Danska neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. To je odlučila Vlada ove skandinavske države.
Blumberg javlja da je razlog situacija oko Grenlanda i sve zategnutiji odnos između tamošnjih vlasti i administracije Donalda Trampa koji pokušava da preuzme ostrvo.
- Možemo da potvrdimo da Vlada Danske neće biti predstavljena u Davosu ove nedjelje. Predstavnici danske vlade dobili su poziv ove godine - navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp je krajem decembra pokrenuo pitanje pripajanja Grenlanda, uprkos oštrom protivljenju Danske i Evropske unije (EU).
Nakon što je nekoliko evropskih zemalja poslalo malu grupu vojnika na ostrvo, Tramp je najavio da će Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Holandiji i Norveškoj uvesti dodatne carine od 10 odsto zbog „opasne igre“, a da će one porasti na 25 odsto u junu ako se pitanje Grenlanda do tada ne riješi.
Svjetski ekonomski forum održaće se u Davosu, u Švajcarskoj, od 19. do 23. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zbog situacije sa Grenlandom neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

Veći broj danskih borbenih vojnika, koji se opisuje kao “značajan doprinos”, trebao bi večeras stići u Kangerlusak na Grenlandu. Tu informaciju danske oružane snage potvrdile su za dansku televiziju TV 2.
Kako izvještava TV 2, s njima će na Grenland doputovati i zapovjednik danske kopnene vojske Peter Bojsen.
Na Grenlandu su već stotine vojnika, sad stiže još
Pristigli vojnici trebali bi učestvovati u jačanju kontingenta danskih snaga koji se trenutačno raspoređuje na Grenlandu.
Ranije je zapovjednik Arktičkog zapovjedništva Soren Andersen izjavio da je u Nuk već stiglo oko 100 danskih vojnika, dok je sličan broj raspoređen i u Kangerlusaku. Tamo bi trebalo da započnu vojnu vježbu pod nazivom “Arctic Endurance”, koja je ubrzana i pojačana nakon nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u više navrata izjavio da želi pripojiti Grenland Sjedinjenim Američkim Državama.

Danska šalje značajan broj vojnika na Grenland

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta danas je saopštio da je nakon konsultacija sa državama članicama EU, povodom tenzija oko Grenlanda, potvrđeno da je EU „strogo posvećena“ jedinstvu u principima međunarodnog prava teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, kao i da je EU jedinstvena u podršci i solidarnosti sa Danskom i Grenlandom.
U saopštenju se dodaje da je EU takođe posvećena „priznavanju zajedničkog transatlantskog interesa za mir i bezbjednost na Arktiku, posebno radeći kroz NATO“, ali je Brisel isto tako spreman da se brani „protiv bilo kakvog oblika prisile“.
Takođe, Košta je dodao da je na konsultacijama konstatovana i „spremnost za dalju saradnju sa SAD po svim pitanjima od zajedničkog interesa“, ali i da je „zajednička procjena da bi tarife potkopale transatlantske odnose i da su nespojive sa trgovinskim sporazumom EU i SAD“.

Košta: EU je jedinstvena u podršci Danskoj

Na hiljade demonstranata okupili su se danas širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom u jeku prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će anektirati to arktičko ostrvo, tražeći da Sjedinjene Države poštuju pravo Grenlanda na samoopredjeljenje.
Skandirajući "Grenland nije na prodaju" i držeći transparente s porukama poput "Prste dalje od Grenlanda", demonstranti su se okupili na trgu ispred gradske skupštine u Kopenhagenu prije nego što su krenuli prema američkoj ambasadi.
Protesti su se održali i na drugim lokacijama širom Danske, dok će se nešto kasnije građani okupiti i u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, prenosi HRT.
Trampove ponovljene izjave o ostrvu izazvale su neviđenu diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, dvije države koje su osnivači vojnog saveza NATO.
Grenland, teritorija sa 57.000 stanovnika, kojom se vjekovima upravlja iz Kopenhagena, stekla je značajnu autonomiju od 1979. godine, ali Danska kontroliše odbranu i spoljnu politiku i finansira veći dio uprave.
Svih pet političkih stranaka izabranih u grenlandski parlament podržava nezavisnost od Danske, ali se ne slažu oko vremenskog okvira takvog poteza.
Proteklih dana su se izjašnjavali da bi radije ostali dio Danske, nego se pridružili SAD.

