Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvuje na 56. izdanju godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma pod nazivom „Duh dijaloga“ koji se održava u Davosu.
Ovogodišnje izdanje se odvija u uslovima značajnih geopolitičkih, ekonomskih i tehnoloških promjena koje, kako su naglasili u Vladi, nameću potrebu za snažnijom međunarodnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem radi očuvanja stabilnosti i održivog razvoja.
Spajić će, tokom boravka u Davosu, učestvovati na multilateralnim događajima, uključujući sastanak „Japan, snalaženje u geopolitičkim promjenama“, kao i događaje „Dijalog za večerom - evropski izbori u konkurentnom svijetu“ i “Refleksije o liderstvu mladih šefova država i političkih lidera”.
- Planirano je da predsjednik Vlade ima i bilateralne susrete sa visokim zvaničnicima, uključujući predsjednike vlada, šefove država, evropske komesare, kao i predstavnike međunarodnih organizacija i globalne poslovne zajednice - naglasili su u Vladi.
Učešće na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice prilika je, dodaju oni, za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim pitanjima, kao i za promociju Crne Gore kao stabilne i atraktivne destinacije za investicije.
- Sastanci delegacije Vlade Crne Gore posebno su važni imajući u vidu da se Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma održava na početku godine u kojoj Crna Gora obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti i dok, u zavšnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU, preuzima značajne regionalne i evropske obaveze - naveli su u Vladi.
Svjetski ekonomski forum, koji se od 1971. godine organizuje krajem januara u švajcarskom Davosu, okuplja političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere iz velikog broja država, sektora i zajednica, sa ciljem da se kroz otvoreni dijalog odgovori na savremene globalne izazove i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta i razvoja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tramp dolazi u Davos usred tenzija s Evropom oko Grenlanda

Predstavnici Ukrajine završili su u nedelju novu rundu razgovora s američkim zvaničnicima bez objavljivanja sporazuma, ali je Kijev saopštio da će se diskusije o planu za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine nastaviti na predstojećem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švajcarskoj.
- Radimo s našim američkim partnerima na daljem unaprjeđenju mirovnog procesa - naveo je glavni pregovarač Ukrajine Rustem Umerov na društvenim mrežama u nedjelju posle dvodnevnih razgovora na Floridi.
On je rekao da će nastaviti da rade na postizanju pravednog i održivog mira, kao i na bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i dogovoru o sledećim koracima, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Umerov je ponovio jedan od ključnih zahtjeva Kijeva za mirovni predlog – bezbjednosne garancije, posebno od Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ali i od Evrope.
- Ukrajini je potreban mir koji garantuje bezbjednost i suverenitet - dodao je Umerov.
Umerov je rekao da su razgovori, u kojima su učestvovali specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, bili "suštinski", dodajući da su učesnici razgovarali i o "planu ekonomskog razvoja i prosperiteta".
- Složili smo se da nastavimo rad na timskom nivou tokom sledeće faze konsultacija u Davosu - &nbsp;napisao je Umerov, misleći na prestižan ekonomski skup koji se od danas do petka održava u Davosu.
Tramp je pokušao da uobliči mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, koje vode najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, pošto je Kremlj pokrenuo invaziju u februaru 2022.
Američki predsjednik je u novembru prošle godine vršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da prihvati mirovni predlog od 28 tačaka za koji su mnogi smatrali da u velikoj mjeri favorizuje Rusiju.
Ukrajina i njeni evropski saveznici, predvođeni Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom, nastojali su se da razviju kontrapredlog, na kraju iznijevši plan od 20 tačaka koji je više uzeo u obzir interesa Kijeva, posebno u pogledu bezbjednosnih garancija i teritorijalnog integriteta.
Tramp je poslednjih dana tvrdio da Zelenski, a ne ruski predsjednik Vladimir Putin, ometa potencijalni mirovni sporazum, dok Rusija nastavlja da izvodi noćne vazdušne napade na ukrajinske civilne i infrastrukturne objekte.
Zelenski je brzo odbacio optužbu.
- Sve u svemu, jasno je da SAD žele da okončaju rat sjutra. A mi želimo da ga okončamo danas. Oboje smo zainteresovani za to. I razumijemo da odlaganje potpisivanja i okončanja rata dolazi iz Rusije - rekao je Zelenski.
U svom noćnom video obraćanju u nedjelju, Zelenski je rekao da "ako Rusi ozbiljno žele da okončaju rat, fokusirali bi se na diplomatiju, a ne na raketne napade, nestanke struje, pa čak i pokušaje oštećenja ukrajinskih nuklearnih elektrana".

