Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija je i dalje nestabilna u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i na Kosovu, jer je BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom, dok je na Kosovu na snazi Rezolucija UN 1244 koja priznaje suverenitet Srbije nad Kosovom, koji je proglasio svoju nezavisnost, prenosi danas francuski list Figaro.
Situaciju u regionu je opisao stručnjak za Balkan Frederik Sajo, koji je mnogo putovao po zemljama bivše Jugoslavije, sarađivao je sa veb-sajtom Balkans Infos, sada je na čelu Eurasiexpress-a, a objavio je knjigu "Kraj Jugoslavije".
Sajo je za Figaro rekao da je Dejstonski sporazum okončao oružani sukob i definisao Ustav BiH, federalne države koja objedinjuje Federaciju BiH (hrvatsko-muslimansku) i Republiku Srpsku, od kojih je svaka već imala svoj ustav.
Time su institucionalizovali etničku podjelu zajednica koje su se sukobile 1992. godine. Trideset godina kasnije, BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom. Sporazum nadgleda visoki predstavnik koga imenuje Savjet bezbjednosti UN, čija su ovlašćenja proširena Savjetom za sprovođenje mira (PIC) u Bonu 1997. godine.
- To je nedavno dovelo do sukoba između visokog predstavnika Kristijana Šmita i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, oko vlasništva nad zemljištem koje pripada srpskom entitetu. Dodika je osudio Bosanski sud pravde, a prevremeni predsjednički izbori su raspisani 23. novembra, na kojima je pobijedio Siniša Karan, bliski Dodikov saradnik- rekao je Sajo.
Šmitov legitimitet osporava Republika Srpska jer ga je imenovao PIC, formiran nakon Dejtonskog sporazuma (u kojem se on ne pominje), a ne Savet bezbjednosti UN kako je predviđeno sporazumom.
Sajo je rekao da je poslije rata u BiH uslijedio rat na Kosovu.
Na Kosovu, Rezolucija UN 1244 ostaje na snazi, kojom se priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Međunarodna misija (UNMIK) je zadužena za stvaranje institucija koje omogućavaj "suštinsku autonomiju" Kosova, koje su postepeno prenijete u Prištinu, dok NATO (KFOR) nastavlja da osigurava bezbjednost, podsjetio je Figaro.
Međutim, 2008. godine kosovski parlament je jednostrano proglasio nezavisnost.
- Evropska unija, odgovorna za olakšavanje dijaloga između Beograda i Prištine u cilju integracije, ipak nije uspjela da sprovede Briselske sporazume iz 2013. godine, koji predviđaju stvaranje Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom na Kosovu u zamjenu za međunarodno predstavljanje Prištine- naveo je Sajo.
On je dodao da njihovo sprovođenje otežava "ultranacionalistička politika odlazećeg premijera Aljbina Kurtija, pristalice Velike Albanije".
Francuski stručnjak je rekao da su Iran, Saudijska Arabija i Turska igrali značajnu ulogu u pružanju vojne i diplomatske pomoći Bosni.
On je naveo primjer da je 1990. godine, predsjednik Alija Izetbegović ponovo objavio Islamsku deklaraciju u kojoj je proglasio šerijatski zakon nespojivim sa evropskim pravom.
Prema njegovim riječima, lojalne "nemuslimanske manjine" imaju koristi od "zaštite" unutar "Islamske države", dok se lojalne "muslimanske manjine" smatraju lojalnim unutar "neislamske zajednice" ako uživaju slobodu da praktikuju svoju religiju, jer se "islamski poredak može uspostaviti samo kada su muslimani u većini".
Ova politička strategija, inspirisana Muslimanskim bratstvom, bila je povezana sa učešćem stranih džihadista u bosanskom ratu, u okviru brigade El-Mudžahid bosansko-muslimanske vojske.
Bilo ih je oko 5.000, a potom su raspršeni u razne međunarodne terorističke mreže. Njihovo proterivanje je odlučeno u Dejtonu, ali su terorističke mreže, posebno iranske, nastavile da budu aktivne tajno u Bosni, putem muslimanskih nevladinih organizacija, dodao je Sajo, prenio je Figaro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Figaro: Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija u BiH i dalje nestabilna