1084x550

Protesti širom Danske u znak solidarnosti sa Grenlandom

Arheolozi su u blizini Kopenhagena, u moreuzu Eresund koji povezuje Baltičko more i Kategat, otkrili ogromnu olupinu srednjovekovnog trgovačkog broda, najveću ikada pronađenu iz tog perioda.
Ostaci broda su "izuzetno očuvani" jer su vjekovima bili prekriveni pijeskom.
Brod, nazvan Svalget 2, dug je 28 metara, širok devet i visok šest metara, a mogao je da prevozi oko 300 tona tereta, piše danas njemački Bild navodeći da je sagrađen oko 1410. godine, ali da razlog njegovog potonuća još nije poznat.
- Ovo je značajno otkriće za pomorsku arheologiju. Brod nam pruža jedinstven uvid u konstrukciju i život posade na najvećim trgovačkim brodovima srednjeg vijeka - izjavio je vođa iskopavanja Oto Uldum.
Analize drveta pokazuju da daske potiču s teritorije današnje Poljske, a konstrukcija iz Holandije.
Olupina je izuzetno očuvana jer je vjekovima bila prekrivena pijeskom na dubini od 13 metara. Sačuvana je cela desna strana broda, od kobilice do palube.
Pronađeni su i ostaci drvenog stražnjeg zamka, zidana kuhinja sa posuđem i ličnim predmetima posade, kao i ostaci ribe i mesa.
Koge, brodovi karakteristični za period srenjeg veka severne Evrope i Baltika, poput Svalget 2 smatrani su superteretnjacima svog vremena jer su mogli da prevoze velike količine robe, a da njima upravljaju malobrojne posade.
Takvi brodovi su transportovali so, drvo, cigle i hranu širom sjeverne Evrope. Šta je brod prevozio još nije poznato, jer je teret nestao tokom vjekova.
Nema dokaza da je brod korišćen u vojne svrhe niti da je učestvovao u sukobima.