Bez dogovora na sastanku SAD i Ukrajine, dalji razgovori u Davosu

Švajcarski alpski grad Davos ponovo dočekuje vodeće političare, ekonomiste i ljude iz kulture na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
On se održava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da demontira međunarodni poredak: od rušenja utvrđenih trgovinskih pravila i masovnog povlačenja iz međunarodnih organizacija, uključujući klimatski sporazum UN, do zarobljavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon napada na glavni grad Karakas i prijetnji aneksijom Grenlanda, koji je formalno dio saveznice Danske.
Trampov napad na međunarodna pravila koja su uglavnom na snazi od Drugog svjetskog rata i njegov uticaj na globalni mir, politiku i ekonomiju trebalo bi da budu među ključnim temama petodnevnog skupa koji počinje u ponedjeljak (19. januar), a održava se pod motom „Duh dijaloga“.
- Dijalog nije luksuz u vremenima neizvjesnosti, to je hitna potreba. U kritičnom trenutku za međunarodnu saradnju – obilježenom dubokom geoekonomskom i tehnološkom transformacijom – ovogodišnji sastanak će biti jedan od naših najznačajnijih - rekao je Borge Brende, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma.&nbsp;
Donaldu Trampu će se pridružiti više od 60 šefova država i vlada, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca, kanadskog premijera Marka Karnija, argentinskog predsjednika Havijera Mileja, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, kineskog vicepremijera He Lifenga, pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa i sirijskog vođu Ahmada al Šaru. Tamo će biti i srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
<h2>Najveća američka delegacija ikada u Davosu</h2>
Tramp predvodi najveću američku delegaciju ikada u Davosu, u kojoj će biti petoro ministara i drugi visoki zvaničnici.
U delegaciji su i državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner, čime se otvara prostor za diskusije o Ukrajini, Venecueli, Gazi i Iranu, odakle stižu svjedočenja o brutalnom gušenju protesta protiv vlasti.
Očekuje se da će se Tramp sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i saveznicima Kijeva iz G7 – uključujući lidere Njemačke, Italije, Francuske, Velike Britanije, Kanade i predsjednicu Evopske komisije – to će biti na marginama glavnog događaja kako bi se osigurala američka podrška za bezbjednosne garancije za Ukrajinu nakon mogućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom, izvijestio je Fajnenšel tajms.
Snažnom američkom prisustvu doprinijeće i prvi „USA House“ – to je prostor smješten u maloj crkvi na glavnoj gradskoj ulici, gdje će američki zvaničnici organizovati razne događaje i umrežavati se sa investitorima.
<h2>Geoekonomski rat</h2>
Iako se očekuje da će geopolitički potresi i neizvjesnost dominirati diskusijama, kreatori politika i poslovni lideri su zainteresirani za raspravu i o načinima rješavanja drugih izazova sa kojima se suočava globalna ekonomija.
A ona se pokazala relativno otpornom uprkos pojačanim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, dijelom zahvaljujući ogromnim ulaganjima u vještačku inteligenciju u SAD, što je stabilizovalo najveću svjetsku ekonomiju.
Međutim, predviđeni globalni rast od 3,1 odsto u 2026. godini još nije idealan, posebno u vrijeme kada se globalni dug popeo na nivoe kakvi nisu viđeni od Drugog svjetskog rata.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, posebno je zabrinjavajuća situacija sa dugom u nekoliko afričkih zemalja.
Globalna trgovina i dalje je pod pritiskom jer zemlje usvajaju protekcionističke mjere, poput nametanja jednostranih carina, povećanja ograničenja stranih ulaganja i smanjenja snabdijevanja ključnim mineralima.
Ekonomski sukobi među nacijama i njihove posljedice bile su među glavnim temama godišnjeg izvještaja WEF-a o globalnim rizicima objavljenog u srijedu.
<h2>Izazovi i šanse vještačke inteligencije</h2>
Vještačka inteligencija još je jedna tema koja je u fokusu ove godine, sa nekoliko događaja i predavanja posvećenih tehnologiji, slično kao i na ranijim sastancima Svjetskog ekonomskog foruma. U Davosu će biti vodeći tehnološki lideri poput Satje Nadela (Microsoft), Džensena Huanga (Nvidia) i Demisa Hasabisa (Google AI).
Vještačka inteligencija već pokazuje velike potencijale u medicini i obrazovanju i proteklih godina u taj sektor je uloženo ili je obećano ulaganje svota koje se mjere u bilionima dolara. I to iako se mnoge kompanije trenutno bore sa pronalaženjem realnih mogućnosti upotrebe tehnologije, odnosno područja gde AI nudi dobru dodatnu vrijednost.
Postoji zabrinutost zbog uticaja AI na radna mjesta, jer se strahuje da će mnoga od njih postati suvišna u narednih nekoliko godina.
Izvršni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, takođe među ovogodišnjim učesnicima, kaže da bi vještačka inteligencija mogla da eliminiše polovinu svih radnih mjesta u sektoru takozvanih belih kragni u narednih pet godina, naglašavajući potrebu za masovnim ulaganjima u prekvalifikaciju radnika.
Vještačka inteligencija pojačava rizik produbljenja postojećeg digitalnog jaza, pri čemu siromašnije zemlje ne uspijevaju da iskoriste prilike koje nudi AI. Postoje i zabrinutosti jer modeli vještačke inteligencije mogu da šire dezinformacije i kreiraju deepfake sadržaje.
Dezinformacije i sajber bezbjednost spadaju među najveće globalne rizike, prema anketi Foruma o rizicima, što naglašava potrebu za efikasnom regulacijom.
<h2>Novo rukovodstvo Svjetskog ekonomskog foruma</h2>
Ovogodišnji sastanak će biti prvi bez osnivača Svjetskog ekonomskog foruma Klausa Švaba na čelu Davosa. Njemački ekonomista podnio je ostavku u aprilu 2025. godine zbog optužbi da su on i njegova supruga koristili sredstva Foruma u lične svrhe. Nezavisna istraga, međutim, nije pronašla nikakvo krivično djelo, već samo manje nepravilnosti.
Švaba su naslijedili privremeni kopredsjednici Leri Fink, izvršni direktor investicionog fonda BlackRock, i Andre Hofman, potpredsjednik švajcarske farmaceutske kompanije Roche Holdings.
Ovogodišnja prominentna lista učesnika je podsticaj za organizatore Svjetskog ekonomskog foruma nakon prilično burne godine. Organizacija koja postoji još od 1971. godine i koja je utemeljena kako bi podsticala dijalog, sada se suočava sa izazovima jer multilateralizam slabi, a slobodna trgovina je pod sve većim pritiskom.

