue XL i L&amp;M Loft Black XL 3,4 eura.
Marlboro Fine Touch (svijetloplavi), Marlboro Touch (plavi), Marlboro Fine Touch XL (svijetloplavi) i Marlboro Touch XL (plavi) poskupjeli su na četiri eura, dok Marlboro (Red), Marlboro (Red, 100's), Marlboro (Red, soft pack), Marlboro (Gold) i Marlboro (Gold, 100's) koštaju 4,2 eura.
Muratti Ambassador (crveni) košta 3,9 eura, Parliament Aqua Blue i Parliament Silver Blue 4,7 eura, Parliament Soho (Silver Blue XI.), Parliament Soho (Aqua Blue XL) 3,4, eura a Parliament Soho Aqua Blue KS RCT20 SLI i Parliament Soho Silver Blue KS RCT20 SLI po 3,2 eura. Marlboro Slims XSL i Marlboro Extra Slims Blue koštaju 3,4 eura, dok su Parliament Silver Sims i Parliament Aqua Slums tri eura.
Sobranie Black Russian i Sobranie Color sada će koštati šest eura, odnosno 50 centi više, a Sobranie Superslims Pink, Sobranie Black, Sobranie Gold, Sobranie Black Slims i Sobranie Colors Slims po 4,6 eura, što je povećanje od 30 centi.
Sobranie Refine Black i Sobranie Refine White biće po 4,4 eura, a Sobranie Refine Black KS i Sobranie Refine Blue KS po četiri.
Za Winston 100s Red i Winston 100s Blue biće potrebno izdvojiti 3,8 eura, a za Winston Super Slims Blue, Winston Super Slims Silver, Winston Classic Red i Winston Legend Blue po 3,6 eura.
Maloprodajna cijena Winston XStyle Long Blue, Winston XStyle Long Silver i Winston XStyle Long Red biće 3,5 eura, a deset centi jeftiniji biće Winston XStyle Silver i Winston XStyle Blue. Po tri eura koštaju Winston Fine Line Blue i Winston Fine Line Gold.
Minimalno poskupljenje po paklici iznosilo je 20 centi. Naredno poskupljenje očekuje se u julu, kada će ponovo porasti akciza.
Izmjenama zakona o akcizama predviđeno je da specifična akciza od 1. januara iznosi 58,85 eura na hiljadu komada cigareta, od 1. jula do 31. decembra 64,74 eura, dok bi od 1. jula 2028. godine bila povećana na 94,78 eura.
Iskustva iz prethodnih godina ukazuju na moguće negativne posljedice naglog rasta cijena. U 2017. godini, povećanje cijena cigareta za 50 centi dovelo je do prelivanja više od polovine legalnog tržišta u sivu zonu, dok su prihodi države od akciza u kratkom roku smanjeni za oko 17 miliona eura.&nbsp;
Ipak, brojne analizie pokazuju da se povećanjem cijena cigareta povećavaju prihodi države, a smanjuje broj pušača.
Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je cilj povećanja akciza smanjenje potrošnje cigareta, posebno među mladima i osobama sa nižim prihodima.

Tag: delegacija