Sedamnaestogodišnji A.K. osuđen je na sedam mjeseci maloljetničkog zatvora jer je 7. oktobra prošle godine na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović", nožem ranio Darisa Mujića (18) nanoseći mu povrede opasne po život. Mujić je zbog toga dva puta reanimiran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdaris-mujic-nakon-20-dana-provedenih-u-klinickom-centru-crne-gore-izasao-iz-bolnice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
A.K. je, kako se navodi u saopštenju Višeg suda, oglašen krivim za krivično djelo ubistvo u pokušaju, a u kaznu zatvora mu se uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru.&nbsp;
- Takođe, &nbsp;u stavu II sud je donio rješenjem kojim je maloljetnom L.D zbog krivičnog djela učestvovanje u tuči izrečena krivična sankcija - vaspitna mjera - naveli su u Višem sudu.
Oni su naglasili da je, u skladu sa važećim zakonskim propisima, krivični postupak koji se vodi protiv maloljetnika tajan, u cilju zaštite interesa maloljetnika i poštovanja njihovih zakonskih prava.&nbsp;
- Shodno tome, neće biti moguće davati dodatne informacije niti komentare u vezi sa ovim postupkom. Molimo predstavnike medija i javnost za razumijevanje i poštovanje pravila koja se odnose na povjerljivost ovakvih postupaka - poručili su u Višem sudu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sedamnaestogodišnjaku sedam mjeseci zatvora za ranjavanje i pokušaj ubistva Darisa Mujića

Napadač na Darisa Mujića, koji je u dvorištu barske škole napadnut 7. oktobra prošle godine, maloljetni A.K. nije se juče pojavio na zakazanom ročištu - a razlog je, kako tvrdi njegova odbrana, privatni odlazak u Sjevernu Makedoniju.&nbsp;
Otac povrijeđenog dječaka i njegov pravni zastupnik ne kriju ogorčenje zbog nepojavljivanja A.K.
- Ne znam kako je to moglo da se desi uopšte jer dok smo se mi Darisu borili za život oni su se tad borili da njega oslobode da izađe iz zatvora. Apelacioni sud je tada dao garanciju da mali neće napustiti zemlju. Eto igrom slučaja mali nije u državi naravno sa njegovim roditeljima koliko smo čuli, ako je to tačno ili nije to će da se sazna ovih par dana, ali ogorčeni smo definitivno i mislim da bi neko zbog toga trebao da odgovara, jer ako je Apelacioni sud donio odluku i garantovao da mali neće izaći iz zemlje, a evo šta se desilo izašao je iz zemlje - kazao je za Televiziju E Ceno Mujić, Darisov otac.
Stefan Jovanović, punomoćnik povrijeđenog dječaka navodi da je maloljetnik preko odbrane ponudio opravdanje.
- Radi se navodno o činjenici da se on nalazio u Republici Sjevernoj Makedoniji zbog nekih privatnih razloga i stvari koje nisu opravdanje. &nbsp;Dakle u očima zakonodavca navedeno nije opravdanje, naravno to je ono što je ponuđeno postupajućem vijeću odnosno sudiji - rekao je Jovanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5cHD5UMp7sI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Jovanović dodaje da je postupajuća sutkinja odredila da se obave provjere da li je osumnjičeni i kada napustio zemlju, ali i da se prinudno dovede na ročište koje je zakazano za 6. mart.
- Nadležni sud odnosno vijeće koje postupa u ovom predmetu je uradilo ono što je do njih i ono što im zakon omogućava, sve one radnje koje im zakon propisuje kada su ovakve situacije u pitanju vijeće je preduzelo. Dakle u pitanju je naredba za prinudno dovođenje, nalaganje Graničnoj policiji da provjeri da li je ovo lice zaista napustilo teritoriju. To su mogućnosti koje su stajale na raspolaganju vijeću i koje je vijeće naravno preduzelo odnosno dalo određene naloge. Predlaganje pritvora jednostavno u ovom trenutku nije bilo moguće - objašnjava on.