Davos: Malo Tramp, malo vještačka inteligencija

Prvi konkretni koraci na unapređenju saradnje između Crne Gore i Bahreina evidentirani su samo dva mjeseca po zvaničnoj posjeti predsjednika Vlade Milojka Spajića Manami, poruka je današnjeg susreta predsjednika Vlade sa delegacijim Bahreina na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.&nbsp; Tokom susreta premijera Milojka Spajića i delegacije Bahreina predvođene ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom bin Kalifom i predsjednikom Fonda rada (Tamkeen) Isa bin Salmanom bin Hamadom Al Kalifom, poručeno je da građanima Bahreina neće biti potrebne vize za dolazak u Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Spajić u Davosu"> <figcaption>Spajić u Davosu(Photo: Spajić u Davosu)Vlada Crne Gore</figcaption> </figure>  To bi, kako su ocijenili, trebalo da ima pozitivne implikacije po crnogorsku ekonomiju imajući u vidu da postoji značajno interesovanje za posjetu i inevstiranje u Crnu Goru. U tom kontekstu već se intenzivno radi na spajanju dvije zemlje avio linijom.&nbsp; Tokom posjete premijera Spajića Bahreinu u novembru prošle godine, što je ujedno i bila prva posjeta na najvišem nivou od uspostavljanja diplomatskih odnosa, potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Fondom rada (Tamkeen), na temelju koje će se u prvoj polovini 2025. započeti i aktivnosti na diverzifikaciji tržišta rada i &nbsp;dokvalifikaciji radne snage u Crnoj Gori. - Prekvalifikacije i obuke urađene od strane Tamkeen fonda, potpuno su promijenile naše tržište rada. Čak 95 odsto Bahreinaca, koji sada rade u privatnom sektoru, prošli su &nbsp;Tamkeen obuke što najbolje pokazuje koliki su benefiti za domaću privredu. Rado ćemo sa Crnom Gorom podijeliti iskustva i znanje u ovoj oblasti. Vaša posjeta Manami bila je kjučni korak za jačanje saradnje naše dvije zemlje - podcrtao je Isa bin Salman. Tokom susreta bilo je riječi i o prilikama za dolazak bahreinskih investitora u Crnu Goru, što bi, kako su ocijenili, moglo da generiše i jačanje ekonomske saradnje dvije zemlje. - Brojne naše kompanije ozbiljno razmatraju da investiraju i šire poslovanje. Posebno smo oprezni u izboru zemalja, ali Crnu Goru smatramo pouzdanim partnerom. Ukidanje viza nesporno će se pozitivno odraziti u tom smislu - kazao je ministar Salman bin Kalifa. Na sastanku je ocijenjeno da će najavljena posjeta krunskog princa i predsjednika Vlade Bahreina, šeik Salman Bin Hamad Al Kalife, Crnoj Gori dati snažan imuls realizciji zajedničkih ciljeva i jačanju ukupne saradnje dvije zemlje.