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je na Dubrovnik Forumu da je nužno izmijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, naglasivši da bez tog načela Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum.
- Da su Hrvati tada znali da se načela Dejtonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima - poručio je Grlić Radman tokom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija".
Podsjetio je da je cilj Dejtonskog sporazuma bio osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i spriječiti dominaciju bilo kojeg od njih, istakavši da je izmjena izbornog zakona ključna za vraćanje tog balansa.
Na istom panelu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na sveprisutni ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, navodeći da je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik "potpuno pod kontrolom Moskve", ali i dodao da opozicija u tom entitetu pokazuje sve izraženiju proevropsku orijentaciju.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit istakao je da ured kojeg predvodi ostaje garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
- Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji neko ko će pomoći - rekao je Šmit, naglasivši da iako se odgovornost sve više prebacuje na Evropu, Sjedinjene Američke Države ne bi smjele napustiti svoju ulogu u BiH.&nbsp;

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se na Plenarnoj sjednici NATO Parlamentarne skupštine koja se održava u Dejtonu, gdje je naglasio da „ruska agresija na Ukrajinu predstavlja upozorenje koje nas obavezuje na obnovljenu budnost, pojačanu posvećenost i zajednički osjećaj moralne odgovornosti, navedeno je u saopštenju. 
U svom obraćanju, predsjednik je govorio o lekcijama koje se, trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazu ma, mogu izvući iz tragičnog perioda naše zajedničke istorije - razarajućeg rata u Bosni i Hercegovini.
On je istakao da “diplomatija ne smije ostati posljednje sredstvo za rješavanje sukoba, kojem se pribjegava nakon što se otkrije besmislenost oružanog sukoba, već da ona mora biti najvažniji instrument za rješavanje sukoba, pogotovo u situacijama kada se razlike čine nepremostive".
- Ako je mir u Bosni i Hercegovini bio dostižan 1995., čvrsto sam uvjeren da je bio dostižan i 1992. godine, da su politički lideri tada pokazali mudrost, dalekovidost i pravi osjećaj odgovornosti - poručio je predsjednik Milatović.
Naglasio je da ga ohrabruje uvjerenje, da poučeno bolnim lekcijama iz prošlosti, sadašnje liderstvo na Balkanu pristupa otvorenim pitanjima sa demokratskom mudrošću i nepokolebljivom posvećenošću njihovom mirnom rješavanju.
- Upravo iz tog razloga moramo ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma - ne samo kao temelja mira u Bosni i Hercegovini, već i kao prelomnog trenutka za širu stabilnost našeg regiona - naveo je Milatović.
Poručio je da posmatrajući širi globalni kontekst, svjedočimo pojavi novih izazova koji prijete da destabilizuju međunarodni poredak kojem smo svi posvećeni.
Uspostavljanje trajnog i pravednog mira u Ukrajini, nije samo strateška nužnost, već i moralna obaveza. Ovdje i sada želim izraziti svoju snažnu podršku svim naporima usmjerenim ka što bržem postizanju takvog mira - rekao je Milatović
Takođe, osvrnuo se i na značaj NATO saveza u trenutnim izazovnim vremenima koji, kako je kazao, služi kao garant mira, stabilnosti i bezbjednosti za svaku svoju članicu - temelja bez kojih nije moguće ostvariti istinski i trajni napredak, bilo ekonomski ili bilo koje druge prirode.
- NATO je, prije svega, odbrambena arhitektura zajedničkih vrijednosti - demokratije, vladavine prava i ljudskih prava. U svjetlu dubokih transformacija u globalnoj bezbjednosnoj arhitekturi, od suštinskog je značaja da nastavimo jačati naše jedinstvo unutar Alijanse - unapređujući njenu operativnu efikasnost i osiguravajući spremnost za suočavanje sa novim i sve složenijim izazovima - poručio je Milatovicć
Ocijenio je da je pristupanje Crne Gore NATO savezu 2017. godine bila važna odluka koja je učinila region Zapadnog Balkana stabilnijim i bezbjednijim.
- U tom kontekstu, ostajemo čvrsto posvećeni jačanju naših odbrambenih kapaciteta – kroz povećanje izdvajanja za bezbjednost i modernizaciju naših oružanih snaga. Potpuno smo svjesni da time ne samo da jačamo kredibilitet našeg članstva u NATO-u, već direktno ulažemo i u sopstvenu bezbjednost i budućnost. Od presudne važnosti je da stojimo zajedno, da vodimo otvoreni dijalog i zajednički radimo za bolju, mirniju i svjetliju zajedničku budućnost svih nas. Zapadni Balkan se nalazi na istorijskoj prekretnici, sa jedinstvenom prilikom da se pridruži klubu progresivnih demokratija Evropske unije. Kao predvodnik, Crna Gora teži da bude primjer, a kao dobar susjed, da utaba put za čitav region. Jer samo kroz jedinstvo možemo izgraditi obećavajuće sjutra za sve nas - zaključio je predsjednik Milatović