Ceno Mujić podsjeća da su nakon pokušaja ubistva njegovog sina i puštanja osumnjičenog iz pritvora organizovani protesti jer su, kaže, znali da će doći do toga da počinilac pokuša da izbjegne suđenje i pravdu.&nbsp;
- Očekujem da će sud da odradi svoje da će pravda, bar bi trebala da bude, na našoj strani. Ne znam, jednostavno u ovoj situaciji neko bi trebao da odgovara zbog svega ovoga, jer odbrana A.K. je navodno garatovala da on neće napustiti zemlju i da će biti tu odbrana i njegovi roditelji, svako ko bi tu trebao da odgovara, ali svakako Apelacioni sud je dao dozvolu zbog garancije nečije, znači ta garacija nije ispoštovana. Šta sad treba da se radi? Računao sam da će da se pojavi jer krivično djelo je krivično djelo, ipak on treba da odgovara za ono sto je učinio. Daris je prošao golgotu i mi sa njim. To je čisti pokušaj ubistva nije bilo ni ranjavanje ni slučajnost nego čisti pokušaj ubistva - rekao je on.
Podsjetimo, maloljetni A.K. u oktobru prošle godine nožem je ranio Darisa Mujića na školskom odmoru ispred barske Gimnazije "Niko Rolović". Tom prilikom Mujić je zadobio povrede opasne po život. To je ujedinilo Barane u osudi nasilja, zbog čega su bili organizovani i protesti.
Apelacioni sud je kao jedan od razloga da maloljetnik bude pušten iz pritvora naveo da ne postoji opasnost od bjekstva, što njegovo nepojavljivanje na zakazano ročište demantuje.

1250x600

1084x550

Jovanović: Razlozi za odsustvo Darisovog napadača sa ročišta nijesu opravdanje; Mujić: Ogorčeni smo

Baranin A. K, optužen za ubistvo u pokušaju učenika barske Gimnazije "Niko Rolović" Darisa Mujića, danas se nije pojavio na ročištu u Višem sudu u Podgorici, a navodno nije u Crnoj Gori, piše Primorski portal.
Mujić je pri tri i po mjeseca u dvorištu ove srednje škole zadobio povrede opasne po život i bio je životno ugrožen, zbog čega je operisan u Opštoj bolnici u Baru, a liječenje nastavio dvadesetak dana u Kliničkom centru Crne Gore.
Darisov otac Ceno Mujić pita Viši sud u Podgorici, koji je nakon devet dana ukinuo pritvor osumnjičenom za pokušaj ubistva, kako danas objašnjavaju situaciju da se mladić koji je trebalo biti na optuženičkoj klupi nalazi u Sjevernoj Makedoniji. &nbsp;
- Na današnjem zakazanom ročištu u Višem sudu u Podgorici na kojem je trebalo da se pojave optuženi za napad na mog sina Darisa, nije se pojavio direktan napadač A. K. Kao razlog zbog nepojavljivanja na &nbsp;ročištu sudu je navedeno njegovo navodno odsustvo iz zemlje. Navodno se nalazi u Sjevernoj Makedoniji i nije na raspolaganju sudskim organima. Pitam sud (Apelacioni) koji je dozvolio da se okrivljeni brani sa slobode čime sada objašnjavaju ovu odluku - upitao je Ceno Mujić za Primorski portal.
Podsjeća da je puštanje iz pritvora A. K, dok se Daris borio za život, jedan od razloga protesta u Baru koje je, kako ističe, odbrana optuženog u jednom od reagovanja nazvala hajkom.
- Naša je „hajka“ tek počela i iskreno se nadamo da će u ovom slučaju pravda da pobijedi - kazao je Mujić za Primorski portal.
Daris Mujić je početkom oktobra prošle godine u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru ranjen hladnim oružjem. Njega su napala dva maloljetnika na malom odmoru ispred škole. Maloljetnik A. K. nanio mu je ubodnu ranu nožem opasnu po život. Osamnaestogodišnjak je imao povrede grudnog koša, dijafragme i slezine.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica saopštila je da je u tuči učestvovalo više osoba. Ovo tužilaštvo je krivično djelo kvalifikovalo kao ubistvo u pokušaju.
