Delegaciju Vlade Crne Gore na ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici predvodiće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, potvrđeno je Portalu ETV iz izvršne vlasti.
Kako je našem portalu rečeno iz Vlade, premijer Milojko Spajić ni ove godine neće prisustvovati komemoraciji u Potočarima, jer će 10. i 11. jula učestvovati na Konferenciji o obnovi Ukrajine (Ukraine Recovery Conference – URC) koja se održava u Rimu.
Prema informacijama Portal ETV, pored Ibrahimovića, crnogorsku delegaciju činiće i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, te ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.&nbsp;
U delegaciji su i ministar dijaspore Mirsad Azemović, ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore Milutin Butorović, kao i državni sekretari iz više resora.
Portal ETV uputio je pitanja i da li će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović biti na obilježavanju 30 godina genocida i Srebrenici, te ko će ispred Skupštine biti 11. jula u Potočarima. Odgovore iz crnogorskog parlamenta i Kabineta predsjednika još čekamo.&nbsp;
<h2>Biće ukopano još sedam žrtava</h2>
U Memorijalnom centru Srebrenica ove godine biće ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava genocida.
U julu 1995. godine, snage Vojske Republike Srpske ubile su više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolnim mjestima. Do sada je pred različitim međunarodnim i domaćim sudovima za zločine počinjene u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.&nbsp;
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, između ostalih, ratni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić i komandant Vojske RS Ratko Mladić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju 2024. godine Rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Tom rezolucijom, koju je podržala i Crna Gora, osuđuju se negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
<h2>Crna Gora još bez Dana sjećanja</h2>
Tridesetu godišnjicu genocida zvanično će obilježiti najmanje deset država, među kojima su Danska, Francuska, Belgija, Austrija, Švedska, Kanada i Australija.
Crna Gora još nije ustanovila 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozvale su nedavno Skupštinu i Vladu da to hitno učine i već ove godine organizuju zvanično obilježavanje, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine UN iz 2024. i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
Evropski parlament je 7. jula odao počast žrtvama genocida u Srebrenici, pozvavši Srbiju da se suoči sa svojom ulogom u tim događajima, dok je Evropskoj uniji poručeno da mora djelovati kako bi spriječila ponavljanje takvih zločina.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trideset godina od genocida: Ibrahimović predvodi Vladinu delegaciju u Potočarima, Spajić na konferenciji u Rimu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu 24. i 25. juna.
Sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, partnerskih zemalja i Evropske unije prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Ključne teme o kojima će se raspravljati su jačanje sposobnosti NATO-a za odvraćanje i odbranu, povećanje izdvajanja za odbranu i razvoj odbrambene industrije, kao i nastavak podrške Ukrajini.
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, prisustvovati večeras i svečanoj večeri za lidere članica Alijanse koju priređuje kralj Viljem Aleksander, a na marginama Samita u Hagu razgovaraće sa brojnim evropskim liderima i ponoviti našu posvećenost ostvarenju strateškog cilja - članstva u EU do 2028. godine.

Portal ETV

Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Samitu NATO-a u Hagu

Visoka delegacija Adaptacionog fonda boravi u Crnoj Gori u sklopu regionalne misije koja obuhvata i Albaniju i Sjevernu Makedoniju, s ciljem sagledavanja rezultata regionalnog projekta za upravljanje rizicima od poplava u slivu rijeke Drim. Projekat se realizuje uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Tokom boravka u Podgorici, delegacija je posjetila kancelariju UNDP-a i održala sastanak sa stalnom predstavnicom UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterinom Paniklovom, i njenim timom. Na sastanku je bilo riječi o dosadašnjim aktivnostima, budućim prioritetima i mogućnostima za dalju saradnju u oblasti prilagođavanja klimatskim promjenama.
U okviru terenskih aktivnosti, delegacija je posjetila Ulcinj, gdje je obišla rekonstruisani nasip Gropat–Štodra na rijeci Bojani, jednu od ključnih mjera projekta u Crnoj Gori. Investicija vrijedna 700.000 eura pruža dugoročnu zaštitu za oko 2.000 stanovnika i više od 7.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Lokalne zajednice i timovi za zaštitu i spašavanje podijelili su iskustva iz prethodnih poplava, naglašavajući potrebu za dodatnim ulaganjima u infrastrukturu i jačanjem kapaciteta za odgovor na klimatske rizike. Delegacija se tom prilikom sastala i sa predsjednikom Opštine Ulcinj, Gencijem Nimanbeguom, s kojim je razgovarano o lokalnim prioritetima u upravljanju rizicima od poplava.
Sastanci su održani i sa predstavnicima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Tom prilikom istaknuta je važnost nastavka regionalne saradnje i pripreme za korišćenje sredstava iz fondova Evropske unije u cilju dodatne zaštite područja sliva Bojane.
Ova posjeta označava važan korak u jačanju partnerstva i otvaranju novih mogućnosti za ulaganja u otpornost zajednica na klimatske promjene.
Adaptacioni fond, osnovan 2010. godine u okviru Kjoto protokola, ima ključnu ulogu u podršci zemljama u razvoju u prilagođavanju negativnim efektima klimatskih promjena. Do danas je opredijelio oko 1,25 milijardi američkih dolara za projekte i programe usmjerene na adaptaciju, uključujući 183 lokalna projekta u najugroženijim zajednicama širom svijeta, s oko 45,8 miliona krajnjih korisnika.
UNDP i Adaptacioni fond zajednički rade na brojnim projektima širom svijeta, pružajući podršku za više od 100 zemalja u sprovođenju mjera za prilagođavanje klimatskim promjenama, uz zaštitu života, imovine i prirodnih resursa.

Delegacija Adaptacionog fonda u posjeti Crnoj Gori: Fokus na zaštiti od poplava

Na sajtu Vlade prije dva dana objavljen je <a href="https://wapi.gov.me/download-preview/fe81a994-1054-43df-9453-33d2bc0ec775?version=1.0">prijedlog</a> da 16 članova četiri resora otputuje u Azerbejdžan, gdje se u Bakuu održava 29. konferencija Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
Delegaciju će predvoditi ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić uz ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ministarku turizma Simonidu Kordić, ministarku rada i zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić.
Njima će društvo praviti 12 službenika tih resora: državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i imovine Marina Izgarević Pavićević, državni sekretari u Ministarstvu turizma Vuk Žižić i Petar Drašković, državna sekretarka u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Bašović, koordinatorka Direktorata za politike i pristup tržištu rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Drobnjak, PR Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Sandra Nikolić, članica delegacije Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Tamara Brajović, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Jelena Ban.
Tu će biti i pravni savjetnik u Eko fondu Ranko Lazović, samostalna savjetnica u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Sonja Ražnatović i PR Ministarstva turizma Milica Delibašić Merdović.
Ovaj događaj traje od 17. do 24. novembra.
Za svakog člana delegacije potrebno je obezbijediti avionske karte, hotelski smještaj i dnevnice, a kako je naglašeno u prijedlogu za putovanje, troškovi padaju na teret ova četiri resora.

Anja Ivanović

Predloženo da Vladu na konferenciji u Azerbejdžanu predstavlja 16 članova

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: delegacija