1250x600

Otkrivena olupina najvećeg srednjovjekovnog trgovačkog broda u Danskoj

Očekivalo se najgore: sastanak predstavnika Grenlanda i Danske s američkom administracijom održan je u sjenci prijetnje Sjedinjenih Država nasilnom aneksijom, ali i još svježeg sjećanja na poniženje koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doživio prije godinu u Bijeloj kući.
Do toga, međutim, u Vašingtonu nije došlo, piše Dojče vele. Obje strane su se prije svega složile – da se ne slažu. Ipak, odlučeno je i da se formira radna grupa koja bi nastavila razgovore o budućnosti Grenlanda.
Koji su sada mogući scenariji?
<h2>Scenario 1: vojno preuzimanje</h2>
Donald Tramp ovu varijantu stalno pominje. U sposobnost američke vojske da brzo zauzme ostrvo niko ne sumnja. SAD su već sada vojno prisutne na ostrvu, ali s relativno malim brojem vojnika u bazi „Pitufik“ na sjeverozapadnoj obali. Prema navodima danskog ministra spoljnih poslova, tamo je stacionirano oko 200 američkih vojnika.
To vjerovatno ne bi bilo dovoljno za brzu operaciju – eventualni napad morao bi da se izvede snagama koje dolaze spolja. Važnu ulogu bi pritom imala Druga flota američke mornarice, čije je područje djelovanja sjeveroistočni Atlantik. Planovi za takav scenario već se razrađuju u Pentagonu, a odgovarajući nalog Tramp je izdao odmah po završetku akcije hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Međutim, ako bi SAD napale Grenland, radilo bi se o napadu na jednu članicu NATO, čime bi se aktivirao mehanizam kolektivne odbrane iz ugovora Alijanse. To može, ali i ne mora nužno da podrazumijeva vojnu reakciju drugih država. To bi, takođe, značilo da bi američki admiral morao da vodi operaciju NATO protiv SAD. Naime, SAD su trenutno nadležne za odbranu nordijskih zemalja – Finske, Švedske i Danske. Takav scenario bi, kako naglašava danska premijerka Mete Frederiksen, značio kraj NATO.
Scenario vojne intervencije za Trampa otvara čitav niz političkih pitanja. Da li bi on to odlučio bez obzira na stavove sopstvene Republikanske stranke u kojoj ima mnogo pristalica NATO? Da li bi rizikovao gubitak američkih baza u Evropi? Ili upravo u sukobu oko Grenlanda vidi priliku da razbije NATO? Koliko visoko procjenjuje opasnost od vojnog sukoba sa državama-članicama Alijanse? O tim pitanjima će se, po svemu sudeći, odlučivati prije svega u Bijeloj kući – a ne u zajedničkoj radnoj grupi s Danskom.
<h2>Scenario 2: kupovina ostrva</h2>
Tramp je više puta jasno stavio do znanja da želi Grenland u vlasništvu SAD, a pritom je govorio i o „kupovini“. Vašington je i ranije pokazivao interesovanje za ostrvo. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, američka vlada ponudila je Danskoj zlato u vrijednosti od 100 miliona dolara. Do kupovine tada nije došlo.
Tramp je tu ideju ponovo pokrenuo već tokom svog prvog mandata, ali ne s današnjom odlučnošću. Nakon pobjede na izborima 2024. godine vratio se ideji o preuzimanju ostrva, uz znatno jači naglasak na vojnu opciju. Prema navodima američkih medija, opciju kupovine potom je konkretizovao državni sekretar Mark Rubio. Prema tim izvještajima, nedavne prijetnje nisu imale za cilj vojnu invaziju, već kupovinu. List Njujork tajms je, pozivajući se na zvaničnike, objavio da je Tramp zatražio ažurirani plan za kupovinu ostrva.
Novinska agencija Rojters nedavno je izvijestila da se razmatraju iznosi između 10.000 i 100.000 dolara po stanovniku, kako bi se oni pridobili za priključenje Sjedinjenim Državama. Kopenhagen i glavni grad Grenlanda, Nuk, te ponude brzo su odbili.
Bivši danski ministar za Grenland Tom Hojem u intervjuu za njemački javni servis NDR je rekao: „Ko misli da se Grenlanđani mogu kupiti, taj ne poznaje grenlandsku dušu“. Veze s Danskom su tokom vjekova bile bliske, često i porodične, što je oblikovalo kulturni identitet ostrva. Novčane ponude ljudi doživljavaju kao uvredu i reaguje s prezirom.
<h2>Scenario 3: referendum o priključenju</h2>
Grenland je samoupravni dio Kraljevine Danske, ali ima pravo da se putem referenduma izjasni za nezavisnost. To bi mogao da bude korak ka dobrovoljnom priključenju SAD. O toj mogućnosti nedavno je spekulisao republikanski senator Džon Kenedi.
Čini se da SAD pokušavaju da zabiju klin između Grenlanda i Danske i da podstaknu antidansko raspoloženje. Krajem avgusta danska televizija DR izvijestila je da vlada u Kopenhagenu procjenjuje da su američki državljani učestvovali u tajnim akcijama političkog miješanja na Grenlandu. Tramp je takođe imenovao specijalnog izaslanika za Grenland, koji je ubrzo potom poručio da SAD žele direktno da razgovaraju sa Grenlanđanima o mogućem priključenju SAD.
Ipak, iako su mnogi Grenlanđani posljednjih godina sve naklonjeniji nezavisnosti od Danske, istraživanja javnog mnjenja su prošlog proljeća pokazala da je oko 85 odsto stanovništva protiv priključenja SAD. Nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora formirana je široka koalicija, koja se tumači kao jasan znak odbacivanja pripajanja SAD.
Američki zahtjevi su, umjesto toga, Grenland dodatno približili Danskoj. Premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen je poručio: „Ako bismo ovdje i sada morali da biramo, izabrali bismo Dansku, Kraljevinu Dansku, NATO i EU“. Zbog toga referendum ne bi bio najbolja opcija za SAD.
<h2>Scenario 4: vojno jačanje Grenlanda i Arktika</h2>
Sporazum iz 1951. godine omogućava američkim oružanim snagama da koriste Grenland u vojne svrhe, uz obavezu da doprinose njegovoj odbrani. Od tada su SAD izgradile više baza na ostrvu, od kojih je većina u međuvremenu zatvorena. Ipak, sporazum im omogućava da u svakom trenutku ponovo znatno povećaju svoje vojno prisustvo. Trampu, međutim, to očigledno nije dovoljno, jer svoje zahtjeve stalno opravdava prijetnjom koju navodno predstavljaju Kina i Rusija.
Da bi se riješili ti bezbjednosni problemi, više država NATO se posljednjih mjeseci izjasnilo za jače prisustvo Alijanse u regionu. Već ove nedjelje trebalo bi da počne zajednička izviđačka misija više zemalja Alijanse, u kojoj učestvuje i njemački Bundesver. Cilj misije je, kako je saopštilo Ministarstvo odbrane u Berlinu, da se „ispitaju okvirni uslovi za moguće vojne doprinose podršci Danskoj u obezbjeđivanju bezbjednosti regiona“. Za sada se misija smatra prije svega simboličnom – kao ponuda SAD, ali i kao znak solidarnosti unutar NATO.
Danska takođe planira da ojača svoje vojno prisustvo na ostrvu, i to u saradnji s NATO-partnerima. Trenutno je na Grenlandu stacionirana jedinica Arktičke komande danskih oružanih snaga, koja je 2015. brojala oko 60 pripadnika. Pored toga, na sjeveroistoku ostrva nalazi se patrolna stanica Daneborg, gdje je, između ostalog, smještena i izviđačka jedinica sa psećim zapregama.
Generalno,NATO je od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine ponovo otkrio strateški značaj arktičkog regiona i pojačao napore da tome odgovori. Da li je to na kraju pravi cilj SAD – ili im to ipak nije dovoljnoNATO je od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine ponovo otkrio strateški značaj arktičkog regiona i pojačao napore da tome odgovori. Da li je to na kraju pravi cilj SAD – ili im to ipak nije dovoljno? Odgovor, čini se, neće zavisiti samo od vojnih razmatranja.