Maloljetniku osumnjičenom za ubistvo u pokušaju je određen pritvor do 30 dana. Međutim, on je u pritvoru proveo devet dana, što je izazvalo ogorčenje porodice, prijatelja, prosvjetnih radnika i građana Bara i Crne Gore, koji su učestvovali u protestima kako bi ukazali donosiocima odluka o neophodnosti promjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
Osumnjičeni je izašao iz pritvora prije nego povrijeđeni iz bolnice. Nakon što je Baraninu A. K. ukinut pritvor 18. oktobra, oglasila se porodica Mujić: “Mi kao porodica zgoženi smo odlukom sudije koji je i pored toga što je naš Daris i dalje vezan za krevet na Odjeljenju intezivne njege u Kliničkom centru odlučio da da priliku osobi koja je pokušala da ga liši života da se brani sa slobode".

Mujić: Kako sud objašnjava puštanje iz pritvora Baranina koga danas nema na optuženičkoj klupi

Gimnazijalac Daris Mujić (18) iz Bara &nbsp;nakon 20 dana provedenih u Kliničkom centru Crne Gore je izašao iz bolnice - potvrdio je u emisiji “Naglas” na Javnom servisu advokat Stefan Jovanović, prenosi Primorski portal.
Istakao je i da kvalitet njegovog života više neće biti isti nakon ovog događaja.
- Prije je okrivljeni izašao iz pritvora nego Daris iz bolnice - rekao je Jovanović.
Mujića je 7. oktobra, na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović" maloljetni A. K. ranio nožem i nanio mu povrede opasne po život. Daris je dva puta reanimiran.
Član Udruženja sudija Rade Ćetković kazao je da odluka da se A. K. nakon devet dana pusti da se brani sa slobode može izazvati nezadovoljstvo samo kod onih koji ne znaju šta znači pritvor.
- Pritvor nije odluka o nečijoj krivici. Pritvor nije kazna, pritvorom se ne prejudicira ishod postupka. Pritvor služi samo kao mjera da obezbijedi nečije prisustvo ako postoji mogućnost da će on ometati vođenje postupka - objasnio je Ćetković.
Ćetković objašnjava da je sud uvažio to što je maloljetnik A. K, nakon što je ranio Mujića, došao kući i priznao svojoj majci, a ona ga je uzela za ruku i odvela u stanicu policije.
- Takvim licima se mora pristupati obazrivo, jer je riječ o osobama koje nijesu zrele, koje nijesu punoljetne i koje sasvim drugačije razmišljaju od nas. To što je ispričao majci može da ukaže da je osjećao strah. S druge strane, ni sudiji, niti državnom tužiocu nije bila poznata činjenica da se radi o povratniku, jer u spisima egzistira izvod iz kaznene evidencije u kojoj on ranije nije osuđivan. Ne postoji krivična sankcija koja je njemu ranije izrečena - kazao je Ćetković.
Advokat žrtve Jovanović kazao je da činjenica da se A. K. trčećim korakom udaljio u desetinama slučajeva može ukazivati na opasnost od bjekstva.
- To što je on sve ispričao svojim roditeljima možda može da znači i poimanje straha, ali i nešto drugo. Apsolutno mi je neprihvatljivo obrazloženje za puštanje iz pritvora u onom dijelu u kojem kaže da ne može ići van granica Crne Gore. On može bježati po Crnoj Gori. Ne bi bio ni prvi ni posljednji - rekao je Jovanović.
Objasnio je da A. K. nije u kaznenoj evidenciji jer predmet u kojem je osumnjičen za napad na grupu sportista iz BiH prije više od godinu i po nije okončan.
Ćetković je kazao da postupci u Crnoj Gori traju duže zbog nedostatka sudija.
Poslanik Momčilo Leković je kazao da je jako zabrinjavajuće što sud nema informaciju da je riječ o povratniku.
- To upravo ukazuje na činjenicu da se pravosuđe nalazi u problemu i vidi se obim u kojem je taj problem - kazao je Leković.
Smatra da maloljetnik zbog postupaka pravosuđa ne može biti svjestan koliko je ozbiljno ono za šta se tereti.
Predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević kazala je da nije tačna informacija da je postupak o nanošenju teških povreda sportistima iz BiH pred sudom već godinu i po.
- Postupak je aktuelizovan tek u februaru ove godine, a prije toga je izvršena istraga - navela je Spasojević.