Spajić: Odluka o ukidanju viza građanima Bahreina značajan impuls za investicije i dalji razvoj turizma u Crnoj Gori

Premijer Milojko Spajić za godinu dana tokom svoje dvije posjete ekonomskom forumu u Davosu, dva puta se sreo sa istim predstavnikom japanske kompanije JERA. Iako su obećane investicije i saradnja sa velikom kompanijom rezultat razgovora od prije godinu donio je saradnju u vrijednosti od nula eura.
Ekonomski forum u Davosu, Milojko Spajić ponovo na sastanku sa predstavnikom kompanije JERA iz Japana Jukom Kanijem, godinu dana nakon njihovog prvog susreta na istom mjestu.
I naravno nova obećanja o saradnji i ulaganjima u Crnu Goru, jer od prvog njihovog susreta i najava saradnje nije bilo ništa.
No, za razliku od prvog susreta, ovaj drugi obilovao je novim, mnogo većim obećanjima.
Na prvom sastanku premijer Spajić je predstavio energetske potencijale Crne Gore ističući da Vlada strateški pristupa pitanju energetske tranzicije i sa posebnom pažnjom razmatra potencijalna partnerstva.
- Energetika je važan resurs kojim Crna Gora raspolaže. Da bismo ga u punom kapacitetu stavili u službu razvoja, potrebne su nam najbolje tehnologije i kredibilni partneri - poručio je premijer, dok je predsjednik kompanije JERA je iskazao interesovanje za nastavak komunikacije sa resornim ministarstvom kako bi se detaljnije upoznali sa energetskim portfolijom i razmotrili modele potencijalne saradnje. 
I tu se završila sva komunikacija.
Zato je očigledno bio potreban drugi sastanak godinu dana kasnije i naravno nova obećanja saradnje, za široke narodne mase.
Spajić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, ponovo razgovarao sa izvršnim direktorom JERA (jedne od najvećih energetskih kompanija u Japanu), Jukiom Kanijem, ovog puta mogućnostima unapređenja energetske stabilnosti po pristupačnim cijenama, što bi trebalo da privuče brojne investitore.
U saopštenju Vlade CG sa tog sastanka se navodi da Crna Gora ima mogućnost da dodatno unaprijedi proizvodnju koristeći energiju vjetra i solarnu energiju, ali i da valorizuje hidro potencijal. Naglašeno je da naša pozicija idealna i za LNG (tečni prirodni gas) terminale, u čemu JERA ima višedecenijsko iskustvo i jedna je od najcjenjenijih svjetskih kompanija u tom sektoru.
I tu nastaje novi problem uz postojeći koji se tiče obećanih, ali nepostojećih investicija iz Japana, jer LNG terminal nije upisan u nacrt prostornog plana Crne Gore do 2040. godine.
- Terminal za tečni prirodni gas (LNG) koji je planiran u Luci Bar nije potreban i iz prijedloga prostornog plana Crne Gore do 2040. godine će se, prema preporuci stručnog tima, isključiti njegova izgradnja - navedeno je u izvještaju sa javne rasprave o nacrtu prostornog plana koju je zajedno sa izvještajem o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo na saglasnost Agenciji za zaštitu životne sredine.
Zanimljivo da je ovaj izvještaj objavljen istog dana kad je Spajič sa japancima razgovarao o novim megalomanskim planovima saradnje Japana i Crne Gore, koji uključuju i LNG terminal u Baru, pa se postavlja pitanje zašto Spajić razgovara sa potencijalnim investitorima o nečemu, za šta zna da ne može biti realizovano.
Tako da kad se sve sabere učešće Spajića na ekonomskom forumu u Davosu, što se investicija tiče, svelo se na turistički izlet, jer građani, i dalje čekaju ranije obećanu milijardu iz Japana.