Četiri scenarija za Grenland

Danska je spremna da učini više, a Sjedinjene Američke Države već imaju širok vojni pristup Grenlandu i mogle bi da zatraže povećanje svog vojnog prisustva i svaki takav zahtjev će biti konstruktivno razmotren, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Danske Lars Loke Rasmusen.
Na konferenciji za novinare održanoj u prisustvu ministarke spoljnih poslova Grenlanda Vivian Mocfeld u danskoj ambasadi u Vašingtonu, Rasmusen je rekao da je današnji sastanak sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom i američkim državnim sekretarom Markom Rubiom uslijedio nakon niza upečatljivih javnih izjava o Grenlandu, prenosi BBC.
Kako je istakao Rasmusen, Grenland je pokriven članom 5 NATO, koji definiše kolektivnu odbranu kada je napadnuta bilo koja članica Alijanse.
On je dodao da je cilj sastanka bio da se pronađe zajednički način za jačanje bezbjednosti u Arktiku.
Rasmusen je opisao razgovor sa američkim visokim zvaničnicima kao „iskren, ali konstruktivan”.
On je naveo da su razgovarali o tome „kako osigurati dugoročnu bezbjednost na Grenlandu”, prenio je Gardijan. Rasmunsen je rekao i da se stavovi „i dalje razlikuju”, da je američki predsjednik Donald Tramp „jasno iznio svoj stav”, a da Danska i Grenland „imaju drugačiji stav”.
Prema njegovim riječima, Danska „i dalje vjeruje da se dugoročna bezbjednost Grenlanda može osigurati unutar trenutnog okvira”.
On je dodao i da Danska i Grenland smatraju „svaku ideju koja ne bi poštovala teritorijalni integritet Danske i pravo na samoopredjeljenje grenlandskog naroda” potpuno neprihvatljivim.&nbsp;
- Stoga i dalje imamo fundamentalno neslaganje, ali se takođe slažemo da se ne slažemo - rekao je Rasmusen, prenosi Tanjug.
On je naveo i da će biti formirana radna grupa na visokom nivou koja će istražiti da li se ta dva stava mogu uskladiti. Danski ministar je rekao da će se ta grupa fokusirati na bezbjednosne probleme SAD u vezi sa Arktikom, uz poštovanje danskih crvenih linija, i da će se prvi put sastati „za nekoliko nedjelja”.

Rasmusen: Danska je spremna da učini više, SAD već ima širok vojni pristup Grenlandu

Vlada Danske saopštila je danas da će njene oružane snage „proširiti prisustvo“ na Grenlandu, a na ostrvo koje je u centru pažnje svjetske javnosti su stigli i pripadnici švedske vojske.
U saopštenju se navodi da je odluka o raspoređivanju vojske donijeta u „tijesnoj saradnji sa saveznicima“, zbog toga što su se „geopolitičke tenzije proširile na Arktik“, prenosi BBC.
Istovremeno je švedski premijer Ulf Kirsterson saopštio da švedski oficiri danas putuju ka Grenlandu na zahtjev Vlade Danske.
On nije naveo koliko oficira Stokholm šalje, ali je istakao da su dio grupe iz savezničkih zemalja.
- Zajedno će se pripremiti za predstojeće elemente u okviru danske vježbe „Operacija Arktička izdržljivost“ - rekao je Kirsterson.
Prethodnih dana Švedska je stala u odbranu susjedne Danske, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp obnovio planove za preuzimanje Grenlanda, pri čemu nije isključio ni vojnu intervenciju.