Objasnila je da su postupci prema malojetnicima drugačiji nego prema punoljetnim licima i da zahtijevaju dodatnu opreznost.
- Vrlo je intenzivno zakazivanje prestresa u tom predmetu i želim da pošaljem poruku građanima Bara da mogu ostvariti pravdu pred Osnovnim sudom - ističe Spasojević.
Istakla je da se sud suočava sa manjkom sudija, a velikom količinom predmeta i da ih trenutno samo petoro radi jer je dvoje na bolovanju, a da po sistematizaciji treba da ih bude jedanaestoro.
- Samo nas petoro se suočava sa velikim brojem predmeta, ali moram da kažem da važimo za efikasan sud i veliki broj riješenih predmeta iza nas. Sud je uradio sve da postupak ne zastari i da se ne odugovlači - naglasila je Spasojević.

Daris Mujić nakon 20 dana provedenih u KCCG izašao iz bolnice

Ako me sjećanje služi, kod posljednjeg produženja pritvora Milivoju Katniću predlog je predat u petak - a već u subotu je taj pritvor bio produžen - ukazao je advokat Stefan Jovanović gostujući na Drugačijoj radio vezi Antene M.
On je istakao da bi to trebalo da znači da je sudsko vijeće kao uspjelo da za 24 sata pregleda stotine i stotine stranica materijala.
- Jer ga moraju pregledati da bi utvrdili postoji li osnovana sumnja kao uslov za produženje pritvora. I ne samo da su uspjeli to da pregledaju, nego su uspjeli i da izvijećaju, da donesu odluku pa da tu odluku prenesu na papir i da je ekspeduju iz suda! Mislim da se u sudu dešavaju stvari da vijeća samo ponavljaju prethodne odluke bez ulaženja u suštinu onoga što tužilaštvo predlaže i onoga što odbrana nastoji da dokaže svojim žalbama i svojim argumentima - ocijenio je advokat.
Na pitanje da uporedi stav Apelacionog suda da za maloljetnog A.K, koji &nbsp;je nožem ranio dječaka u Baru, ne prijeti opasnost od bjekstva i da se može braniti sa slobode - sa odlukom o produženju pritvora Milivoju Katniću uz obrazloženje da bi mogao pobjeći ili ponoviti krivično djelo, Jovanović je odgovorio povezujući temu i sa tretmanom Zorana Lazovića.
- Analogija je potpuno na mjestu... &nbsp;Jedina razlika između ove dvije pravne situacije je uzrast. Ja mogu da pričam s aspekta Zorana Lazovića. I on je u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva. Ta opasnost od bjekstva mora da bude stvarna, ne smije da bude apstraktna. Zoran Lazović je nekih mjesec prije nego mu je određen pritvor pisao kako glavnom specijalnom tako i vrhovnom državnom tužiocu, preko advokata Niklole Martinovića, obavijestio ih je da mu je rečeno kako mu se sprema filmsko hapšenje i kako će taj pritvor ići... Rekao im je da za tim nema potrebe i da se stavlja na raspolaganje nadležnom tužilaštvu za sva moguća pitanja. Međutim, desilo se što se desilo - naveo je Jovanović.
On naglašava da u takvim okolnostima ne može biti govora o opasnosti od bjekstva i dodaje da se Zoran Lazović sve vrijeme kretao na relaciji Podgorica - Bijelo Polje, da nije ni pokušao da napusti Crnu Goru i da, konačno, koliko ga on poznaje, nije čovjek koji bi otišao i ostavio svoju porodicu.
<h2>Sud nije cijenio da je Darisov napadač povratnik</h2>
Jovanović je i pravni zastupnik porodice maloljetnog Darisa Mujića, koji je teško povrijeđen hladnim oružjem u dvorištu škole koju pohađa. On ne spori pravo suda da takođe maloljetnom napadaču ukine pritvor i dozvoli odbranu sa slobode, ali ipak izražava čuđenje što pri donošenju takve odluke nije uzeta u obzir činjenica da se radi o povratniku u izvršenju teškog krivičnog djela.