Bajke iz Davosa: Dvije godine praznih obećanja Spajića o investicijama iz Japana koje nikako da stignu

Japan je uvijek bio ostrvo sigurnosti i predvidivosti, bez obzira na to koliko nesigurna vremena bila, zbog toga zavidim Japanu - poručio je premijer Milojko Spajić na panelu ''Japan upravlja nesigurnošću'' u Davosu.
Spajić je podvukao da su oni uvijek bili siguran, predvidiv partner.
- Poslije više decenija se nazire inflacija kod njih, a za razliku od ostatka svijeta, oni žele inflaciju, jer će izazvati ciklus velikih investicija japanskih kompanija - rekao je Spajić.
Sagovornici su se saglasili da se čitav svijet suočava sa ogromnim ekonomskim izazovima, usljed velikih geopolitičkih promjena - a u centru pažnje je bio Japan, a Spajić je ocijenio da je ta država uvijek pronalazila način da adekvatno odgovori na sve ekonomske izazove.
On je, kažu u Vladi, uvodnu riječ započeo na japanskom - na oduševljenje publike.
Pred japanskom Vladom je više otvorenih pitanja, jer poslije decenija deflacije situacija se mijenja.
- Sada moramo da učinimo da ekonomija raste, da uđemo u takav ciklus. Nijesmo još izašli iz deflacije, ali smo na raskrsnici. Upravljanje u kriznim situacijama je veoma važno i to su nam pokazali brojni slučajevi - kovid i prirodne katastrofe. Zbog toga naš sistem mora biti održiv, zato nas čeka stvaranje novog Japana u ekonomskom smislu - riječi su Rioseija Akazave, ministra za ekonomsku i fiskalnu politiku Japana.
Njegov posao je i da poveća plate, jer Japan se suočava sa još jednim krupnim problemom – demografskom krizom, odnosno rapidnim padom broja stanovnika.
- Moramo povećati plate, kako bi mladima osigurali ekonomsku stabilnost, što će im olakšati odluku da stvaraju bračne zajednice. Moj zadatak je da pronađem način da povećamo plate i to ću da uradim - obećao je Akazava, a Spajić je, kako su kazali u Vladi, objasnio da je zbog povećanja optimizma kod mladih, između ostalog, Crna Gora povećala minimalnu i prosječnu zaradu.
Jedna od tema bila je i promjena administracije u Sjedinjenim Državama i najave novog predsjednika Donalda Trampa o zaokretu u odnosu na brojna geopolitička i ekonomska pitanja.
- Prošli mandat Trampa uslovio je da se globalna trgovina u neku ruku zakomplikuje, ali nije se u ukupnim brojkama smanjila. Kina je više sarađivala sa zemljama Azije, a oni sa ostatkom svijeta, što je pokazalo da je došlo do promjena, ali nije ugrozilo poslovanje. Slično bi moglo da se desi i sada - ocijenio je predsjednik kompanije Micui, Takeši Hašimoto, koji je objasnio i da je Japan zemlja, koja najviše investira u SAD, ali puno sarađuje i sa Kinom.
Njihove kompanije, kaže, imaju veliku ekonomsku saradnju sa Kinom.
- Naši brojni proizvodni pogoni su izmješteni tamo, tako da je Kina važan partner za nas. Sa druge strane moramo da pazimo i na geopolitiku i da vodimo računa o našim nacionalnim interesima - zaključio je Hašimoto.