Danska će proširiti vojno prisustvo na Grenlandu

U Bijeloj kući danas se održava sastanak koji bi mogao odrediti budućnost Arktika, ali i samog Grenlanda. Američki potpredsjednik Džej-Di Vens domaćin je ministrima vanjskih poslova Danske i Grenlanda, kao i američkom državnom sekretaru Marku Rubiju, a u fokusu razgovora je budućnost najvećeg ostrva na svijetu, piše BBC.
Iznad trgovačkog centra prekrivenog snijegom u Nuuku, glavnom gradu ostrva, prolazi velika digitalna traka s vijestima. Nije potrebno poznavati grenlandski jezik da bi se razumjele riječi „Tramp“, „Grenland“ i „suverenitet“, koje se neprestano pojavljuju ispisane jarkocrvenim slovima.
<h3>Ozbiljne poruke</h3>
Donald Tramp izjavio je da želi tu zemlju i da će je uzeti „na lakši ili teži način“, a nakon njegove nedavne vojne akcije u Venecueli, stanovnici Grenlanda njegove riječi shvataju ozbiljno. Napeto iščekivanje sastanka u Vašingtonu traje danima, a prolaznici kažu da se čini kao da traje godinama.
- Željela bih da podstaknem Donalda Trampa da mudro koristi oba uha – da više sluša, a manje govori. Mi nijesmo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju- rekla je Ameli Zib, skidajući debele rukavice od kako bi gestovima naglasila svoje riječi.
Jedna stanovnica, Marija, sa svojom sedmonedjeljnom bebom u naručju, kazala je: „Brinem za budućnost svoje mlade porodice. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje.“
- Moja je nada da će naša zemlja biti nezavisna i dobro vođena, a ne kupljena- izjavio je inuitski pisac i muzičar Sivnisok Rask.&nbsp;
<h3>Geopolitičke napetosti</h3>
Međunarodna pažnja usmjerena na Grenland neće tako brzo nestati, a na kocki je mnogo više od sudbine samog ostrva. Spor oko Grenlanda suprotstavlja dvije članice NATO-a – Dansku i Sjedinjene Američke Države. Grenland je poluautonomna teritorija Danske.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi, ukoliko bi SAD silom preuzele kontrolu nad ostrvom, to označilo kraj transatlantskog odbrambenog saveza. To bi ujedno bio još jedan težak udarac američko-evropskim odnosima, već narušenim povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću. Evropski lideri istovremeno pokušavaju da zadrže Trampovu administraciju na svojoj strani, posebno zbog podrške mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
Potencijalne posljedice sukoba oko Grenlanda su ogromne, ali još nije jasno kako Vašington namjerava da pristupi sastanku – kompromisom ili konfrontacijom. Predsjednik Tramp insistira da mu je Grenland potreban zbog nacionalne bezbjednosti, tvrdeći da će ga, ukoliko ga ne preuzmu SAD, uzeti Kina ili Rusija.
<h3>Vojne inicijative NATO-a</h3>
Imajući to u vidu, velike evropske sile, koje su podržale danski suverenitet nad Grenlandom, započele su izradu vojnih prijedloga za jačanje prisustva NATO-a oko ostrva i na Arktiku. Velika Britanija i Njemačka preuzele su vodeću ulogu u tim naporima.
- Dijelimo zabrinutost SAD-a da ovaj dio Danske mora biti bolje zaštićen- izjavio je u ponedjeljak njemački kancelar Fridrih Merc. „Jednostavno želimo da zajedno unaprijedimo bezbjednosnu situaciju na Grenlandu.“
Predsjednik Udruženja njemačkih rezervista, Patrik Senzburg, pozvao je na što skorije stacioniranje makar jedne evropske brigade na Grenlandu. Naglasio je da će Njemačka „snositi posebnu odgovornost u tom poduhvatu“, te da bi njemačka vojska obukom u arktičkim uslovima stekla značajne strateške prednosti. Britanska vlada takođe vodi razgovore s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju snaga na Grenlandu.
<h3>Formiranje „arktičke straže“</h3>
Razgovori su još u preliminarnoj fazi i broj vojnika nije definisan, ali se razmatra raspoređivanje trupa, ratnih brodova, aviona, podmornica i protivdronskih sistema. Jedan od konkretnih prijedloga jeste formiranje pomorske NATO „Arktičke straže“, po uzoru na „Baltičku stražu“ uspostavljenu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Morsko dno Baltika i Arktika prepuno je ključne podvodne infrastrukture, poput energetskih gasovoda i internet-kablova, koji su ranjivi na hibridne napade.
- Mnogo više se može učiniti na Arktiku- kazala je Oana Lungešku, dugogodišnja portparolka NATO-a do 2023. godine, a sada saradnica Instituta RUSI. „Ne očekujem da će Velika Britanija ili Njemačka poslati veliki broj vojnika na Grenland, ali bi mogle intenzivirati vojne vježbe u regionu ili proširiti postojeće. Arktik je nakon ruske invazije na Ukrajinu postao strateški prioritet NATO-a, ali je potrebno učiniti više.“
<h3>Strateški značaj ostrva</h3>
Grenland se nalazi između SAD-a i Kanade s jedne, te Rusije i Evrope s druge strane. Vašington je stratešku vrijednost ostrva prepoznao još tokom Drugog svjetskog rata, kada ga je okupirao kako bi spriječio da padne u ruke nacističke Njemačke.
Nakon rata, SAD su pokušale da kupe Grenland, ali je Kopenhagen to odbio. Dvije zemlje su kasnije postale osnivačice NATO-a i 1951. godine potpisale odbrambeni sporazum koji SAD-u omogućava održavanje vojnih baza na ostrvu. Grenland se nalazi na najkraćoj ruti između kontinentalnog dijela SAD-a i Rusije, što ga čini ključnim za protivraketnu odbranu.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su smanjile svoje prisustvo, zadržavši samo jednu vojnu bazu – Pitufik Spejs Bejs, jednu od najvažnijih radarskih stanica Vašingtona. Pomorska uska tačka između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao GIUK prolaz, smatra se ključnom za praćenje ruskih i kineskih brodova i podmornica.
<h3>Presudan sastanak</h3>
SAD su zatražile od Danske da ojača nadzorne kapacitete, a Kopenhagen je nedavno obećao četiri milijarde dolara za bezbjednost Grenlanda, što je Trampova administracija ocijenila nedovoljnim. Ostaje pitanje da li će prijedlozi NATO-a biti dovoljni za Bijelu kuću.
- Ovonedjeljni sastanak je apsolutno ključan- kazala je Džulijen Smit, bivša američka ambasadorka pri NATO-u. „Mislim da će predstavljati prekretnicu – u jednom ili drugom smjeru. Pravo pitanje je da li će ovi prijedlozi zadovoljiti Bijelu kuću, koja djeluje odlučnija u namjeri da proširi američku teritoriju nego da se zaista posveti bezbjednosti Grenlanda.“
<h3>Stav Grenlanda i neizvjesna budućnost</h3>
Grenland je teritorija Danske i politički pripada Evropi, ali je geografski dio Sjeverne Amerike. Većina Grenlanđana želi nezavisnost od Danske, ali još veći procenat – čak 85 odsto, prema anketama – protivi se ideji da postanu Amerikanci.
Uoči sastanka u Vašingtonu, grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je da se njegova zemlja suočava s ozbiljnom geopolitičkom krizom i dodao: „Ako moramo birati između SAD-a i Danske, ovdje i sada, mi biramo Dansku.“
Bez obzira na ishod sastanka, Donald Tramp ostaje nepredvidiv faktor, smatra Sara Olvig iz Grenlandskog centra za spoljnu i bezbjednosnu politiku. „Sve će zavisiti od predsjednika“, rekla je. „A on je veoma nepredvidiv. Ako SAD silom preuzmu Grenland, Sjedinjene Američke Države više neće biti zemlja slobodnih.“
- To bi bio kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakvog poznajemo- poruke su,
Ishod sastanka, zakazanog za srijedu, pažljivo će pratiti i Rusija i Kina – vjerovatno podjednako pomno kao i sami stanovnici Grenlanda.