- Medijski je poznato da je okrivljeni i ranije imao ovakvih situacija. Međutim, sud to nije cijenio. Zašto? Zato što je sud vezan predlogom tužilaštva. Dakle, ukoliko je predlog za određivanje pritvora bio koncipiran i baziran samo u odnosu na opasnost od bjekstva i uticaja na svjedoke, sud se nije mogao kretati mimo toga. Ne možemo ni sudu spočitavati više nego što treba. Ali, ukoliko postoji odluka nadležnog organa da je ovo lice počinilo prekršaj ili krivično djelo, onda &nbsp;se ta okolnost morala, ne mogla nego morala, uzeti u obzir. I morao se predložiti, a samim tim i odrediti pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela."
<h2>Ima li UIKS pritvor za maloljetnike</h2>
Sagovornik Antene M nema podatke da li je maloljetnom A.K. nakon prvog slučaja nasilja pružen institucionalni tretman, s ciljem rehabilitacije i suzbijanja agresivnog ponašanja. Otkriva, međutim, jednu činjenicu koja pokazuje koliko je nedostatan sistem ophođenja prema maljoljetnim delinkventima sklonim teškim krivičnim djelima. Jovanović nije siguran da u UIKS uopšte postoji poseban prostor za pritvor maloljetnika.
- Vjerujte da nijesam siguran. Po sili zakona maloljetni počinioci krivičnih djela moraju biti fizički izmješteni u odnosu na punoljetne počinioce krivičnih djela. Sama zakonska formulacija podrazumijeva i infrastrukturne uslove za smještaj takvih lica, kasnije i za rad sa njima u smislu prevencije da ne čine slična ili neka druga krivična djela. Nijesam siguran kakva je situacija u UIKS, sa čim raspolažu."
<h2>Pitanje bez odgovora: da li je Daris bezbjedan</h2>
Porodica Darisa Mujića nije angažovala advokata prije nego je donesena odluka da se A.K. brani sa slobode. Vjerovali su u institucije sistema i fokusirali se na oporavak svoga djeteta.
- Nakon ukidanja pritvora , Darisov otac pitao me zanimljivu stvar: šta ovo znači za nas, kakva je ovo poruka meni kao Darisovom ocu, Darisovoj majci, sestri? Šta ja sada treba da radim? I nijesam znao šta da mu odgovorim.
Darisova porodica je jedna od stotinu koja reaguje potpuno zdravorazumski. Primarno im je bilo zdravlje djeteta i poruka da se više nikad i nikome ne desi da prolazi kroz ono kroz što su oni prolazili dok su u hodniku čekali vijest od ljekara. Imali ste prošle nedjelje protest u Baru sa koga su poslane poruke koje su potpuno na mjestu, ljudske, civilizovane... Nijeste imali nikakav osvetoljubivi ton. Sama porodica je rekla da ne želi da se to desi bilo kome pa ni porodici počinioca. I izrazila je brigu za svoju bezbjednost. Da li je Daris bezbjedan, da li može bezbjedno da se kreće kroz Bar, može li da nastavi da ide u školu? Jer Daris ni toga dana nije pošao u školu da bi bio ubijen."
Stefan Jovanović smatra da se na očiglednu eskalaciju vršnjačkog nasilja mora djelovati proaktivno, pa i pooštravanjem kazni. No, politiku reagovanja tek "kad se nešto desi" treba upotpuniti brigom da se nasilje prevenira i da se problematični mladi ljudi izvedu na pravi put.
<h2>Miloš Medenica je u zatvoru samo zato što je Vesnin sin</h2>
Gost DRV konstatuje da u posljednje vrijeme "argumenti tužilaštva olako prolaze kod nadležnih sudova". Smatra da je stvoren ambijent u kojem sud pri donošenju odluka lakše prihvata argumentaciju tužilaštva. A na pitanje da li danas u Crnoj Gori postoje politički pritvorenici, odgovara:
- Postoje lica koja se nalaze u pritvoru bez zakonskog osnova." &nbsp;
Iz slučajeva koje on zastupa, kao takav navodi primjer Miloša Medenice.
- Više puta sam to rekao i danas to ovdje kažem: Miloš Medenica se nalazi u pritvoru samo zato što je sin Vesne Medenice. Ne postoji ni jedan zakonski osnov da to lice bude u pritvoru."