Spajić: Japan je uvijek bio ostrvo sigurnosti i predvidivosti

Aktivisti međunarodne ekološke organizacije Grinpis (Greenpeace) organizovali su u utorak kratak protest protiv klimatskih promjena ispred glavne sale Svjetskog ekonomskog foruma Davosu gdje su se okupili poslovni i politički lideri.
Troje demonstranta je ušlo u Kongresni centar i izašlo na balkon u predvorju prije nego što su razvili veliki transparent na kome je pisalo: "Oporezujte superbogate. Finansirajte pravednu i zelenu budućnost".
Obezbjeđenja je intervenisalo i izvelo demonstrante, neposredno prije zvanične ceremonije otvaranja i govora predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
Izvor upoznat sa situacijom rekao je da protest nije predstavljao bezbjednosnu prijetnju i da su aktivisti imali bedževa za događaj, pošto su radili za jednog od organizatora.
Aktivistkinja Grinpisa Klara Tompson je kasnije rekla za Rojters da je troje demonstranta pušteno pošto su privedeni u policijskoj stanici u Davosu nakon protesta.
- Imali su svoje načine i sredstva, ne mogu više da kažem - rekla je Tompson na pitanje kako su ušli na događaj.
Svjetski ekonomski forum je u saopštenju naveo da "poštuje pravo na mirno izražavanje", dodajući da razmatra to pitanje i stavlja "najveći prioritet na obezbjeđivanje bezbjednosti i dobrobiti svih učesnika i osoblja".
Tokom foruma u Davosu, gdje je ove nedjelje jedna od glavnih tema za diskusiju "čuvanje planete", vladaju stroge mjere bezbjednosti.
Demonstranti koji protestuju zbog subvencija za fosilna goriva u ponedjeljak su isprskali zelenu farbu ispred prodavnice gdje je Amazon postavio privremenu bazu na glavnoj ulici.

Aktivisti Grinpisa organizovali klimatski protest tokom foruma u Davosu

Premijer Milojko Spajić predvodiće delegaciju Vlade na 55. godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu od 20. do 24. januara, a na poziv bivšeg osnivača i predsjednika Svjetskog ekonomskog foruma (sadašnjeg predsjednika upravnog odbora WEF) Klausa Švaba.
U platformi za učešće na ovom događaju, koja je usvojena na telefonskoj sjednici danas, precizirano je da će u delegaciji, pored Spajića, biti i ambasadorka, šefica Stalne misije Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Ženevi Slavica Milačić, šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović i savjetnik predsjednika Vlade za medije Veliša Jovanović.
- Troškove posjete delegacije snose Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore i Ministarstvo vanjskih poslova - navodi se u dokumentu.
Spajić će, kako je precizirano, govoriti na sesiji posvećenoj ''Diplomatskom dijalogu na Zapadnom Balkanu'' 21. januara, te učestvovati na panelu ''Japan upravlja nesigurnošću'', dok će 22. januara, zajedeno sa komesarkom za proširenje Evropske komisije i predsjednicima vlada Hrvatske i Slovačke učestvovati na sesiji ''Proširenje da biste napredovali: Da li će Evropa rasti?''.
- Planirano je da na marginama Foruma ima niz bilateralnih sastanaka sa liderima Zapadnog Balkana, predstavnicima Evropske komisije i vodećih svjetskih kompanija - kazali su iz Vlade.
Svjetski ekonomski forum u Davosu, kako se navodi u dokumentu, uključuje političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere u nastojanju da se suoče sa novim izazovima, utiču na nacionalne i regionalne agende i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta.&nbsp;
- Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu od 20. do 24. januara predstavlja jedinstvenu priliku za razmjenu mišljenja o ukupnoj viziji regiona, ključnim projektima i mogućnostima za ulaganje. Ovo će biti drugo učešće Spajića u Davosu i nova prilika za jačanje pozicije i vidljivosti Crne Gore na međunarodnom planu i dalju afirmaciju Crne Gore kao atraktivne destinacije za investiranje. Planirani bilateralni susreti biće, takođe, prilika za afirmaciju Crne Gore na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice, promociju njenih ekonomskih interesa i podsticaj daljeg jačanja ekonomske saradnje sa državama Regiona i EU, odnosno zvaničnicima ostalih država i organizacija sa kojima postoji interes za unaprjeđenje odnosa - naveli su, pored ostalog, iz Vlade.

Spajić u Davosu sa petočlanom delegacijom od 20. do 24. januara

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: davos