Milatović: Ruska agresija na Ukrajinu nas obavezuje na obnovljenu budnost, pojačanu posvećenost i zajednički osjećaj moralne odgovornosti

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit izjavio je danas da institucije BiH imaju i sredstva i podršku međunarodne zajednice da riješe kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Domaće institucije imaju i sredstva i čvrstu podršku međunarodne zajednice da riješe ovo neprihvatljivo kršenje Dejtonskog sporazuma. Zahvaljujem se i odajem priznanje državnim institucijama koje podržavaju vladavinu prava i brinu za bezbjednost svih građana u BiH - naglasio je Šmit poslije sastanka sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem.
U saopštenju uz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) još je navedeno da su se Šmit i Bećirović složili da je odluka Ustavnog suda BiH, kojom su suspendovani sporni zakoni entiteta Republika Srpska (RS), „ključni korak u pravcu razjašnjavanja situacije i obezbjeđenja pravne sigurnosti“.
Odluka vlasti RS da proglasi zakone, kojima se, između ostalog, na teritoriji zabranuje rad Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) izazvala je najveću političku i bezbjednosnu krizu u BiH.
Te zakone usvojila je Narodna skupština RS neposredno nakon što je u Sudu BiH izrečena prvostepena osuđujuća presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
Dodik je potpisao ukaze o proglašenju tih zakona, a juče ih je Ustavni sud BiH stavio van snage.

Šmit: Institucije BiH imaju sredstva i međunarodnu podršku da riješe kršenje Dejtonskog sporazuma

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) predstavlja turističku ponudu Crne Gore na jednom od najznačajnijih međunarodnih specijalizovanih sajmova turizma – „CMT“ u Štutgartu, koji se održava od 17. do 25. januara 2026. godine.
Sajam „CMT“ okuplja više od 250.000 posjetilaca i preko 2.000 izlagača iz cijelog svijeta, a predstavlja važnu platformu za promociju turističkih destinacija, kamping turizma i aktivnosti na otvorenom. Fokus sajma je na paket-aranžmanima, destinacijskim ponudama, aktivnom turizmu, kao i segmentima karavana, kamp-prikolica, kampera i prateće opreme.
Zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama i predstavnicima turističke privrede, NTO CG na sajmu promoviše cjelokupnu turističku ponudu Crne Gore, sa posebnim akcentom na aktivni turizam, kamping i bogatstvo prirodnih resursa.
U okviru sajamskih aktivnosti, 18. januara održana je i posebna prezentacija Crne Gore, tokom koje je posjetiocima i predstavnicima medija predstavljen raznovrstan turistički proizvod sa fokusom na aktivni odmor, kampovanje, prirodne ljepote i razvojne planove u turizmu. Prezentaciji su prisustvovali novinari medija Gast und Rast, Entdecken und Staunen, Redaktionsbüro Nordschwarzwald, kao i više freelance novinara.
Tokom prezentacije istaknute su prednosti Crne Gore kao autentične i raznovrsne destinacije koja nudi jedinstven spoj mora i planina, bogatu gastronomiju i mogućnosti za boravak u prirodi tokom cijele godine.
Jedna od posjetiteljki sajma, Silke Vohwinkel, istakla je izuzetno gostoprimstvo crnogorskih građana, navodeći da od 2022. godine dva puta godišnje boravi u Crnoj Gori.
„Crna Gora je predivna destinacija. Oduševljava me kontrast mora i planina. Tokom sljedećeg boravka planiram da posjetim istočni dio zemlje. Posebno bih izdvojila raznovrsnost gastro ponude, kao i mogućnost krstarenja Bokom Kotorskom, gdje sam imala priliku da vidim delfine“, kazala je Vohwinkel.
Par Florian Koog i Julia Ullrich, koji su više puta boravili u Crnoj Gori, ističu da je jedna od najvećih prednosti destinacije mogućnost da u istom danu planinare i kupaju se u moru, kao i očuvana autentičnost zemlje.
„Crna Gora je i dalje autentična mediteranska destinacija, sa sačuvanim lokalnim karakterom i tradicijom. Posebno nam se dopada što na većini plaža postoji slobodan prostor bez ležaljki i suncobrana, kao i mogućnost posmatranja zvijezda na sjeveru zemlje, bez svjetlosnog zagađenja“, naveli su oni, dodajući da brend „Divlja ljepota“ na najbolji način oslikava Crnu Goru.
Predstavnici Turističke organizacije Ulcinj na sajmu „CMT“ predstavljaju cjelogodišnju ponudu ove destinacije.
„Nastup na ovom sajmu je izuzetna prilika za promociju Ulcinja kao autentične mediteranske destinacije, prepoznatljive po spoju mora, prirode, kulture i gostoprimstva. Interesovanje posjetilaca je naročito usmjereno ka kamping ponudi, hotelima i privatnom smještaju“, kazao je Beqir Zati iz TO Ulcinj.
On je naveo da je Ulcinjska rivijera – Ada Bojana uspostavila saradnju sa austrijskom kompanijom Gebetsroither, specijalizovanom za organizaciju kamping odmora, te da je dogovoreno izdavanje parcela za mobilne kućice na period od pet godina. Takođe, ostvarena je saradnja sa udruženjem Deutscher Verband für Freikörperkultur (DFK), koje broji oko 35.000 članova, s ciljem uvrštavanja ponude Ade Bojane u njihov program.
Pored NTO CG, na sajmu „CMT“ u Štutgartu učestvuju i predstavnici Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore, kao i lokalne turističke organizacije Budve, Bara, Herceg Novog, Tivta, Ulcinja, Mojkovca i Nikšića.