Jovanović se još jednom vratio na slučaj Zorana Lazovića, kao primjer neadekvatnog ponašanja suda. Podsjeća da tužilaštvo tereti Lazovića da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru bezbjednosno interesantnim licima (Belivuk i Miljković), a da tu optužbu njegova odbrana osoprava.
- Vrhovni sud, mimo teze tužilaštva, mimo tužioca koji to nije ni napisao, zauzima stav da je Zoran Lazović skinuo zabranu ulaska određenim licima iz Srbije, da su ta lica došla ovdje, počinila teška krivična djela(!) i nakon toga napustila Crnu Goru! O kakvoj vladavini prava mi pričamo? Da li Zoran Lazović može da očekuje nezavisno suđenje? Pazite - ne predlaže tužilac, sud to sam utvrđuje!", insistira Jovanović uz podsjećanje da su se "teška krivična djela" (dvostruko ubistvo) desila mjesecima prije spornog ulaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru.
Kao drastičan primjer pritiska medija i politike na rad suda Jovanović navodi "slučaj Krstović". Podsjeća na reakcije sa tih adresa na odluku sudije Ivanovića na početku tog slučaja, koja se na kraju pokazala ispravnom i zaključuje - "pretpostavka nevinosti je mrtvo slovo na papiru". Političari kao kompenzaciju za neispunjena predizborna obećanje pokušavaju da se "kite" rezultatima tužilaštva, dodaje sagovornik Antene M.
<h2>Skaj je podložan manipulaciji, mogu Vaše ime da ukucam i sadržaj kakav hoću</h2>
Stefan Jovanović kaže da su podaci sa skaj-aplikacije i njihova upotreba izmijenili pravosuđe u Crnoj Gori i svijetu. O validnost tako pribavljenih dokaza još dugo će se trajati polemike.
- &nbsp;Skaj komunikacija dostavljena je u jednom predmetu Crnoj gori prije skoro četiri godine. Tada je naglašeno da se radi o operativnoj informaciji, koja se ne smije staviti na uvid trećim stranama i koja mora da posluži kao smjernica za traženje dokaza. Iz nekog razloga kod nas je tužilaštvo krenulo u drugom pravcu. taj operativni poidatak sudu je prezentovalo kao dokaz.
Interesantno je da nijesu advokati problematizovali pitanje skaja u Crnoj Gori, nego sudija Višeg suda u Podgorici. Nedavno ste imali odluku Suda pravde koji, istini za volju, nije rekao da skaj nije dokaz već je jasno kristalisao uslove koji moraju biti zadovoljeni da bi se mogao uzeti kao dokaz."
Jovanović navodi propisane uslove, a onda ukazuje na lakoću manipulacija skaj prepiskama.
- Mi te skaj komunikacije dobijamo u eksel tabeli. Ja mogu Vaše ime da upišem u tu eksel tabelu. Ja ne znam čime tužilaštvo raspolaže, ali ja dobijam eksel tabelu u kojoj su navedene šifre, odnosno 'nikovi', imena, prezimena i sadržina poruka. Vjerujte mi, Vaše ime mogu sada da ukucam umjesto bilo kojega imena i mogu da stavim poruku kakvu god želim. Radi se o nečemu što je podložno manipulaciji i kompromitaciji i sad hoćete da mi kažete da je to dokaz na sudu!"

Jovanović: Opasnost od bjekstva mora da bude stvarna - a ne apstraktna, Lazović prije hapšenja rekao da je na raspolaganju za sva pitanja

Maloljetnik A. K. osumnjičeni za ranjavanje dječaka Darisa Mujića iz Bara braniće se sa slobode, odlučio je juče Apelacioni sud koji je odbio prijedlog za određivanje pritvora. Pravni zastupnik porodice Mujić, advokat Stefan Jovanović, insistira na potpunoj primjeni zakona kada je riječ o maloljetnim počiniocima krivičnog djela, ali upozorava da je riječ o teškom krivičnom djelu.&nbsp;
Odluka Višeg suda, te rješenje Apelacionog da A. K. bude pušten da se brani sa slobode izazvala je burne reakcije javnosti. Nezadovoljstvo je i kod porodice ranjenog mladića i njihovog pravnog zastupnika.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fapelacioni-sud-potvrdio-stav-viseg-suda-maloljetnik-osumnjicen-za-pokusaj-ubistva-branice-se-sa-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pitanje je, upozorava u izjavi za TV E advokat Jovanović, kakva poruka se šalje takvom odlukom.