Grenland u fokusu svjetske politike: SAD, NATO i borba za Arktik

Grenland i Danska kategorički su odbili ponovne zahtjeve i sugestije iz Vašingtona da bi SAD mogao preuzeti kontrolu nad strateški važnim arktičkim ostrvom, naglašavajući da “Grenland nije na prodaju” i da se ni pod kojim okolnostima neće pristati na američku aneksiju.
Ovaj novi diplomatski otpor uslijedio je nakon posljednjih izjava američkog predsjednika Donalda Trampa u kojima se ponovo otvorio razgovor o mogućoj budućnosti Grenlanda pod američkim uticajem.
Vlada Grenlanda je u zvaničnom saopštenju poručila da “ne može ni pod jednim okolnostima prihvatiti prijedlog o preuzimanju ostrva”, te je ponovo istakla svoju pripadnost Kraljevini Danskoj i NATO alijansi, uz naglasak da se odbrana Grenlanda mora odvijati kroz saveznička partnerstva unutar NATO-a, a ne unilateralno.
Uoči važnih pregovora u Vašingtonu, premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen jasno je poručio da teritorija “ostaje u izboru Danske, a ne SAD”, uz dodatak da stanovnici Grenlanda odlučuju o svojoj budućnosti. Danska premijerka Mete Frederiksen nazvala je pritiske “neprihvatljivim” i poručila da prijetnje moraju prestati, čak i kada dolaze od tradicionalnog saveznika.
Istovremeno, danski ministar vanjskih poslova najavio je da će potpredsjednik SAD Džej-Di Vens i državni sekretar Marko Rubio ove sedmice ugostiti dansku i grenlandsku delegaciju u Vašingtonu kako bi se razgovaralo o stanju u Arktiku i budućim odnosima. Ovo je dio pokušaja da se ublaže tenzije i pronađe diplomatsko rješenje, ali i priznanje da su odnosi između saveznika pod znatnim pritiskom.