NTO CG predstavlja turističku ponudu Crne Gore na sajmu „CMT“ u Štutgartu

Naoružane bande ote­le su desetine ljudi koji su posjećivali dvije crkve u nigerijskoj saveznoj državi Kaduna, saopštila je lokalna policija. Visoki crkveni zvaničnik kazao je da su naoružani napadači oteli više od 160 vjernika tokom nedjeljne službe.
Riječ je o najnovijoj masovnoj otmici u Nigeriji, gdje su na meti bili i hrišćani i muslimani. Bande, lokalno poznate kao „banditi“, često izvode ovakve napade u sjevernim i centralnim djelovima zemlje kako bi iznudile otkupninu.
Opisujući napad u nedjelju, lokalna policija saopštila je da su naoružani ljudi upali u dvije crkve u Kurmin Valiju, šumskoj zajednici u okrugu Afogo, oko 11.25 časova po lokalnom vremenu.
- Napadači su došli u velikom broju, blokirali ulaze u crkve i prisilili vjernike da bježe u šumu - izjavio je u ponedjeljak Džozef Hajab, lider Hrišćanskog udruženja Nigerije za sjever zemlje.
U razgovoru za Rojters, Hajab je dodao: „Od crkvenih starješina dobio sam informaciju da su oteta 172 vjernika, dok je devet uspjelo da pobjegne.“
U novembru je iz jedne katoličke škole oteto više od 300 učenika i nastavnika. Kasnije su pušteni u dvije uzastopne grupe. Bila je to jedna u nizu otmica koje su dospjele na naslovnice međunarodnih medija.
Stručnjaci navode da korupcija, loša razmjena obavještajnih podataka i nedovoljno finansirana lokalna policija otežavaju napore da se odgovori na brojne bezbjednosne krize u zemlji.