- Porodici je sigurno teško da pojmi da se okrivljeni može braniti sa slobode u slučaju kada je njihov sin dva puta reanimiran, kada je primio preko 60 derivata krvi, kada je ostao bez organa. Daris više nema slezinu, nema dio jetre. Dakle, u svoj toj situaciji imate činjenicu da se okrivljeni nalazi na slobodi, bez ikakve mjere nadzora. Ovdje nije sporan samo pritvor. Ovdje je sporno zašto nije bila određena mjera nadzora. Počinilac teškog krivičnog djela se nalazi na slobodi, bez ikakvih ograničenja - ističe Jovanović.&nbsp;
<h2>"Sijaset sudskih odluka gdje udaljavanje sa lica mjesta može da ukazuje na opasnost od bjekstva"</h2>
Apelacioni sud Crne Gore odbio je prijedlog da se osumnjičenom A.K. odredi pritvor jer, kako tvrde, ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Navode i da je riječ o osumnjičenom koji se, kako tvrde, ni nakon izvršenja krivičnog djela nije dao u bjekstvo.
- Suprotno navodima žalbe tužilaštva, posjedovanje putne isprave od strane maloljetnika ni po stanovištu ovog suda, samo za sebe, u nedostatku drugih okolnosti ne ukazuje na opasnost od bjekstva maloljetnika za slučaj da se nađe na slobodi. Apelacioni sud je i mišljenja da je pravilno prvostepeni sud utvrdio da nisu ispunjeni uslovi za određivanje pritvora ovom licu ni zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike - poručuju iz Apelacionog suda.
Ipak, advokat Jovanović ukazuje da se u saopštenju Uprave policije od 7. oktobra, kada je i došlo do tuče u dvorištu barske Gimnazije, navodi da se osumnjičeni nakon nanošenja ubodne rane udaljio sa lica mjesta.
- Oni su stava, kako Viši sud, tako i Apelacioni sud da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost od bjekstva. Međutim, meni je poznato da okrivljeni nakon što je onako divljački zario nož, trčećim korakom se udaljio sa lica mjesta. Zašto ovo spominjem? Zato što je sijaset sudskih odluka u kojima se navodi da kada se izvršilac krivičnog djela udalji sa lica mjesta, samo to udaljavanje može da znači ili ukazuje na okolnost koja se opet povezuje sa opasnošću od skrivanja ili eventualnog bjekstva. Zašto to nije cijenjeno, meni nije jasno - ističe za TV E Jovanović.&nbsp;
<h2>Saslušanje o vršnjačkom nasilju 5. novembra</h2>
Podsjećamo, skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje jednoglasno je podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše da se 5. novembra organizuje kontorolno saslušanje na temu vršnjačkog nasilja.
- Nasilje se desi u školi, ali ne počinje samo u školi. U školi se desi ono što je posljedica nečega što se desilo van škole, tako da ova problematika zbog toga zahtijeva da pretresemo sve segmente sistema. Uvijek sam pristalica i edukacije i prevencije. Mislim da mi kao država malo ulažemo u prevenciju, a onda se na žalost bavimo posljedicama. Treba da vidimo kaznenu politiku, da li je adekvatna, i saglasan da je uloga roditelja uvijek važna kao treći stub u ovom sistemu - poručio je Mugoša pred Odborom.&nbsp;
Na saslušanje će biti pozvani predstavnici nadležnih ministarstava, sudstva i tužilaštva. Potreba da se organizuje novo saslušanje nakon godinu i po, kaže Mugoša, proistekla je iz toga što je svega mali dio ocjena i stavova do sada realizovan. Tome govori u prilog i činjenica da je ove godine zvanično registrovano 114 slučajeva vršnjačkog nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZzsVwONCKRs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović o odluci Apelacionog suda: Nije sporan samo pritvor, osumnjičeni maloljetnik na slobodi bez ikakve mjere nadzora

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: daris-mujic