Nilsen: Biramo Dansku, ne želimo da budemo u vlasništvu SAD

Na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević komentarišući ostavku sutkinje Apelacionog suda Vesne Moštrokol.
Predstavnik Evropskog saveza je, u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, kazao da je njena ostavka indikativna, jer je predsjedavala vijećem koje je trebalo da donese odluku o ponovljenom postupku u slučaju terorizma u pokušaju 2016. godine.
Smatra i da je indikativno što se od javnosti kriju stvarni razlozi te ostavke.&nbsp;
- Postoje dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da je vijeće već odlučilo, ukoliko je vijeće već odlučilo onda se samo čeka da ta odluka bude objavljena i onda ova ostavka neće imati nikakav uticaj na proces. U ovu varijantu sumnjam. Druga varijanta je da vijeće nije odlučilo i da se sada nalazimo u situaciji da ne znamo šta će da se desi. Ukoliko je to tako onda mi se čini da se radi o otvorenoj opstrukciji ovog procesa - ističe Zirojević.&nbsp;
Dodaje da ne bi bio prvi put, jer smo za izbor vrhovnog državnog tužioca imali uslovljavanje da se on izjasni šta misli o ovom slučaju.
- Mi smo više puta sa najviših državnih funkcija imali vrlo jasne poruke pravosudnim organima kako bi trebalo da odluče u ovom slučaju. Mnogo ucjenjivanja, mnogo uslovljavanja, tako da na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - rekao je Zirojević.
Podsjetio je na izjavu sutkinje Suzane Mugoše koja je kazala da je presuda kojom je poništena prvostepena odluka u slučaju "državni udar" zapravo kupljena i dodaje da nije upoznat da se neki nadležni državni organ bavi tom izjavom.
Dodaje da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac iz tog predmeta Saša Čađenović optuženi u montiranom procesu, što potvrđuje, prema njegovim riječima, svjedočenje Enisa Bakovića.
- Ako vidimo da nakon promjene vlasti traje jedan otvoreni progon i tužilaca koji su vodili postupak i sutkinje koja je prvostepeno donijela presudu koju je donijela, ako vidimo i napade na trenutne tužioce koji su ostali pri istim optužbama, ako vidimo i napade na samog specijalnog tužioca zbog toga što je GST ostalo pri svim tim optužbama onda je sasvim jasno o čemu se ovdje radi i to je razlog više da sumnjamo da ostavka sutkinje Moštrokol nije samo ostavka, već da se iza nje krije još nešto - istakao je Zirojević.
<h2>Klasična trgovina</h2>
Smatra da je situacija sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu &nbsp;ispolitizovana do krajnje mjere, što se nije smjelo desiti jer je to potreba građana Zete, građana Glavnog grada i građana Crne Gore u cjelini.
- Nakon što smo imali onu tragikomičnu najavu izlaska iz, kako je on tada rekao, krvave vlade, sa sve onim uzdasima poput Aleksandra Vučića, ipak smo vidjeli da Milan Knežević baš nije spreman da nakon božićnih praznika, kad se svare ruska salata, pečenje i sve ostalo, donese odluku o izlasku iz Vlade Milojka Spajića, već smo vidjeli da su na sceni uslovljavanja koja nemaju nikakve veze sa ovim slučajem - naglasio je Zirojević.
Ispostavlja se, dodaje on, da je u pitanju klasična trgovina, a da su svi koji protestuju zloupotrebljeni i da je njihova "žrtva prodata za ustavne izmjene".
- Mogućnost da se te ustavne izmjene usvoje je praktično ravna statističkoj grešci, tako da potpuno relaksiram crnogorsku javnost, onu državotvornu i građansku crnogorsku javnost, i da postoji politička volja od strane parlamentarne većine da se to desi, ustavne odredbe su takve da one jasno određuju koje su procedure. To ne podrazumijevaju samo glasanje u parlamentu, ne podrazumijevaju samo dvotrećinsku većinu, već podrazumijevaju i referendum sa vrlo jasnim kvotama koje &nbsp;je u ovom momentu apsolutno nemoguće ispuniti - kategoričan je Zirojević.
Postavlja se pitanje čemu sve to kad i sami inicijatori ovih izmjena znaju da je to tako.
- Mislim da je krajnji cilj zaustavljanje evropskog puta Crne Gore, destabilizacija prilika u državi i to sve zbog toga što nekome, jako dobro znamo kome u Beogradu, nikako ne odgovara da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije i da to bude što je prije moguće - istakao je Zirojević.
<h2>Kukavički pristup Demokrata&nbsp;</h2>
Komentarišući izostanak reakcije Demokrata i samoga Alekse Bečića, &nbsp;koji je šef svih sluzbi bezbjednosti, kaže da je javnost naviknuta na taj kukavički pristup Demokrata svakoj iole ozbiljnoj temi.
- Pogotovo o onim temama koje bi mogle da utiču na njihovo biračko tijelo. Činjenica je da je i njihovo biračko tijelo u Zeti mnogo bliže ideji Milana Kneževića kada je pitanje postrojenja na dnevnom redu, nego ideji Aleksandra Nišavića koji je direktor podgoričkog Vodovoda. Oni su izabrali da vode politiku na onaj način kako su je sve vrijeme vodili kao partija opozicije - da nemaju stav ni o čemu - kazao je Zirojević.
Dodaje da "kad pitaju funkcionera Demorata 'Da li si ti Srbin ili Crnogorac' oni kažu 'Jesam'".
- I u ovom slučaju se radi o potpuno istom načinu funkcionisanja i sada od onoga mladog, mudrog, hrabrog potpredsjednika Vlade koji kontroliše sve službe bezbjednosti i koji uvijek prvi objavljuje kad je neko uhapšen, koji se uvijek hvali kako su to njegovi rezultati, kao da on lično ide i hapsi. Sada on nema baš nikakve veze sa reakcijom policije u Botunu i sada &nbsp;on pere ruke od onoga što de facto jeste njegova odgovornost - naglasio je Zirojević.
<h2>Mandić i Camaj sijamski blizanci</h2>
Osvrnuo se na izjavu potpredsjednika parlamenta Nikole Camaja koji je relativizovao pjevanje četničkih pjesama od strane direktora jedne bjelopoljske škole, te kaže da to nije presedan jer duže vrijeme Camaj pravda sve što je velikosrpska i neočetnička ideologija u Crnoj Gori.
- Očigledno je da se radi o dva sijamska blizanca. Ono što je Andrija Mandić s jedne strane, sa druge strane je Camaj i oni se tu potpuno dobro razumiju dok god jedan drugome ne ulaze u dvorište. Nažalost se dio predstavnika manjinskih partija, od onih koji su bili temelj stabilnosti Crne Gore, sada pokazuju kao neko ko je remetilački faktor - ocijenio je Zirojević.
<h2>Za BS fotelja najveća svetinja</h2>
Bošnjačka stranka u Bijelom Polju uslovljava koalicione partnere tražeći mjesto predsjednika Opštine i druge uslove što, prema njegovim riječima, jasno ukazuje na to da postoji samo jedna pozadina.
- I to ona da je za Bošnjačku stranku najveća svetinja fotelja. Ukoliko oni imaju mogućnost da sa fotelje predsjednika SO koju danas imaju pređu u fotelju predsjednika opštine, nije bitno da li će to biti četničkim glasovima, nije bitno da li će potpredsjednik opštine nakon što izaberu svoga predsjednika biti onaj simpatični direktor srednje škole u Bijelom Polju koji će to proslavljati pjesmama i odama Pavlu Đurišiću - kazao je Zirojević..
Misli da je poruka za njih vrlo jasna.
- Postoji Gusinje, pored Gusinja postoje još neke opštine, ja mislim da se Bijelo Polje mnogo bolje razvija od Gusinja, pa neka se ne iznenade ako stigne neka platforma za Gusinje gdje će neko drugi, možda ćemo to biti mi, tražiti predsjednika Opštine, jer vjerujemo da možemo bolje da razvijamo Gusinje od ovoga kakvo je stanje - poručio je Zirojević.
Vjeruje da aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, zbog činjenice da je sve osim evropska, pa je na evropskom dijelu parlamentarnih stranaka iz vlasti da odluče kojim putem žele da idu.&nbsp;
- Mi suštinski vidimo da veći dio parlamentarne većine ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nego što je ovaj koji je želi i zbog toga mislim da ova i ovakva parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dk8lho8kWvF8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Oskudne informacije o ostavci sutkinje Moštrokol, miriše na otvorenu opstrukciju sudskog procesa