Više od 160 vjernika oteto u dva napada u Nigeriji, bande traže otkupe

Izraelske ekipe bagerima ruše sjedište Ujedinjenih nacija u Istočnom Jerusalimu, dok vlasti dodatno pooštravaju ograničenja prema humanitarnim organizacijama koje pružaju pomoć Palestincima.
UNRVA (Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama) saopštila je da su izraelske snage prisilno istjerale zaposlene iz sjedišta u naselju Šejh Džarah.
- Ovo je napad bez presedana, ne samo na UNRVA-u i njene prostorije. Predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava, kao i privilegija i imuniteta Ujedinjenih nacija - navedeno je u saopštenju agencije.
Izrael odavno optužuje UNRVA-u za, kako tvrdi, propalestinske stavove i povezanost s Hamasom, što agencija Ujedinjenih nacija odlučno negira.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da se rušenje sprovodi na osnovu novog zakona kojim je organizacija zabranjena, uz optužbe za povezanost s naoružanim grupama i Hamasom.
Ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben-Gvir izjavio je da je pratio ekipe na terenu prilikom dolaska u sjedište agencije i taj potez nazvao „istorijskim danom“.
UNRVA održava infrastrukturu u palestinskim izbjegličkim kampovima, vodi škole i pruža zdravstvenu zaštitu palestinskim izbjeglicama u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i u Jordanu, Libanu i Siriji.
Palestinci ističu da je agencija ključna za obezbjeđivanje osnovnih usluga stanovništvu, ali je UNRVA decenijama meta kritika Izraela.

Kršenje međunarodnog prava: Izrael ruši sjedište UN-a u Jerusalimu

Sjednica Skupštine opštine Zeta održaće se, po hitnom postupku, 22. januara, a na dnevnom redu biće predlog odluke o zabrani realizacije projekta izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, piše Dan. Predlagač odluke je, kako navode, Mihailo Asanović, predsjednik Opštine. U odluci, koja ima pet članova, navodi se da su se građani na opštinskom referendumu 14. decembra prošle godine većinski izjasnili protiv izgradnje sistema. – Opština Zeta, njeni organi i javne službe neće davati saglasnosti, odobrenja, mišljenja niti preduzimati radnje koje bi omoguće realizaciju projekta na teritoriji opštine Zeta – navedeno je u članu 2 odluke. Članom 3 odluke predsjednik Opštine se obavezuje da o rezultatima referenduma i sadržini odluke obavijesti Vladu, Glavni grad i nadležne državne organe. – Ova odluka izražava neposrednu volju građana Zete iskazane na referendumu i obavezujuća je za sve organe. Ukoliko bilo koji organ države vlasti, pravno ili fizičko lice, pokuša realizaciju projekta suprotno ovoj odluci, opština će pokrenuti sva raspoloživa pravna sredstva, uključujući upravne sporove, krivične prijave, ustavne inicijative i međunarodne pravne mehanizme radi zaštite interesa, zdravlja i života građana Zete koji bi izradom ovog projekta bili ugroženi – navedeno je u članovima 4 i 5. U obrazloženju odluke je navedeno da Ustav Crne Gore u članu 23 jemči pravo svakog lica na zdravu životnu sredinu i obavezuje državu, kao i organe lokalne samouprave, da obezbijede uslove za njegovo ostvarivanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120100156_c925cbd0342d4cc7e7a05437f3445441c995761558de60459d66142cc1281a50.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120100156_c925cbd0342d4cc7e7a05437f3445441c995761558de60459d66142cc1281a50" data-rendition-name="original" width="1024" height="1145" loading="lazy" alt="dokument"> <figcaption>Foto: Dan/screenshot</figcaption> </figure>  – Članom 45 Ustava garantuje se pravo građana da neposredno učestvuju u vršenju vlasti, uključujući i odlučivanje putem referenduma. Referendum predstavlja najviši izraz suvereniteta građana na lokalnom nivou, a volja građana iskazana na zakonito sprovedenom referendumu obavezujuća je za sve organe lokalne vlasti. Svako postupanje suprotno jasno izraženoj referendumskoj volji predstavljalo bi povredu ustavnog prava građana na učešće u vršenju vlasti, kao i povredu principa demokratije i vladavine prava iz člana 1 Ustava. Ustav u članu 113 jemči pravo na lokalnu samoupravu, dok se članom 114 propisuje da opština samostalno vrši poslove od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo - piše u dokumentu. U obrazloženju se navodi da donošenjem ove odluke SO ne preuzima nadležnosti državnih organa, već konstatuje rezultate referenduma i obezbjeđuje njihovu primjenu na teritoriji opštine. – Crna Gora je potpisnica i međunarodnih ugovora koji garantuju pravo javnosti na učešće u odlučivanju o pitanjima koja se tiču životne sredine uključujući Konvenciju o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravdu u pitanjima životne sredine (Arhunska konvencija) koja je sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i ima primat u odnosu na domaće zakonodavstvo – piše u odluci.

Tag: dejtonski-sporazum