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, odgovorio je predsjedniku Crne Gore, Jakovu Milatoviću i poručio da će on preživjeti da ne bude u vlasti, ali da za predsjednika nije siguran.
- Mnogo toga ne znamo moj Jakove, ali jedno zna čitava Crna Gora da ti nikad više nećeš biti predsjednik- poručio je Knežević Milatoviću.&nbsp;
Podsjećamo, Milatović je pitao "da li Vlada poštuje pravo Kneževića na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom?".&nbsp;
- Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran. Tu ti ni Danska ne može pomoći- poručio je Knežević Milatoviću u objavi na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-da-li-crna-gora-postuje-pravo-gradana-srbije-na-samoodredenje-milatovic-milan-jos-nije-izasao-iz-vlade-a-kada-ce-ne-znamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević odgovorio Milatoviću: Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina večeras su održali sastanak u tzv. Američkoj kući, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Rojtersov reporter je vidio Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kašnera kako ulaze u Američku kuću, a izvor upoznat sa sastankom rekao je da je nakon njih u zgradu ušao i Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev.
„Sve je bilo vrlo pozitivno“
Dmitrijev je, prema ranijim informacijama Reutersa, ove sedmice trebao doputovati u Davos kako bi održao sastanke s članovima američke delegacije na marginama foruma. Dva izvora upoznata s njegovim dolaskom to su potvrdila pod uvjetom anonimnosti.
Nakon sastanka, medijima se kratko obratio Stiv Vitkof, koji je rekao da su razgovori s ruskom delegacijom bili pozitivni:
- Sve je bilo vrlo pozitivno- izjavio je Vitkof.
Sličnu poruku poslao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexsalvinews%2Fstatus%2F2013687474489270745%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013687474489270745%7Ctwgr%5Ea78182b61a009583d61e28a1bc4c78a2b2a4580f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Sastanak trajao više od dva sata
- Sastanci prolaze konstruktivno. Sve više ljudi prepoznaje ispravnost stava Rusije- naveo je Dmitrijev, a prenosi RIA Novosti.
Prema izvještajima novinara koji prate forum, sastanak američkih i ruskih izaslanika trajao je više od dva sata.
Američki predsjednik Donald Tramp lično će učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu sjutra, nakon što se prošle godine učesnicima obratio putem videoveze. Tramp će u Davos doputovati sa velikom američkom delegacijom.

Amerikanci i Rusi dva sata razgovarali u Davosu: ''Sve je bilo vrlo pozitivno''

Policija je pronašla i kaznila vozača koji je automobil na autoputu u Sjevernoj Makedoniji vozio 293 kilometera na sat, a video objavio na društvenim mrežama, saopštilo je danas ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Kako se navodi, saobraćajna policija i Mobilna jedinica za bezbjednost na putevima odmah su preduzeli operativne mjere i aktivnosti nakon objavljenog video snimka na društvenim mrežama, na kojem se vidi osoba koja vozi automobil brzinom od 293 kilometra na sat na autoputu Skoplje-Đevđelija, kod grada Negotino, gdje je dozvoljena brzina 120 kilometara na sat.
- Nakon preduzetih radnji, lice koje je upravljalo vozilom je identifikovano, pronađeno i pozvano. U vezi sa incidentom, lice A. D. (36) iz sela Elovo, region Skoplja, sankcionisano je u skladu sa zakonskim odredbama - piše u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je apelovalo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise, kako bi se očuvala bezbjednost svih građana.

Tag: danska